Te Toa Takitini 1921-1932: Number 81. 01 May 1928


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 81. 01 May 1928

1 771

▲back to top
 Te Toa  Takitini
               Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
NAMA  81. HASTINGS            Mei 1, 1928.
            PIHOPA MAORI.
KUA    whakaaetia e te Hinota Tianara te tohe a te iwi
     Maori kia whakaritea me Maori tonu hei Pihopa mo
te iwi Maori. Kotahi tonu te mea hei whakaroa, ara ko
te kaupapa moni hei oranga mo taua Pihopa. Me matua
takoto marama  te oranga  mo  te Pihopa, hei  reira ka
whakaingoatia ai e nga Pihopa te Maori mo taua turanga
                         
   Ka  riro mai nei ta tatou taonga i tonoa ai e o
tatou mangai, kia puta  ra he mihi ma  tatou ki to tatou
Matua i te Rangi, nana nei tatou i manaaki ki tenei taonga
nui taonga tanu. Aua  e waiho ma o tatou ngutu anake,
engari ma a tatou hanga e whakaatu te nui o te whakaw-
hetai.
  Kei a wai he kupu  manaaki mo  to tatou Pihopatanga
Maori?
Maranga mai ra e ia iwi. e ia iwi. manaakitia te taonga
a te Atua.
         PARIHA O TE PUKE.
E HOA  tena koe i raro i nga manaakitaunga maha a Te Ariki
    i runga rawa. He whakaatu atu kia koe. I tu he Hui-
huinga  mo matau  kia Tia nei 17th day  of March. 1928. No
nga take.
  (1) Ko Te Komiti o Te Haahi
                     NGA   MEMA.
  Renati Te Rangipuawhe. Taupo Paora. Wikarena Wi  hapi.
Henare Kiingi. Rota Te Wharehuia. Nane  Karaka Te   Uara
Heemi. Huka Te Amohau. Rev. Rewi Wi Kiriwhi (Tiamani).
  (2) Ko Te Kaupapa whenua  hai turanga whare
      Mo  Te Minita. A whakaotia ana
      Na Te Kokiri Heemi i tuku     1   Eka
      Na  Taukiri Rota  i tuku            
          Te nui o te whenua hui katoa 1½
  (3) Ko te kaupapa moni ka tukua atu nei ki Te Pihopatanga,
      Ehoa kua tae mai te reta me te Money Order i tukua mai
      nei e koe, ara kia whaimana a Rota ki te tango mai  i
      Taua  moni  i te Peeke. No reira tatari mai kia kara-
      ngatia rano he hui e tae katoa mai ai nga mema o Te
      Komiti kua  tuhia i runga ake  nei hai reira rano ka
      tangohia mai ai taua moni. A me  tuku atu hoki i raro
      i te mana o taua komiti.
            Hai kona ra noho mai ai.

2 772

▲back to top
           Registered at the G. P. O, as a Newspaper
   TE TOA  TAKITINI
              Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau,
    Me  penei nera reta "Te Toa Takitini, " Box 300, Hastings
772 \_\_\_\_\_       TE TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928.
        PIHOPATANGA  MAORI.
 HE nui te whakawhetai ki te Matua i te wahi ngaro, mo tana
    manaakitanga  i nga huihuinga o te Hui  Topu, me   te
Hinota Maori, i tatu pai ai te take mo te Pihopatanga o te iwi
Maori.
  Ka  toru nga tau o tenei take e whakahaeretia ana. I roto
i enei tau, kaore rawa i kitea maramatia he huarahi e rite pai
ai nga whakaaro, me nga tumanako, o te taha pakeha me  te
taha Maori.
  No  te Wenerei, te 18 o nga ra o Aperira 1928. ka  hui  te
Hinota  Maori ki te Native Affairs Committee Room   i te whare
Paremata  i Poneke. Kanui te pai te ngawari o nga whaka-
haere a te Hinota me te kotahi o te whakaaro.
  Ko  nga tangata enei i taua hui.
       Sir Apirana  Ngata              Mr. Wiremu Kingi
       Rev. Canon Keretene           Mr. Mason Durie
      Rev. F. A. Bennett          Mr. H. Te  Paa
      Rev. Pine  Tamahori           Mr. T. Paraone
      Rev. Harawira                Mr. Hori  Tane
      Rev. Panapa                  Mr. K. R. H. Balneavis
      Rev. Peni Hakiwai            Mr. Tan Henare. M. P.
      Rev. Temuera  Tokoaitua       Mr. Hari Katene
      Rev. H. Raiti                 Mr. Hapi Love
      Rev. H. Leonard             Mr. Kingi Tahiwi
       Mr. Hakopa  Haerewa          Dr. E. P. Ellison
  E  toru nga kaupapa i whakahaeretia: —
        Tuatahi: —Ko   te motini tenei i paahitia e te Hinota
     Maori i tu ki Poneke i te Paraire te 6 o nga ra o Akuhata,
    1926
       Hei kaupapa  riiwhi mo te kaupapa mo te Pihopa mo
      te iwi Maori e takoto nei i roto i te pire i paahitia i te
     tuunga o te Hinota Topu Nui  (General  Synod) i te
     marama o Tihema 1925, E WHAKAAE    ANA  tenei Hui-
     huinga o te Hinota Maori ko te Ati-pihopa hei upoko mo
      te Hahi Maori, a i raro iho i a ia kia whakaturia he Maori
     hei Pihopa hei whakahaere mo  te taha Maori o te Hahi,
     ha huaina ia ko te Pihopa o Aotearoa, me tetahi Hinota
     whai-mana  ki te hanga tikanga, a ko ia hei Tumuaki mo
     taua Hinota i runga i te whakamananga a te Atipihopa
     a ka uru taua Pihopa ratou ko nga mangaireimana, me
      nga minita i ata whiriwhiria, hei mema  mo  te  Hinota
     Topu Nui (General Synod).
       Tuarua: —Me   whakaae   hei te pakeha reo-Maori te
      Pihopa tuatahi mo te iwi Maori.
        Tuatoru—Ko   te motini a te Pihopatanga o Waiapu  e
     tono nei kia rua nga Pihopa, me Maori tetahi, me pakeha
      tetahi.
   He maha  nga hui a te Hinota Maori e whiriwhiri ana i enei
 kaupapa.

3 773

▲back to top
Mei 1, 1928. TE  TOA  TAKITINI. 773


  Whakaritea  ana e te Hui. ko Ta Apirana raua ko Peneti hei
teputeihana ki a Atirikona Hapata Wiremu  hei ui ki a ia ki te
huarahi marama  mo  te take a te iwi Maori ki te Hinota Tianara.
  Ka whakaatu mai a Hapat ko tona whakaaro me tae maua ko
Apirana ki te Atipihopa ka whakatakoto ai i nga whiriwhiri a
te Hinota Maori ki tona aroaro.
  Ka whakaatu mai a Hapata ko tona whakaaro me tae maua ko
matua i nga take i uaua ai te "kaupapa tuatahi i runga ake nei,
me  te kaupapa tuatoru a te Pihopatanga o Waiapu. Ko  tona
whakaaro  hei te Pihopa pakeha reo Maori. Ka   whakaatu
maua  i te whakaaro o te iwi Maori e kotahi tonu ana mo te
Maori tonu  hei Pihopa. Ka  tono hoki maua  kia homai he
taima hei tuunga mo Ta   Apirana ki te aroaro o  te Hinota
Tianara  Whakamarama    ai i te taha Maori. Ki ta maua  titiro
atu kanui te pai me te ahua ngawari mai o nga whakaaro o te
Atipihopa ki a maua korero.
  Ka  mutu  a matou  whiriwhiri, ka hoki maua   ki to maua
rahinga e whanga  mai  ra i te whare-paremata, ki reira ripoata
ai i a matou putake korero  i oti. Ko  te  mea  nui ia  ko te
whakaaetanga  a te Atipihopa kia tu a Ta Apirana ki te aroaro
o te Hinota Tianara  i te Paraire te 20 o nga ra o Aperira i te
3 o nga haora o te ahiahi.

     TE WHAI-KORERO  A TA APIRANA  NGATA.
  1 te 3 o nga haora o te Paraire ka homai kia 20 meneti hei
whai-korerotanga ma  Ta Apirana ki nga mema  e 64 o. te Hinota
Tianara. Koinei te Paremata  o te Hahi   Mihingare  o  Nui
Tireni katoa tae atu ki nga Moutere. Kotahi huinga  o tenei
Hinota  i roto i nga tau e toru.
  Aroha  ana  te matakitaki atu ki te mangai  o te iwi Maori
e tu mokemoke   mai ana i roto i te kiri pakeha. Otira ngaro
ana  te aroha i te parekareka o te whakarongo atu ki to tatou
mangai e riringi atu ra i nga kupu nunui, i nga kaupapa hohonu
e rewa ai te ngakau kohatu o te iwi pakeha ki te tangi a te iwi
Maori  mo  tetahi tonu o ratou hei Pihopa.
   Tu rangatira mai ana te taha Maori i nga mahi a Ta Apirana.
Ngohengohe  ana te ngakau te wairua o te iwi pakeha. Ka
mutu  tetahi o nga tino whai-korero a Ta  Apirana  ko   taua
kauwhau  ki te Hinota Tianara. Tera e waiho tenei whai-korero
hei taonga tuku iho ki a tatou tamariki i muri i a tatou me
tenei kupu  apiti: —Na  tenei whai-korero a Ta Apirana  Ngata
i ngawari ai te whakaaetanga u te Hinota Tianara ki te inoi a
 te iwi Maori kia waiho hei tetahi Maori tonu he Pihopa  mo
ratou.............
   (Kei te tukuna e te Etita ma Ta Apirana tonu e whakamaori
tana kauwhau. Tenei kua oti katoa te tuhituhi, he mea hopu
ki te ringa-poto. shorthand).
   No muri iho ka tono a Peneti i roto i te hui a te Hinota kia
 whakaturia he komiti whiriwhiri, hei whakatakoto i nga kau-
 papa mo te Pihopatanga  Maori. Ko nga  mema   mo   taua

4 774

▲back to top
774              TE  TOA TAKITINI. Mei 1, 1928.


komiti ko Te Pihopa o Waiapu  te Pihopa o Nelson Atirikona
Hokena me  Himikini o Akarana, Canon Strong me W. F
Skinner o Waikato  Atirikona Wiremu  me  Tiatitene, me Peneti
o Waiapu  Mr. Evans me Rev. Redgrave, o Poneke. Canon Gal-
wey  o Christchurch.
   E toru nga huinga o tenei komiti ko te Pihopa o Waiapu te
 tiamana.
   Ko te whakapotonga tenei o ta ratou ripoata: —
   " Notemea kaore i taea te whakamana o te Pire whakatu i
te Pihopatanga Maori he mea  tika kia kimihia e te Hinota he
tikanga hei whakakotahi  i te Hahi Mihingare i roto i te iwi
 Maori. Kua  ata whiriwhiri te Komiti i te tono a te iwi Maori
 kia waiho me Maori tonu hei Pihopa mo ratou.
   Mo  te motini whakatu i te Atipihopa hei tumuaki kua kite
 te komiti kaore tera take e taea te whakarite. Kaore hoki e
 tokomaha  nga mema  e whakaae  ki te motini o  Waiapu   kia
 tokorua nga Pihopa me Pakeha  tetahi me Maori tetahi.
   Ko te kaupapa i marama ki tenei komiti ko te whakatu   i
 tetahi Maori hei Pihopa awhina, hei tiaki i te taha Maori. Ka
 ahei ia ki te haere ki roto i nga rohe Pihopatanga e tonoa mai
 ai ia. Kaore he rohe Pihopatanga  ma  taua tangata a kaore
 hoki ana Hinota. Engari ko tona tinana hei paihere i te Hahi
 i roto i te iwi Maori. Ka taea e ia te whawha o te hinengaro
 Maori kaore nei e taea e te pakeha. Ko  te tangata tenei ka
 whakaturia nei hei timatanga waiho hei muri ka whai atu ai
 nga ture me nga  rekureihana. Ko  te whakaaro o te Komiti
 me mau  tonu te ingoa Aotearoa mo te Pihopatanga Maori.
   Ko  te motini tenei a te Komiti: —
   "Kia hanga he lure e ahei ai nga Pihopa o Aotearoa te hunga
 tokomaha  ranei o ratou ki te whakatu i  tetahi Maori  hei
 Pihopa Awhina a ma taua Pihopa e whakahaere nga  mana
 Pihopa ki runga ki te iwi Maori i roto i nga Pihopatanga e
 karangatia ai ia. "
   E rima haora me  te hawhe te Hinota Tianara e tautohetohe
 ana mo  tenei motini a katahi ano ka paahi.
   He  tokomaha tonu o tatou hoa kei roto i te iwi pakeha. O
 roto o te turanga Pihopa, kotahi tonu te mea i awangawanga
 ko te Pihopa hou o Waikato. Ko etahi katoa o nga Pihopa i
 pooti katoa mo   te motini. Ko  te  nuinga  o   nga mangai-
 reimana i aroha ki te reo o te iwi Maori.
   Ko  te apitihana nui i ahu mai i nga Minita ara i nga tangata
 kaore i whanau ki Nui Tireni kaore hoki e tino mohio ana ki
 te Maori. Engari ahakoa  i Apitihana ratou mo  te take nei,
 ehara i te whakahawea ki te Maori engari he whakaaro e he
 ana te wehe i nga iwi e rua o te motu nei, a kaore hoki tenei tu
 momo  pihopa i roto i nga whakahaere a te Hahi o mua iho.
   Kia nui a tatou mihi ki o tatou Pihopa, otira ko te Pihopa i
 tino kitea te nui o tona aroha me te whakapau mai i tona kaha
 katoa mo te iwi Maori, ko te Pihopa o Waiapu. I muri tata i a

5 775

▲back to top
Mei 1, 1928. TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_775


ia, ko te Pihopa o Nelson. He  tino tangata marama tenei he
kaha hoki ki te whakaputa i ona whakaaro. Hei hoa mo raua
ko te Pihopa o Christchurch, me te Pihopa o Poneke. Haunga
hoki te Atipihopa. i te mea ko ia te Tiamana ko ana korero he
tupato tonu.

                  NGA MINITA.
  Kia nui rawa nga mihi ki to tatou matua ki a Hapata Wiremu
Ko  ia tonu te kai-hautu o to tatou waka i tutuki pai ai ki uta.
E  kore rawa e ea i a tatou te aroha nui o Hapata ki tana iwi
Maori. Mai i te timatanga tae noa ki te mutunga, ahakoa kaka
nga tautohetohe mo te pakeha mo te Maori ranei kaore rawa a
Hapata  i taea te whakangaueue. Ko  tona aroha ki te  iwi
Maori he aroha hohonu he aroha pumau tonu. Ka  waimarie
tatou ki a ia hei pupuri mai i te ahuatanga o Ngati Wiremu te
whanau  ka kotahi rau tau inaianei e noho mai ana hei matua,
hei kai-arataki mo te iwi Maori. Kia nui nga  mihi a te Hahi
Maori  ki a Atirikona Hapata  Wiremu   mo tenei  taonga  nui.
taonga tapu, ka taka mai nei ki te iwi Maori.
  Tetahi Minita ano hei mihinga ma  tatou ko Canon Galwey.
te hekeretari o te Pihopatanga o  Christchurch nana tetahi o
nga  tino whai-korero kaha i ngawari ai etahi ki ta tatou tono.
   Haunga hoki to tatou kaumatua a Atirikona Tiatetene. Kei
 te mohio katoa nga Minita ki a ia. He  kaumatua  tino aroha
 nui tenei ki te iwi Maori. Katoa ana korero i roto i te Hinota
 he tautoko tonu i te iwi Maori.

                MANGAI-REIMANA.
   O roto i te ropu reimana ko Mr. Andrew roia o Christchurch
 me Mr. Evans roia o Poneke o tatou tangata i tino kaha ki te
 awhina haere i a tatou.

                   ETAHI ATU.
   I waho i a ratou ko nga tangata enei i whai-korero a i tautoko
 i ta tatou take: —
   Archdeacon MacMurray. Archdeacon  Johnson, Dean Askew,
 Mr. Stenning. Archdeacon   Fitchett. me Professor Easterfield.
   Ko  te pooti i pooti a-waha. no reira kaore e taea te whaka-
 atu te kaute o nga pooti. Engari i runga i te ahua o te haruru
 o nga waha e 40 pea nga tangata i pooti mo ta tatou take a 15
 pea te hunga turaki.
   Mo  te mare o te Tamariki   whangaia ki  WOODS'    GREAT
 PEPPERMINT CURE.

6 776

▲back to top
776\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI. Mei 1, 1923.


HEI WHAKAMANA  I TE PIHOPATANGA MO
            TE IWI MAORI.
NO  TE  MEA   e hiahiatia ana kia hanga he tikanga hei whaka-
       mana i te Pihopatanga mo te iwi Maori:
ME  WHAKAMANA, e nga Pihopa, e nga Minita, e nga mangai-
       reimana o te Hahi o te Porowini o Nui Tireni e noho hui-
       hui ana i roto i te Hinota Tianara, nga take e mau ake
       nei: —
  1. Me whakatu he Pihopa awhina ( Suffragan) i raro i te mana
      o te Pihopa o Waiapu a me whakahua tona ingoa ko te
       Pihopa o Aotearoa.
  2. Ko te Pihopa mo iaua Pihopatanga ma nga Pihopa o Aotea-
       roa nei e whakaingoa, a ko ta ratou e whakaingoa ai, me
       matua tuhituhi rawa. Ko  te ingoa i tokomaha ai nga
       Pihopa ki te pooti, ko tera hei Pihopa. Engari ke taua
       tangata hei te Maori.
  3. Kaua  taua tangata o whakaingoatia hei Pihopa mo Aotea-
       roa kiu matua takoto rite ki te whakaaro o nga Pihopa
       te oranga mo taua Pihopa, ara kia kaua e hoki iho i te
       £500 i te tau he oranga mona, apiti ki tera ko te whare,
       me  te utu mo  ana haereere.
  4. Ka whai  mana  te Komiti Tumuaki  (Standing Committee)
       o te Pihopatanga o Waiapu  ki te whakariterite i nga
       tikanga mo te utu i te oranga pihopa i nga raruraru mo
       nga haereere me te whare mo taua pihopa.
  5. A te wa e whakaingoatia  ai taua tangata me whakaatu ki
       te Atipihopa, a mana e whakarite te wa mo te whakatapu
       i raro i te mana o te ture Taitara A Canon X.
  6. Ko te mana  o taua Pihopa he kai-awhina (Suffragan) i te
       Pihopa o Waiapu, a ka whai mana-pihopa ia ki runga
       ki te iwi Maori o taua Pihopatanga me era atu Pihopa-
       tanga e tonoa ai ia e nga Pihopa o aua takiwa.
         Ka whai mana tonu taua pihopa a tae noa ki te wa e
       whakakahoretia ai tana raihana e te Pihopa nana i tuku,
       e tona kai whakakapi ranei.
         Me  matua tono i runga i te kupu i tuhituhia, e te
         Pihopa o tetahi Pihopatanga, ka ahei ai taua Pihopa
        Maori  ki te momotu   i te tangata hei rikona hei piriti
       ranei, ki te whakatapu hoki i nga whare-karakia.
  7. Me  whai nohanga taua Pihopa i roto i te Hinota Tianara,
       me  whai mana  ki te korero, engari ko tana mana pooti
        hei to nga Minita.
         Ka  whai mana ia i roto i te Hinota o te Pihopatanga
       o Waiapu, pera ano i te mana o nga Minita, engari i roto
       i era atu Pihopatanga ka  whai mana  ia ki te korero,
        Kaore ki te pooti.
  8. E whai mana  taua Pihopa ki te whakakore i tona tuunga
       i runga i te kupu i tuhituhia, a ko tana rihainatanga me

7 777

▲back to top
 Mei 1, 1928. TE TOA  TAKITINI. 777


        mana  i te ra i whakaaturia ai e ia.
  9. Ka  whai inana te Hinota o ia Pihopatanga ki te whakarite
       i te tokomaha o nga mangai-reimana Maori mo  ia Hinota
       me  te whakarite i te kaupapa pooti mo aua tangata.
 10. Ka  whai-mana  te Komiti  Tumuaki  o  te Hinota Tianara
       ki te whakatu poari, a me tapa te ingoa ko " Te Poari
        Pariha Maori. "  (The Maori  Pastorate Board). Ko  te
       Pihopa  Maori hei tiamana  mo taua  Poari. Ko   nga
        mema  mo  taua Poari ko nga kai-tirotiro o te Hahi Maori
       o ia Pihopatanga. Ka whai  mana  taua  Poari ki  te
        whakariterite, ki te whakahaere i nga pariha Maori me
       te whakanoho  i nga Minita mo aua pariha. Ka whai
       mana hoki te Komiti Tumuaki o te Hinota Tianara ki te
       hanga rekureihana hei whakawhanui i nga mahi ma taua
        Poari.
  11. Me  whakauru  ki raro i te ingoa nei " Maori " o tenei ture
        nga tangata e kiia ana he Maori, nga uri o nga Maori o
        nga hawke-kaihe Maori, nga tamariki ranei a nga hawhe-
        kaihe.
  12. Ko te ture Title A. Canon XI. kua whakakahoretia.
             (Ko  te whakamananga   tenei i te Pihopa motuhake mo te
           iwi Maori i runga i te whakaaro o nga Pihopa me pakeha te
           Pihopa. Kua whakakorea   taua ture inaianei. )
       HUI TENIHI I HERETAUNGA.
 
  No te 7 o nga ra o Aperira ka timata nga whakataetae tenihi
      a nga toa o te Motu, Otira kua timata ke nga purei a te
iwi kainga i te 3 i te 4 o nga ra. No te 5 o nga ra ka timata te
whakaeke  o nga manuhiri. I tae pea ratou ki te 250, a na nga
iwi kainga ka eke ai te kaute ki te 500. ki te 600 ranei. Kei te
whanga  atu te Toa Takitini ki te ripoata a nga Hekeretari.
  Ka  mutu tetahi o nga hui Ataahua ko tenei. Te  pai o  te
marae, te pai o nga whakahaere te noho pai o te tamariki te
nui o te ngahau, me te kore kupu kino. taumaha ranei e mamae
ai te tangata. Kore rawa te haurangi i kitea. Nui atu hoki te
manaakitia o nga  karakia me nga hui Ahiahi  mo  nga  take
nunui. I tera o te Aranga i waho te karakia nui, engari te
karakia Hapa  i roto i te whare-karakia kohatu o Te Pakipaki.
Ki tonu te whare-karakia i nga tangata tango Hapa.
  Ko  nga take nunui enei i whakahaeretia i nga hui ahiahi: —
 1. MO  TE AUTE   ME  HUKARERE i whakaaetia kia whaka-
      hokia te utu mo nga hapu o Ahuriri.
 2. MO  NGA   KARAHIPI   KAWANATANGA, kia whakaritea
      i runga i nga rohe Poari Whenua Maori, kia tohatohaina
       ai ki te motu katoa.....
 3. NGA  KURA   WHARE    (Household Schools). Kia whaka-

8 778

▲back to top
778\_\_\_\_\_\_\_\_       TE TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928,


      aetia e te kawanatanga te kaupapa  kura  pakupaku
       (household) ki nga Maori.
 4. SECONDARY   INDUSTRIES   SCHOLARSHIP. Kia
      whakahaeretia  he tikanga mo  etahi karahipi ako mahi
       ma  nga tamariki  Maori.
 5. TE  PIHOPATANGA    MAORI. Ko  te whakaaro o tenei
      Hui  me Maori tonu hei Pihopa.
 6. TARI  O TE  ORA. Kia whakahaeretia he tikanga e tu ai
       he Takuta mo te iwi Maori ki nga takiwa e nohia nuitia
       ana e te Maori.
 7. ROPU  MAORI. Kia waiho ko nga hui whakataetae tenihi.
      hei wa huinga mo te Ropu Maori ki te whakahaere i nga
      take nunui e pa ana ki te iwi nui tonu.
  8. TE REO   MAORI. Kia  tae he mihi ma tenei Hui ki  te
       kaunihera o nga University mo te whakaurunga i te reo
       Maori ki roto i nga take papahi mo te B. A. me te B. Sc.
  9. REHITA. Kia hanga  he rehita mo nga tamariki o te iwi
      Maori  kua puta i nga kura, a kua hoki ki nga kainga.
       kia mohiotia ai nga mea e noho he ana. kia awhinatia ai
       ratou kia tiakina, kia aratakina.
 10. MEIHA  PIKAKE. Kia whai whakaaro te iwi katoa ki te
       whakaara kohatu whakamahara  mo  Meiha  Pikake   te
       matua o a tatou tamariki i te wa o te pakanga.
         I kohia nga moni i tenei hui. a tae ana ki te Ł26 I
       tukuna tenei moni ki te hui a Ngati Porou i Te Araroa
    i te Anzac Day. ma ratou e whakahaere a tutuki noa.
         He mea whakapoto  nga take nei kia uru ai ki te pepa
      o tenei marama. He wa ano  tona ka takoto  mai te
    ripoata a Ta Apirana Ngata mo  enei take katoa, a mana
 ano hoki e mau atu ki te Kawanatanga. Na te Etita.


      MIHI KI A NGATI KAHUNGUNU.
                                    Kihipane,
                                        17 o Aperira, 1928.
   Ki a Hori  Tupaea kia  Waimarama, kia Pohe kia P. H.
 Tomoana. Me nga Rangatira katoa o te marae o Te Pakipaki.
   Tena koutou.
   He nui no te mihi o te ngakau, no reira ka hoki te whakaaro
 ki ta tatau hui ka mutu ake nei.
   Ahakoa  na te takaro a nga tamariki tatou i whakahuihui,
 pai tonu, na reira hoki tatou i tutataki ai, i mihimihi ai. a i
 mohio  ai tena ki tena. Kaore  te korero mo  te Tenihi, kua
 puta nga mihi mo  tena wahi. Ina ta Takitimu: na te pai o
 nga whakahaere  o te marae i totika ai te Tenihi!
   He  rongonui to Heretaunga mo te manaaki i te tangata, i te
 ope, engari e ki ana matau, kaore e rite nga manaaki o mua ki
 tenei, ano he " Kaihaukai. "
   E  kore e kitea te kupu e rite ana hei whakaatu i te nui o te
 mihi.

9 779

▲back to top
Mei 1, 1928. TE  TOA TAKITINI. 779


  Ma  wai e korero te pai o te whakahaere o te Marae. Nga
kai, kei whea mai te pai. kua kiia nei " ano he Kaihaukai. "
  Ki nga Tumau tena koutou E kui ma!  Ekoro  ma!  E hine
ma!  Etama ma!   I a koutou te papa o te mahi nei. Kia nui
nga ora ki a koutou.
  Ngatikahungunu  ki Heretaunga, tena koutou.
                      Na Tutepuaki.
                            Menetia o te Tiimi o Takitimu.
   (Ka tika a koutou mihi. Ka  mutu tetahi hui pai. Kaore ano  nga
Hekeretari i tuku ripoata mai ki te " Toa. "   Taria mo tera putanga. —-
 Etita. )
     TE HUI TAKUTA KI HAMUTANA.
                      T. Wi Repa.

No te 22 o nga ra o Pepuere ka tu te hui tau a nga takuta o
    Nui Tireni ki Hamutana. Ko nga takuta o Waikato tae
mai ki Opotiki te tangata whenua. Ko  Akarana  whaka-te-
tonga hoki tena wahanga o te Ropu Takuta o Nui Tireni I nuku
atu i te 200 nga takuta i tae mai ki te hui. He tikanga tenei
na nga ropu katoa kei to tatau whenua: ina ra te hui i te tau.
E whai ana hoki te Ropu Takuta i tena tikanga ko te kaupapa
o te hui a tenei Ropu, he huihui i nga tangata i raro ia ia. he
whakahoahoa he ngahau he whawha i nga ture e pa ana ki te
Ropu, he kawe i te Ropu ki Waenganui i te Iwi. he whiriwhiri
i etahi take e pa ana ki nga mate: ara. he karanga i te Ropu kia
kotahi te haere. Ko  te tino take pai ia o nga huihui nei ko te
kitekite i nga hoa, me te ngahau hoki.
  I tae ki Hamutana nga tohunga rongonui o to tatau whenua.
Ara, a Sir Lewis Barnett o Dunedin, a Professor Fitchett  o
Dunedin, a Ratcliffe Riley o Dunedin, a Sir Donald McGavin
o Poneke, a Carrick Robertson o Akarana. Ko Dr. Douglas o
Hamutana   te Perehitini o te hui. Ta matau manuhiri o tawhiti
mai ko Dr. Victor Bonney o Ranana. He  tohunga rongonui
tenei mo te mahi whakawhanau  tamariki a te wahine me nga
mate  o te wahine. He  tangata ataahua ngahau he Hurai a
kei te 50 pea ona tau. He kai whakaako  taua tangata ki enei
wahanga  matauranga  i te kura Takuta o Middlesex  Hospital,
London. He maha  nga takuta o Nui Tireni nei i kura tahi me
 ia. He  maha ano nga mea  nana i whakaako. I  reira ano
hoki nga takuta o te Tari o te Ora: a Dr. Valintine (Upoko),
Dr. Watt  (Teputi) a Dr. Ada  Patterson, me   Dr. Elizabeth
Gunn.
   He nui te manaaki a nga tangata o Hamutana ia matau. Kaore
 he mea i mahue ia ratau o nga mea i tika hei tapaetanga mai
 kia matau i runga i te manaaki. Hei nga ata ka huihui matau.
 Hei muri o te tina, ka haereere ki te whakarite i nga powhiri
 ki tena kainga, ki tena kainga o te tangata whenua kia tutakitaki

10 780

▲back to top
780               TE TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928.
ki nga tangata rarahi o Hamutana. E toru nga ra o te hui ki
Hamutana, ka hiki ki Rotorua. No  te Hatarei te 25 o Pepuere
ka haere matau ki Rotorua ma runga i nga motoka o nga tangata
o Hamutana. Ko  te manaaki  whakamutunga    tenei a taua
taone ia matau.
                    ARAPUNI.

  He  rangi ataahua te rangi i hiki mai ai te hui i Hamutana.
Ka  pai ta matau matakitaki ki roto o Waikato. Takoto  i mua,
i muri, 1 nga taha he parae anake. Ka  titiro whakatetonga
at umatau  ki Maunga-Tautari e  tu ana mai. ki  Pirongia me
Kakepuku  ki te taha Hauauru ki Maungakawa ki te taha rawhiti
na wai ra, ka tae matau ki Arapuni. E tu ke ana mai a Maunga
Tautari i te taha ruki engari he tutata tonu mai. Ko Arapuni
he  apiti kei te awa o Waikato. Ko  Waikato  te putanga  ki
waho  o Taupo Moana. Ko tenei moana 1215 putu te tai-ranga
ki runga ake o te moana-nui-a-Kiwa. No  reira me whakaaro
noa mai te kaha o te haere a te wai i te apiti nei. Kei Arapuni
te whare mahi hiko a te Kawanatanga hei whakamarama i Wai-
kato i Taranaki i Akarana, i te Pei o Pereti tae noa mai ki
Opotiki.
  Ehara  te takiwa o Arapuni i te whenua ataahua ki te mata-
kitaki. Otira he pai tonu te takoto a te whenua engari he
titohea he whenua hau, he mokemoke ki te noho. He manuka
hotoa  nei nga tarutaru o runga. Heoi  ano te mea  pai ki te
 matakitaki ko Maunga   Tautari, ko    tetahi o nga maunga
 rongonui o to tatau whenua e haere nei i roto i nga waiata me
nga korero o te heke me te toa o Te Rauparaha.
   Otira ka miharo te tangata tae ki Arapuni ki taua kainga i
 naianei ia ia e nohoia mai na e nga pakeha mahi o te hiko. Ko
 te take tenei o te whakamiharo: Ko te kaha o te hinengaro o
 tenei kararehe iti rawa o te tangata ki te whakatete ki te kaha
 o te wai a te atua i tuku nei kia rere i taua rere i roto i tenei
 apiti mo nga mano  tau ka taha nei kei muri. Kia whakapiritia
 ki te taha o nga mea whakaharahara  o te ao. tino marama ai
 kia tatau te kupu a te atua mo tona potiki whakamutunga o ana
 mahi: ara. " tatau ka hanga i te tangata kia rite kia tatau. " He
 pa nui kei Arapuni. Kotahi  mano  nga tangata kei reira e
 mahi ana. E 20 nga Maori. Ko  te kanataraki o te mahi  i
 te hiko nei kei a Armstrong. Whitworth and Company  o In-
 garangi. Te  utu o taua kanataraki £1. 200. 000. Te  whanui
 o te apiti nei e 250 putu: te hohonu 150 putu te kaha o te ia ki
 te rere i roto i tenei Kuiti e  4. 000. 000. 000 karani i roto i te
 24 haora. Tena ka punia te apiti nei ki te raima: me pewhea
 e taea ai?  He  mea kari he ara hou i raro i te whenua, ka
 maroke te apiti nei. Katahi ano ka hangaia te puni raima. 150
 putu te tiketike, e 30 putu te matotoru. Ko  nga kirikiri he
 mea mau  mai ki reira ma runga waea takiwa i toro mai i tetahi
 wahi e 7 maero te tawhiti atu. Ka punia te wai nei, e 200 putu
 te tiketike ake i te papa o te apiti ra. Katahi ka huaina mai

11 781

▲back to top
Mei 1, 1928. \_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. 781


he roto e 5. 117, 000. 000. Karani wai tona nui. Ko  te rahinga
atu o te wai o te awa o Waikato i tukua kia puhake ma  te
pakau   papaku o te puni  raima o te roto nei. Ka   rere  i
runga i te koawa pohatu. Ka  tae ki tetahi wahi ka hurahia
nga oneone, a. ka kitea he ngahere e tu ana. Ka ruamano tau
pea te roa o te ngahere nei e tu ana i raro o te oneone. Na te
whakakotititanga i Waikato ka hurahia ki runga.

                  NGARUA-WAHIA.
  I tae au ki Ngaruawahia. Ko  te Kainga tenei i whakawahia
 ai a Potatau hei Kingi mo te Maori. Engari kaore taua wahi
i whakawahia  ai ia i te nohoia e te tangata. Heoi ko te pohatu
 a te kawanatanga o Nui Tireni e whakaatu ana i taua wahi:
kei ranga hoki i taua wahi e tu ana. Kei te taha tonga o taua
 pohatu e tu ana te Whare  Paremata o Rata te mokopuna  a
 Potatau e mau mai  nei i tana  tuunga Kingi. Kei  Ngarua-
 wahia, kei rawahi o te awa o Waikato ko te pa o Te Puea moko-
 puna a Tawhiao ko Ngarua-wahia kainga Maori tena o enei ra.
 He pa  whakamiharo  tenei. Kotahi  tekau eka te rahi o  te
 whenua o te pa. Na Te Puea i hoko mai i te pakeha hei whaka-
 tinana mo te kupu u tona tupuna, a Potatau: " Ko Ngarua-wahia
 taku turanga waewae. "   I te rironga mai i te ngaro te whenua
 i te parakipere. Na ratau ko ana tamariki e haere nei ratau i
 te motu i ngaki a ka pai he mea taiepa katoa. He kuaha tike-
 tike te tomokanga atu. Na te whare nui. ara Hooro, i Waenganui
 i wehe te pa kia rua: Ko te wahi i mua. me te wahi i muri o te
 Hooro. Ko te wahi ki; mua he mea rui ki te karaihe ka tapahia
 ki te mihini. Pai ana  te taurite o te takoto. Kei runga i te
 "lawn"  nei nga kari putiputi: he porotiti katoa. Kei te taha
 o te taiepa nui o te pa era kari putiputi. Kei Waenganui o te
 " lawn " nei he "fountain": ara, he wai e puha ana. Ko  te
 hooro nei. kei te tu kaokao. Ma  te taha tomo atu ai. He rahi
 te " floor "" me te " stage. " Kei Waenganui  o  te " floor " he
 " fountain " ano. He hiko nga raiti, i mahia e nga mihini kei
 reira tonu. Kei te wahi kei muri o te hooro nga mihini taka
 kai. te whare runanga rahi, nga whare o nga kai noho o te pa,
 me  nga mahinga  kai: ara. inara kumara. Kamokamo rakau
 hua. kaanga puha me era mea katoa. He rawe nga whare
 noho o nga tangata. He  mamaku he  wheki  ranei  nga
 ' weatherboard, " he mea whakatutu hei tohu mo te taha Maori.
 He  whakamiharo  te marae nei. Kaore  he marae o te Motu
 nei hei rite mona.

             WAIKATO  TANIWHA  RAU.
   Mehemea  e watea nga tangata o te Tai-Rawhiti nei a te wa o
 te Hui a Te Puea ki Ngarua-Wahia a te tau 1929, me haere. Me
 haere kia kite, kia matakitaki i nga mahi, i nga whakahaere a
 era morehu  o te Iwi, ki te toro hoki i o ratau nei mahara. Ka
 maha  enei tau e noho wehewehe ana tatau: tangata ke te tai-
 hauauru  tangata ke te tai-rawhiti. He mea miharo tenei a Te

12 782

▲back to top
782\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE      TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928.


Puea  e takataka haere nei i nga marae o te motu. Kei te hohi
nga mahara, kei te whiri nga whakaaro   mo te  ahua o  ana
whakahaere. Ko  te mokopuna tenei a Potatau, e takahi nei i
te motu i runga i te rangimarie.

         TE WHARE  TAUA O WAIKATO.
  E  mihi ana au ki nga korero a R. T. K, i tuhi nei ki te " Toa '"
o Maehe  ka taha nei mo te mate me te mamae  i pa kia Waikato
i nga ra ka huri ki muri. No Ngati-Poru ke tenei tangata a
                                                                                                                                                                                                        
R. T. K. Kaore ona whanaungatanga  kia Waikato. Engari he
tangata ia kei te marama ki nga korero o nga kaupapa i pa ai
te aitua kia Waikato. Kei  te mohio  ia i mate  he a Waikato.
No  reira ia ka tuhituhi i ona korero aroha mo Waikato. Kaore
 e kore te pa mai o te mamae ki roto i te poho o te tauhou ia
ia e haere ana i runga i nga mania roroa o Waikato. Ko  te
whenua  nui tenei o te iwi kotahi kei Aotearoa. Ko te whenua
i haroa e te kaahu. Ka whai te kanohi ma te maunga e whaka-
 hoki mai tona titiro, ka ngenge noaiho. Ko  Waikato  tenei i
whakataukitia ai: "He piko he taniwha: he piko he taniwha. "
Kua  pai katoa i te pakeha te mahi; engari kei hea te iwi nona
 te whenua. Kei hea nga taniwha. He tika tenei korero, ki
 te ngaro te whenua ka ngaro te iwi. Ka tika tonu nga morehu
 o Waikato kia kaitaua ki tona whenua. Kua  ngaro  te  reo
 tangata whenua: rehia ana mai: mahia  ana mai; titihaoa ana
 mai he reo tangata ke. " Oho ana ra te ngakau, rapurapu noa
 ana: Hotu ana te manawa he tangi mo nga ra ka huri. " Kei
 te kai-taua o tatau whanaunga mo to ratou whenua. I roto i
 tona kai taua, ka ongaonga tona kiri ki te pakeha, ki te hahi,
 ki nga tikanga. Haere takahia te whare taua o Waikato. Ehara
 ma te kupu korero e rongoa te mate nei. Ehara  ta te kupu
 korero he ueue i te tao kei roto i te manawa e titi ana. Kei te
 toto tonu te tuakiko o Waikato. Engari haere i  runga i te
 aroha. Ahakoa   kupu kore kawea ko te aroha ko te mea
 mamae-kore, ko te kaupapa o nga pai katoa. Ka maha  nga
 whaka  matautanga kia  whakakotahi  tatau i runga i  tenei
 tikanga, i tera tikanga. E hara te tikanga, ehara te kaupapa
 he mea e taea te takahi. Engari kawea te aroha kia Waikato:
 ma nga hua o te aroha a muri e whakatikatika a nga wa kei te
 takoto.
  WOODS'  GREAT  PEPPERMINT   CURE  mo te mare
 puru.

13 783

▲back to top
Mei 1, 1928. TE TOA TAKITINI.
NGA MINITA ME NGA MANGAI REIMANA  O TE HINO
          TOPU, KAIKOHE, MAEHE  16, 1928.
      TUMUAKI: The  Most Rev. A. W. Averill, D. D.
                   Pihopa o Akarana,
            Paraimete  Atipihopa  o Niu  Tireni.
Ven. Archdeacon H. A. Hawkins Kai-whakahaere i te taha M;
Rev. J. T. McWilliam            Kai-tirotiro
Rev. Canon  W. H. Keretene   Kai-tirotiro (Whangarei)
Rev. H. W. Kaipo            Parengarenga
Rev. H. M. Paerata          Awanui  North
Rev. R. T. Kerehoma          Ahipara
Rev. Mutu Kapa              Whangape
Rev. Henare Paraone         Oruru
Rev. K. W. Poata             Whangaroa
Rev. Hone  Karaka             Wairoa
Rev. H. Taurau               Hokianga
Rev. T. T. Poihipi            Te Paina
Rev. W. N. Panapa          Kaikohe
Rev. Eruera Riiwhi            Hauraki
Rev. W. Matene               Mangakahia
Rev. Rikihana Te  Hau         Waimate  North
Rev. Herepo Harawira         Paihia
               NGA MANGAI   REIMANA.
Hare  Pitimana                Whangarei
Tipene Kapa                  Parengarenga
 Wairama  Maihi                  Ahipara
Anaru Ngawaka              Whangape
 Hone Wi  Kaitaia             Oruru
Henare  Kingi               Oruru
Piri Mokena                  Whangaroa
Hemi  Te Paa               Wairoa
 Paraone Netana               Wairoa
Taone  Nepia                 Wairoa
 Matene Naera                 Hokianga
 Teri Paraone                Te Paina
 Eru Pou                    Kaikohe
 Piri Kapa                   Kaikohe
 Hakere Paraone              Hauraki
 Heke Te Rangi               Mangakahia
 Hori Tane                    Waimate  North
 Kerei Mihaka                 Waimate  North
 Pari Tautari                  Paihia
 Whaikorero  a te Tumuaki
 Nga Minita me nga Mangai  Reimana,
   Tenei ahau kei te mihi kia koutou me te hari ano o te nga
 kau mo to koutou tokomaha  i tenei hui a tatou. Ko te me
 tuatahi i roto i te whakaaro ko o tatou hoa kua tangohia atu
 waenganui i a tatou. Ko te Rev. Penewhare Netana, tetahi
 tatou Minita tai-tamariki. he roa te wa  i pangia ai ia e ton

14 784

▲back to top
784\_\_\_\_\_\_\_\_      TE TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928.


mate ka moe  i te moengaroa. Ko te Rev. Kerehoma, i runga
i tona mate ka kore e tae mai ki tenei hui; na reira he mea tika
kia tuku mihi aroha tenei hui ki a ia i runga i tona mate.
            TE PIHOPATANGA MAORI.
  Kei te mohio  koutou katoa ki nga korero mo tenei putake,
mai i te timatanga tae noa ki tenei ra. me nga ahuatanga hoki
i kore ai e rite te whakaaro o nga Pihopa hei Pakeha te Pihopa,
me  te whakaaro hoki e etahi o nga Maori hei Maori ano. Tera
ano ka karangatia nga mema  o te Hinota o Aotearoa kia hui
atu ki Poneke a te wa e noho ai te hui a Te Hinota Topu Nui i
te Aperira e tu mai  nei. Mehemea   ka hiahia  ratou  kia
tutaki ratou ki nga Pihopa ki te whakatuturu i tetahi whakaaro,
ka whakaae  ahau kia hui matou i te ra i mua atu o te puare-
tanga o te Hinota Topu Nui.
  E mahara  ana ahau kei te mohio koutou ki au me toku ahua
katoa. Ehara hemea  e koro nei ahau e whakaae hei Maori te
Pihopa  tuatahi, na te mea he Maori. Mehemea e kite ana ahau
i tetahi tangata i roto i a koutou e tika ana mo. tenei turanga.
maku  tonu ia e whakatu. Ko taku ke e whai nei. ko tetahi
tangata hei tino tohunga mo tenei turanga uaua. Ko te mea
 tika, hei Pakeha te Pihopa tuatahi, engari ko nga tangata i raro
 i a ia hei Maori. Ko  reira koutou mohio ai ki te ahua o nga
 whakahaere katoa, i raro iho a tae atu hoki ki nga  aronga
 katoa o te turanga Pihopa. Ka  tae atu ai ki te wa e mohio ai
koutou  ki te mea katoa, ko reira ka hoki atu ta koutou taonga
ki a koutou ano.
   E tino mohio ana   ahau, mehemea  ki  te kore e kotahi te
 whakaaro o nga Pihopa me te taha Maori i mua i te nohonga
 o te Hinota Topu Nui. tera etapahia atu tenei mea katoa. Na
 reira ko te tumanako o te whakaaro kia kotahi o tatou whakaaro
 i mua i tana wa.
   Otira, mehemea ka tupono ki taku e mea ake nei. ka whaka-
 kahoretia tenei putake ka whakatakotoria ano tetahi kaupapa
 hou hei whakakotahi i te Hahi Maori i raro i tetahi atu tikanga.
                TE KURA  O TIPENE.
   Ka maha  enei tau i tu ai a Te Wirihana raua ko tona hoa
 wahine hei Tumuaki  mo  tenei Kura. Na reira hemea ka mohio
 nei koutou kua rihaina raua he mea tino tika kia tuku mihi
 tenei hui ki a rana mo nga manaakitanga maha i tau iho ki te
 iwi Maori nui tonu i runga i a raua whakahaere, mo a raua
 atawhainga hoki  i nga Minita me te Hahi Maori i roto i enei
 tau maha.
   Ko  te Tumuaki  hou o te Kura ko Mr. W. C. Morris, he
 tangata pai. mohio, aroha ki te Maori. He tangata tino tohunga
 mo  runga i nga aronga katoa o tenei mea o te Kura o te matau-
 ranga hoki. Kua  timata tana mahi i tenei tau a kua nekehia
 hoki te ahua o nga  akoranga o te Kura ki te Matriculation.
   I tenei tau kua huri ake nei ka tae maua ko Te Atirikona
 me  etahi o nga mema o te Poari Whakahaere o te Kura ki Te

15 785

▲back to top
Mei 1, 1928. TE TOA  TAKITINI. 785


Aute. 1 reira matou e titiro ana i nga whakahaere katoa o tera
Kura. E  mahara ana ahau, e kore e tino roa te wa e tu mai
nei, ka pera ano te ahua o Te Tipene me ona mea katoa i te
ahua o Te Aute Kareti.

              TE ORANGA  MINITA.
  E hari ana ahau mo tenei putake kua haere whakamua i roto
i tenei ra. Otira e mau ai tenei ahua ma te kaha o koutou o
nga Mangai Reimana ki te whakaohooho i te iwi kia kaha hoki
ratou ki te whakarite i te wahi ki a ratou o te Moni Tahua. Kia
riro ano ma te iwi nui tonu e mau tenei putake ka tika penei
ano i te taha Pakeha e awhina nei i a koutou.
  Ko  taku kupu kia koutou ki nga Minita kia tino kaha koutou
ki te mahi i ta koutou mahi. Kaua rawa e he a koutou whaka-
rite i roto i a koutou pariha. Kei te tumanako hoki au kei te
haere tika a koutou ripoata i enei ra.

              TE KOMITI TUMUAKI.
   Ko te Pihopatanga tuatahi tenei ki te mau i tenei tikanga. I
peneitia ai. he whakaaro noku  kia riro ano i a koutou tetahi
wahi nui o nga whakahaere o te Hahi Maori hei mea ano hoki
 e aro nui ai te iwi Maori ki nga tikanga o te Whakapono. Kei
te tuku atu hoki ahau i taku mihi ki to koutou Komiti Tumuaki
 mo te pai me te kaha o a ratou whakahaere katoa i roto i enei.
 tau e toru.
            LAMBETH CONFERENCE.
  He  hui nui tenei e tu ana i ia tekau tau ki Ranana na nga
Pihopa katoa o Te Hahi o Ingarangi puta noa i te ao. He mea
tino tika hoki kia hui matou nga Pihopa katoa i etahi wa ki te
whakatakoto  i etahi tikanga whanui hei painga  mo  te Hahi
nui tonu. Ko toku tumanako kia tae ano ahau ki taua hui a te
tau 1930. a maku e kawe atu te ahuatanga o te iwi Maori. me to
koutou  aroha ki te Tino Tumuaki  o te Hahi ara ki Te Atipi-
 hopa o Kanatapere. Koia tera ko tetahi o nga tangata nunui
 o te ao. Kihai i mutu mai i tona turanga te nui. engari tae atu
 ana ki ona whakaaro. Ahakoa te huhua o nga peka o te Hahi
 hei tirohanga whanui mana, rite tonu ano tona mohio me tona
 whakaaro kia koutou ki te iwi Maori me matou e noho atu nei
 i tenei wahi.
                KUPU  WHAKAMUTUNGA.
   Itemea ka tae ki te pito whakamutunga o aku  korero  kia
 koutou ko te mea i pa mai ki au ko te aroha. Tera pea ko te
 wa whakamutunga  tenei o noho ai ko ahau te Tumuaki mo to
 koutou Hinota Topu. Mehemea  ka tu to koutou Pihopatanga
 Maori, ko te mea tera hei wehe i u tatou i roto i enei tikanga a
 tatou. E haere ana tenei ki te 20 nga ta i noho ai i mahi tahi ai
 hoki ahau i roto i te iwi Maori, mai ano i te Pihopatanga o
 Waiapu  tae mai nei ki konei. Na reira ka tuku atu nei ahau
 i aku mihi aroha kia koutou ki te iwi Maori nui tonu mo a
 koutou manaakitanga maha  i ahau i roto i enei tau maha. E
 mihi ana ahau ki nga Minita katoa me nga Mangai Reimana

16 786

▲back to top
786              TE TOA  TAKITINI. Mei 1, 1928.


mo  to koutou piri pono me to koutou kaha ki te awhina i au
i roto i ta tatou mahi. Kia koutou  hoki ki te iwi nui tonu,
mo  a koutou atawhainga whakamanuhiritanga hoki i au i nga
wa katoa.
  Ahakoa  he aha te mea e tupono mai kia tatou tahi i roto i nga
ra e tu mai nei. waiho ma  to tatou aroha tatou e paihere kia
piri tonu tatou ki a tatou. Mo koutou mo  aku tamariki Maori,
ka waiho tonu koutou hei mea kai-ngakau i roto i aku whakaaro
taea noatia te mutunga.
      Paki  Keretene          Otiria
      Pakira Henare
      Eru Ihaka
      H. Manuera            Te Kao
     Pako Heka
      K. Mare              Te Hapua
      Hoera Wi  Kanara      Ngatekawa
      H. T. Popata          Pamapuria
      Hori Rakena
      Reihana Poharama     Rangiawhia
      Pene  Ngatote
      Timoti Hetaraka
       Hare Mete  Karapa      Mangataeore
      Henare  Kingi          Peria
      Pereiha Tauhara
       Hone  Wi  Kaitaia
      Matene Naera           Waimamaku
       Hone  Iraia
      Tango Te Whata        Kokohuia
      Erimana  Paratene       Whirinaki
      Tamaho Rawiri
      Te Akara Nikora
      Rawiri Wi Kaire
      Hone Toi            Pakanae
      Naera  Rakete          Kaikohe
      Hemi Te Paa        Naumai
       Wiki  Hetaraka
      Erueti Taiporutu       Taukau
      Puhipi Hopihana       Awanui
       Mohi  Hikairo          Manaia
      Ara Rakena            Kareponia
       NGA MOTINI I PAAHITIA E TE HINOTA.
  1. Kia pata he mihi ma  tenei Hinota ki Te Atipihopa  mo
     tana Whai-korero.
  2. He mea tika ranei te purei tenihi i nga Ratapu? WHAKA-
     HOKI: Ehara  i te mea tika kia mahia  tetahi mahi e te
     tangata Karaitiana hei mea e tutuki ai te wae o tetahi atu.
  3. Ko  te whakaaro awhina  i te Hekeretari o  Te  Komiti
     Tumuaki me  waiho ma te Minita o ia Pariha e whakaaro
     mai te mea  e rite ana ka tuku mai ai ki te Hekeretari.
                       Taria te roanga.