Te Toa Takitini 1921-1932: Number 78. 01 February 1928


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 78. 01 February 1928

1 723

▲back to top
 TE TOA TAKITINI
              Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
NAMA 78. HASTINGS. Pepuere, 1928.
       HAERE TONU TE AUTE!

KANUI  te kaha o nga tamariki o Te Aute i nga whakama-
     tautau mo  te Matriculation i te tau ka huri.
  Ko  nga tamariki enei kua paahi: —

        T. M. AWATERE, M. S. C. LIMA, M. S.
        W. W. CORBETT, M. S. W. McIvor, M. S.
        H. HAMIORA, M. S. P. W. NEILD, M. S.
        S. HIMONA, M. S. J. RAURETI, M. S.
       R. J. KEEPA, M. S. W. RUWHIU, M. E.
       H. KROGH, M. S.

  Ko  te tohu M, mo te paahi i te Matriculation.
  Ko  te tohu S. mo te kaupapa ako ki nga mahi a te roia.
  Ko  te tohu E, mo te mahi Engineer.
  He  tokomaha ano i paahi i te Public Service Entrance, me te
Senior  Free Place.

         SENIOR MAKARINI SCHOLARSHIP.
  Kua  riro i a John Mokonuiarangi  Bennett te Makarini mo
nga  tau e rua. I paahi ano hoki ia i te Public Service, me te
 Senior Free Place.

      (Taria nga ingoa o etahi kia tae mai nga whakaatu. )

2 724

▲back to top
          Registered at the G. P. O, as a Newspaper.

 TE TOA  TAKITINI
              Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau.
  Me  penei nga reta " Te Toa Takitini" Box 300 Hastings.
724             TE  TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928.
         HE KUPU KI TE HAHI.
                 (Na te Pihopa o Waiapu. )
KI  aku tamariki i roto i te iwi Maori. Tena koutou katoa.
     Kua  taha ki muri  nga ra o te Kirihimete i hari tahi ai
tatou, i kumea ai o tatou whakaaro e te tamaiti i whanau mai
nei i tenei wa. I miharo tahi tatou ki te aroha nui o te Karaiti
i heke iho ai ki tenei ao, i runga i te ahuatanga o te tangata—
kohungahunga, tamaiti, pakeke—kia tino mau  ai ki a ia te
ahuatanga  o te tangata. A, ko  tatou ko te tangata, e mohio
iho nei ki o tatou ngoikoretanga, me o tatou huarahi maha e
whakanoa  nei i o tatou wairua, ka hopu i te wairua kaha o te
Karaiti hei awhina mai, hei kaha hoki mo  tatou. I haere mai
hoki Ia hei Kai-whakaora  mo tatou.
  He  rongo pai te rongo o te Kirihimete, he rongo no te hari
nui, no te whakaoranga.
  E  rua enei ra hakari a te Hahi, he ra no te hari nui. ara te
Kirihimete me te Ra Aranga.
  Otira, tera ano hoki nga ra nunui a te Hahi, he ra  no  te
ngakau  pouri, no te ngakau ripeneta. He  penei nga  ra o
Reneti.
                   RENETI.
  Hei te 22 o nga ra o Pepuere ka timata nga ra o Reneti. He
wa whakamahara  tenei ki nga ra, e 40 i whakamatautauria ai
to tatou Ariki i te koraha. Na  te Wairua ia i arahi ki reira, a
i tera wahi mokemoke wahi kore hoa mona, wahi kore kai hoki,
ka eke mai te rewera ki reira whakamatautau ai i a ia. He
tino pakanga nui ta raua i reira, otira ko tera te tino pakanga
nui o tenei ao katoa. He pakanga na te Rangatira o te Pouri-
tanga ki te Piriniha o te Maramatanga. Kaore i rangona te
papatanga o a raua patu. Kaore a te Karaiti i whai atu ki nga
kaha mona  i waho atu i a ia tonu. Ko nga kupu tonu a te
Atua  me ana ake inoi te kaupapa mai o tona kaha. I roto i
 enei whakamatautau  katoa ka  riro te wikitoria i a te Karaiti,
ka whati te rewera, a ka tae mai nga anahera tapu ka mahi mea
 Mana.
   Kei te whakaatu mai nga ra o Reneti kei te mau tonu mai
nga mana  o te pouritanga. Ko nga whakamatautau  mo tatou
he  pera ano me o te Karaiti. Kaore  he hara o te tangata e
whakamatautauria  ana. Engari kia whakaae  tatou ki taua
whakawai  hei reira ka hara ai.

3 725

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE  TOA   TAKITINI. 725
  He maha  nga putanga mai o te rewera ki a tatou i roto i ana
whakawai, a hinga iho tatou. I hinga ai, he kore kaore i whai
i te tauira o te Karaiti, kaore i mau ki te hoari a te Wairua, ara
ki te Kupu a te Atua. I te mea ka hinga tatou, katahi tatou
ka hara.
  Ko  nga ra o Reneti, he wa i whakaritea hei peehitanga i o
tatou hiahia taikaha.
   (a) He wa tika hei tirotirohanga ma tatou i o tatou ake hara,
       ka mau atu ai ki a te Karaiti, ki te Kai-waha i nga hara
       o te ao. Me whaki o tatou hara ki a Ia.
  (b) He  wa tika tenei hei rapunga ma tatou i te kaha wairua
       i runga atu i te kaha o nga wa ka huri nei. Whakapiri
       ki te Atua i roto i a te Karaiti, i runga i te kaupapa o te
      inoi, me nga kupu o te Paipera.
  Kia auau  te haere mai ki te karakia, ki nga karakia tango i
te Hapa i runga i te ngakau whakapono.
  Kaua  hei takaware te haere mai ki te karakia ina tangi mai
te pere. Kaua  hei waiho ko te Minita e tomo ki mua i a koe.
Ka  uru ki te whare-karakia, tuturi rawa ki raro, me te mahara
kei te aroaro koe o te Atua i tena wa. Tapaea atu ki a Ia to
ngakau to hinengaro, pera me nga Maki i tapae ra i te koura, i
te parakihe, i te maira ki tona aroaro. Ka takaware to haere
mai ki te karakia kaore koe e tino whiwhi ki nga manaakitanga.
He  tino taonga no te taha wairua nga meneti torutoru nei e
nohopuku  ana koe, e inoiana i mua atu o te timatanga o te
karakia.
                TE PARAIRE PAI.
  Koinei ra etahi o nga tikanga hei whai-whakaarotanga ma
tatou i roto i nga ra o Reneti, a tae noa ki te ra o te Paraire Pai,
te ra i whakaae ai a te Karaiti ki te tuku i tona tinana hei utu
mo  nga hara o te ao katoa.
  Kia  tupato kei uru tatou ki te ropu o nga hoia, na ratou nei
Ia i ripeka; ki te ropu ranei o nga Hurai, i tawai nei i a ia;
 ki te ropu ranei o te iwi nui tonu kaore nei i aro ake ki a Ia i
 ripekatia ra.
   Titiro ake ki a Ia hei Kai-whakaora, hei Kingi, hei Atua mo
koutou. Ki te mau enei tohutohu i a koutou, katahi ka rite pai
 o koutou wairua mo nga manaakitanga me nga hari o te ra o te
 Aranga.
             Heoi ano,
                  Na  to koutou matua i roto i te Atua.
                           Wm. WALMSLEY, Waiapu.
   [E hiahia ana te Pihopa kia panuitia e nga Minita tana reta i
 Tunga ake nei ki nga whakaminenga i nga wa o te karakia. ]

4 726

▲back to top
726\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE    TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928


         " TE TAU HOU, " 1928.
                    T. Wi-REPA.
HE  wa  tika tenei kia tirotiro tatau i to tatau ahua: Kei te
     pewhea  ra to tatau ahua. Ka tae mai te ra o te kirihimete,
Ka whakahau  o tatau kai hautu kia titiro whakamuri tatau, kia
marama  ai ta tatau titiro whakamua. A, ka huri mai ko te tau
hou, ka tirotiro ano tatau. Ko te " Kirihimete, " ko te Hakari
tena o Te Karaiti": ara, whakamahara mo tona whanautanga ki
te Ao, i ana mahi, me tona reo whakahau i te tangata kia pai.
No roto i te tekau-ma-iwa o nga rautau i muri iho i te whanau-
tanga o te Karaiti i tae mai ai tana Rongo pai ki to tatau whenua
no te Kirihimete o te tau 1814 te kauwhau tuatahi o taua Rongo
pai ki Aotearoa nei. No  te tau 1914. Ka kapi te rautau o te
tangohanga a te Iwi Maori i taua Rongo pai hei kaupapa mo
ana  whakahaere  katoa. Me  titiro whakamuri  tatau kitaua
rau tau.
                 RAU  TAU  1814-1914.
  I te taenga mai o Te  Matenga  (Samuel Marsden)  ki Nga-
Puhi, te mahi nui a o tatau tipuna he pakanga, he kohuru, he
kai-tangata. He  tau tino kaha ena no nga  whakaaro  patu
tangata o te iwi. Kua whiwhi ratau ki etahi taonga e ngawari
 ai te patu i o ratau hoariri. Ko te wa tena o te Pu. Ko te
wa  ano tena o te Paipera. He maha nga tau i tautohe ai tenei
 tokorua: te pouritanga me tona taonga hou, te pu, ki te mara-
tanga  a nga mihinare me ta ratau paipera. I roto i ena tau,
 ko te mahi nui a o tatau tipuna he patupatu ia ratau. Ko nga
 ingoa nunui o tena rau tau he ingoa patu tangata anake: ara
 a Hongi Hika, a Patuone, a Te Rauparaha, a Te Rangihaeata,
 a Potatau, a Murupaenga. a Te Heuheu, a Rewi Maniapoto, a
 Tukorehu, a Te Waharoa, a Te Waru a Tupaea, a Te Mauta-
 ranui, a Pomare, a Te Wera, a Te Morenga a Te Heuheu me te
 tini noa iho te tangata. Heoi ano pea te ingoa rangimarie o
 roto i te rarangi o te hunga tiketike o taua wa ko Te Kani-a-
 Takirau rangatira nui o te Tai-Rawhiti. Ko te wawata a nga
 tangata o te pito timatanga o tena rau tau ko te toa ki te kawe
 i te ingoa ki nga wahi huhua o te motu. Ko aua tau kino kei
 te 1800 ka ahu mai ki te tau 1868. Kei tua mai o te tau 1868
 ka timata te mariri o te whenua.
   No roto i aua tau kino nga whawhai a Waikato kia Nga-Puhi,
 kia Ngati-Raukawa, kia Taranaki; no taua wa ano te heke o Te
 Rauparaha raua ko Te Rangihaeata ki te takiwa o te moana o
 Raukawa; te heke o Ngati-Mutunga me Ngati-Tama ki Whare-
 kauri, te " Amiowhenua " i uhi nei i te Motu. No taua wa ano
 nga ope patu tangata a Nga Puhi i raro ia Hongi, ia Tuwhare ia
 Te Titore ia Pomare, ia Te Wera  ki te Tai-Rawhiti. Kei te
 whawhai noa  atu te Tai-Hauauru, te Tai-Tokerau, a Hauraki, a
 Waikato, me  te Tai-Rawhiti. No  ko tata mai ka whakama-
 tauria te mana Kingi me  ona raruraru. I muri i tena ko te

5 727

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE TOA   TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ 727


whakahaere Hauhau me ona pakanga ka potae i te Motu. Ka
whanau  mai i roto i tena ko te mahi a  Te Kooti  me   nga
whawhai  mo tena take. Ko te whawhai whakamutunga  ko te
whawhai  kia Titokowaru kei te rongo tatau i te hurihanga o
nga pa nunui nei o Matakitaki, o Te Motunui o Mokoia. o Te
Roto-a-Tara. o Te Whetu-matarau, o Kokai, o Te Whiti-o-Tu;
i te whawhai nui hoki i Te Tumu, me te haonga i Toka-a-Kuku,
i te Pukenui. i Pukekaroro, i Titi-rangi, i Te Moremunui i Ika-
a-Ranganui. Kaore  he wahi o te motu i puare i enei whaka-
haere o te Ao pohehe.
  Kaati ehara anake i te mate uruta nana i iki te Maori ki te po.
Na  ratau tonu i patupatu. E ki ana a Foster, te takuta o te
ope a Kapene Kuku, i to ratau taenga mai ki tenei whenua i te
tau, 1769, ara, i te rau tau o mua atu i te rau tau tekau-ma-iwa.
e 400, 000 te toko maha o nga Maori. I te rau tau e korero nei
tatau i heke taua tokomaha ki raro iho i te 40, 000.
  I te timatanga o tena rautau he iti nga pakeha: Ko te hanga
hianga nei anake. He iwi patu wera, patu kekeno, kohuru,
patu tangata. He  anga mai i o ratau nei whenua. No   te
 roanga e piki haere ana taua rautau ka piki ano te tokomaha o
nga pakeha totika, ka hua nga mahi a nga mihinare, a tae rawa
 mai ki te rua-tekau o nga rau tau i muri iho i a Te Karaiti, kua
 kore rawa atu e mohiotia i te kai-tangata o tatau tipuna.

                 NGA MIHINARE.
   Kaua tatau hei wareware ki nga mihinare me a ratau mahi
 pai i mahi ai ki to tatau whenua. He whenua to tatau e kangaia
 ana e te reo o te Atua i taua wa. Na  o ratau ringaringa i
 ta kiri mai i roto i te mura o te ahi-whanariki. a. ka waiho hei
 pepeha ma  Te Hetana, " Ko to te Atua ake whenua   tenei"
 (God's own country ). I haere mai nga mihinare ki te kawe
 mai i te Rongopai a Te Karaiti ki to tatau iwi. I te wa tino
 kino o te rau tau nei ka uru tomotia mai e ratau. Na ratau i
 whakamutu   te kai tangata a te Maori. Na ratau i riringi te
 wai o te maramatanga  ki runga i nga kohatu  ratarata o nga
 umu  tangata, ka matao aua kohatu. I whakapaua  e ratau to
 ratau kaha ki te ono i te purapura o te pai ki roto ki to tatau
 iwi Kai-tangata. Na  to ratau kaha, manawanui  hoki  ki te
 kauwhau  i te Rongopai a te Te Karaiti, ka mohio tatau he
 matua  kotahi, he whaea kotahi to te iwi Maori: ara, he teina
 tetahi he tuakana tetahi: he iwi kotahi tonu ia tatau. No reira
 e te iwi kei wareware tatau ki enei tangata, me a ratau mahi
 pai. Mehemea  kaore  enei tangata Kaore e taea e  tatau  te
 tutohu he pito marama  ano to te rautau tekau ma iwa. Kei
 te tau 1875 ka ahu mai ki te 1914. ka kaha haere te marama, me
 te whai hua o a ratau purapura i ono ai. Ko te pito aio tena
 o taua rau tau. Na  tena pito i whakaatu te toa, te pakari, te
 manawanui  o nga kai mahi o roto o te mara waina a Te Karaiti.
 Na te pito aio o te rau tau nei i tuku iho nga kakano papai, hei
 taonga mo  te rautau hou. Kei te Rangi ratau e titiro iho ana.

6 728

▲back to top
728\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928.


kei te kaha ranei tatau ki te kawe i ta ratau taonga pai kei te
pewhea  ranei. Kei te mau pai ranei tatau ia tatau, kei te mau
kino ranei. E koro ma e kui ma i te Po, homai kia matau tetahi
wahi o to koutou kaha. Na koutou i tanu te kino, i ono ko te
pai.
               TE RAU  TAU HOU, 1928,
  He rau tau hou tenei. He  iwi hou, he mahara  hou, he
tikanga hou, kei roto i tenei rau tau. Kei te marama  te taha
ki o tatau hoa ki te pakeha. Ko ratau hoki e whakahou nei
i nga mea katoa. Te hora o te maramatanga ki nga wahi
katoa, na te pakeha. Nga kura Maori  i tata ki te 150, na te
pakeha: he  koha na te kawanatanga kia tatau. Nga kareti
nunui mo  te Maori, he pakeha kei te whakahaere. Tirohia te
taha kia tatau. " Kua  hori nga mea tawhito: Kua tuku i o
ratau whawharua ki nga mea hou. "  He rawe te  rau tau i
tupono nei tatau ki roto kua rima tekau tau inaianei te pakeke
o tatau tangata kua whiwhi  taitara matauranga o nga Univer-
sity. I tipu ratau i ro wharepuni i ro kauta, i ro wharepaenga.
Kaore  i wawatatia i o ratau tamarikitanga tera e puta mai he
motoka, he rererangi, he waereti hei korero takiwa, he ruku-
moana, he miheni korero i te reo tangata, he hiko, he aha ake,
he aha ake. Kaore he kainga Maori i te ngaro i nga ihi-ihi o
te ra o te matauranga. Kua  whiti taua ra ki Maunga Pohatu,
ki Waiapu, ki Te Kaha, ki Ruatahuna, Ki Taupo, ki Waikare-
moana, ki te upoko o te Ika, ki te hiku, me te puku o te whenua.
Kua  kore tatau e ngaro i te rakau te huna. Kua pakeha te reo
 o nga tamariki o ia wahi o ia wahi. Kei te korero te Maori i
 nga Nupepa, i nga pukapuka pakeha. Ia ra, ia wiki ranei, e
 rongo ana tatau i nga korero o te ao; e whakaatutia ana e nga
nupepa  nga taonga hou o ia whenua o ia whenua. He kai
 pakeha a tatau kai. He kumara  anake te kai tawhito, engari
 ko ta te pakeha kumara ano i mau mai ai, ara, he " Waina. " To
 tatau oranga kei te pakeha. Ta tatau moni na te pakeha. Nga
 haereere ma nga waka anake o te pakeha. Kua hiahia tatau
 kia kamakama nga mea katoa pera me te pakeha. Kua mahue
 nga mahi porori a te Maori. He  mahi hipi, he mahi, miraka,
 he mahi kaanga nga mahi o naianei. Ko nga rori paruparu o
 mua kua hangaia kia pai hei huarahi mo nga taonga tere a te
 Pakeha.
                TENA TATAU.
   Tena e ui tatou kia tatou ano mo to tatou ahua i a tatou e kara-
 potia nei e nga mea whakamiharo kua korerotia ake ra. Kei
 te piki tahi ranei tatau me te pakeha, kei te hoki whakamuri
 ranei?  Kei te whakapokaikahatia ranei tatau e te kaha o te
 marama  o te rau tau hou nei? Kei te mau tatau i te kakaha
 ataahua. Kei te rere i runga motoka; kei te toa tatau ki nga
 whakataetae o te wa; kei te kaha tatau ki te kai waipiro. No
 tenei rau tau enei mahi katoa. Otira me ngata ranei o tatau
 puku, me o tatau whakaaro i ena?  He maha rawa nga taita-
 mariki e puta mai ana ki nga taone ki te haereere take kore

7 729

▲back to top
Pepuere 1. 1928. TE TOA  TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_729


noaiho, ki te purei piriote, ki te kai-waipiro. ki te takaro hoki.
Kei te tino nui atu o tatau kaore he mahi pumau. Ka haere
nga taitamariki ki nga mahi moni, ka kainga ngamoni  pau
katoa: a, ma nga matua kua kaumatuatia  e  whangai  ki te
kumara  i te takurua. Kei te maha rawa  nga whenua kei te
takoto huakore. Ko te taranata whakamutunga  tenei kei a
tatau. Ki te kore e manaakitia i naianei, ka mania i o tatau
ringaringa. Kei  te uta tonu nga mea  moe  wahine  ia ratau
ki runga i o ratau matua. Kaore ano  i mohio ki te wariu o
te Kainga pumau. Kei te maha  tonu o tatau kaore  i  te
whakatipu  rawa, i te tiaki taonga hoki. Ko  te ao hou nei,
ao marama  nei, he ao pakeha. Ina ra na  nga  taonga a te
pakeha i whakamarama. Ko te pakeha ano hoki kei te marama
ki te kaupapa e pai ai te  noho  i tona Ao hou i whakairo
nei  mo  tatau. No   reira, tirohia, akona, whaia, "whiwhia,
rawea, "' nga tikanga a o tatau hoa hei tauira mo te Ao. He toa
o tatau tipuna no o ratau na ra. Kia toa ano tatau i o tatau
nei ra. E ki ana totatau Ariki: " Kia hari o koutou whatu,
o koutou  taringa, mo ratau i kite, i rongo hoki i nga mea, i
wawatatia e nga poropiti me nga kingi kia kite, a, kihai i kite. "
Kaore  a Rawiri, a Horomona, a Hiha a Plato, a Socrates a
Newton, a Lincoln, a Lister, a Simpson, a Kapene Kuki, a Nel-
son, a Wellington, a Ponipata. a Buddha, a Paora, me  Te
Karaiti i kite i nga mea whakamiharo penei ia tatau e mata-
kitaki, nei i tenei ra. Kaati  ra, kei kapo tatau, kei turi ano
hoki. E ki ana a Tamahau Mahupuku o Wairarapa: "Te Ao
 Hou! Maranga! Maranga! Maranga!"
   Kia ora te Iwi i roto i te tau hou.
           TE RERE-RANGI.
             TE AITUA O NIU TIRENI.
                       Na  R. T. K.
 KEI te pouri a Niu Tireni i a au e tuhituhi nei i enei korero,
     kei te tangi mo tona aitua, mo te matenga  o ana tama
 tokorua i te rerenga mai i Poihakena ki Niu Tireni ma te rere-
 rangi, i te 10 o nga ra o Hanuere. Kua hau nga rongo o era
 atu whenua mo te toa ki te rere i nga moana whanui o te ao,
 na konei ka puta te whakaaro i enei tamariki ma raua e whaka-
 whiti tuatahi to raua nei moana kua huaina nei e te pakeha
 ko Tasman Sea ara ko te takiwa moana i waenganui i Niu
 Tireni me Ahitereiria; ko te whanui 1400 maero. No  te atata
 raua i rere mai ai i Poihakena a me i kore raua i aitua hei te
 ahiahi ano o taua ra ka tau ki Poneke. I waea mai raua i te
 12 o nga haora kua waenganui raua o te moana a i waea mai
 ano i muri mai ka mutu. E rua nga take hei mate mo raua
 ko te pau o te hinu ko te he ranei o te mihini. He tini  te
 tangata i hui ki te wahi hei tauranga mai mo raua a i hari te
 tangata i te kupu mai o Pae-kakariki kua taha mai te  rere-

8 730

▲back to top
730\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE   TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928.


rangi, otira kahore i tae mai. Ko  nga ingoa  o nga toa nei
ko Rewheteneti Moncrieff o Maihitaone me Kapene Hood  o
Poneke; tokorua he tangata marena  katoa. I tatari noa a
raua wahine, o raua whanaunga me te mano o te tangata otira
kihai i tae mai.
  Me  ata whakataki  marire te timatanga mai   o  tenei waka
whakamiharo, o te rere-rangi ara o te eropereina. No Tihema
17, 1903 ka rere te eropereina tuatahi, no tetahi Marikena ko
Orville Wright  te ingoa. E  850 put  te rerenga, 15 putu te
teitei, e 59 hekena te taima. I tera tau ka rere mai a Clarence
Chamberlin  i Niu Ioka ki Tiamani, e 3903 maero  te tawhiti, e
42¾ haora e rere ana ka tau, a kua taea hoki inaianei te 40, 000
putu  te teitei. No  Hurae  25, 1909, ka rere atu a Bleriot, he
Wiwi, i Wiwi ki Ingarangi, e 21 maero te tawhiti. I miharo te
ao katoa ki tenei toa. I te whawhai nui ka taha nei i uru nui
 te rere-rangi ki nga mahi tutei, ki nga mahi  riri.
  No  nga tau o te whawhai ka tino piki te matauranga o te
 tangata ki te mahi rere-rangi. No  Mei  19, 1919 ka rere mai
 a Hawker raua ko Mackenzie-Grieve i Niupaurana ki Aerani,
 ka 144 haora e rere ana ka tau ki te moana, a na te  tima i
 whakaora. I muri mai no Hune 14, i taua tau ano ka rere mai
 a Alcock raua ko Brown i Niupaurana ki Aerani. E   1940
 maero te tawhiti, 16 haora 12 meneti te taima. No Noema 12,
 i taua tau ano ka rere mai a Ross Smith raua ko tona taina ko
 Keith i Ingarangi ki Ahitereiria. Te tawhiti 11, 294 maero, e
 28 nga ra i rere ai, engari he nui nga taunga kaore i pera me
 nga rere kua korerotia ake ra.
   E rua nga ahua o te eropereina, ko te mea tau ki te wai ko te
 mea  e kore e tau. Ko  tetahi tu rere-rangi ano manu ai i te
 takiwa, he airship te ingoa o tenei; ko te eropereina e kore e
 manu  ina kore te wiira e huri.
   No te tau 1924 ka rere nga rere rangi e wha no te Marikena.
 ko te whai kia  huri i te ao. No te  whakawhitinga  atu  i
 Amerika  ki Ahia ka mate tetahi. Ko  te toru i tae ki Tiapani,
 ki Hongkong; i konei ki Saigon, ki Bangkoh, ki Rangoon, ki
 Inia; i Inia ki Pahia, ki Take, whakawhiti i luropi, no Hurae 16
 ka tae ki Ranana. Mahue  mai Ingarangi me Kotarana ka
 whakawhiti ki Orkney, i konei ka whakawhiti ki Iceland, ka
 tae tenei ki nga moana huka; i Iceland ka whakawhiti ki Green-
 land, ki Labrador, ki Nova Scotia, ka tae ki Niu Ioka. Mai
 i Niu Ioka ka rere ki Tikako; i Tikako ki Seattle, ko te taone
 tenei i timata atu ai ratou. E 27, 500 maero te roa e te rerenga,
 ko  te tere e 76 maero i te haora. Ko te awhiotanga o te ao e
 25, 000 maero, na te whai ki nga moutere ki nga wahi whaiti o
 nga moana  i eke ai ki te 27, 500 maero te rerenga o nga waka o
  nga Marikena. He rere tino roa tene ii whawhe nei i te ao.
  He mea  pai te titiro ki te mapi i nga wahi i rerea nei. I taea
  ai na te mea he amo to nga rere-rangi kia manu ai ina tau ki
  te wai.

9 731

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE  TOA  TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_731


              KI TE PITO O TE AO.
  Ko tetahi korero tino nui i tera tau ko te rerenga o te pakeha
ki te pito o te ao. Ko te toa tuatahi ki te rere ko Kapene
Amundsen   ratou ko ona hoa. Ko  te tangata matahi tenei ki
te tae ki te pito hautonga o te ao. Ko  ona  huarahi i tae ai
ki reira ma te koneke he kuri ki te to. I awangawanga nga
tohunga  e kore e pai te eropereina ki te rere ki te pito o te ao
no te mea i te nui o te huka ka pera ano hoki te hinu o roto o
te mihini. Hei aha koa ki Amundsen. E rua ona waka i rere
atu ai i Spitzbergen ki te pito hauraro o   te ao. Kaore   a
Amundsen   i tino hangai ki te pito o te ao, 100 maero to ratou
kotititanga. Kotahi te waka i tau ki te wai kutia ana e te huka
pakaru tonu atu; ko te mea i tau ki runga huka he mea mahi
nui i rere ai. Ite hokinga mai o Amundsen  ratou ko ona hoa
 i eke katoa ratou ki te waka kotahi. E toru wiki ratou i ngaro
 ai a i mahara te ao katoa kua mate ratou.
   Hoki mai ra a Amundsen  i te pito o te ao ka waihanga te
 whakaaro i a ia kia hoki ano ia engari ma runga i te kaipuke
 rere-rangi. I a ia ano e takatu ana ka  rere a  Commander
 Byrd raua ko tona hoa i a Mei, 1926. I tae tenei tokorua ki
 te pito o te ao, engari kaore raua i tau. Ko te roa o te rerenga
 atu me te hokinga mai  1300 maero i roto i te 16 haora. He
 Marikena a Byrd. No Mei  16. 1926 ka rere atu a Amundsen
 ratou ko ona hoa  14 ma  te kaipuke rere-rangi. i Spitzbergen
 ki te pito o te ao, te ekenga kaore ratou i hoki mai engari i heke
 tonu atu ma tera taha o te ao—he porotaka hoki te ao—a u atu
 ki Teller kei Alaska, he wahi no Amerika-ki-te-raki. I tata ki
 te 3000 maero te roa o te rerenga.

         TE TAU 1927, HE TAU RERE-RANGI.
   I tera tau ko te ahua i pangia te pakeha e te mate uruta o te
 rere-rangi. No Hanuere ka rere a Pinedo i Roma ma te takutai
 ki te uru o Awherika, ki Amerika ki te Tonga: i konei ki Cuba,
 ki te United States. Hei  konei ka wera i te ahi te waka o
 Pinedo. No  tona whiwhinga ki mea hou ka rere ia ki Kanata,
 ki Niupaurana. I Niupaurana ka whakawhiti  ki Azores, a
 ahakoa i raruraru tona waka i tae ora ia ki Roma. Ko Pinedo
 te toa o Itari.
   No  tenei tau ano ka rere atu a Nungesser raua ko Coli. he
 Wiwi, i to raua whenua ki Amerika, ara ka whakawhiti i te
 moana  nui e kiia nei e te pakeha ko Atlantic Ocean. Ko  te
 whanui nuku  atu i te 3000 maero. I ngaro tenei tokorua. Kei
 te tangihia ano te tokorua nei ka u a Lindbergh, he Marikena,
 ki Paris. He  tamariki tenei tangata, kaore  ona hoa  i tona
 whakawhitinga i tenei moana whanui, kahore he moe kahore
 he okioki. E 33½ haora ia i rere ai i nga maero nuku atu i te
 3000. Ko te tino toa tenei, i tino kaha te whakanuinga a tona
 iwi i a ia. I muri tata tonu i a Lindbergh ka u a Chamberlin
 raua ko Levine ki Tiamani. He  Marikena ano, ko Levine he
 mirionea. E 3906 maero  to raua rerenga, kaore rawa i tau i

10 732

▲back to top
732 \_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928.


okioki ranei. I muri mai i enei ko Byrd ratou ko ona hoa ka
whakawhiti i te Atlantic Ocean. He kino te wa i rere mai ai
enei toa, kahore ratou i kite i te rangi i te moana ranei. I
te taenga ki Wiwi i te nui o te kohu kahore i kitea he taunga
heoi ka aniuniu noa i te rangi. No te paunga o te hinu ka
tau ki te moana a na to ratou poti inarapa i kawe ki uta. I
rere atu a Kapene Hamilton a Kanara Murchin me   Princess
Lowenstein-Wertheim i  Ingarangi he whakawhiti  ano  i te
Atlantic Ocean engari i mate ki te moana. No Oketopa ka rere
mai he wahine ko Miss Elder raua ko tona hoa i Amerika he
whakawhiti i te Atlantic Ocean. I taka ki te moana, na te
tima i whakaora. Ko  tetahi mahi ano a te Marikena he rere
atu i Kareponia ki Honoruru. I whiti etahi ko etahi i mate,
kotahi te wahine ko Miss Doran i mate.
  Ehara i te mea ka mutu ano nga rere, he nui engari kati i
enei hei whakaatu i te toa o te pakeha, i te pikinga hoki o te
hanga nei o te rere-rangi. Ko te rere whakamutunga mo enei
korero ko to Moncrieff raua ko Hood kua korerotia ake ra i te
timatanga o enei korero.
            PANUITANGA

      TI-HE-RE! MAURIORA!  KITE WHAI  AO
              KITE AO MARAMA!

  Ki nga iwi ki nga reo ki nga hapu ki nga huihuinga tangata
e noho  marara  mai na  koutou i runga inga oinga remu  o
okoutou tipuna; Tena koutou katoa.,
  No  reira e nga mana nunui o te Tai Whakarunga o te Tai
Whakararo:
  He  Powhiri, atu tena na matau  katoa kia tae a-tinana mai
koutou a te 15 o nga ra o Pepuere 1928 ki te hui o te Whare
karakia kua tu nei ki Puketawai, waahi o Uawa. Haere mai!
Haere mai!  Haere Mai!  Ki te whakamama  i te pikaunga
taumaha  e peehi nei i runga i o matau pakihiwi. Haere mai,
kei wareware  atu te paahi a  to koutou tipuna a Marakaia.
No  reira e nga iwi e tau nei i runga i o tatau waka, Whiti-
kiria mai ou pakete, ki te whitiki tamarua. Kia tu rawa ake
 ai koe i oku marae,
                 Haha  uri!  Haha tea!!
                           Heoi.
                  Na,
   Karaka Waru. Moana  Tautau. Whare  Rutene Porotiti.

                                     MANAWAI,
                                             Hon. Secretary.

11 733

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE TOA  TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_733


     TE TAHUA A NGA HOIA MAORI.
 TE RIPOATA ME NGA KAUTE A TE KAI TIAKI MAORI
     NO TE TAU-MONI  I MUTU  I TE 31 O MEI, 1927.
  1. Ko nga whakahaere mo  nga paamu  e rua o te Tahua, i
     haere maro  tonu i tenei tau.
  2. Ko nga hua kua puta o te whakahaere i te wa i riro mai
     ai te Tahua, e tautoko ana i nga tumanako e whakaaturia
     nei i roto i te ripoata o tera tau. Ko tenei ahuatanga ka
     tino marama  ina tirohia nga ritenga e pa ana ki te Teihana
     o Hereheretau, he iti nei tana kawenga moni i ta tona hoa
      i te Muri, ara, i ta Hoia.
  3. Kua oti ano te whakarite e te Tari ko te moni iti nei hei
     tango mana  mo   ana raruraru, ara, ko te moni  e  £150,
     haunga, te moni komihana e rite ana.
  4. He taumaha ake i tenei tau nga moni hua i utua, na runga
     i te whakawhanuitanga i nga mahi  totika hei tino painga
     mo te Tahua.
              TE TAHUA MATUA.
  5. Kua tapiritia ki te Tahua Matua i tenei tau te moni Kotahi
     rau pauna (£100) he moni katahi ano ka utua mai e tetahi
     komiti, ia ratou hoki e pupuri ana mo nga ritenga ano o
    te Tahua.
          TE TEIHANA O HEREHERETAU.
  6. I muri o te whakahinga iho i nga reti e te Poari Wariu
     Hou  o te Tominiona (Dominion  Revaluation Board) i
     ripoatatia nei i tera tau, katahi ano ka ahei te whaka-
     tikatika i nga kaute. Ko  katoa te reti e ahu  nei ki te
     Komihana o nga Whenua  Karauna kua whakawhitia hei
     kaupapa mo nga mahi whakaara whare, a, ko nga rerenga o
     nga reti i utua ki mua kua whakaurua ki te Kaute o nga
      Reti o te teihana.
  7. Kua  whakamutua  te mahi a Te  Teira, (R. Taylor)  te
     tangata ko ia nei e whakahaere ana i te Teihana i te wa i
     riro mai ai i te Tari, a, kua whakaturia ko Te Owerena
     (A. Overend) hei kai whakahaere, mai o tenei Noema kua
     taha ake nei. Kua whakaturia hoki tetahi tangata raua
     ko tana hoa wahine hei awhina i a ia mo nga mahi o te
      Teihana, a, ka nui te pai o tenei whakaritenga.
  8. Ko  te whare tawhito, kua hangaia hei kainga e pai ai mo
     nga mea moe  wahine, a, kua nekehia atu hoki ki te turanga
     hou  e tutata ana ki te wahi kua whakaritea mo te kainga
      tuturu. Kua oti hoki nga whakariterite mo te whakaara
     i tetahi whare takotoranga wuuru, pera ano i te mea kua
      hangaia nei ki runga o te Teihana i Hoia, a, ina oti tenei
     katahi kapai nga whakahaere mo  tenei Teihana, ara, kua
      riro mana ano ana  hipi e katikati, kua kore i haria ki te
     Teihana i Opoho. Kua oti hoki nga mapi me nga ritenga
     mo  te kainga tuturu, a, ko te whakaarotanga kua whiri-
     whiria me whakahaere a nga ra timatanga o te tau hou.

12 734

▲back to top
734             TE  TOA  TAKITINI. Pepuere 1. 1928.
 9. Ko  te waea korero e rere mai nei i Nuhaka ma te Teihana
    i Opoho e tika ana me whakaroa atu kia tatu ki te turanga
    hou mo  te kainga tuturu, a, ko tenei ka whakaetia a te wa
    tonu e rapopoto ai nga ritenga katoa.
10. Ko te mahi nui i tutuki i tenei tau, ko te huarahi putanga
    e hono atu ai ki te huarahi nui mai o Whakaki. I kitea
    e te Tari Whenua, e tika ana me hanga he huarahi putanga
    ki etahi o nga  Whenua  Karauna  e  piri mai ana ki te
    Teihana, a, i runga i nga whakariterite ki taua Tari ka
    whakaaetia ko te wahanga o te utu ma te Teihana me utu
    ki runga i te wariu o te Teihana, mai  o te ra i oti ai te
    huarahi, kei reira ano hoki ka whakatikatika ai nga reti.
    Kua roa ke e haere ana nga mahi a Te Tari Mo Nga Mahi
    Nunui i runga i tenei huarahi—te roa e tata ana ki te rua
    maero, kaati na te ua me te maku o tenei takurua, na reira
    katurikore te haere o nga mahi. Ko  te tutukitanga ia o
    te mahi, e tata ana, engari i mua o te whakatuwheratanga
    i te huarahi mo nga haringa taumaha, me waiho  kia piri,
    kia maro te kaupapa. I mutu mai te mahinga  i te awa o
    Waikerepu. a. me  ata whiriwhiri ano  he  huarahi  hei
    whitinga.
11. Ko  etahi taonga e hiahiatia ana, ara, he koneke me ona
    hanihi ano, me nga  tera e toru, kua whakaritea mo tenei
    Teihana.
12. He  wahi iti nei o nga utauta e hiahiatia ana, kua riro mai
    mo  te kainga hou. a, mo te wahi hoki kua whakaritea mo
   ' nga mea moe wahine.
13. I roto i te ripoata o tera tau, i whakaaturia te awangawanga
    o te ngakau mo te huarahi ahu whenua e tika ana mo tenei
    Takiwa. Na nga ahuatanga i kitea i roto i tenei tau kua
    taha ake nei. kua mohiotia ko nga whenua o Hereheretau,
    e tino pai ana mo te whakatupu hipi, otira, i runga ano i
    te tupato me te pai o te manaaki i nga kahui, apiti atu hoki
    ki te pai o te whakahaere i te whenua. I runga i tenei
    ahuatanga tekau ma  rima nga tariana Romani (Romney
     ram?) i tangohia mai i tenei tau, a, e 350 nga katua. E
     tata ena ki te 2000 nga hipi i runga i te Teihana i nga ra
    whakapaunga  o Mei. ko nga hipi momona kua oti te hoko
     mo nga  utu totika i mua tata atu i te hokinga iho o nga
    utu. E koa ana hoki te ngakau i te mea ko nga hipi katoa
    i tukua ki te Whare Patunga i tenei tau kaore rawa he mea
    i wehea mo te kohua. Kua totika ake hoki te ahua o nga
     kau, a. e 82 nga kararehe hou i kowhititia, a, i hokona mai
     i tenei tau. E rua nga hoiho waha pikaunga i tangohia
     mai hei riwhi i nga mea  e rua i mate.
 14. Ko nga wuuru. i whakaurua ki nga hokonga i Nepia i nga
     marama  o Hanuere  me Maehe, a, ko nga utu kihai i rite
     ki ta te ngakau i tumanako ai, ahakoa aua utu e hangai
     ana ano ki nga utu e tika ana i taua wa.
                     (Taria te roanga. )

13 735

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE  TOA  TAKITINI. 735
              RUIHI HEIHI.
NO  te Ratapu te 22 o nga ra o Hanuere ka moe a Ruihi, hoa
    wahine  o Pene Heihi i te moenga roa. I te taumaha o
tona mate, ka  mauria mai  i Waiomatatini ki Turanga, kia tata
ai ki nga takuta. I whakapaua te kaha o nga takuta, tae noa
ki nga whanaunga  ki a ia. otira kua rite ke mai i te Kai-hanga
tenei wa hei haeretanga atu mona.
  I rokohanga  a Peneti, Minita ki Turanga i ona ra whaka-
mutunga, a he nui te aroha, me te whakamihi o te katoa, mo te
marama  o te ngakau, me te u o te whakapono o taua kuia i ona
ra whakamutunga  ki tenei ao. Marama katoa tona hinengaro
i a ia ka riro nei. Kore  rawa ona wehi ki te mate i te mea
kei te mohio pai ia ki nga kaupapa o te whakapono, kei te
mohio  ki a Te Karaiti ki tona Kai-whakaora.
  I moe  a Ruihi  ki te kainga o tana tamahine o Mrs. Mere
Waaka  i Kaiti. I reira ano hoki te kaumatua nei a Pene Heihi,
me  te tama me Timi Heihi me etahi atu o nga whanaunga tata,
me  Reiri Kara ma.
   Ko nga tau o Ruihi i tona matenga e 82. He kuia rangatira,
kei te mohiotia ona kawai whakapapa i roto i ona hapu maha,
 mai ano i a Tuhoe, puta noa ki a Ngati Kahungunu.
   I whanau ia ki tetahi pa ko Te Ahuahu te ingoa, e tata ana
 ki Manutuke, i te tau 1846, i muri tata iho i te hainatanga o te
 Tiriti o Waitangi.
   Ka tae ona tau ki te 12, ka whanau mai a te Huinga. Whaka-
 ritea aua e o raua matua, ko Ruihi hei koka tiaki i a te Huinga.
 Piri tonu raua, a tae noa ki te wa i marena ai a Ruihi ki a Pene
 Heihi. Na Raniera Kawhia raua i marena i te tau 1865, a na
 te Pihopa W. Wiremu (Parata) raua i whakapa ki Whareponga.
 Hui katoa a raua tamariki 14, engari tokowhitu i mate. Toko-
 wha ana mokopuna tuatahi, 16 nga mokopuna tuarua, tokorima
 nga mokopuna  tuatoru. Ka  mutu pea tetahi o tatou kuia i
 kite rawa i nga mokopuna tuatoru.
   He mea  whakamiharo  tenei, no reira me tuhi rawa hei mata-
 kitaki ma nga iwi.
               I. Pene  Heihi—Ruihi  Hokeke
               2. Heni Te  Owaina=Mahaki   Paraone
                3. Te Rawhiti=Te   Whata
               4. Rawinia  Te Aungira=Paranihi   Hinaki
               5. Turanga
   Ko ona hapu ake ko Ngai Tawhiri o Rongowhakaata ko nga
 Potiki o Te Aitanga-a-Mahaki. me Ngati Konohi o Whangara.
   He nui te tangi me te aroha ki tenei kuia, i tona pai, me tona
 manaaki  nui i te tangata, me te kaha o tana awhina  i nga
 Minita me nga tikanga o te Hahi i roto i nga tau e 50, ka taha
 nei.
   No te Mane te 23 o nga ra ka mauria tona tinaua ki Whangara,
 a no te 24 ka tae ki Waiomatatini, ki reira takoto mai ai i roto
 i ona tipuna, i waenga i ana tamariki.
   Haere ra e kui!   Haere ki te Ariki!  Uhia iho ki o moko-
 puna tou kakahu honore, te whakapono, te tumanako, te aroha.

14 736

▲back to top
736\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928.


Tupu ki roto! Tupu ki waho! Ki te
      whaiao ki te Ao marama.
          TIHEE!  MAURIORA!!
Tenei te karoro Tipione te rere atu nei i roto i te tau hou o to
tatou Ariki o Ihu Karaiti. Ki nga  takutai moana o te  Tai
Rawhiti o te Tai Whakarunga me te Tai Hauauru, pa atu hoki
ki nga tua Whenua.
  HE  POWHIRI   ki nga reo ki nga Rangatira ki nga huihuinga
tangata. E noho maina  i nga marae o tatou Tupuna, kia tae
mai ki te hui ka tu ki RUATOKI  waahi o Pei o Pereti.
          A TE 4th O NGA  RA O MAEHE, 1928.
Tuatahi ko te hurahanga i te Uhi o te Pohatu whakamahara-
    tanga kia Te Pouwhare Te Roau Rongokataia. I mate ia
    i te 10th o nga ra o Tihema, 1927.
Tuarua o nga kaupapa o te hui e pa ana ki te ngarara kino nei
    kia Aitua. Mauria  mai nga Aitua o te motu ki enei marae
    o tatou mihi  ai, tangi ai. Mauria   mai  hoki   Te  Kiri
    awhitanga a to tatou matua a Taa Timi Kara. Kia kite
    atu enei morehu. Ara nga Aitua katoa o te motu mauria
      mai.
Tuatoru o nga Kaupapa o te hui e pa ana ki nga tai tama taane
    wahine. A  te 5th o nga ra te 10 o nga haora i te ata ara
    he purei takaro tenihi, whakahoahoa (Friendly Game)
    ma  nga tai tamariki.
      Kai te ra o te hui ka whakaaturia te utu honore mo taua
    purei.
Tuawha o nga kaupapa o te hui e pa ana ki te iwi o Tuhoe ara
    ki te tai tama taane. Mo te huarahi ahuwhenua a te 6th
     o nga ra te 10 o nga haora.
Tuarima o nga kaupapa o te hui e pa ana ki Te Tari whaka
    haere i te ora mo nga Maori ara kia  Dr. E. P. Erihana
    Apiha whakahaere  i te ora mo nga Maori.
      Ma  nga iwi e haere ana mai ki te nei hui e homai etahi
    kaupapa mo  tenei hui.
      Te Purewa Te Purewa       Erueti Peene
      Mika Te Tawhao            Hauwai Tiakiwai
      Hori Aterea                  Taura  Papaka
      Teepa Koura               Taua  Rakuraku
      Tupaea Rapaera             Paiaka Rakuraku
      Paora Rangiaho             Takao  Tamaikoha
      Te Whetu  Paerata           Rua Kenana
      Te  Pika Te Peeti            Te Pairi Tuterangi
      Tuhitaare Heemi             Rev. Te  Ropere  Tahuriorangi
      Apihai Hauraki             Rev. Wiremu   Te Moana
      Teao Tangohau             Te Iki Te Pouwhare
      Akuhata Tekaha             Tawera Moko
                          Na  Te Ihi Paerata Hawiki.
                                          Ruatoki, 14/1/28.

15 737

▲back to top
Pepuere 1, 1928. TE TOA  TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_737


       TE PIHOPATANGA MAORI.
HEI  te Taite te 19 o nga ra o Aperira ka tu te Hui a te Hinota
     Topu  (Tianara) o te Hahi o Niu  Tireni  ki Poneke.
Kotahi  huinga o te Hinota Topu  i ia toru tau, i ia toru tau.
Ka  hui katoa mai nga  Pihopa o Niu  Tireni nga  Pihopa o
Meranihia, me  te Pihopa  o  Polynesia. Apiti  ki a  ratou,
tokotoru nga mangai  Minita o ia Pihopatanga, tokowha nga
Mangai reimana.
  He  nui nga take hei whakahaere ma te Hinota Topu i tenei
huinga. Ko  tetahi o nga take nui ko te Pihopatanga mo te
iwi Maori. Ka tu a Ta Apirana Ngata raua ko Revd. Peneti
ki te aroaro o tenei Hui ki te wananga mo te Pihopatanga mo
te iwi Maori.
  Ko  te wahi uaua o te take nei ko te tohe o nga Pihopa hei
te pakeha te Pihopa tuatahi, me te tohe a nga Maori, me Maori
tonu te Pihopa tuatahi.
  Kei te karangatia e Peneti (Commissary mo  te Pihopatanga
Maori)  kia hui te Hinota o Aotearoa ki Poneke a te Wenerei te
18 o nga ra i te 10 a. m. Hei taua hui mohiotia ai te whakaaro
o te taha Maori, kia kotahi ai te whakaaro me  te reo ina tae
atu ki te aroaro o te Hinota topu, o nga Pihopa ranei.
  Kua  puta te kupu a nga Maori o Akarana, kua whakaae ratou
me  pakeha reo Maori hei tuatahi.
   Kua paahitia te motini a te Pihopatanga o Waiapu, kia rua
nga  Pihopa mo  te iwi Maori, ko tetahi hei te pakeha ko tetahi
hei te Maori, kia rite ai nga tumanako a te taha pakeha, a te
taha  Maori.
  Ko  etahi o nga mema  o te Hinota Maori, kei te mau tonu te
whakaaro, ma  te Maori hei Pihopa ka kaha ai te piki o te Hahi
Maori. Kua puta te kupu a te Atipihopa i tana pepa (Church
 Gazette, o Hanuere) ki tona whakaaro, ki te kore e whakaaetia
 e nga Maori hei te pakeha te Pihopa tuatahi, tena pea te take
nei e whakakorea.
   Ka kite mai ai koutou e te iwi i etahi o nga uauatanga o te
 take nei. Ahakoa  te nui o te mana o te Atipihopa, kaore e
 waiho maana  anake e whakatau, engari ma te Hinota Topa
katoa.
   Noreira. kia kaha te Hahi i roto i te iwi Maori ki te inoi ki
te Matua i te wahi ngaro kia ringihia iho te mana o tona Wairua
 Tapu hei whakamarama  i nga whakaaro o nga mangai  o te
 Hinota Maori, hei arataki hoki i nga  whiriwhiri  katoa a te
 Hinota Topu.
   He mahi Wairua  te mahi nei. Kaua tatou hei whakawhiri-
 naki ki te ringa kaha anake o te tangata. Kaua hoki hei nui
 te pouri, mehemea ki he makere te taonga nei i o tatou ringa-
ringa. No  mua  ke te ture) e ki ra " he niho mo te niho, he

16 738

▲back to top
738\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI. Pepuere 1, 1928


kanohi mo te kanohi. " Ko tenei kupu, mo te korero e rangona
nei, ki te kore e whakaaetia te tono a te iwi  Maori, tera e
pakaru kino te Hahi, mai i tetahi pito a puta noa ki tetahi pito.
He korero he rawa tenei, kaua rawa hei korerotia. Kia mana-
wanui. Mehemea   kei a tatou te Atua, ko wai ta tatou e wehi
ai. Te iwi, te Hahi, inoi mai mo matou mo  o koutou mangai,
kia tika ai a matou korero, me a matou mahi, kia whai ai matou
ko te kororia anake o te Atua kia whakaputaia.
      MAKERE TE AWHI HAPUKU.
                          (P. H. T. )
TENEI a Makere ara a Te Awhi hoa wahine o Taranaki Te Ua
    kua hinga, kua riro i te ringa kaha o aitua—Te momo Kuini
o roto ona kawai maha—kanui te pouri me te mamae mo tenei
aitua. Ko  te rongo mate  i parahakotia, pohehe  iho  he
rewharewha  noa, koia te tangi, me te natu noa o te ngakau
pouri kaore noa pea i pau nga maharatanga mo tenei momo
wahine i a Te Awhi nei!
    No  te 18 ka uru ki Royston Private Hospital, Hastings, a no
te 1 o nga haora o te ata o te Taite 19 o nga ra o Hanuere ka
moe  ona kanohi!
  Tenei ohorere nui!  Haruru ana te-paanga ki te uma!
   E tangi mai ra tera marae, tera marae—E  kui! haere!
   Ina tata i tangihia ai e koe a Matu Karauria, a Rangirangi
Paewai.
                " TE ATAAHUA. "
          Te Ataahua! haere purotu ra!
          Nga kapua i runga po kerekere ana!
          He  waka i rerea ka tere i te wai!
           He  totara i hinga  Te  Wai-nui-a-Taane.
          I honoa taua ki te kupu mairangi
          Ka  toko te ngakau kia noho tahi ake!
           Huri kino atu ra te makau-rangi e!
          Kowai  au i muri nei, kia noho noake ra!
   Haere te mokopuna a nunui ma a teitei ma—kua omakia e
 koe tau oma—kaore he reta o nga mahi a o Tupuna Whai-ingoa
 i kore e rite i a koe—a ko te konore o enei oma whakataetae
 kei a koe katoa—ko koe te a e i o u o tenei whakatauki " mate
 atu he tetekura, ara mai he tetekura. "
   I tenei ra kua tutuki i a koe. " Kaore i taku i pai ai, engari
 i tahau. "
   No te Ratapu, te 22 o nga ra ka tapukengia ki te urupa o ona
 matua i Te Hauke. Na Revd. Hemi Huata raua ko Revd. Peni
 Hakiwai  i whakahaere te karakia.