Te Toa Takitini 1921-1932: Number 77. 01 January 1928


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 77. 01 January 1928

1 707

▲back to top
 Te Toa Takitini
               Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
                                            
NAMA  77. HASTINGS. Hanuere, 1928.
                       
            Te  Tapiri.

KUA   tae mai nga kape o nga waiata mo te Tapiri. Kaore
     e taea te pupuri o Te Toa Takitini i te mea kua oti te
perehi kia tae atu ai ki o koutou marae i te ra o te Kirihimete,
i te ra ranei o te Tau Hou.

   Ko te Tapiri ka tukuna atu ki o koutou marae i te wiki
tuatahi o Hanuere. Ka poohitia atu te Tapiri (ko ia anake)
ki nga tangata katoa e tango nei i Te Toa Takitini. I mua
ake nei e haere kotahi atu ana Te Toa me Te Tapiri. I tenei
putanga ka tae tahi atu raua, engari ka haere wehewehe atu.
 Noreira kaua e oho ki te korenga o Te Tapiri. Ka tae atu
i muri tata iho o te timatanga o te Tau Hou.
          MERI KIRIHIMETE, HAPE NU IA
               KI TE IWI KATOA.

2 708

▲back to top
          Registered at the G. P. O. as a Newspaper.

 TE TOA  TAKITINI
              Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau.
  Me  penei nga reta " Te Toa Takitini" Box 300. Hastings.
708            TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
    HE MIHI NA TE PIHOPA O WAIAPU.

KI aku tamariki i roto i a te Karaiti, tena koutou katoa. Kua
    tae ahau ki te whenua o aku tipuna i tera taha o te ao. a
i runga i nga mahi tohu a te Atua, tenei kua tae pai mai ano
ki waenganui i a koutou. I temea kua tata mai nga ra o te
Kirihimete, tenei te mihi nei te ngakau ki a koutou. Kaore
he mihi i ko atu i te mihi a nga anahera  i te  Kirihimete
tuatahi: —" He rongomau  ki te whenua, he whakaaro pai ki
nga  tangata. "
No te ra o te Kirihimete i rangona tuatahitia ai e o koutou
tipuna te tangi reka o te Rongopai, i te kauwhautanga tuatahi a
Hamuera  Matenga i te tau 1814. Na taua Rongopai i taki mai
te maramatanga me  te ora ki to koutou iwi Maori. He toko-
maha  o te iwi i tino nui te hari mo tenei taonga ataahua i
whakawhiwhia  nei ki a ratou. Ano ko te ra e whiti ana i roto
i te pouritanga. Na  taua Rongopai ka mutu te pakanga   a
tetahi hapu ki tetahi hapu. Na taua Rongopai ka taka atu nga
mekameka  o te hara e taami nei i te hunga tokomaha i tera wa.
  Ka moe  tenei pononga pai a Te Matenga ka maranga mai ona
kai-whakakapi hei kauwhau haere i taua kupu ra no o te rongo-
mau, o te whakaaro pai a tae iho ki tenei ra. e kauwhau nei o
koutou  uri, nga Minita, i taua taonga i mauria mai  ra e te
Matenga.
  Ka  mohio ai tatou ko te Hahi Mihingare te Hahi o koutou
tipuna. Mate  atu ratou, mate atu i roto i te Hahi.
  He taonga tapu te Hahi, notemea na te Karaiti ona kaupapa i
whakatakoto, a he tinana ora tonu tona, i te ringihanga iho o te
mana whaka ora o te Wairua Tapu. He taonga te Hahi kua
whakatapua  e nga tangata i tuku nei i o ratou tinana mo taua
Hahi, a mate atu hoki i roto i te whakapono ki a te Karaiti.
  Ko  te Kirihimete he reo karanga ki a tatou katoa. I tenei
wa kei te karanga te Kirihimete nei kia huihui ano tatou ki te
takotoranga kai ma  nga kararehe i Peterehema, ka titiro ai
ano ki te tamaiti i whanau nei i tenei ra, ka tango ai i a ia ki
o tatou ngakau hei Kai-whakaora mo tatou kia waiho ai mana
tatou e whakaora i o tatou hara katoa.
  He Kingi ano hoki ia, a e whai kereeme ana ki runga i a
ratou. Kei te tono mai ia kia mahi pono tatou ki a ia, kia
tapaea atu ki a ia, to tatou kaha, a tatou rawa, o tatou tinana.

3 709

▲back to top
Hanuere 1 1928. TE  TOA  TAKITINI. 709
Mehemea  ka whakaae  tatou ki a ia hei Kingi, ka manaaki tatou
i tona Hahi, nana hoki te Hahi i whakatakoto. E tika ana kia
piri pono koutou  ki te Hahi, nana nei i mau tuatahi mai te
Rongopai  ki o koutou tipuna, te Hahi i arohatia nuitia e o
koutou matua kua  ngaro nei ki te po.
  Ko  taku inoi kia whakatata  mai a te Karaiti ki a koutou  i
tenei Kirihimete, kia tau hoki nga manaakitanga a te Atua ki a
koutou katoa i te tau hou e heke iho nei: kia tipu pai nga
mahi  o te Whakapono   i roto i te iwi Maori, kia  horahia
haeretia te rongomau, me te whakaaro pai ki te tangata.

                Na  to koutou matua  i roto i te Atua.
                                  Wm. Walmsley. Waiapu.

 TE KIRIHIMETE TUATAHI KI NIU TIRENI.
Na Rev. K. Anaru i whakamaori.
He mea tango mai enei korero i te ripoata a Hamuera Matenga
                     tuhia i te tau, 1814,

    TE RATAPU    tuatahi i karakiatia ai te Atua Nui-rawa i Niu
      Tireni nei. he ra kaore e warewaretia i roto i te hitori o
Niu Tireni. Ko te Kirihimete ano hoki taua ra. te 25 o nga ru
o Tihema  i te tau. 1814 E mea ana a Hamuera Matenga, " Pau
tonu i a Tuatara te Rahoroi e whakariterite ana mo te Hapati.
He  haawhe-eka te whenua i oti i a ia te taiapa ka whakaturia
ano hoki e ia he turanga kauwhau  (pulpit). me  te  waahi
hei panuitanga mai ite Upoko  (lectern). I hipokina e ia ene:
waahi ki te kakahu pango, kite kakahu ma. Na. i te taha o te
 turanga kauwhau "" ka whakaturia e ia he tuuru hei nohanga
mo nga pakeha. E mea ana hoki ia kia karakia matou i reira,
i te hapati. Ite ahiahi ka mea mai ia kia ahau kua rite i a ia
nga mea  katoa mo te karakia a tino maaha hoki  ahau. Te
teitei ote " turanga kauwhau " e ono putu, o te " panuitanga o
te Upoko "" e toru puta. Ka  whakaturia ano hoki e ia te pou
haki ki runga ite puke tino teitei o te pa. I te ata o te ratapu.
 i ahau i runga i te kaipuke he nui toku koa i toku kitenga
 atu i te haki o Ingarangi e tare mai ana i Niu Tireni. Ka
 tumanako ahau  ko taua haki te timatanga o te maramatanga
 o te Rongopai ki Niu Tireni. He  nui hoki toku koa i toku
 kitenga atu i te haki o Ingarangi, a i te mea hoki e kore taua
 haki e hikitia atu i Niu Tireni kia tau rano te marietanga o te
 mana  o Ingarangi ki runga i te iwi Maori. Ite tekau o nga
 haora ka mea  matou ki te haere ki uta. ki te panui hoki i te
 Rongopai mo  te taima tuatahi ki nga Maori. I to matou unga
 ki uta ke kite matou ia Korokoro, ia Tuatara, ia Hongi, i roto
 i o ratou kakahu hoia, na Kawana Makuare (Governor Mac-
 quarie) i homai mo ratou, me to ratou iwi e whanga ana ki te
 timatanga o te Karakia. Na. i to matou taenga atu ki te wahi
 i wehea mo matou, ka haria e Korokoro tana ropu ki toku katau.

4 710

▲back to top
710              TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
A, ka haria hoki e Tuatara tana ropu ki toku taha maui. I te
taenga mai o te iwi katoa, katahi ahau ka tu ki runga ka timata
i to matou karakia i te Kotahi rau o nga waiata a Rawiri. No
te mea hoki he kirihimete taua ra ka kauwhau  atu ahau kia
ratou katoa, i te tekau o nga rarangi o te rua o nga Upoko o te
Rongopai  ki te ritenga a Ruka. " He kaikauwhau tenei ahau ki
a koutou mo te hari nui"  Ka  mea atu nga Maori ki a Tuatara
kaore ratou e matau ki aku kupu, a ka  mea  atu ia mana  e
whakamaori  atu aku kupu ki a ratou. Na i te mutunga  o taku
kauwhau ka whawamaori atu a Tuatara i aku kupu. No te mea
he poto rawa  te taima hei whakariteritenga i nga mea mo  te
karakia, he nui te koa o Tuatara i te ritenga paitanga o nga mea
katoa. He nui hoki to matou whakamihi  ki a ia mo te pai
o ana  mahi katoa. He nui ano hoki tona hiahia kia mohio
matou  ko tona hiahia nui ko te painga mo tona iwi me tona
whenua.
  He  penei te taenga mai o te Rongopai ki Niu Tireni, a ka inoi
tonu ahau  kia kaua e mahue  tenei  iwi i te kororia me  te
maramatanga  nui o te Rongopai a ake ake.

        HONORURU KI HAMOA.
                Te Rangi Hiroa. M. D., D. S. O.

  KUA timata te mahi  torotoro haere i nga motu o  te Moana
     nui-a-kiwa. No  nga ra timatanga o Hepetema  ka  rere
 mai matou ko aku hoa pakeha tokorua i Honoruru ki Hamoa.
 E rua nga wahanga o nga motu o Hamoa, ko te wahanga ki
 Amerika me  te wahanga kei raro i te mana o Niu Tireni. Ko
 nga motu  i raro i te mana o Amerika, ko Tutuila me  Manu'a.
 Ko Tutuila, te motu nui. a e toru mano te tokomaha  o te iwi
 Maori ake ara o te Hamoa. Ko Manu'a  te  ingoa  huihui o
 etahi motu ririki e toru a ko te tokomaha  o te tangata kei te
 rima rau pea.
   Ko te reo o tenei iwi he reo Maori engari ko etahi o nga reta
 i rereke. Ko te ra he Ia me te wa he va kia ratou. Kaore a
 ratou ha engari i whakaritea ki te sa me te fa. Noreira ko te
 ingoa o ratou motu ko Samoa me te Aroha he alofa. Kaore he
 ka ia ratou noreria te waka he va'a.
   Ka u to matou tima ki Tutuila, ko te whanga mo nga kaipuke
 ko Pango Pango. Kei konei te kainga o te Kawana. Ko
 te mana whakahaere kei raro i te Tari o nga Manuao. Ko te
 Kawana, he kapene manuao me nga tangata whakahaere i raro
 i a ia he apiha he heramana manuao. Ko  te taone, he taone
 iti noaiho, kia ahatia i te mea ko te haki o Amerika e rere ana
 i runga. Ka u matou  ki uta ka tae matou ki mua i te aroaro
 o te Kawana kia mohio mai ai he tangata totika matou a e kore
 e whakatipu raruraru.
  Ka  mutu  nga raruraru ka rere matou  i  runga  motoka  ki
Leone  ki te kainga o Tuitele. Ko Tuitele tetahi o nga ariki

5 711

▲back to top
Hanuere 1, 1928. TE  TOA  TAKITINI. 711
o Tutuila a kua oti noa te whakarite mana matou e manaaki  e
kawe haere ki nga kainga o te motu nei. I Leone, ko to matou
whare moe i te kainga o Fepuleai. Ka tuku o matou kawenga
ki raro, ka huihui matou ko te tangata whenua ki te whare
manuhiri o Tuitele. Ko  taua whare he whare  porotaka, ko
tena ingoa he fale tele. Kaore he pakitara, ko nga pou anake
kia rere ai te hau i roto. Ko te tu tenei o te whenua wera. Ka
nohoia te whare huihui e te tangata rangatira, he pou mo tena
mo  tena. Ko te ariki o te iwi ka noho mai i te pou waenga o
tetahi pito, ko nga manuhiri ka noho atu i nga pou o  tetahi
pito. Ko  te pou waenga  o te ariki  kaore  e nohoia  mai  e
tetahi atu tangata. Ko  mua  o te whare   ka   nohoia e nga
rangatira whai  korero. Ko  nga  rangatira whaikorero, he
tulafale to ratou ingoa. Kaore  te ariki e whaikorero i te manu
hiri engari ma te tulafale. Ko  muri o te whare ka  nohoia mai
e te tamahine takakau a te ariki. Ko tona ingoa he tau pou.
Ki te kore he tamahine ake a te ariki, ka whakaritea i tetahi o
nga kotiro takakau o te kawai o te ariki hei taupou mo   te
kainga.

  Ka  nohoia to matou whare manuhiri, ka takoto i nga ranga-
tira a ratou putake ara i mua i te aroaro o to ratou pu korero
ara o te tulafale. Ko  tenei rakau ko te ava no te momo rakau
o te kawakawa. Ki etahi iwi he kava te ingoa engari ki Samoa
he ava. Te rakau nei he mea  whakatipu. Ka   pakari ka
keria ake nga putake ka waruhia a ka whakamaroketia. Ko
nga putake nunui, ka waiho tonu tetahi wahi o te rakau hei
kakau  maunga  mo te ringa. Ka  tiakina hei whakanui  i te
manuhiri. Ko  tona ingoa he tungasi. Heoi  ano. ka takoto
nga tungasi i mua o te pukorero. Ko to matou noho, he noho
Maori  i runga i nga whariki me te whirinaki ki nga pou o te
whare. Kaore e wharoro  nga  waewae, kaore e takoto  te
tangata. Ka  whaikorero  mai te pukorero, ka  korero mai  i
raro, kaore e tu ki runga. Ko  te korero tu mo waho  mo  te
marae  i etahi o a ratou tikanga. Ko  te powhiri i te tangata
mo  roto i te whare a kaore te reo wahine e rangona. Ko te
tangata whenua  i roto i te whare he tane, ko nga rangatira
whaiingoa anake. Heoi  ano te wahine ko te taupou  o  te
kainga. Ko  te nuinga o te iwi kei waho e noho mai ana. Kaore
te tamariki  e tata mai.

  Kamau  te ringa o te pukorero ki nga putake ava, ka whakaari
mai, ka mea. " Ko nga tungasi nei he whakaaro na nga rangatira
o te kainga nei ki to koutou ope kua tae mai. "   Ka  mau  te
ringa ki etahi putake kua oti te waahi kia ririki, ka mea mai.
"' Ko nga maramara   ava nei mo  ta koutou ipu. '"  Katahi ka
kohia nga putake ra ki runga i tetahi whariki ka kawea mai
ki mua  i to matou nei pu korero ara ia Fepuleai. kua oti  te
whakarite  hei kai whakamaori   mo  matou, itemea  he tulafale
ia a he reo pakeha hoki. Ka mau  te ringa o Fepuleai ki te
kai ra, ka whakaari  mai kia matou, ka mea, mai kia matou

6 712

▲back to top
712              TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
" Titiro mai! Ko nga tungase enei hei whakanui i tenei iwi i
te rangatira. He  whakaaro na tenei kainga ki to koutou ope
rangatira. Ka takoto atu kia koutou hei mou ma koutou ki to
koutou  whenua. "   Ka  mau  te ringa ki nga putake ririki, ka
mea, " Ko nga  maramara  nei. mo  to tatou ipu. "   Katahi  ka
panga  atu aua putake ririki ki mua atu i a ia, ka tikina mai e
tetahi o ratou, ka maua ki v. -aho kia tukitukia ki te kowhatu mo
to matou  ipu. ara hei inu.
  Ka  tukitukia nga putake ra i waho kia ngakungaku. 1 nga
wa  o mua kaore e tukia ana ki te kowhatu engari e ngaugaua
ana e nga kotiro takakau me nga uri tane o nga rangatira. Ka
ngakungaku te awa ra ka opea ki runga i te rau panana ka
 mauria mai ki te wahine taupou. Kua  takoto te kumete poro-
 taka ki mua o te taupou. ara he tanoa te ingoa. Ka ruia iho
 ki roto i te tanoa, ka ringihia iho te wai. Ka ringihia hoki he
 wai ki runga i nga ringa o te taupou hei horoi kia ma. Katahi
 te taupou ka timata ki te mahi i te mea ra i roto i te wai ki ana
 ringa kia rewa ai te kaha o te putake ite wai. Ka  mutu  ka
 tataritia nga maramara  rakau kaore  e rewa ki  te kiri rakau
 penei me te houheria. He mahi whakahihi  taua mahi. Ina
 ra ka kokoa ake nga  maramara   rakau ki te  mea  tatari, ka
 whakawiria kia heke iho te wai ki roto i te tanoa, ka whiua te
 tatari ki muri o te tuara. Kei waho te tangata hopu e tu mai
 ana. Ka  hopukia reretia e ia te tatari, ka whiuwhiua kia taka
 atu nga kongakonga rakau, a ka ata whiua mai  ki te taupou.
 Ka mau  mai i te taupou te talari, ka whakahaerea tana mahi
 a pou noa nga kongakonga rakau o roto i te tanoa.
   Ite wa e tatari ana te ava (awa), kei te haere te whaikorero.
 Ko te korero na taua tulafale ano nana i tuku mai nga tungase-
 E ahua penei ana te whakatakoto o nga korero ki te reo Maori
 o tatou. "' Nau mai ta koutou tira, he ope no nga inana nunui.
 E whakawhetai ana matou ki te Atua nana koutou i manaaki i
 te whitinga mai i te moana i tae mai  ai koutou ki te nuku o
 Hamoa. Ma te Atua koutou e atawhai kia tau ai te ora me te
 waimarie ki runga i a koutou. Ma te  Atua  hoki  matou   e
 manaaki. "
   Ko  to matou pakeke ko te Perehitene o te Poari whakahaere
 o te Whare-matakitaki  o Honoruru. Itemea ko ia to matou
 rangatira ariki i runga i te tikanga o tenei iwi. kua whakaritea
 e matou   ko  au hei tulafale mo  matou. Ka   riro  maku   e
 whakautu  te powhiri. I te tauhou ki te reo o tenei iwi. ka
 whakautua e au ki te reo pakeha a na Fepuleai i whakahamoa.
 Ka  hoki nga mihi, ka penei te takoto o te rarangi korero. Ko
 aku hoa no Hawaii, ko au he Maori no Niu Tireni. Ko te toto
 o Hawaii  me te toto o Niu Tireni, he toto kotahi me te toto o
 Hamoa. Kotahi te putakenga mai o enei iwi Maori. I nga
 wa o mua. ko Hamoa te whenua i tutuki mai ai nga waka i te
 hoenga mai i te Paparoa i Hawaiki, i te whenua o Irihia me Uru.
 Ko  etahi o nga waka i rere atu i Hamoa ki tera Hawaiki e kiia

7 713

▲back to top
Hanuere 1, 1928. TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_. 713


nei ko Tahiti ko Rangiatea. Ka rere a Poumatua ki te tokerau
ka kitea a Hawaii. Ka rere a Kupe ki te taha maui o te tonga
o te ra, ka kitea a Aotearoa. Ko Hawaii me  Niu Tireni kua
takoto marama ona whakapapa  me ona korero tawhito, a kua
toia ki te reo pakeha i roto i nga pukapuka kia marama ai nga
matauranga o nga iwi nunui o te ao. Ko Tahiti me era motu.
kei te taia a ratou korero me a ratou tikanga. Ko Hamoa kaore
ano kia takoto tino marama ki nga iwi o waho to ratou ahua.
Koia nei to matou haere mai ki Hamoa  kia whakatakotoria
marama  to ratou ahua kia taia ai nga korero ki te pukapuka
kia marama    ai te ao. "
  E mutu iho ana enei korero kua mutu te tatari i te awa kua oti
te whakahanumi ki te wai. Kua karanga tona kai karanga e
noho mai  ana i te taha o te taupou. " Kua oti te tatari i te ava
ma  te manuhiri tuarangi. "  Katahi ka whakatika mai tetahi
o nga taitamariki, ka mau ki te ipu, he anga kokonati, ka utuhia
ki te ava. ka hapainga te ipu ki runga. Kua karanga ano te
kai karanga, " He tira no nga mana nunui. Kawea te ipu a te
rangatira o te ope. "  Ka  mauria mai  te ipu ra  ki to matou
Perehitene. Ka tata mai ka hapainga te ipu ki runga, ka tuohu
mai te kaikawe, ka torona mai te ipu ma te taha katau kia tata
tonu te pa ki te whenua. Ka  mau te Perihitene ki te ipu, ka
hoki whakamuri te kai kawe ki waenganui o te whare tu mai
ai. Kua  oti matou  te tohutohu ki nga tikanga o te iwi nei.
Ka mau  te tangata ki te ipu, me matua riringi tetahi wahi o te
ava ki te whenua. Ko tenei he tikanga tawhito ki o ratou atua
Maori. 1 roto i enei ra kua hurihia hei whakawhetai  ki te
Atua nui, ki a Ihowa. I roto i enei ra ka karanga ake  te
tangata, " Ia manui. a. " ka inu ai. Ka  mutu ka  tikina mai te
ipu, ka whakahokia ki te tanoa, ka whakakiia ano. I konei, ka
karanga ano te kai karanga kia kawea te ipu a te ariki o te
tangata whenua. I muri iho ka  kawea mai  te ipu kia au
itemea naku te whaikorero. I muri ia au. ko te tulafale o te
kainga. He rereke te whakatoro mai i te ipu ma te tulafale,
ka torona mai ma te taha maui. I muri iho ka kawea mai te
ipu ki te tokotoru o matou. I muri  iho ka  haere te pu ra
i waenganui i te tangata whenua, ko nga tuakana ano ki mua,
ko nga taina ki muri. Ka  poto te iwi nei, ka karanga te kai
karanga. " ua motu le alofi. " Te alofi ko te ingoa rangatira o
te ava. Ko te tikanga o te karanga, kua pou te ava.
  Ka  mutu te inu ava. ka whakahokia taku whaikorero e  te
tulafale. Ka mihi kia matou me  te take o to matou ope a ka
whakaae  mai kia tautoko ia matou. Ka  mutu  iho, ka  hoki
matou  ki to matou whare.
  He oi me  mutu iho i konei. Ka marama  ra  koutou ki te
powhiri a tenei iwi i te manuhiri. Akahoa he aha te take e
huihui ai, me inu ano i te ava hei kinaki mo te korero. Ko te
ava e hara i te waipiro, kaore te tangata e haurangi ahakoa
pewhia te inu. Ko tona tikanga i rite ki te inu ti a te pakeha.

8 714

▲back to top
714             TE  TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
    te mea nui kia ratou ko te noho o te tangata ki nga pou e
tika ana a ko te tika o te karanga i runga i o ratou tatai ranga-
tira. Kia au ki te Maori, ko te mea i rereke kaore  he  reo
wahine hei powhiri mai i te taenga atu ki te kainga. He ahua
mataotao. Tuarua ko te whaikorero mai i raro, kaore e wana.
Kaore  e pai te rere o te korero ki te Maori.
                      ( Taria te roanga. )

  HUI-A-TAU A NGA TAKUTA O TE MOTU
               KI ROTORUA.
       te 25 o nga ra o Pepuere  ka timata te hui-a-tau a nga
      takuta o Nui Tireni me etahi takuta manuhiri tuarangi
 o era atu wahi o te ao ki Rotorua. He hui whakamiharo tenei.
 he rapu i te ora mo te tangata. Hei taua hui whakaatu ai nga
 tino tohunga o nga mahi takuta o te ao. i nga huarahi hou
 o te matauranga mo te karo mo  te whakaora, i ia ahuatanga
 i ia ahuatanga o nga patu a te tangata kino   nei a aitua e
 whakangaro nei i te tangata ki te po.
   Ka maha  nga tau o nga takuta e hui ana ki tena wahi, ki
 tena wahi, o Nui Tireni o Ahitereria. engari katahi ano ka tu
 tenei hui ki nga takiwa o nga iwi Maori. Hei tenei hui ka pa
 nga take whiriwhiri ki nga  mate  e peehi nei i te iwi Maori.
 Ka waimarie a Te Arawa ki tana ope tuarangi. Ahakoa man
 anake e manaaki  atu na tatou katoa tena manaaki na te iwi
 Maori. Kei te tino kaha te hiahia o te ropu a nga tohunga
 takuta nei. kia tutaki ratou ki te iwi Maori i tenei hui a ratou.

   Ko  te taima-tepara tenei: —
 Pepuere  25. Ka tae ki Rotorua i te 5. 30 p. m.

             8 p. m.: Whakanui  a te Kawanatanga  me  nga
                      ropu nunui  o  Rotorua  ki te whare
                     kaukau a te Kawanatanga.
          26. 10 a. m.: Rererere ma  runga  ronihi. Kai atu ki
                       Mourea.
              7 p. m: Ka  hui katoa mai ki te whare-karakia o
                      nga Maori i Ohinemutu.
           27. 9 a. m.: Whakaatuatu   i nga mate  (arthritis, etc. ).
             11 a. m.: Kei te Hohipera i Te Pukeroa.
              3. 30 p. m.: He hui manaaki na te taone. I Garden
                         Party. )
               8 p. m.: Ka  hui ki te matakitaki i nga mahi a te
                       Poari Whakairo.
              9 p. m.: Kei nga ngahau.

 Ko  te tino manuhiri tuarangi a te Ropu nei ko Dr. Victor
 Bonney  o Ranana, Ingarangi, He takuta rongo nui tenei no te

9 715

▲back to top
Hanuere 1. 1928. TE TOA TAKITINI. 715
ao a he mea powhiri e te Ropu takuta o Nui Tireni hei kauwhau
ki a ratou mo nga matauranga hou o enei wa.
  E nga Toa  Takitini o Te Arawa manaakitia mai  o  tatou
rangatira o te taha tinana. Ka tae atu etahi o matou hei hoa
mo koutou, ka tae atu hoki a Takuta Wi  Repa me  Takuta
Erihana hei hoa mo tatou. Ko o koutou takuta tonu e noho
mai na. nga kai-whakahaere o te hui. ara a Takuta Duncan, me
Dr. Bertram. Peka  atu ki tetahi o raua kia whakawateatia
he taima hei manaakitanga ma tatou i nga tohunga nei. kia pai
ai te tu atu a Taupopoki ma ki te tono atu kia purua te. waha
o te Po kei tere te ngaro o nga morehu o te iwi Maori!


          HUKARERE  KURA.
NO  te 13 o nga ra o Tihema ka hui nga tamariki o Hukarere.
     o  ratou kai-whakaako me o ratou hoa. ki te mihi, ki te
whakaputa  hoki i nga paraihe ki nga tamariki i waimarie, i
roto i nga whakamatautau.
  I te ngaro o te Pihopa i ana mahi, whakaritea ana ko Dean
Mayne  hei Tiamana. Ko  nga paraihe na W. T. Wiremu i tuku.
Ko  nga tangata i whai-korero ko Sir Douglas   McLean   me
Peneti.
   (I te apiapi o te pepa kaore e taea te perehi o nga korero. )

             LIST OF PRIZE WINNERS.
  The  following prizes were  then distributed, after which the
girls gave  some  beautifully executed  poi dances  and  action
songs: -

  Class Prizes. —Class 8: Polly Enoka. Haupai Takoko: class 7:
Ngaere  Rangi, Hine  Paul: class 6: Flora Matahiki. Harimate
Keremate: class 5: Bubbie Heperi. Rebecca Brown.
  Special Prize for Good Work. —Katie Ruwhiu.
  Conduct. —Tina   Sciascia 1. Ngaera Rangi 2. Flora Matahiki 3.
  Work. —Oraiti  Manuel. Flora Matahiki. Teorani Pewhairangi.
  Neatness. —Oraiti  Manuel. Connie Hovell.
  Ambulance. —Polly   Enoka. Aho  Martin.
  Scripture. —Polly  Enoka. Ngaere Rangi. Tina  Ssiascia. Niwa
Eparaima, and Horiana Katae.
   Composition. —Eva   Smith, senior: Teea  Kelly. Junior.
   Geography, special. —Tina  Sciascia. Nootu Pirangi.
   Willing Helper. —Hana  Smith.
   Dressmaking. —Oraiti  Manuel. class 8: Kohu Ruwhiu. class 7.
 Flora Matahiki. class 6: Rebecca Brown, class 5.
  Sewing. —Te   Rau  Manuel. class 7: Clara Rennie. class 6:
Mata  Koringa, class 5.
   Tennis. —Eva  Waikare. senior: Emma   Mohi, junior.
  Chapel  Prizes. —Maggie  Morete. Hana Ngata.
  Good  Work—Mihi    Sciascia
  Progress in Handwork—Milly    Nikora

10 716

▲back to top
716\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE  TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.


  Cooking, Miss Chittock's class. —Kohu Ruwhiu, senior: Mihi
Sciascia, junior.
  Good  Class Work. —Mihi   Sciascia.
  Music. —Eva    Waikare, Wiki   Gillies. Emily  Curtis Polly
Hakiwai.
  School Cookery. —Hannah  Smith.

          TE AUTE KARETI.
NO  te 13 o nga ra o Tihema ka hui nga tangata ki te Aute ki te
    manaaki  i te hui whakamutunga o te Kareti. Ko Atirikona
Brocklehurst te Tiamana. Ko  nga paraihe na Mrs. Gordon
Williams i tuku.
  I roto i te ripoata a Mr. Loten. tumuaki, enei kupu: —"Ko te
ripoata tuawaru tenei aku mo nga mahi o Te Aute. He mea
tika kia whakaaturia i tenei wa etahi o nga mahi o Te Aute mai
ano i taku tau tuatahi i noho ai hei tumuaki mo tenei Kareti
i te tau 1920. I tera wa e haere tahi ana nga mahi   o  nga
Kareti, me nga kura Kawanatanga (Secondary and Primary) a
ko  te Public Service Entrance te mutunga mai o nga whaka-
matautau. Whakaarotia  ana me  whakapiki te kaupapa  ako
mo  te Kareti. I runga i nga whiriwhiri, whakaaetia ana
    (a) Ko te kaupapa o nga kura Kawanatanga me whaka-
         kore.
     (b) Me tono he taitara whakatuturu i Te Aute hei Kareti
         (Secondary School).
     (c) Me  whakarite ko te Matriculation hei taumata mutunga
        mai mo nga akoranga o Te Aute.
     (d) Kia whakaurua ki nga mahi o Te Aute he peka mahi
         ahu-whenua. (Agricultural Course. )
  Ka  hui nga Kai-tiaki o Te Aute ka kitea ma tetahi moni nui
rawa ka taea ai enei ahuatanga i runga ake nei, ara me hanga
hou katoa a Te Aute.
  No  te 1921 ka whakakorea nga karaihe o raro, no taua tau
 ano ka whakauru nga tamariki ki te Matriculation karaihe. No
 te 1922, ka timata te hanga hou o nga whare o te Kareti ki te
 pereki,, ki te raima, ki te kohatu.
   No te 1923, ka timata te ako tuturu i nga mahi-ahuwhenua
 (Agricultural Class).
   No  tenei tau 1927, ka oti pai te hanga o te Kareti, a na te
 Kawana-tianara i whakapuare.
   Ko nga  moni whakapaua  e nga  Kai-tiaki i roto i te waru
 tau ka huri nei mo te hanga houtanga i te Kareti me nga whaka-
 pai, hui katoa e £34, 000.
   Na te whakaaro nui o nga Kai-tiaki o Te Aute  kia piki te
 matauranga  i roto i te iwi Maori, i whakaae ai ratou ki  te
 whakapau  i tenei moni nui. Kua uru te ingoa o Te Aute ki
 nga rarangi o nga Kareti nunui o te Motu, ahakoa i nga huarahi
 o te matauranga, ahokoa i nga mahi takaro.

11 717

▲back to top
Hanuere 1, 1928. TE  TOA TAKITINI.
                  PRIZE  LIST. 1927.
  Form  VI. —Dux, Hutton Krogh, trustees gold medal: proxime
aceessit, William    Corbett. silver medal: special  divinity.
William  Corbett. chaplain's special prize: special mathematics.
William  Corbett: special science, Hutton Krogh; special history.
Hutton  Krogh; special English. Patrick Neild; special literature.
Christian  Lima, headmasters   prize: reading   (English)
Christian Lima.
  Form  V. —1st  prize for  proficiency, John Bennett: 2nd.
William  Mackey; divinity, John Bennett, Chaplain's  prize:
English special, John Bennett; reading (Maori). W. Wanoa.
  Form  IV. —1st prize for proficiency, Abraham Waaka: 2nd.
Norman   Prebble: 3rd. Rawiri  Durie: divinity. Abraham
Waaka; arithmetic special, Norman Prebble: English, special.
Abraham  Waaka.
  Agricultural  Form   A. —1st   prize  for  proficiency. Hirone
Wickliffe ( J. Snaddon's special. ): 2nd. John Green: 3rd. Edward
King; divinity, John Greening (Miss Lydia Williams): English
special. Stone Collier: farm work  special. Hirone Wickliffe.
  Agricultural Form   B. —1st  prize for proficiency. Mokena
Kohere  and Stephen  Ngata: 3rd, William  Walker: divinity.
Mokena  Kohere: most improved boy on farm. Tom Robinson.
best boy in farm work. J. Maxwell.
  Form  III. —1st prize for proficiency, Tuahu Wickliffe; 2nd.
Cyril McKay; 3rd, Walter Corbett (Archdeacon Brocklehurst).
divinity, Cyril  McKay    (chaplain's  special  prize): most
improved boy in form. Jack Bainbridge.
  Special prize to head  prefect for attention to duty. —Hupa
Hamiora   I headmasters special prize): prefect's: prize. Hupa
Hamiora. Arama  Warbrick, Julian Thompson.

          WHAKAPA   MINITA.
NO te 18 o nga ra o Tihema ka whakapangia e te Pihopa o
    Waiapu a Wiremu Te Moana hei rikona, a W. H. Tangohau
hei Piriti. Ko te karakia i te Cathedral i Nepia. I noho tonu
raua ki te whare o te Pihopa, ki reira manaakitia ai e te Upoko
o te Hahi. I te Paraire, te 16 o nga ra. tokowaru nga Minita
i hui atu ki te Ra nohopuku i Hukarere wharekarakia. Ko
nga kupu i a Peneti, tae noa ki te kauwhau i te karakia whakapa
i nga Minita.
  I roto i te kauwhau a Peneti ka puta ana mihi ki a Tuhoe.
notemea, tokorua enei tangata mo  Tuhoe anake. No  muri
rawa nei a Tuhoe i tango ai i nga whakahaere o te Hahi-Kaati.
i enei tau torutoru nei. ka toru rawa o Tuhoe kua tu hei Minita.
  I roto i nga korero a nga kaumatua e kiia ana i putake mai a
Tuhoe i a Hinekohu. no te rangi, ka moe i a Te Maunga no te
Ao nei. Ka  puta mai ko Potiki. Ka karangatia te iwi. nga
Potiki, a ka tae mai nei ki a Tuhoe. He whakahoki ta tenei
whakapapa i a Tuhoe ki te atuatanga. No tenei ra. ka whaka-

12 718

▲back to top
718              TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.


tuturutia nga korero o te po. Ina nga uri o Tuhoe kua hopu
i te huarahi e uru mai ai te Atuatanga ki roto i te tangata. He
wa  tenei e hari ai tatou mo te ra Kirihimete, te ra i whanau
mai ai te Atua i roto i te tangata, te ra i Whakatinanatia ai nga
wawata a Tuhoe. "
  Kia nui nga mihi ki a Tuhoe.


       NGA NAMA A NGA PARIHA.
TENEl   kua tae atu te reta a to tatou Pihopa ki nga Minita o
    te Pihopatanga o Waiapu, he whakaatu nana, i te taumaha
o te Tari o to tatou Pihopatanga, i te pikaunga taumaha kua
whakawaha   nei ki te Tari, e o tatou Pariha Maori. Ko  te
tumanako  o ia pariha kia rite katoa i tena, i tena, ona raurau
katoa, ara " self-supporting. " Ko tenei kaore rawa he pariha
kotahi i tenei marama  I Tihema) i te kore  nama. Ko  nga
nama  kei te £267 o tetahi pariha, a ka hoki iho ki te £59.
  Kaati, i te mea ka rongo mai nei koutou, ma nga Minita me
nga Komiti Tumuaki  e whakahaere tenei take. Engari kaua
e waiho  kia mataotao. Awhinatia  mai  te Tari.

    " MATOHU RA E TE HORIRERIRE!"
               (Na IHAIA HUTANA. )
  O NGA  kaupeka e wha o te tau. ko Te Koanga te wahanga e
     tumanako-nuitia ana e nga koroua, e nga kuia: e "ko" ai
i tana waerenga i tana waerenga, he whakaaro ki nga tamariki.
ki nga mokopuna  ki te iwi hoki, kia amikitia mai nga manaaki-
tanga papai o te ao wairua, kia tupu ai te manawa tangata ki
Te Ao-tu-roa.

  No  runga i enei ruaruatanga o te whakaaro ka whakapau
ratou i o ratou kaha ki te whakataki i nga mea whaka-tenei-ao
me  kore he koha a Te Kai-hanga i homai, i whakawhiwhia mai
ranei ki tetahi i te ao rakau, i te ao kararehe ranei, hei matohu
i nga mea tera e puta mai kei mua: ona pai. ona kino ranei, e
hihiko ai te ngakau tupato, te ngakau mahi, te ngakau  ahu-
whenua  ki te "ko " i te waerenga, ki te whakato i te purapura.
ki te hauhake ranei i nga homaitanga, ahakoa i te ringaringa, i
te hinengaro ranei.

  Ko  te pa-rua i matomato, i ranea ranei, ka ekea e tenei kupu.
me te rui o te matenga "Uu"!  Koianei  etahi mea  na  ana  i
whakahoki  nga mahara  ki nga ra ka hori ki muri, ara ki nga
mea  na ratou i matohu te ahuatanga mo  tenei mea mo  te wa
tika mo  te ko, mo te tiri i te purapura, kitea iho e whai koha
 ana ano Te Horirerire i runga i tana  tangi mo  te tau  kai.
penei: —                                                    
                   Tu—turi  ngenge  rire!
                   Tu—turi  ngenge rire!!
                       Ri—re, rire, rire, rire!!

13 719

▲back to top
Hanuere 1. 1928. TE  TOA  TAKITINI. 719
  Tupono  ai te nui o te kai. o te korero, ka koa ka hari te
ngakau mahi. Ko  te mangere ia ka rongo i nga korero mo te
popokorua te kararehe puku mahi e korerotia ra e Horomona
Ku  ki te rua a te ahu-whenua, ka ki hoki te hinengaro o te
tamaiti i "" Ta-ngaengaetia" ki te korero, i whakahoroa ki te
paepae, hei hono i te peka korero kia u ki roto i te hinengaro.
kia whai hua. kia mohiotia ai te rakau whai hua. Ta te kanohi
hanga hoki he hao mai i te mea atahua hei hoa korerorero ma
te hinengaro, a na te mokemoke  ka whai atu i etahi wa ki te
hua o te rakau pai. e man ai. e u ai hoki te ngakau ki nga
whakarerenga  iho i nga korero whakatupu i te iti tangata kia
rauhuia.
    Tenei tikanga nui hei whakaarotanga ma o tatou kai arahi.
ara kia kaua  hei whakaaro, hei mahi  whaiti  mai  nei  ranei.
engari me whanui, ki te whakamahi, ki te whakawhiwhi  ranei
ki te mahi, ki te mau ranei i nga taura <> nga  mahi, o   nga
whakaaro, o nga wawata. o nga whenua o tena takitahi, ropu.
hapu, iwi ranei, he huinga whakaaro mahi (ahu-whenua) hei
painga ki katoa, mo katoa, ma katoa.
  Ko  wai atu hoki Te Iwi Maori i roto i tenei ra? Otira kua
uaua  te ao o nga inoino korero whakaheke hei koha ki Te
 Aitanga-a-Tiki e kori ake nei. Tona tini tona mano o ia ahua
o ia ahua, me te kororia i whakawhiwhia ki tena ki tena o ratou.
kei hea ra te mea hei whakangaueuetanga i tenei hanga? Kua
 horoteatia nga korero i tuhituhia ki o tatou papa kikokiko i nga
 tupuhi, i nga tu-atea o te wa naana i rurerure. Otira ko nga
korero i tuhia ki runga i nga kohatu whakamahara mo nga ra
 e heke iho ana. marama ana te titiro atu i tenei ra: —
         "I muri nei kia mau. kia u ki te whakapono. "
   He mea  tika, he whakaaro rangatira hoki kia nui te mahara
 ki enei Ohaki a nga koeke nei. Ko ratou i tata atu. a ko etahi i
 reira tonu, i te wa i tae mai ai Te Rongopai ka tohutohungia
 kia ratou i runga i te tino ngakau tapu, kia whakarerea atu te
 ao pouri, te ringa kaha, te ahi ka-roa. te " Naku na hoki ko
 i.... ""    ka rukua mai  e ratou, puea rawa ake ko nga ra
 torutoru o te marinotanga   o muri  nei. na reira i tika ai kia
 manaakitia enei Ohaki kua whakakohatutia nei, mai i teupoko
 o te Ika ki te hiku: i tahi parirau ki tahi: whiti ki Te Wai-
 pounamu. Wharekauri  atu ana.
   E te whanau!   E te iwi e rea ake nei! Nga   mokopuna
 a Nunui ma. a Rarahi ma. kua whakamene atu nei ki te kopu o
 te whenua, titiro atu ra ki nga korero o tou parekereketanga
 mai i te one pea i kurawaka, ko koe kei te mohio, whakaaroa
 ona hohonutanga. He taonga utu nui kei roto.
   Ahakoa no mua  noatu i Te Tai a Ruatapu nga korero o Te
 Whaihangatanga   ahakoa  i rereke etahi, otira kia u. kia mau ki
 te pokepoketanga mai o te tangata a tae mai ki te urunga o Te
 Wairua Ora: tae mai ki te wa o nga Whakahere Kakara o Te

14 720

▲back to top
720              TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
Whenua  i tuku ai ki Te Atua; nga Whare   Wananga; nga
Tohunga  pono; nga Whare Kohanga; nga Tohi ki te wai; te
Whakahoro  i Te Matauranga; e tika ana kia whakaaro tatou
ki enei nunui, ki enei tiketike, ka whakamiharo, me te ui i roto
i tou hinengaro: —Na  wai rawa ra era hoatutanga ki o matou
tupuna?   Ki te taea e koe te ata wewete atu te ngakau kaiponu.
tera e kitea, e tupu hoki i roto i tou ngakau hei tautoko i nga
hiahia, i te minamina hoki o te ngakau tangata i wania nei e
Te Kaihanga  ki te Ha o tona Wairua, ka whai atu  ki nga
tikanga papai, whawa-te-wairua hei koha ki te torona o Te
Runga Rawa.
  Kia mau  ki nga korero o te mana. I kai mana  o koutou
tupuna i runga i te Kare o nga wai. Ahakoa  i  rereke nga
korero o Te Waipuke  i a Noa, kia mau ki Te Tai a Ruatapu.
ki Hikurangi hei whakamaunga atu mo te ihu waka, te morehu
tangata, ka tupu ai ano i te tipu a Te Atua, ahakoa nga korero
piki ki Te Rangi, kia mau ano te mahara kia Tawhaki. Ahakoa
kei te taupatupatu nga korero, i te manga e mau ana ki nga
pakiaka.
  Mo  te korero-whaka-te-moana. e tika ana kia mau mahara ano
tatou kei roto tatou i nga Tamatea o te wa e whakamoe ana:
ko te hau kua ripo, kua taupatupatu, kua ngarungaru mai te
moana. " E kau ki uta. "
  He  whakatupato atu tenei e te whanau Kaua e hopu ki nga
niao o te waka o te tangata. Kua riro ra i a Mahia te kura a
Tuhaepo. Waiho  atu i a ia tona kurapatanga. Kaati kia
taua ko te whakatauki. Waiho atu i te moana ona kurapatanga.
Ko uta tonu tenei, ahakoa kei roto i te kaharoa ara i te kupenga.
He nui te ika e rere ana i te taha—tu o te kupenga. Kaati, kua
ingoa te tangata i tana kupenga, kua pae ki uta. kua tu te pa
we nga whare kohatu, nga whata maihi, nga rua whakanoho.
Ka mutu  ano hoki kia taua ko te mahi, ko te tuturi ko te koro-
piko atu.
  Te taonga nui e tu nei ko te ohaki a o koutou maatua e mea
ra ratou " Hei tamariki pumau ki te whakapono, hei matua i
muri  i a ratou. "

  Aku  tamariki! Aku rangatira! Kei roto tona i ou whare e
iri ana nga korero a o koutou maatua me ou maunga moumou
tangata. Ina  tonu a Maungawharau   a Kahuipu. te  kai-
whakatutu-a-Taewa. Ina tonu a Kahuranaki  tou maunga
whakataukitia ai e Te Rangitekahutia " E Pa  (Pakatore) he
kupu  ra mo taua. Titiro ake ka ngaro te moana. "  Katahi a
Pakatore ka ki atu " E Tama he hounga koe ki te waha. Engari
mau  tonu, kia tururu iho ai Te Ihorangi. " Ka tuturi iho to
koutou tupuna, ka koropiko atu ki te Mana tuturu, mai ano i Te
Ihorangi. I runga tonu, ko te po ka tuku  iho i runga o
Kahuranaki. Ka  aranga i konei tena matenga, ko Te Upoko
Poito; tona whakatauki: —

15 721

▲back to top
Hanuere 1, 1928. TE TOA  TAKITINI. 721
          " Taku tooa i uta, taku mate te whakatau'
    (Tona tikanga-Mehemea au i uta e taea ano te kakari )
  Kaore tatou i te kuare ki te koropiko ki Te Atua nui tonu.
mai i o tatou tupuna tuku iho kia tatou nei. na ana i hohou te
pa, i tahi te marae, i whakatakoto te kaupapa i tu ai te whare i
runga i te toka-tu-moana. e kiia nei ko Te Rongopai me Te
Whakapono.

  No  roto i enei ra ka tu noake he hahi me ona tuturi, ona
koropiko, ona whakatakaro a te tangata.
  Titiro ake ki nga whatukura o te hinengaro, nga ringa ringa
o koutou koroua  e tu nei. Me maturu  iho maringi ra te wai
roimata i hotu ake i roto i te manawa ki enei waihotanga ake
nunui. Na te ngakau tangi kia koutou e whaiki penei atu nei
ahau  e aku mokopuna. Na reira kaua hoi nanu noa mai
E ki ana te whakatauki: —
        " He kura koia ka huna te kura ka whaaki?"
Na  ratou enei korero, a kia waiho noatia, kia rukea noatia ake?
Kaati ra te tuohu!  Maranga  ki runga!  Mimiratia te waka!
Whakamoea  ki Te Moana!


           TIROTIRO PARIHA.
   UA  whakahaua  e te Pihopa kia haere a Peneti Minita ki te
       tirotiro haere i nga Pariha Maori o te Pihopatanga ki te
whakamarama  i nga mahi o te Hahi ki te whakaoho hoki i nga
komiti Hahi kia takatu ki nga mahi. Haunga te haere whakatu
 Mihana, he haere ke tera. Hei  nga ra timatanga o Hanuere
 ka tae atu a Peneti ki Nuhaka. I muri  iho ka tae atu ki te
 Pariha o Manutuke. Hei te timatanga o Pepuere ka tae atu
 ki nga Pariha o Rotorua me te Pei o Pereti. Ko te tumanako
 kia kaha nga Komiti o ia Pariha ki te whakarite i nga raruraru
 o tena pariha, o tena pariha.

        NGA MISSES BULSTRODE.
            NGA MISSES BULSTRODE.

 KUA tae te whakaatu a te Pihopa ki o tatou whaea, ara ki nga
     Misses Bulstrode. kua hikitia atu raua i Porangahau ki te
 whakarewarewa. Tera pea raua e haere ki te hararei i nga ra o
 Hanuere, a i muri tata ka haere ai ki Te Whakarewarewa. Tera
 e nui te tangi a nga tangata o Porangahau ki o ratou koka.
 Otira kaore ratou i te whakarerea. Kei te whakariterite te
 Pihopa i tetahi wahine pai. mohio, ngawari, hoki, aroha ki te
 iwi Maori, hei tango i te mahi Mihana i Porangahau.
   He tino waimarie to Tuhourangi ki enei wahine hei kai-tiaki
 mo ratou, i te taha tinana, i te taha wairua. Kia pai te manaaki
 i o tatou wahine rangatira.

16 722

▲back to top
722             TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1928.
H
        HE TAONGA TE KATA.

                       Na R. T. K K
   HE tino taonga te kata. Ko  nga tino taonga, ko nga mea
     nunui, me mahi nui, ma te heke o te kakawa, ka riro mai.
Me mahi  nui ka whiwhi te tangata ki te matauranga, ki te rawa.
ki te ingoa nui: otira ko tenei taonga nui ko te kata he ngawari
noa. kaore he utu, heoi ano ko te pehi anake i nga paparinga.
ko te pupuri hoki i nga kaokao. 1 Kiia ra e Miritene ( Milton)
" Laughter holding both his sides. " " Ko kata e pupuri ana i
ona kaokao. "
  Ki te whakaaro o etahi tangata he tu rangatira te noho puku.
te kore e kata. Ae  pea. He  ture na te pakeha kia kaua e
kaha te kata. He  tohu tera no te kuare. Ki a au nei ki te
kuare kia kaha tonu te kata, kia ngahengahe tonu, kia heke tonu
te roimata i te he o te manawa i te katanga. E ki ana ko nga
karaipiture. " He pai nga hanga o te ngakau koa, koia ano kei
te rongoa. " " A merry heart doeth good like a medicine. '" He
waiata na te pakeha, " Laugh and grow   fat. " " Ekata kia
momona   ai. "  Ka  tetere ra hoki te tangata i te rongoa (tonic, )
nei. i te hakari nei, i te kata. He  kai. he manaaki  te kata.
Karangatia, whangainga te tangata i runga i te katakata, akuanei
ra te mahorahora  ai. te reka ai te kai. He tino kinaki te kata-
kata.
                                                                                                                                                 
  I tae au  ki tetahi kainga i manaakitia ai au  me  etahi atu.
1 tapea matou ki nga kai  tino papai: ki te tuna, ki te  ika
moana, ki te huahua kereru, ki nga kai papai hoki a te pakeha.
He  pai nga kai engari ko te hunga na ratou nga kai kihai i pai.
Kahore  ratou i korerorero mai. i katakata mai. na reira aua
kai mau tonu i taku kaki. I tino kawa aua kai ki a au. Ko
taku hiahia ke ko te puta ki waho o te whare.
  Kaore  au i te mohio ki a te Maori pepeha mo tenei taonga
nui mo  te kata; kaore hoki au i te mohio me he mea he taonga
 te kata ki te Maori. Kaore  pea he kata  a te iwi kai-tangata.

   Kua kiia ake ra e au ki te whakaaro etahi tangata he tohu
 no te rangatira te maro o te mata, te kore e katakata engari na
te hoa wahine o te Tiuka o Ioka i kauwhau te rongo pai o te
kata a i rite tonu te aminetanga a te tangata, amine.

           HE TINO TAONGA TE KATA.
  Ma  Hohua  Tawhaki e ui. '" Ehika ma, katahi ano te kai ko
 te kata kaore ona kakano?" A. maku e whakahoki. "E, he
 kakano. Heoi ano te mahi he rui, he rui, he rui. me te Tutahe
 o Ioka i rui ra i ana kata ki nga wahi katoa e tae ana ia, a kei
 te rui tonu, hei whakamahorahora, hei whakamahanahana, hei
 whakahauora i tenei ao matemate. £ kata ra kei tamariki ana,
kei pai ana nga paparinga, kei ora ana nga niho, kei tau ana
te kaupapa, kei ngawari ana te ngakau.