Te Toa Takitini 1921-1932: Number 64. 01 December 1926


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 64. 01 December 1926

1 499

▲back to top
TE TOA TAKITINI
                Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
  Nama  64. HASTINGS. Tihema  1. 1926.
  NGA POARI O TE ARAWA O TUWHARETOA.

      Kanui  te whakamihi  o Te Toa Takitini ki te marama o nga,
  whakahaere  a enei o tatou hapu kua whakahuatia i runga ake
  nei, i whakaae ai te Kawanatanga kia tu mei Poari hei whaka-
  haere i nga moni e puta mai ki a ratou i ia tau 5 a tau. Mehemea
   i whakahaeretia kuaretia e nga uri o enei ra. tera pea e peneitia
  me  nga moni  o nga whenua  e hokona nei. a pau tonu ake i te
  heremanga  kotahi. Ko tenei kaore he mimititanga o enei puna.
  ka waiho tonu hei manaakitanga i tenei whakatupuranga tae noa
  ki nga whakatipuranga  e tipu ake nei. me nga whakapaparanga
  kei te haere mai. Kaore tatou e mohio ka pehea ra te ahuatanga
  o te iwi Maori a tona wa e takoto mai nei. Tena  ranei e penei
  tonu  te manaaki  pai mai  a o tatou hoa  pakeha, tera ranei e
   penatia me nga mangumangu   o Amerika, o te tonga ki Awherika.
. Noreira e tika ana kia titiro whakamua tatou. Kei nga whaka-
   haere a nga Poari nei te ora mo o ratou na  uri. Kei a ratou te
   arawhata hei taenga atu mo o ratou uri ki nga kura ki nga kareti.
   ki nga mahi  ako-a-ringaringa ki nga mahi paamu   me  era matau-
   ranga o te pakeha.

       E  nga iwi o te Motu, kia whai whakaaro ano ra ki o tatou
   uri, kia aroha ki te iwi maana e hapai o koutou ingoa i muri i
   a koutou a tatou tamariki a tatou mokopuna. He  waimarie to
   Te Arawa  to Tuwharetoa ki ona moana engari ko ona whenua
   kaore he painga. Ko  etahi o tatou hapu kaore he moana engari
   ko nga whenua he tino momona. He aha te he o te wehi i tetahi
   wahi o te whenua e hokona ana. ka waiho ai hei tahua tiaki mo o
   koutou   uri? Nui  atu te pai mo te iwi Maori katoa mehemea ka
   taea te whakaara he Poari tiaki mo ia hapu mo ia hapu.

2 500

▲back to top
           Registered at the G. P. O. as a Newspaper.

TE TOA  TAKITINI.
              Te  Utu mo te Pepa  10/- i te tau.
  Me  penei  nga reta "Te  Tua Takitini, " Box  800. Hastings.
500              TE  TOA  TAKITINI. Tihema  1, 1926.
          MERE  KIRIHIMETE.

    Kua   whakatata  haere  tatou ki to ra whanau  o  to tatou
Ariki, i rangona ai nga kai-waiata o te rangi e himene iho ana i
ta ratou waiata: "Kia whai kororia te Atua i runga rawa kia mau
te rongo  ki runga ki te whenua, mo  te  whakaaro pai ki nga
tangata. "   E tika ana kia whakanuia  tenei ra o  te iwi Maori
notemea  i rangona tuatahitia e o tatou tipuna te rongopai o te
Karaiti  i te ra o  te Kirihimete  i te tau  1814. Na  Hamuera
Matenga  (Samuel  Marsden)  i whakapuaki tuatahi ki Niu Tireni
taua rongapai. ko tana rarangi tenei: "Kana o mataku: ta te mea
he kaikauwhau  tenei ahau ki a koutou mo te hari nui. meake puta
mai  ki te iwi katoa. "

     Kua  tae tenei ki te 112 tau e painaina ana tatou i roto i te
mahanatanga  o to tatou whakapono. Kei io pohea te pupuri a te
iwi Maori i nga hua  o te whakapono   i tenei wa?  Kaore he
tangata  e kaha ki te korero kei te pai rawa ta tatou hapai i to
tatou whakapono. He tika ra kei te pupuri tatou i te taonga i
tukuna  mai nei ki a tatou e te hunga kua moe. engari ko ta
tatou pupuri  he pupuri ngoikore noa iho. Kaore te maara  nei
i te ngakia i runga i te whakaaro ngakau nui. Ko te "hari nui"
i kauwhautia mai ra e te Matenga  ki o tatou tipuna kaore i te
 whakawhiwhia ki a tatou. Kia noho rawa te Tamaiti i whanau
 nei i tenei ra ki te torona o tatou ngakau, katahi ano ka whiwhi
 tatou ki te tuturutanga o te hari mo to tatou whakapono. Kaore i
 te whakapono te he, engari kei a tatou tonu. Kua kahu rawa
 nga whakawai a te ao. a te kikokiko a te rewera, kua turi haere
 te taringa ki te whakarongo i te reo whaka-te-Atua. No  reira e
 te iwi. whakahoutia i tenei wa to tatou whakapono. Kaua hei
 waiho te ra i whanau ai to tatou Ariki a to Karaiti hei ra hakari
 mo te taha ki o tatou kikokiko anake a ka mahue te taha wairua.
 Ko te taonga nui mo tenei ra ki a tatou ki te hunga e pupuri ana
 i te whakapono ko te huihui tahi atu o tatou ki te teepu tapu a
 te Atua ki reira tango ai i te Hapa u te Ariki. Ko ta tatou karakia
 whakawhetai  tera mo nga manaakitanga a te Kaihanga  i a tatou
 i te iwi Maori. Titiro ki nga iwi o to ao e tangi haere ra ki nga
 iwi kiri pango e tutetutea haeretia ra, ki era atu iwi e whaka-
 mokaitia- ra, a ko tatou ko te iwi Maori, ahakoa he iwi pakupaku
 rawa  i roto i nga iwi o te ao. kei te noho rangatira rawa tatou,
 kei te puare katoa nga huarahi mo tatou, kei te watea katoa mai
a mua o te ara. Ki te kore tatou e eke ki nga taumata marama

3 501

▲back to top
Tihema 1, 1926. \_\_\_\_\_TE   TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_501

a nga  wa e takoto mai  mai ehara i te mea  i takahia tatou, i
araitia ranei te huarahi kaore, engari na te ngoikore tonu i a
tatou.

     He  ra tenei e manaaki   ai tatou i a tatou tamariki. He
tikanga no mua iho te tuku aroha ki nga. tamariki i tenei ra. He
ra tika rawa  tenei hei mihinga ma tatou ma nga matua  ki a
tatou tamariki e tipu ake nei. Kia pai kia marama nga tohutohu.
nga akoako i a ratou. Hoatu nga kupu  e tika ana hei whakau i
o  ratou whakaaro, kiu neke atu ai io ratou na pai i te pai  o
tatou o nga matua. I tipu nooake tatou na nga matua i roto i
te  pouritanga, engari ratou nga tamariki, kua  kaha ke te tiaho
o te maramatanga. Horahia atu nga whakaaro papai mo te taha
ki o ratou tinana mo te taha ki o ratou wairua.

      

4 502

▲back to top
\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_Tihema    1 1926.

 3. Nu  Paremata   i te ata. Ka   haere mai ki Stratford, ki
    te Hawera ki Whanganui a moe rawa atu ki Pamu-
    tana.

 4. Ka rev  mai  tana  tereina ki Woodville Taniwaka ki
    Hehitingi moe rawa atu ki Nepia Kei runga tonu i
    to ratou  tereina o ratou moenga.

 5. Ka  haere atu i Nepia ma  Wairarapa   ki Mahitaone, u
    atu ki Poneke i te 5 o nga haora. Ka moe ki te wharo
    o te Kawana.

 6. Ratapu. Kei nga karakia i Poneke.
 7. Ko nga manaakitanga  a Poneke.

 8. I te awatea  kei Poneke i te po ka moe ki runga i iana
    manuao.

  9. Ka u  ki Picton i te atu. ki Blenheim tina ai. ka  haere
    ma runga  moto-ka ki Nelson.

 10. Ka haere  atu i Whakatu  ma te  Buller, ki Westport,
    ki Ingangahua a ma runga tereina ki Greymouth. Ko
     reira moe  ai.

 11. Ka  haere ki Hokitika, ki Otira ki Christchurch.
 12. Ka manaakitia e nga  tangata o Christchurch.

 13. Ratapu  kei nga karakia o Christchurch.
 1-1. Mar". Kei Christchurch.

 15. Ka haere atu i Christchurch ki Ashburton. ki Timaru
     tina ai ki Oamaru, moe rawa  atu ki Dunedin.

 10. Ka  manaakitia, e nga tangata o Dunedin.
 17. Kei Dunedin.

 18. Ka haere atu i Dunedin ki Cromwell ma runga moto-
      ka ki nga roto o Hawea me Wanaka moe rawa


  19. Ka haere ki Queenstown ka rere i runga i te tima i 
     te roto o Wakatipu.
 20. Ratapu. Kei Queenstown.

 21. Ka rere atu ma runga tima  ki Kingston, ma te tereina
      i reira ki Lumsden. ki Gore, ki Invercargill.

 22. Ka haere ma runga tereina ki te Bluff a ma runga
      tima ki tana manuao   kei te takiwa ki  Stewart Island
      e tau mai ana. I reira ka mahue a Nui Tireni ka huri
       ki Ahitereina.

5 503

▲back to top
Tihema 1. 1926 \_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_

                 TE  INOI.
     E te  Atua  Kaha rawa i homai  e koe tau Tama kotahi kia
whakatangatatia, kin whanau  mai ano i tenei wa i te Wahina:
Meinga matou te hunga kua oti nei te whakawhanau hou hei
tamariki mau. kia whakahoutia i nga ra katoa e tou Wairua Tapu;
ko Ihu Karaiti nei hoki to matou Ariki; tena ia te ora ua. te kingi
tahi na. me  koe me te Wairua Tapu kotahi ano ia Atua, ake
ake  ake  Amine
      KARAKIA  WHAKAPA    MINITA.

     Hei te  Ratapu  te 12 o nga ra o Tihema ka tu  ki Nepia te
karakia whakapu  mo  nga minita tokoono, tokotoru nga pakeha.
tokotoru nga Maori. Ko  nga Maori ko Wi Pere Mataira o Nuhaka.
ka whakanekehia ake hei Piriti, ko K. Anaru o Tangoio ku whaka-
pangia hei rikona, me Ra Rangiaho  o Ruatoki. Hei ra nui rawa
tenei ki Nepia, a kua tono hoki tu Pihopa kia tar atu etahi o nga
tangata tango Hapa  o te taha Maori ki taua karakia ki te manaaki
atu hoki i te taha Maori.

     Ko  to ra i whakaritea ai ko te 12 o Tihema, engari no muri
nui ka  mohiotia hei iaua ra ano hoki whakatupua ai te Pihopa
hou  mo te Pihopatanga  o Waikato. Kaati  tera pea e nekehia te
ra  ki Nepia mo  te 19 o Tihema. Ma  nga whanaunga   e patai
 mai ki te Tari o te Pihopatanga. Kei  te Tai-rawhiti ko te Pihopa
 e haere ana. noreira kaore e taea te whakatuturu te ra i tenei wa.

     Kia mahara  te Hahi  ki te inoi mo enei tangata me o ratou
 hoa pakeha. Kei te mohio koutou ki nga inoi mo nga ra.

     E  te Atua Kaha  rawa, ko  koe te Kai-homai i nga mea pai
 katoa, he mea. whakarite mai nau ia mahi, ia mahi, a nga Minita
 o tau Hahi; he  inoi tenei na matou kia tukua mai tou kaha ki
 nga tangata  katoa e karangatia ana nei kai-mahi. hei minita, i
 roto i taua hahi; whakakiia ratou ki an kupu pono; meinga hoki
 niton kia. noho hara-kore kia tika ai ta ratou mahi ki tou aroaro.
 kia whakakororiatia ai tou Ingoa nui. kia whiwhi ai hoki tau Hahi
 tapu ki te pai ko Ihu Karaiti hoki to matou Ariki. Amine.
   HE NEEHI MO TAMATEA  KAUNIHERA.

     Kua  noho  te Neehi a te Kawanatanga ki Heretaunga a kanui
 hoki to pai o ana mahi me ana tirotiro haere i nga turoro Naana
 i kite tuatahi etahi  o nga mate taipo  piwa. Kua  kohikohia  he
 moni  e nga pakeha e nga Maori hei hoko moto-ka mo taua neehi
 kia mama   ai te haere ki nga wahi katoa o tona rohe. Kua eke
 to moni  ki te, a kei te whanga ake ki nga rarangi a nga
 tangata katikati hipi ka mohiotia ai to toputanga.

6 504

▲back to top
                    TE TOA   TAKITINI. Tihema  1. 1926.
          NEEHI MO MOHAKA.

    i te tuunga o  te Hinota ki Mohaka  ka tonoa e te hui he
Neehi  mo Mohaka   me  ona  rohe i te tawhiti rawa mai o tera
kainga i nga takuta i nga hohipera.

    Ko  te whakahoki mo tana take e penei ana: Kei te whaka-
ritea e te  Poari o te Wairoa  kia rua  nga neehi hou, kotahi ki
Nuhaka. ko tetahi ki te Wairoa engari ka haereere mai te Neehi
o  te Wairoa    ki Mohaka i roto i nga  wiki katoa. Ko tenei o nga
neehi ka mahi nui i roto i nga Maori. I a au e tuhituhi nei kua
tae a Takuta Mercer o te Tari o te Ora ki te Wairoa. a naana i
korero mai maana e whakatakoto te tono a nga tangata o Mohaka
ki te aroaro o te Pouri o te Wairoa.

     Ki ora ano nga  tangata o Mohaka Ahakoa kaore i eke rawa
Ki to koutou   hiahia ma te aha tenei wahi hei timatanga atu.
Tena ano pea tona wa e rite ai to koutou hiahia.
    TE POARI TIAKI O TUWHARETOA.
     

7 505

▲back to top
                       TE  TOA  TAKITINI., 303

       PIHOPATANGA   O WAIAPU.
                     Nga Pariha Maori.
                                       £   s. d.
            Moteo............. 53 11   7
           Waipatu........... 60  13  10
          Nuhaka............ 104   2 IO
          Turanga.......... 166 19 3
          Hikurangi............ 81   10
           Waiapu............ 64  S
          Te   Kaha............ 123  O  2
          Rotorua........... 138 3  10
     Kei  waho i enei ko Mohaka me Te Wairoa.
     Kei te aue to tatou Tari i te taumaha o te pikaunga e whaka-
 waha nei ki a ia. kua pena me te hoiho kua puhore te tuara.
 Akuanei te mutunga iho kua whanawhana!
     Kaati. arohatia mai te tatou Tari. Kia ora nga  pariha me
 te Hahi i roto i te iwi Maori.

            TE AUTE  KARETI.
                 (Final Term Examination).
                 Form  3. form 4.
      Name          Average       Name           Average
 1. Keretene       73. 3    1. John Bennett        75. 3
 2. B. Pene              69. 7    2. W. Mackey 59. 6
 o. A. Waaka             67. 0      3. P. Newton 54 3
      Form  4. Remove  A. Form 4. Remove B.
 1. M. Chesley         67. 7     1  R. Morete            71. 0
      J. Green          50. 3   2. R. Prebble           64. 6
 2   E. Kingi. 30. 3   o. W. Te. Purei         58. 2
             Form 5                        Form.
 1. W. Corbett        71. 0     1. R. Taylor            64. 1
 2. R. Reremai. 67. 3    2. S. Te Paa           54. 8
 3. H. Krogh          57. 5    3. T. Bennett           53. 2

8 506

▲back to top
                 TE TOA  TAKITINI. Tihema 1. 1926.
"KA  MATE, KA  MATE, KA ORA  KA  ORA!"

                                                     Otaki.
                                             Noema   4. 1926
Ki te Etita.
    

9 507

▲back to top
Tihema 1. 1926 \_\_\_\_\_TE    TOA   TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_307

    No  reira o io iwi. kia kaha ra tatou ki te whakarapopoto i
nga kaupapa  totika a o koutou  matua  a o koutou tipuna hei
taonga, whakahirahira ma  o koutou uri i onoi ru tata o heke iho
nei, hei tuku hoki ma ratou ki nga uri u muri  nei. Kia ora nga
tamariki  o te iwi Maori.

      Na to koutou hoa na to koutou matua.
            W. H. WILLS.
                            Mahita  tumuaki   o te Kareti i Otaki.


           HE AHA  TE  MONI?
                       Na R. T. 
    He  maha  nga ahua moni: he pukapuka, he anga pupu he
 kapa, he hiriwa he koura  he aha ake. he aha ake engari ko te
 moni a nga iwi nunui, a nga iwi matau, he koura. He koura te
 tino moni a  te Ingarihi. I whakaritea ai he koura to tino moni
 no te mea me  mahi nui ka taea ai te koura he mea kaha hoki,
 o kore e pakaru e kore e pirau he mea ataahua. Ko to wariu
 o a tatou  moni  koura he 10 hereni to te hawheawherangi. he
 20 hereni io te awherangi. Kaore e tuturu tonu te wariu o te
 awherangi o to moni. I nga tau hiroki i muri iho 5 te whawhai
 i tata ki te 13 hereni te hekenga o te wariu o to awherangi ara
 ko te mou i riro mai i te awherangi i mua atu o to whawhai ma
 te 27 hereni ka riro mai i muri iho o te whawhai. Ko te tikanga
 i piki te utu o te taonga. Ko te moni a te Tiamana he maaka.
 I muri mai  o te whawhai  tino heko te wariu o te maaka, tata
 tonu ka kore rawa he wariu.

    

10 508

▲back to top
308              TE TOA TAKITINI. Tihema  1, 1926.

11 509

▲back to top
Tihoi na 1. 1926. \_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_509



12 510

▲back to top
510\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_Tihema    1. 1926.

      THE  MERCHANT   OF VENICE.
        TE  TANGATA  WHAI-RAWA   O WENITI.

             (He  mea whakamaori e P  Te Hurinui. )
    
   

13 511

▲back to top
Tihema  1. 1926. TE  TOA  TAKITINI. 511

        TE TANGATA  WHAI-RAWA   O WENITI.
      Kei te pepa o Noema   te timatanga o tenei korero.

    Rorenete: Ka mahue  ra korua i a maua  kia tae rano ki to
wa  o te kai.
    Taku  mohio ko ahau tetehi o nga tangata matau—nohopuku
nei
     Ina hoki ra. kaore e whai wahi ana i a Karatiano.
     

14 512

▲back to top
                TE TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1926.
    Patanio: I ahau e haere ano ana ki te kura.
    Ki te ngaro he pero i ahau ka tukuna atu ano he tuarua hei
whai atu
    Ki taua  waahi ano. me te ata titiro atu:
    A, te whainga atu kitea ana raua tahi.
    Na runga i te tukunga atu o to tuarua i peru ai.
    Maharatia   tenei  tohu a  te tamariki notomea ko tenei ka
korero atu nei ahau pera  ano to harakore.
    He  nui taku nama ki a koe a. i runga i nga mahi tutu a te
tamariki, taaku i nama atu ai kua ngaro:
     Engari, ki te pai ano  koe ki te tuku ano i te tetahi pere kia
whai  atu i muri i te mea tuatahi.
     Tera tonu  ka  tupono. otira maaku tonu hei titiro. ka kitea
e koe to mea tuatahi.
     Ki  te kore ko  te mea  tuarua maaku  hei whakarite.
     Ka waiho  tonu ahau  kia  nama ana mo te mea tuatahi.
     Anatonio: Kei  te mohio pai koe ki a ahau.
     Noreira. he whakaroa kau
     Te whakatawhio haere i to korero mo tooku aroha.
     Nui ke tooku pouri i to awangawanga me te uiui o roto i a
koe mo te kaha o tooku aroha.
     Mehemea  ia. i moumouria e koe oku oranga  katoa.
     Noreira me ki mai e koe he ahu he mahi mauku.
     I te mahi  e mohio mai  koe tera ka taea  e ahau te mahi.
     Kua  riro atu ahau i to korero.
      Noreira korero.
     Patanio: Kei  Peremona tetehi wahine whai-rawa. he ataahua
 hoki,
     Otira, ko tena kupu ko te ataahua kaore i rile hei whakatau
 mo tu nui o tona pai me tono, harakore.
     Kaati, i etehi wa  ano ana mata o tuku mai ana ki ahau.
     Ko tana ingoa ko Pohia.
      Kaore a ia i wariutia ki raro iho i te tumuli ine: a Keito.
     Engari ko te tamahine tonu ia a Purutuhi.
     Kaore te ao whanui nei i te kuare ki te nui o toona pai;
     Notemea ko nga tangi mai a nga Imu maha, e harimai ana i
 ona tino tangata e hiahia ana e whai ana ki a ia.
     Ko nga makawe  o tona mahunga, ina horahia. kei to te koura
 e whitingia nei e te ra tona ahua.
     Noreira kua  waiho  tona kainga  a  Peremona, hei kainga
   ngakau atu:
     A, he nui ngu tangata rapu taonga utunui e taemai ana ki te
 rapu  i a ia.
     Aue, e Anatonio — Mehemea   he nui tooku oranga  kua ahei
 ahau  ki te tu tahi atu me ratou.
      Kei  te wavvata ake a roto i ahau tera ahau  e tupono  te
  waimarie.

15 513

▲back to top
Tihema 1. 1926. TE TOA  TAKITINI. 513
    Anatonio: Kei te mohio ra hoki koe ko te katoa o aku taonga
kei te moana.
    Kaore rawa he moni  i ahau he taonga ranei hei huarahi atu
mo  etehi moni mo  tenei wa:
    Hei  aha koa. me haere koa me whakamatau, pewhea ra te
moni  e riro mai i tooku ingoa i Weniti nei:
    Me  rapu katoa kaua he waahi e mahue:
    A  kiu tae rawa koe ki Peremona ki a Pohia te wahine ata-
ahua
    Noreira haere koe ki te rapu kia haere ake hoki ahau, i te
waahi moni;
    Kaore  be ritenga ki ahau, ahakoa waiho ki taaku kupu oati,
    Mo  matua  whakarite rawa ranei he here mooku.
                    (Ka puta ki waho. )

            Scene II. —KITENGA TUARUA.
    Kei  Peremona. Kei tetehi o nga ruuma o te whare
o  Pohia..
               (Ka putamai ko Pohia me Nerita. )

    Pohia: He  tika ra, e Nerita, tooku kaupapa iti nei kua
ngenge i tenei ao nui whakarihariha.
     Nerita: E  tika ana ra  koe kia pena, e hine, mehemea ia e
rite ana ou taumahatanga ngakau ki te nui o ou taonga. Engari.
ki taaku titiro, he rite tahi te koro hiahia o ratou i nui rawa nei
te taonga. ki a ratou e hemo nei i te kore. Noreira ehara i te
hari koretake ta te mea kia noho takawaenga o enei ahua. He
tere ke mai te hina i runga i te whai ki te taonga, a he roa ke
nga  ra me noho i te noho totika.
    Pohia: Ka pai enei korero; i reka hoki te tangi o te reo.
     Nerita: Nui ke ia te pai. mehemea  ki te man aua korero.
     Pohia:. Mehemea  he rite te mama    o te  whakarite i  nga
whakaaro  tika.
     Ki te mumu  o te mohio he aha aua mea tika; kua tino whare
nga  whare karakia nohinohi me nga whare o nga tangata rawa-
kore kua  whare e rite ana mo nga uri kiingi. He tino minita pai
a ia e whakarite noi i ana tohutohu ano He mama ke taku ako
ki te rua-tekau i nga mea  tika hei mahi  ma ratou, i te riro ko
ahau tetehi o taua rua-tekau hei whakarite i aku tohutohu ano.
Ka  taea e te ngakau te whakarite he ture mo nga toto, engari ko
te toto puka ku tupeke ki tua o nga ture matao. He rite te tai-
tamariki-tanga o te tangata ki te hea e tupeke porangi ana. Ua
mokowhiti  i runga i nga kupenga o te akoranga pai a. te tukunga
iho kua Kopa   Kaati ra. kaore enei rapunga whakaaro i te tohi
i tetehi hoa taane  Aue, tenei kupu te "tohi. "    Kaore
nei ahau e ahei ki te tohi ki taaku i hiahia ai. ki te whakakahore
i taaku i kino ai. Ina, hoki ra. nga whakaaro o te tamahine e
ora nei kua haukotia e te whakaaro o te matua kua mate. He
taumahatanga   ra tenei ne Nerita, ara te kore e ahei oku ki te
tohi i te mea kotahi ki te whakakahore ranei i tetehi?
     Nerita: Ko  to matua he  tangata whakaaro humarie a ia; a.
nga  tangata tapu i te wa o te mate e puta ana ki a ratou etehi

16 514

▲back to top
514             TE TOA  TAKITINI. Tihema 1,
maramatanga   pai; noreira ko tenei whakaritenga ana, i mea nei
a ia i enei pouaka e toru; he koura, he hiriwa mo te mou rino;
a. ko te tangata o tika taana tohu ki tetehi o aua pouaka ka whi-
whi  ki; a koe—engari, e  kore rawa  o tika te tohu a tetehi ta-
ngata  me  tuturu rawa tona aroha mou. Kaati tena e pewhea
ana o whakaaro  mo tetehi o nga tangata uri rangatira kua taemai
nei?
    Pohia: Tena, whakaingoa mai  ana koe i a ratou a. maaku
 e korero atu te ahau o tena o tena o ratou.
     Nerita: Te mea tuatahi he piriniha no Nepara.
    Pohia: Ae. he hoiho tonu ko tena, notemea kaore he mutu-
 nga mai o te korero mo tana hoiho. He mea  e korero nuitia ana
 e ia te taea e ia ano o te whakamau o te hu o tana hoiho. Ki
 taku mahara i takaro tahi tana whaea me te tangata hu hoiho.
     Nerita: Ko ia i haeremai noi i roto i nga wharo nunui tetehi.
    Pohia: Ka  mutu tonu tana be whakapouri kanohi, mehemea
 nei ano a ia e mea  ana. Mehemea   ki te kore koe e  hiahia ki
 ahau me tohi mai e koe ko wai tau e hiahia ana. E whakarongo
 ana a ia ki nga korero ahuareka a, kore iho e minamina ki te
kata. Kei  te wehi ahau tera a  ia, ina kaumatua, hei tangata
 whakaaro ki nga mea whakaheke  roimata, ina hoki ra e tamariki
 tonu ana kanui te pouri o tona ahua. Pai ke taku moe i te
 whakapakoko mate, he wheua  nei kei tona waha i taku moe i
 tetahi o enei. Ma te Atua ahau e tiaki kei riro i a raua.
     Nerita: Pewhea  to korero mo te rangatira o Paranihi nei. mo
 Reo Pono?
     Pohia: Na  te Atua a ia i hanga noreira me ki he tangata.
 He  tika e mohio ana ahau he he te whakatoi; kaati ra. ko ia he
 hoiho tona, pai ke i to te tangata o Nepara; a, he nui ke te he o
 tona ahua i to te tangata o nga whare nunui. Ko  tenei e rite
ana ki nga tangata tokomaha, otira, kaore ia i rite ki tetehi atu
 tangata. Mehemea  ki te tangi he manu, kua timata a ia ki te
 whakatu  a. e whakatu-karo hoari ana hoki a ia ki tona ataata
 ano. Mehemea  ki te moe ahau i a ia. ano e moe ana ahau e rua-
 tekau aku taane. Mehemea  ki te kore a ia e pirangimai ki ahau
 e kore ahau e mauahara  notemea, mehemea, he porangi nona  i
 te aroha mooku e kore rawa o taea e ahau to whakahoki aroha
 atu  ki a ia.
     Nerita: Tena pewhea  to korero mo Wharakonapiriti. te tai—
 tuma  uri rangatira o Ingarangi nei
      Pohia: Kei te mohio tonu koe kaore ahau e korero ana ki a ia.
  Notemea  kaore ia e mohio mai ki tooku reo me ahau hoki ki tona.
  Kaore; a ia i mohio ki te reo Ratini, Wiwi. Itariana ranei: a ka
  ahei tonu koe hei oati ki te aroaro o te Kooti kaore rawa i rite
 ki te wariu o te kapa kotahi tooku mohio ki te reo Ingarihi. He
  tangata tama-taane tana ahua. Engari, ko wai e noho  tahi me
  te waha-ngu? Ko taana mau kakahu tino tauhou! Ki taku mohio
 he mea  hoko ki Itaria tana wekete; ana tokena no Paranihi; tana
  potae no Tiamana. Ko  ana ture no nga waahi katoa.
                            (Taria te roanga).