Te Toa Takitini 1921-1932: Number 59. 01 July 1926


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 59. 01 July 1926

1 419

▲back to top
TE TOA TAKITINI
              Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
NAMA  59. HASTINGS. Hurae 1, 1926.
    TE TOKOMAHA O NGA TANGATA
          O NUI TIRENI, 1926.

    Porowini. Pakeha. Maori.
    Akarana...... 424. 925        44, 906
     Haki  Pei..... 65, 569         4, 683
     Taranaki...... 67, 653         3, 538
     Poneke...... 273, 601         7, 095
     Marlborough.... 18, 568          503
     Nelson...... 50, 545          169
     Westland...... 15, 025           120
     Canterbury...... 213, 746          1, 066
     Otago...... 149, 579           331
     Southland...... 65, 173          370

            Hui katoa mo  N. Z... 1, 344, 384       62, 781
   No  te tatauranga o tenei tau enei whakaatu. Ko  te  mea
 whakamiharo  mo te taha ki a tatou ko te kaha o te piki haere
 o to tatou kaute. Kanui  te ora o te iwi Maori. Haunga  hoki
 o tatou hoa pakeha, he toto kaha tonu o ratou, a apiti ki tera,
 ko te whakaeke mai o nga mano  tini o era atu wahi o te ao.

2 420

▲back to top
          Registered at the G. P. O, as a Newspaper.

TE TOA TAKITINI
                                                                                                                                
              Te  Utu mo te Pepa 10/- i te tau.
   Me penei nga reta '" Te Toa Takitini" Box 300, Hastings.
420          TE  TOA  TAKITINI. Hurae 1, 1926.
  TE PIRE MO TE PIHOPATANGA MAORI.

          (He mea whakapoto  e te Etita etahi wahi. )
TENEI  kua whakamaoritia atu e te Etita te Pire whaka-
      mana i te Pihopatanga mo te iwi Maori. Tenei hoki ka
      perehitia i te reo Ingarihi nga wahi o te Pire e hangai
ana ki nga ahuatanga mo te pooti i te Pihopa tuatahi kia rite
ai te marama o nga mema  o te Hinota me te Hahi katoa i roto
 i te iwi Maori. • "

            NGA TEKIONA  O TE  PIRE.
   1. Kia whakamana he Pihopatanga, ko te ingoa ko Aotearoa.

   2. Ka whai-mana ki taua Pihopatanga  nga tikanga me nga
 rekureihana e mau ake hei i tenei ture.
   Mehemea   ki te pa he raruraru mo te taha ki te whakama-
 rama i nga ture, me tuku, ma te komihana tumuaki (Standing
 Commission) e whakatau.
   3. Ko nga  rohe mo  taua   Pihopatanga kei  te kupu-apiti
 tuatahi e mau ana.
                                                                    \_                                                               •
   4. Ko te mana o te Pihopa o taua Pihopatanga ka pa ki nga
 Maori katoa o ia Pihopatanga mehemea   ka whakaaetia toai e
 era atu Pihopa i runga i te kupu i ata tuhituhia, ka whai-mana
 hoki ki nga pakeha kei roto i te Hahi Maori o taua Pihopa-
 tanga e mahi ana.
   Ka  ahei te Pihopa-nana te whakaaetanga, tona whakakapi
 ranei, ki te whakakahore i taua whakaaetanga. Mehemea kua
 rehitatia tetahi Maori ki te pukapuka a te. Hahi-watene o
 tetahi Pariha pakeha  i runga i te retenga kua tauiratia mai, i
 tekiona  11. i tekiona 13 ranei, o te Ture ( Canon) V., Taitara
 B. e kore te mana o taua. Pihopa e eke atu ki taua tangata
   5. Kia tae ra no ki te wa e whakarereketia  ai he tikanga e
 te Hinota Topu, me penei te tikanga a te Hinota o taua Pihopa-
 tanga mo  te whakaingoa i tetahi Pihopa: —

    (a) Hei te wa e hui ai te Hinota o taua Pihopatanga me
    pooti he mangai (Delegation) mo ratou: ma nga
 minita e pooti kia tokorima  nga  minita, ma   nga
         Reimana  e pooti kia tokorima nga Reimana.
                                                                                                                     

3 421

▲back to top
 Hurae 1, 1926.. TE TOA  TAKITINI...... 421


      (b) I mua atu i te whakaingoatanga i te Pihopa, me hui
         tahi aua mangai me nga Pihopa o te Porowini. Otira
         me kaua e hoki iho i te hawhe o nga Pihopa kei Nui
          Tireni i taua wa. e tae mai ki taua hui. a kia kaua e
         hoki iho i te tokotoru Minita, tokotoru Reimana o nga
         Mangai, ka mana  ai taua Hui.
      (c) Ma te Atipihopa, ki te ngaro ia. ma te Pihopa e noho
         tiamana ana mo  te Hui, e whakatakoto  a-tuhituhi atu
         ki te aroaro o nga Mangai, nga ingoa, kaua hei neke
          atu i te tokotoru, o te hunga kua whakaaetia e te Hui.
      (d) Ma nga Mangai  e whakaatu ki te Atipihopa. te ingoa
         o te tangata kua whakaaetia e ratou hei Pihopa  mo
         taua Pihopatanga.
        (e) Ko nga whakahaere ma te Atipihopa i muri iho kei te
          marama   i roto  i te ture e kiia  nei ko   Taitara A.
         Kenana 1.
   I mua  atu o te pootitanga i taua Pihopa ko  te Hinota mo
 taua Pihopatanga ko nga Minita Maori  i whakaritea kia hui ki
'Rotorua i te 23 me te 24 o Hune. 1925, e te Pihopatanga  o
 Akarana, o Waiapu o  Poneke: apiti ki a  ratou  ko  nga
 Reimana   tokotoru o te Pihopatanga o Akarana, tokotoru o
 Waiapu, tokorua o Poneke ma nga Pihopa o aua Pihopatanga
 e whakaingoa.
  Ko taua Hinota ma te Komihare (Commissary)  i whakaritea
 e te Atipihopa, e karanga, a ko ia ano hei tiamana. Ko nga
 • whakahaere mo taua Hinota kei te tauira kua rite mo  nga
 Mangai  i pootitia e te Hinota. Otira i te whakaingoatanga  i
 ite Pihopa tuatahi ma te Hinota katoa e whiriwhiri, kaore ma
  nga Mangai  anake. Ko  te koramu  I quorum I mo taua Hui,
 me kaua e hoki iho i te hawhe o nga Minita o nga Reimana.
    Mehemea  ki te watea te tuunga o tetahi o nga mema o taua
 'Hinota i mua atu o te pootitanga o te Pihopa  tuatahi, ma te
 Pihopa o taua Pihopatanga i watea ai te tuunga, e whakarite
  he kai-whakakapi.
    6. A tona wa e watea ai te tuunga o tetahi o nga Mangai kua
  whakamaramatia   i runga ake nei: ma te Komiti-tumuaki o taua
 Pihopatanga (Standing Committee) e whakakapi.
    Ka mutu  i konei rua tekiona e pa ana ki te pooti mo  te
  Pihopa  tuatahi  mo Aotearoa. E  27  katoa nga tekiona o te
  Pire nei. Ko  te roanga atu taria e whakamaori.

       HURA KOHATU   KI TANGOIO.
  HE     whakaatu  tenei kei te Ratapu te 11 o nga ra o Hurae,
       1926, ka hurahia nga kohatu whakamahara  ki a Erena
        Ratima me Hiki  Waikato. He  powhiri  tenei  i  nga
  whanaunga kia tae mai ki Tangoio i taua ra. Ma  o  tatou
  minita o te Hahi o  Ingarangi e whakahaere  nga karakia mo
  taua ra. Haere  mai, haere mai. haere mai.

4 422

▲back to top
422               TE TOA  TAKITINI. Hurae 1, 1926.


                 A BILL.
Intituled a Statute to provide for organsiation of Church Work
    amongst   the  Members   of the. Maori   Race  and   the
     episcopal supervision, thereof.

WHEREAS         it is expedient to provide  for the  further
       organisation of Church Work   among  the members  of
       the Maori Race  and the episcopal supervision thereof.
  Be  it therefore by the Bishops. Clergy and Lafty of the
 Province in General Synod  assembled enacted as follows: —
                                                                           
   1. That a Diocese is hereby created to he styled the Diocese
 of Aotearoa hereinafter referred to as the said Diocese.
   2. That in respect of the said Diocese  the provisions and
 regulations set forth in this Canon shall apply, anything  in
 the other Canons of the General Synod to the contrary not-
 withstanding.
   Provided that any question which may  arise in regard to the
 application of any Canon  to the said Diocese shall he deter-
 mined by the Standing Commission.
   3. That the boundaries of the said Diocese shall be those set
 forth in the first schedule hereto.
   4. That  the jurisdiction of the Bishop of the said Diocese
 shall with the consent in writing of any other Diocesan Bishop,
 extend to. and  include  all members  of  the  Maori  Race
 domiciled in  the  Diocese of  such other Bishop   and  such
 Europeans   as may  be exclusively licensed for church work
 amongst  the  members of the  Maori  Race  in  such  other
 Diocese. Provided  that such consent shall be effective until
 revoked  by the Bishop conferring the same or by his successor.
 Provided  further that any Maori who  is or may hereafter be
 registered in the Churchwarden's book of any European Parish
  or Parochial District as provided in Clause 11 or Clause 13 of
  Canon  V. Title B. shall while so registered cease to be under
  the jurisdiction of the Bishop of the said Diocese.
    5. That until other provision shall have been   made   by
  General Synod  in this behalf the Synod of the said Diocese
  shall proceed to the Nomination of a Bishop  in the manner
  following: —
       (a) There shall be elected at each ordinary Session of the
          Synod  of the said Diocese  a Delegation consisting of
           five Clergy elected by  the Clerical members   of the
          Synod and  five laymen elected by the Lay members
           thereof.
       (b) The  Delegation so elected shall before the  nomin-
          ation of the Bishop confer with the Bishops for the
          time being of the Province. Provided that the presence
          of not less than half the number  of  Bishops  then

5 423

▲back to top
Hurae  1. 1926. TE  TOA  TAKITINI. 423


        present in New Zealand, and not less than three of the
         Clerical and  three  of  the  Lay  members of the
         Delegation, shall he necessary for the holding of such
         Conference.
     (c) The   Archbishop, or  in his  absence, the  Bishop
         presiding at such Conference, shall submit in writing
         to the Delegation the names  of not more than three
         persons approved by the Conference.
     (d) The Delegation shall then nominate   to  the Arch-
         bishop one of the persons whose names  have been so
         submitted to be the Bishop of the said Diocese.
     (e) The Archbishop shall then follow the procedure laid
         down in Title A. Canon I.
   Provided that  until the  first Bishop  shall have  been
 appointed the Synod  of the said Diocese shall consist of the
 Maori Clergy appointed by  the Dioceses of Auckland, Waiapu
 and Wellington to attend the Conference held at Rotorua  on
 June 23rd  and 24th. 1925. together with three lay representa-
 tives from the  Diocese of Auckland, three from  the Diocese
 of Waiapu, and two   from the  Diocese of Wellington  to  be
 appointed  by the Bishop  of the respective Dioceses. Such
 Synod  shall he convened and   presided  over  at a  special
 Session by a Commissary  appointed by the Primate and  shall
 proceed  in the  manner   hereinbefore  laid down   for  a
 Delegation elected by Synod, the Synod  itself acting instead of
 a Delegation for the nomination  of the  first Bishop. The
 quorum  of such special Session to be not less than half of each
 order. Provided  that  in the  case of a  vacancy  in  the
 Members of such Synod   prior to the  election of the  first
 Bishop  the  vacancy shall be filled by the Bishop  of  the
 Diocese from which  the member  whose seat has become vacant
 was  appointed.
    6. That  if at any  time  a  vacancy   shall occur  in the
 Delegation  to he appointed  as  hereinbefore   provided, the
 vacancy  shall be filled by the Standing Committee of the said
  Diocese.
     [Note: There  are  27   clauses to the bill, but the above   only  are
  quoted  as having  reference to  the  nomination  and  election  of the
  Bishop. ——Editor. ]
                                                                       

     KO WAI, A HE AHA TE PIHOPA MO
            AOTEAROA?
                      (P. H. Tomoana. )

 HE      patai tenei kei te hinengaro o tena otena o tatou e whai
       haere ana i nga mahi o " Te Hahi Mihingare. " a, e korero
       ana hoki i nga wawata a tena a tena o tatou e tuku mai
  nei kia perehitia e Te Toa. I runga i nga kupu kua whaka-
  puakina, kua perehitia ki a tatou pepa huhua, pakeha, Maori,
  ata marama  ana te titiro iho kei te wahi rua tonu tatou, ara ko

6 424

▲back to top
424               TE TOA  TAKITINI. Hurae 1, 1926.
etahi kei te ki me Maori, a ko etahi kei te mea me  pakeha,
engari taihoa ra ka mea  ai hei te Maori. Ka  piki haere nei
te ngakau tumanako  i roto i te iwi, mo tena mo tena o tatou
i runga i te takoto pera o te whakamarama a etahi o tatou kai-
arahi ina. ka paaha  mai ko  te reo o  Te  Paraimete  " Te
Atipihopa  Awerere" kore tonu ake  he maharaharatanga  mo
tana  pihopa notemea  ki tana titiro kaore tahi he tangata e
tika ana i roto i ona tamariki  minita  Maori   hei tu i taua
turanga pihopa. Na konei i tika ai kia ki penei ahau " I mau
he  nga kai panui i nga korero o nga hui whakatu  pihopa
Maori. Na  runga i tera ahuatanga o te tohanga haeretanga
 i nga korero pera, ka tupu pohehe te tumanako i roto i tooku
 hinengaro, me te nui noa iho pea o te hunga e matenui nei ki
 te awhina i nga tikanga hei whakatuputupu i te mahi o Te
 Hahi i roto i nga morehu o " Tai Timu o Tai Pari. "

   Heoi tona tikanga tika he nohopuku noa iho. Me waiho ma
 Te Mea  i te wahi ngaro e taatari iho te tumanako  ka mate-
 roto iho nei. a Maana e tuku iho te mehua e kaha ai ahau nei.
 me etahi atu ano pea. ki te tapae ake " Ta Hiha kia Hiha Ta Te
 Atua ki Te  Atua. " kia waiho ai ko te  roimata me  to  hotu
 whakaroto me te whakakikiwa o te kanohi hei tohu mo waho
 o te mahi whaka-wairuatanga i roto.
   Kei te mohio iho ano i whanau  tatou i roto i te kanga mo
 Arama  raua ko Iwi. he taringa ano oku o te taha kikokiko me
 te taha hinengaro a kei te rongo-nga-tahi i te reo i runga o
 Kawari i puea ake ai nga huarahi mo te tumanako ki nga mea
 katoa, na reira e te Toa haria atu ra, horahia atu oku mahara
 whakapotopoto  ki nga morehu  e tuohu mai ra i te utu, i te
 marae, i te whaitoka, i te pera-urunga o ratou hinengaro  ki
 atu: —" E  ki ana a Tomoana he Maori te tangata e tika ana hei
 pihopa  a ko ————   taua tangata. He poto note wa, penei
 roatu, nuiatu nga whakamarama. Otira mehemea  hei koha ki o
 tatou kaumatua pakeha na ratou nei i poipoi te iwi i roto i nga
 pouritanga, i arahi i roto i nga ururuatanga me  nga  tuatea,
 me  nga tumatakuru  o roto o era wa, kia mahara ki te koutou
 tuakana ki to koutou matua, kei a ia rawa te putea o te whare
  wananga o koutou matua i konei i ko. ara a ————.
     [Kia ora  e P. H. T. Kua   tauiratia ruai i nga reta o  mua  atu  te
  tapahi o nga ingoa. Noreira kaua  koe hei pouri mo nga ingoa kaore
  nei  i perehitia. ——Etita. ]
          EKEPIHANA  A TE HAHI.

  HEI    te 23 o nga ra o Akuhata ka puare te Ekepihana a te
       Hahi ki te Taone Hooro i Akarana. Kotahi wiki o taua
 Ekepihana e puare ana. Kua  tukuna mai  ki a Peneti
  nga  whakahaere  mo  nga mahi  Maori. Kei  te whakariterite
  ia i etahi tangata o Whanganui o Rotorua hei ropu mahi i nga
  tikanga Maori  hei awhina atu i te Hahi o  Akarana.

7 425

▲back to top
Hurae  1, 1926. TE TOA   TAKITINI. 425

 POROPOROAKI  A TE PIHOPA O WAIAPU
           KI A TE ARAWA.
      TE PIHOPA MAORI KUA WHAKAATAATA.
H
                                 Rotorua,
                                       Te  2 o  nga ra o Mei.

     HE mihi iho ki te Hahi Maori i mua i tona wehenga atu ki
      te taha pakeha. Itemea ka tata te wa e tu ai te Pihopa
      motuhake  mo  te taha Maori katoa.
  I te Karakia o te ata ko ana tino kupu enei: —

  I muri i ahau kia mau kia u koutou ki te Hahi o Ingarangi.
Ina tu he Pihopa mo koutou kia kaha kia marama te whaka-
haere i nga tikanga awhina i to koutou Pihopa, ma ena ahua
e taea ai te tinei o nga matia muramura  e ka nei i te ao katoa.
  Ite 2 p. m. —Ka   hui te Hahi me  te Pihopa ki roto ia Tuno
hopu ka tu atu a Te Kiwi Amohau. Te Naera te Houkotuku,
Keepa  Patahuri, Poni Wahiao  me Arama  Karaka  ki te wha-
katau i te Pihopa i runga i nga tikanga Maori me te whaiwhai
atu i ana kupu i kauwhau ai ara: —
  (1) E Koa ana te ngakau ia koe ka noho mai nei ki roto i to
matau tupuna whare ia Tunohopu. He tupuna hohourongo,
me  te ki iho kia matau ki ona uri e pae atu nei. " E tupu he
kino. whakangawaritia, ara penei: " Whiria te kaha tuamakatia
e motu honoa. "
 
   (2) Mou  hoki ka tu ki raro i tona uri ia Te Muera (Pou
 Haki) i waiho iho nei i taana kupu kia te Arawa katoa. "Ma
 ia iwi ma ia iwi tona tikanga ko ahau ko te Arawa ka piri tonu
 ki te Kuini o Ingarangi ake. ake. "
   Ara: —"Mau   ano koe e ia iwi e ia iwi e whakahaere. Huri
 ake nei au, ko ahau te kohatu wawahi ote motu. "  Na  reira
 ko te Hahi i tenei takiwa e kore e wareware ki enei kupu, a e
 kore hoki etaka atu i te Hahi o Ingarangi. "
   I muri  iho ka whakahuatia  e  Wiremu  Ereatara  te waiata
 nei: —
         '' Ko te aha tenei ko te ra hapati.
         Ko  te ra huri tau e whanga nei au,
         Awhea  Eru Nuku  te hoki mai  ai.
         Ka mahue ia hau ko te reta pukapuka.
         Na oku  tungaane ki te Wharekura nei,
         Ka  hoki kia Whiro, kai te mahi kino au nau. "
   Ite mutunga—ka   ata whakapakehatia e Paora te Muera nga
 kupu, me  nga whakamaramatanga   o te waiata nei: —Ara, No-
 te tau 1834 ki 40, ka timata te Hahi ki te kura katikihama ki
 Rotorua nei, i nga Hapati katoa. Tu mai he pakeha, tu mai
 he pakeha, ka huri te tau e whanga ana, awhea Eruera Kaha-
 wai te hoki mai. hai korero ia matau. Na  reira ka mahue i au

8 426

▲back to top
426               TE  TOA  TAKITINI. Hurae  1, 1926.
te pukapuka (Rawiri) aku tungaane ka hoki ahau kia Whiro
ki nga mahi  he. E  te Pihopa te waiata nei. kua maha nga
tau e Pihopa pakeha ana, a kua ki mai nei koe kua whakaataata
mai he Pihopa  Maori i naianei, koinei pea te Eruera Kahawai
e whanga  nei. Ano  te titiro ake, ko te wa e tu ai he Pihopa
Maori e whanga  nei, he wa e hoki mai ai nga iwi katoa i hoki
nei kia Whiro  i marara ra ki era atu ahua a e whai nei hoki
ki nga  tikanga o naianei.
  I te tuunga mai o te Pihopa ki te whakautu he maha noatu
ana kupu mihi i runga i nga mihi. Engari rawa ia, nga kupu
 mo te taha ki te Hahi, me te Pihopa mo te taha Maori. Itemea
kua  kite mai ia e hara i te korero no naianei engari he korero
tonu na te Arawa no mua  iho mau nei inaianei.
                                      —Na   Wiremu   Ereatara.
        PIHOPA PAKEHA MAORI.
                           Ki te Etita.

 Ehoa    tena koe, me to ropu katoa, e mahi mai na i te mahi
      uaua. Kia ora koutou. Mau  e kuhu  atu ki te keke
      matau o Te Toa Takitini enei kupu e whai ake nei mo to
 tatou Pihopa.
   Ko ahau he mea whanau tamariki maua ko toku hoa. Kaore
 rawa a maua  tamariki i haere tu i te putanga mai. engari i
 whakangotengotea i te tuatahi, i muri ka whangaia ki te puunu,
 i muri mai ka paruparua he kai. i muri mai ka tuumata te wha-
 wha  i tetahi kai mana.
   Tera  tetahi korero mo  tetahi kotiro. Ko  tana kete heeki
 i runga i tona mahunga. Ko te mahi nui a te kotiro nei he
 wawata  haere i te utu mo ana heeki. Ka tae ki te utu kaore i
 pai ki a ia, katahi ka hurihuri tona mahunga. Taka tonu atu
 tana kete heeki, pakaru katoa. Ka  pa te pouri ki te kotiro
 nei mo ana heeki. Kua  maumau  noaiho tana wawata. Mei
 waiho  pea e ia kia tae ki te kainga, ka ata whakatu ai i tana
 kete heeki, kua rite ki tana i wawata ai.
   No  reira e nga iwi e nga reo  kaputa matauranga he aha
  ra te he o te pakeha Maori hei —taatahitanga i te whiwhi tonu
 ki tenei taonga nui, taonga tapu, ki  mua i o tatou  aroaro.
 Kanui  toku wehi kei kore atu tenei taonga i a tatou.
    Kia ora te Hahi katoa i roto i te iwi Maori.
                               —Na   ta koutou Mokai,
                                          Henare  Keremeneta.
    Pipiriki, Hune 14, 1926.


    Ka pa  te mate mare ki te tamariki whangaia ki te WOODS'
 GREAT PEPPERMINT CURE.

9 427

▲back to top
Hurae 1, 1926. TE TOA  TAKITINI. 427


         PIHOPA MOTUHAKE.
                           Ki te Etita.
TENEI      kua kite iho i o korero mo te whakatu pihopa motu-
      hake mo  te Hahi i Roto  i te iwi Maori. Ki taku  nei
      whakaaro kua uaua  tenei take. Kaati, ka  hoki  oku
 whakaaro ki nga kupu a te Karaiti i hoatu ai ki ana akonga:
 " Haere koutou ki te ao katoa kauwhautia te rongopai, iriiria
 i runga i te ingoa o te Matua, o te Tama, o te Wairua Tapu. "
 " Kia aroha koutou  tetahi ki tetahi, " " Kia aroha ki tou hoa
 tata ano ko koe. " "' Ki te mate kai tou hoa riri. Whangaia, ki
 te mate wai. whakainumia, " " Kua hoatu noa nei e ahau ki a
 koutou me  hoatu noa  hoki e koutou, " " Kia tiaho ra ia to
 koutou  maramatanga  ki te aroaro o nga  tangata, kia kitea ai
 a koutou hanga pai, kia whakakororia ai i to koutou matua i
 te rangi. "
   Ka  kotahi rau nga tau o te whakapono  ki Aotearoa nei, a
 katahi ano  ka mate  kai. ka mate wai, te iwi Maori ki tetahi
 pihopa  motuhake  mo ratou. E tika ana kia aroha mai nga
 pihopa  pakeha ki te inoi a te iwi Maori. I homai e te Karaiti
 te rongopai ki ana akonga hei tuku haere ma ratou ki tena wha-
 kapaparanga, ki tena iwi, ki tena reo a. huri noa te ao.
   Ma  te whakaae mai o nga  pihopa pakeha, kia whakamana
 te inoi a te iwi Maori e tono nei ki tetahi pihopa motuhake
  mo ratou ka taea ai te whakarite o te kupu whakahau  a te
  Karaiti: "Haere koutou, kauwhautia  te rongopai ki nga wahi
  katoa o te ao.
                                 Heoi  ano,
                                     —Na   Te Wheoro  Poni.
    Ohinemutu.
        Hune  17, 1926.
                      HE  MIHI.
                      Ki Te Toa  Takitini.
  TENA      koe. te puhi o Aotearoa, te putiputi pai. ataahua, o
       tena marae  o tena marae. Kia ora tonu koe. E  tama
       tenei ka tukua atu nga kupu whakamoemiti mo te kaha
  rawa  o tou maramatanga  te tiaho iho ki tena marae  ki tena
  marae, me to kaha ki te whakaoho i te hinengaro e puhoi ana
  i tena huihuinga i tena huihuinga.
    H emihi ki nga marae maha o Aotearoa me Te Waipounamu.
  tena koutou i roto i nga manaakitanga a te Rungarawa.
    E  aku tuakana, hoki mai  ra ki te  raporapoi i te  tangi
  apakura  a ta tatou puhi e paoho nei tona reo mo tetahi piho-
  patanga motuhake mo tatou mo te iwi Maori. He kupu pepeha
   na oku tipuna: —" Whiria  te kaka, tuamakatia: e motu honoa.
   e motu  honoa. "   Koutou  nga mea  i tawhiti hoki mai ki te
   hono i te taura i motu.
     Kia ora nga iwi o ia marae o ia marae.
                                        —Na  M. Ratema...
    Taupo.
         Hune  15, 1926.

10 428

▲back to top
428               TE TOA   TAKITINI. Hurae 1, 1926.
, •

   NGA MEMA  O TE HINOTA TUATAHI
           O AOTEAROA.

HE     mea tika kia whakamaua ki Te Toa Takitini nga ingoa o
      nga tangata i whakaturia hei mema mo  te Hinota tuatahi
      o te Pihopatanga o te iwi Maori. Ko  ia tenei te rarangi
ingoa me te poutapeta o tena o tena o ratou.
           PIHOPATANGA   O AKARANA.
Minita: —
      Rev. Canon  W. H. Keretene, Kamo, Whangarei.
       Rev. Kahi  Harawira, Waimate   North, Bay  of Islands.
       Rev. Hori  Raiti, Huntly. Waikato.
      Rev. W. N. Panapa. L. Th.. Kaikohe. Bay of Islands.
Rei-mana: —
      Hemi  Te Paa, Tokatoka. Northern Wairoa.
       Teri Paraone. Whakatiri, Clevedon.
      Hori  Tane, Oromahoe. Bay  of Islands.

             PIHOPATANGA    O WAIAPU.
Minita: —
       Rev. Pine Tamahori. L. Th.. Tuparoa. East Coast.
       Rev. Peni Hakiwai, Fernhill. Hawke's Bay.
       Rev. Fred A. Bennett, L. Th.. Hastings, Hawke's  Bay.
Rei-mana: —
      Hon. A. T. Ngata, M. A.
      Hori Tupaea, Opapa, Hawke's  Bay.
       Wiremu   Kingi, Ohinemutu, Rotorua.

             PIHOPATANGA   O PONEKE.
 Minita: —
       Rev. Temuera  Tokoaitua, Otaki.
       Rev. P. Hikairo Leonard, Marton.
 Rei-mana: —
       Meihana   Durie, Aorangi, Feilding.
       Kingi Tahiwi. Wellington.

       HE NAAHI MO TAMATEA.
 Ite  wa i pa kaha ai te mate taipo-piwa ki nga takiwa o Here-
    taunga nei, i whakatakotoria atu e nga mema o te kauni-
    hera o Tamatea, ki te aroaro o Takuta Mercer me  Takuta
 Te Rangihiroa, etahi take whanui hei painga mo nga Maori o
 enei takiwa. No  tenei ra (Hune  30) ka  tae mai a  Takuta
 Mercer ki Hehitingi, ka whakaatu mai ko tetahi o nga take, ara
 ko te Naahi kua whakaaetia  mai e  te Kawanatanga. Ko-
 Naahi Cartwright ka tae mai hei Naahi  mo nga  Maori motu-
 hake. Ka  noho ia ki Hehitingi, ka haereere ki nga kainga
 Maori. Ko  te Naahi nei he tino tiwhikete ona mo  te Naahi
 mo  te whakawanau  tamariki. Ka mahi  ia i raro i te mana o
 te Tari o te Ora, i raro hoki i te mana o te  Kaunihera   o
 Tamatea.

11 429

▲back to top
            Hurae 1 1926      TE  TOA  TAKITINI.. 429
I         MATENGA  O MERE PATARIKI, M. B. E.
             ITE    1 o nga ra o Hune. 1926. ka mate  a Mere Patariki ki te
                Kawakawa. Pewhairangi. I mate  whakarere i mate i te
S              • mate e karangatia nei e te pakeha he " stroke. " Ona  tau
i             e 69.
i              He  wahine tenei i ngakaunuitia e te Maori e te pakeha mo
1            ana mahi rangatira awhina hoki i te rawakore.
              I te wa o te pakanga nui ka mahue ake nei. ko ia te kaiwha-.
            kahaere o nga mahi katoa mo  nga hoia o konei ahakoa taha
           pakeha, ahakoa taha Maori. Hei tohu whakanui mo ana mahi
            pai. ka tukua mai  e te Kingi ki a ia te tohu honore ara te
              M. B. E. ( Member British Empire  ).
                I mua o te rironga ko nga pohimahita  hei kai-rehita mo te
              mahi pooti i a Mere Patariki taua tunga mo nga  tau inaha.
             Ko ia ano hoki te kai-whakamaori o Te Kawakawa.
              Ko  tenei wahine he mokopuna tuatahi na Hawea Te Maupa-
 1           rawa o Nuhaka. Ko te whaea ko Ngamoni. i moe i a Honetini.
 !           he pakeha no Ingarangi. Ko ona whanaunga  i mahue iho ki
            tenei  takiwa ko  Tuihana   Honetini o  Paneera   (Parnell)
            Akarana, tuakana ki  a ia, ko Hawea   Patariki. roia o Te
            Kohukohu he tamaiti nana me tana kotiro Pororene Reweti.
               Haere ra e kui ki a Ratou ma i Te Hono-i-wairua. Waiho iho
 ki o uri i te Aoturoa nei tou wairua marama ngakau manaaki,
             tauira pai. hei taonga whakarere iho mau ki a ratou. Nou te
             ingoa pai. heke iho ana tou pai hei taonga honore ki runga i
              te iwi Maori nui tonu.

               HE POHIRI NA MATATOA.
                                        Te Whareotoroa. Whakatane.
  i                                                        Hune  16, 1926.

                  Ki  nga Iwi. ki nga hapu ki nga reo, ki nga huihuinga
              tangata, e noho maina i o koutou marae tena koutou.
 He  powhiri  atu tenei kia tae mai koutou ki Te Whare-
              otoroa waahi o Whakatane  i te 16 o nga ra o Hurae, 1926. kia
              kite i te hurahanga ote kohatu Whakamaharatanga  ki a Te
              Hurinui Apanui. Ka hurahia taua kohatu  ite 18 onga ra o
               Hurae, 1926. ite 11 onga haora ite ata. Haere  mai. haere mai.
  i            mauria  mai o tatau aitua ki konei mihia  ai.
    
                              Na  Emere  Raiha Apanui.
                                         Te Keepa Tawhio.
                                                         Matatua  katoa.
                 Mo  te mare kaore he rongoa  hei rite ki te WOODS"  GREAT
          PEPPERMINT CURE.

12 430

▲back to top
430               TE  TOA  TAKITINI. Hurae 1, 1926.
          NGAMIHI TE KEHU.
NO     te po o te Wenerei te 30 o nga ra o Hune  ka moe  a
     Ngamihi   i te moengaroa. He  kuia rangatira tenei no
     ngatikahungunu no Ngati Tuwharetoa no  Ngati Manunui
ki Taumarunui. Ko  tona  kainga ko  Te  Kohupatiki  ko
Karamu. Kaore  i te tino mohiotia  ona   tau. engari  kei
Waenganui  o te 70 me te 80. Tekau   ma   tahi katoa  ana
tamariki, a ko nga mea kei te ora tokowha nga  tane, tokotoru
nga  wahine. Kua whanau  hoki he  mokopuna  tuatahi, he
mokopuna   tuarua mana. Haere  e kui ki tou okiokinga. Kua
eke  o tau ki nga tau o te tangata whai-kaha. Kua puta  ou
 uri tokomaha  ki te ao. Ina o  tamariki e tu rangatira nei i
runga  i o hapu maha. Noreira haere haere, haere.


   TE PANUI KOHI KUA WHAKAKOREA.
 HE    whakaatu  tenei ko te panui i perehitia i Te Toa Takitini
      o Hune  whakaatu i nga kohi i whakaritea e te komiti ma
      ia takiwa hei awhina  i a tatou  tamariki, kua whaka-
 korea, i runga i te whakaatu a te komiti tumuaki o te Rakapi
 Uniana, tera e pa he raruraru ki te ropu Maori mehemea   ka
 rangona i kohia he moni ma ratou.
   Tuarua: Kua   whakaae  te komiti tumuaki  o  te  Kakapi
 Uniana, ma  ratou e tirotiro te ahua o nga tamariki e haere ana
 ki tawahi, ma ratou hoki e awhina.

             PUTU-PAORO.
   Ko  nga ra me  nga kainga  enei kua  rite mai i te Rakapi
 Uniana o Ingarangi o Wiwi hei pureitanga mo te ropu Maori
 e haere nei  ki te  whakamana    i te  powhiri a  Wiwi   a
 Ingarangi: —

 Sept. 12  and  16—Prelimin-      Nov. 6—Cardiff.
   ary  games. Nov. 11—Gloucester.
 Sept. 19—Lyons. Nov. 13—Llanelly.
 Sept. 22—Grenoble. Nov. 18—East  Midlands.
 Sept. 26—Marseilles. Nov. 20—London   County.
 Sept. 30—Norbonne. Nov. 24—Hampshire.
 Oct. 3—Toulouse. Nov. 27—Leicester.
 Oct. 7—Clarmont   Ferrand. Dec. 1—Lancashire.
 Oct. 10—Paris. Dec. 5—Bordeaux.
 Oct. 16—-Somerset. Dec. 9—Limoges.
 Oct. 21—Newport. Dec. 12—Bayonne.
 Oct. 23—Swansea. Dec. 16—Pau.
 Oct. 27—Yorkshire, Dec. 19—Beziers.
  Oct. 30—Harlequins. Dec. 26—Paris.
 Nov. 3—Devon.
    The  Hampshire   match  has not  been finally settled.

13 431

▲back to top
Hurae 1. 1926. TE TOA  TAKITINI. 431
        POWHIRI A TE WIWI A TE INGARIHI.

  1 tu te hui ki Pamutana. i te 23 o nga ra o Hune, a te komiti
whiriwhiri i nga tamariki Maori hei haere ki tawahi. Ko  nga
mema   o taua komiti ko W. T. Parata (Otago). A. Takarangi
 (Wanganui), W. Pitt (Gisborne), P. H. Tomoana  (Hawke's
Bay). M. Winiata  (Horowhenua).

  Ko  nga tamariki enei kua whakaritea mo te haere: —
 BACKS: —  G. Nepia (Hawke's  Bay). W. Barclay (Hawke's
     Bay), A. Falwasser (Taranaki). T. Robinson  (Canter-
    bury). L. Grace (Te Aute). W. Lockwood  (East Coast),
     H. Phillips ( Marlborough ). P. Potoka (Wanganui). J.
     McDonald  (Marlborough), R. Bell (Southland), M. Mete
     (Horowhenua). D. Wineera   (Wellington). H. Kingi
     (Wanganui), W. Shortland ( M. A. C.. Hawke's Bay). D.
     Pelham (Auckland).

 FORWARDS: —   J. Gemmell  (Hawke's Bay), O. Olsen (North
     Auckland). J. Stewart  (Otago). J. Manihera   (Canter-
     bury). A. Crawford  (East Coast), T. Dennis (Poverty
     Bay), W. Rika  (North Auckland). Manning  I South Can-
     terbury). S. Gemmell   (Hawke's  Bay). H. Matthews
     ( Poverty Bay ). P. Haupapa ( Bay of Plenty ). D. Tatana
     ( Horowhenua 1. Rev. P. Matene (North Auckland).

   Kua  whakaritea ko W. Barclay te kapene ko R. Bell te raro-
 kapene.
        TE TOA MO TE MAMAU.

 KUA tutaki a Ihakara Robin, tiamupiana o Nui Tireni me
       Ahitereria, ki a Stanilaus Zybszko, te tiamupiana o te ao.
       I mamau  raua ki Akarana. E 36 meneti raua e kakari
 ana kia hinga  tetahi i tetahi. Kaore tetahi i hinga. Engari
 ko  nga paina nui i riro i a Zybszko a riro ana i a ia te wini
 o ta raua kakari.

   Kua  tae te tono a Ihakara kia mamau   ano raua ko taua
  tangata i Ahitereria mo te tiamupiana o te ao.

    Ko nga ahuatanga enei o nga toa nei.
                          Ihakara Rapana     Zybszko
     Te  taumaha.... 18 toone       16½ toone
      Meiha  o te kahi.. 18in. 22in.
       Te  teitei.... 6ft. 2in. 5ft. 9in.
      Te uma.. 49in. 56in.
      Te Poho.... 40in. 40in.
      Biceps....... 17in. 21in.
      Forearm          15in. 17in.

14 432

▲back to top
 432               TE  TOA TAKITINI. Hurae 1. 1926.


             ROTA  WAITOA.
"TE  MATUA  O NGA  MINITA MAORI. ".
                  Na W. J. Simkin, Atirikona.
                                                        *                                                                                                                                                                                                                                                                   
      KO Rota  Waitoa  te minita tuatahi o te iwi Maori   Ko
       tona kainga ko Te Kawakawa  kei te Tai-rawhiti: Ko ia
       tetahi o nga hoa haere o  Pihopa Herewini i nga  tau
 kotahi tekau i mua atu o tona whakapakanga  hei minita. I
 haere tahi raua ko Pihopa. Herewini ki Akarana i te tau. 1842.
 I a ia e tamariki ana he  paraikete te kakahu. Otira 1 tona
 mohio  me tona kaha, ka riro i a ia tetahi karahipi ko te kara-
 hipi o Aperahama  te ingoa (Abraham-Scholarship), a tu ana
 hoki  ia hei mahita awhina i te kura Maori i Akarana; Ka
 piki haere te marama  o Rota a ka whakaritea ko ia hei whaka-
 matautau  i nga Maori o te Kareti, i tera wa ki nga korero o nga
 karaipiture.
   Kaore  ano  he Maori  kia whakaaetia i taua wa  e Pihopa
- Herewini kia whakapangia  hei  Minita. No  te wa tonu i a
 Rota  katahi ano ka whakaae  te Pihopa kua rite te ua e tika
ai kia whakaturia tetahi Maori hei minita. Na  Te Herewini
 tonu  a Rota i whakaako a naha i tuku atu i muri iho ki a
Te Kihirini ( Rev. J. A. Kissling).
    Ko nga  tangata nana i whakamatautau  a  Rota Waitoa. ko
  Atirikona Wiremu   Wiremu   (Parata), Atirikona Paraone me
 Atirikona Aperahama. Kitea ana  e ratou te pai o Rota tana
  mohio me tona ngakau papaku.
    No te Ratapu o te Tokotoru Tapu. Mei 22. 1853. ka whaka-
  pangia a Rota hei minita i roto i te Whare-karakia o Paora  i
  Akarana. Ko  nga  minita i reira i taua ra e toru nga Atiri-
  kona, e toru nga Piriti e toru nga Rikona, Ki tonu te whare-
  karakia i te Maori i te pakeha. Ko te kauwhau  a te Pihopa
  i reo rua tia. pakeha. Maori. Nui atu te mihi o nga Maori  ki
  te kauwhau a te Pihopa, me te tangi ano hoki o Rota Waitoa
 i te aroha ki nga kupu tohutohu a tona matua a te Pihopa ki a
  ia. ".
    Te mutunga o te whakapa i a ia. ka whakahokia mai a Hota
  Waitoa ki Te  Kawakawa   hei minita mo era iwi ona. Hoki
  hoki ai ano ia ki Akarana i etahi wa ki te kareti ki reira wha-
  kahou ai i nga akoranga: Otira i noho tonu ia hei minita mo
  te Pariha o Te Kawakawa, a tae noa ki tona matenga, Nona
  tonu te hiahia ki te hoki ki te kareti. Nana tenei hupu:
    "E hoki  ana ahau  ki te Kareti kia whakakingia mai ano
  taku kete ki te purapura. "
    No te 4 o nga ra o Maehe. 1860. ka whakapangia a Rota hei
  Piriti e Wiremu Parata te Pihopa tuatahi o Waiapu.
    Ko ona  tau whakamutunga  i uhia e te kapua pouri, ara i
  runga i nga raruraru i pa ki te iwi Maori mo nga whakahaere
  a te Hauhau. Otira i mahi pono  tonu a Kota i tana mahi
  minita a tae noa ki te mutunga.

15 433

▲back to top
              Hurae 1, 1926. TE TOA  TAKITINI. 433


                Ko etahi wahi o tona pariha me haere i runga hoiho ka tae
ai No tetahi haeretanga ona; ka hinga tana hoiho ka maru
             tona tinana. Ka rongo a Pihopa Herewini  ka karangatia mai
 a Rota kia haere atu ki Akarana me tona hoa me ta raua wha-
             nau. Te taenga atu ka kitea te taumaha o tona mate. Ahakoa te
              kaha  o te tiaki i a ia. kaore rawa tona mate i taea a no te
              Ratapu te 22 o nga ra o Hurae. 1866, ka mate. Ko tona urupa
              kei Tipene, Tararua, i Akarana, u kaore hoki i tawhiti rawa
               atu i te whare-karakia i reira e tu ana. I roto i taua whare
              karakia te hanganga i te kaupapa o te Hahi o te Porowini o
              Nui Tereni. Ko  nga tuhituhi kei runga i tona kohatu e penei
              ana: —
             " The Rev. Rota Waitoa,
                                Died, 22nd  July. 1866.
                            " Te Matamua   o nga  Minita Maori. "
                 He  tangata pai a Rota he tangata i arohatia nuitia e ona
               iwi, he tangata i mahi pono   ki te  Hahi a -taea noatia  te
             mutunga. Kei te whare-karakia i Te  Araroa e mau   ana te
 parahi hei tohu aroha ma ona uri hei whakamahara hoki ki
a ia.

             TAMATEA  KAUNIHERA MAORI.
              KO nga mema o Te Kaunihera inaianei ko P. H. Tomoana
                   (Tiamana). W. H. Nikera. Pohe   Hemi. Hakopa
              Ratima. Ihakara Rapana. Akonga   Mohi   me   Rev.
              Hakiwai. 
                Kua  puta mai te inihi a nga Naahi 6 te Hohipera i Nepia mo
               te pai me te rongo o nga turoro i mauria atu ki reira, me te ki
             mai ano hoki he waimarie rawa te tere o te tukutukunga atu
3              i nga turoro. Ko nga  mea ano  i tere te tae atu kaore ano i
               tino roa te mate e kai ana. mama tonu te mahinga  atu. He
               nui te mihi mai o Takuta Pere me te Matron ki a raua turoro.
              Kua  puta katoa mai ki waho.
                £  mihi atu ana hoki ki nga matua me te iwi mo te kaha mai
              ki te awhina i nga whakahau a Te Tari Ora mo a tatou turoro.
              E tangi atu ana mo nga mea i honea. E tohutohu atu ana ki
              nga mea  hunahuna i te mate. E te iwi kaua  ra hei hunaia
              mai nga mate kei nga kainga. He  hanga uaua te haere atu
              -ki nga kainga hurapa haere ai. He  pai  rawa ahakoa  ko
              koutou tonu kei nga kainga me kaha  tonu te  whakapai te
              horoi te whakapai hoki i nga wahi wai unumanga.
              Whakatututia mai o koutou komiti  marae hei kanohi  mo
               koutou mo nga taonga o te tari ora e whakahautia ake, nei e
              nga ture whakapai i nga marae. E ki ana te kupu Next  to
               Godliness is Cleanliness. "
                 Kua tae mai te mihi a Nurse Black kia koutou katoa mo  nga
              manaakitanga i te wa o te mate piwa pera ano ta  Takuta
               Mercer, me  Inspectors Milne me Evans.

16 434

▲back to top
434               TE  TOA  TAKITINI. Hurae 1, 1926.


  Tena koutou e nga mea i mihi tohitu tonu mai ki au. Ehara
e te iwi e mahi ana i nga mahi o Te Tari Ora, he whakatutuki
i nga tikanga mo runga  i nga mate rere. Na te kaha a Te
Tari Ora. Dr. Te  Rangihiroa. Dr. McKibbins. Dr. Mercer,
Inspectors Gardiner, Evans, Milne. Nurse   Hodges, Nurse
Black me  o tatou koa pakeha i penei ai to tatou waimarie. I
 ora mai ai te rau—taka atu ana e wha ano. Kia ora hoki A
Teneti Ratima mo  tona motoka i homai nei hei maumau  haere
i nga apiha o te Tari Ora.
   Mo nga wahi  e hirawerawe ana, karangatia mai Te Kauni-
 hera i runga i te tohu tohu mai a nga Komiti marae, kaore he
 wahi mo te ngakau awangawanga  ina tirohia hangaitia iho nga
 ahuatanga katoa o te Ture Kaunihera me te Tari Ora. nga Hoa
 Tuturu o Te Iwi Maori.

       HOKOHOKO  I HUKARERE.
 NO    te 1 7o nga o Hune ka tu te mahi  hokohoko a  nga
      tamariki 6 Hukarere ki to ratou kura. He tokomaha  nga
      matua  o nga tamariki i aroha  mai ki te tono atu a nga
 tamariki nei kia  manaakitia  mai ta  ratou ra. Tenei kei te
 mihi atu ki nga hoa tokomaha o ia iwi o ia iwi, pakeha, Maori,
 mo  te nui o te awhina mai i te reo karanga o nga tamariki nei.
   I te awatea ko nga mahi hokohoko i nga kakahu, i nga
 taonga Maori, i nga keke, i nga rare, i nga kakahu tamariki,
 me  te " afternoon tea. "  I te po ko te concert a nga tamariki.
 Ko  nga hua katoa i puta mai i runga i tenei mahi  a  nga
 tamariki nei, kotahi rau. e whitu tekau ma tahi paun (£171).
 Ko  enei moni hei awhina i to ratou whare-karakia.
         HUKARERE SALE AND CONCERT.

                                 £    s. d. £    s. d.
    Cakes.... 8 18  9      Concert.... 24 4   4
    Produce... 4199         Cheques
    Tea.... 4166         Mr. Warren.... IO  O  O
     Admission   to  Sale   540            Miss   L. Williams  10   O   O
     Sweets.... 12    4   9       Miss  E. Williams    500
     Hukarere   School  41 12   5     Nurse  Keith.. 200
     Maori.... 21    4  3                        ———————
    G. F. S..... 19  5  3                      171 10   O
    Kua nekehia tetahi o  nga whare o  nga kai-whakaako i te
  taha ki te keeti tomokanga atu ki Hukarere, a kua watea taua
  wahi inaianei hei tunga mo  te whare-karakia. Ko  nga moni
  kua tae mai ki te Tari o te Pihopatanga, kei waenganui o te
  £400 me te  £500. Ma  te moni o te hokohoko ka neke atu ai i
  te £600. Kei te whanga te Poari kia nuku atu nga moni i te
  £1, 000, ka timata ai te hanga o te whare-karakia nei. Tera  e
  neke  atu i te £2. 000 te utu, a ko roto ka hanga Maoritia, Ko
  te whare karakia te tohu whakawhetai, tohu  whakamahara
  hoki mo  te tiupiri (jubilee) o Hukarere.
    He  inoi atu tenei ki nga iwi kua kohi mo  Hukarere, kia
  tukuna  mai nga hereni kei o koutou ringa, ki te Hekeretari o
   te Pihopatanga. Ko  te toenga atu me waiho kia tata te oti. '