Te Toa Takitini 1921-1932: Number 53. 01 December 1925


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 53. 01 December 1925

1 333

▲back to top
           Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
TE TOA TAKITINI
NAMA 53. HASTINGS. Tihema 1. 1925.
KIA OHO  NGA  PARIHA. HURIHANGA   TAU.

HE     whakamahara  tenei ki nga Pariha o te Pihopatanga o
       Waiapu kia tirotirohia a koutou kaute i tenei marama.
       ka tuku  ai nga moni  e tika ana ki te tari o to tatou
Pihopatanga.
  Ko  te tau o nga Pariha Maori hei te 31 o Tihema ka  huri.
Ki te pahure  nga ra o tenei marama (Tihema) kua  nama  o
tatou Pariha ki te Pihopatanga. Arohatia mai to tatou tari ka
tuku mai i nga ohaoha katoa hei whakamama i ona pikaunga
taumaha. Kia ora nga Minita me nga  komiti o te Hahi.



     KAORE HE PEPA MO HANUERE.
ITE   raruraru o nga tangata perehi o te pepa ki a ratou hara-
    rei tae atu hoki ki nga raruraru o te Etita kaore Te Toa
     Takitini e perehitia i te marama o Hanuere.



            MARAMATAKA.
KO     te utu mo te maramataka  nui a Te Toa Takitini i ku-
      huna  atu ra ki te pepa i te tau ka huri nei e £32. I te
      kore  moni takoto noa a Te Toa Takitini i tenei tau, i te
he hoki o te haere mai o nga manaaki a te hunga e tango nei
i te pepa, kua kore i taea te perehi o te maramataka nui. Engari
te mea pukapuka  ma nga minita tera ano pea e taea. Otira kei
a koutou  kei nga Pariha o  te Motu te tikanga. Ki  te whai
hereni ka taea. Kaore te Etita e hoha ki te mahi engari ma
koutou tetahi wahi. Tukuna mai he moni hei whangai i enei
o a tatou mahi. Ko  te utu mo te 800 maramataka paku. £17.

2 334

▲back to top
          Registered at the G. P. O. as a Newspaper.
              Te Utu mo  te Pepa 10/- i te tau.
   Me  penei nga reta " Te Toa Takitini, " Box 300, Hastings.

TE TOA TAKITINI
334               TE  TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.
    TE PIHOPATANGA O AOTEAROA.

 I HUI te Hinota Topu (General Synod I ki Poneke i te 2 o nga
     ra u te marama nei (Tihema), a no te 3 o nga ra ka paa-
     hitia te pire hei whakamana i te Pihopatanga motuhake mo
 te iwi Maori. 1 puta i te Atipihopa nga mihi ki nga mema o te
 Hinota mo  te pai o ta ratou whiriwhiri i nga kaupapa o taua
 pire, me tana tumanako kia nui nga painga  e puta ki te iwi
 Maori i runga i tenei mahi nui a ratou. Kua tuturu ko Te Aute
 hei rohe whenua, hei taunga mo taua Pihopatanga, engari ko te
 mana  o te Pihopa ki te tangata, ka whai i te kakano Maori i
 nga wahi katoa o Nui Tireni e whakaaetia mai ana e etahi o nga
 Pihopa.
   Ko te inana o te Pihopa mo nga Maori ka  pera tonu me te
 mana  o nga Pihopa pakeha.. Kua  whakaaetia mai  te mana
 ki taua Pihopa mo te karanga i tana Hinota Maori, mo te wha-
 katu i ana Atirikona, me. te tuku i nga mema e rite ana ki te
 hui a te Hinota Topu  o  Nui Tireni. Katoa  nga  mana  o te
 Pihopa pakeha kua whakaaetia mai ki te Pihopa mo nga Maori.
   Ko te ingoa o to tatou Pihopatanga kua tuturu ko Aotearoa.
   Te paahitanga o te pire i roto i nga whakahaere a te Hinota
 Topu, ka karangatia matou nga Minita me nga mangai reimana
 o te taha Maori  kia hui tahi me nga  Pihopa, kia whiriwhiri
 tahi i te ahuatanga mo te whakatu  i te Pihopa.
   Ko  nga tangata o tenei hui he mea ata whakamana, a kaore
 hoki he rawaho i whakaaetia kia uru mai ki tenei huihuinga.
   Ko  nga tangata enei i whakaritea mo  tenei hui: —Te  Atipi-
 hopa, te Pihopa o Waiapu, te Pihopa o Poneke, me te Pihopa o
 Dunedin.
   Ko  nga  Maori enei: —
   Pihopatanga o Akarana. —Rev. Canon W. H. Keretene (Nga-
 puhi), Rev. K. T. Harawira (Aupouri), Rev. W. N. Panapa
 (Rarawa). Rev. H. Raiti (Rarawa), Hoori Tane (Ngapuhi),
 Hemi  Te Paa (Rarawa). Teri Paraone (Ngatimaru).
   Pihopatanga o Waiapu. —Rev. Pine Tamahori (Ngati Porou),
 Rev. Peni Hakiwai (Ngati-Kahungunu), Rev. F. A. Peneti (Te
 Arawa). Hon. A. T. Ngata (Ngati Porou), Hori Tupaea (Ngati
 Kahungunu), Wiremu  Kingi (Te Arawa).

3 335

▲back to top
Tihema 1, 1925. TE TOA  TAKITINI. 335


  Pihopatanga o Poneke. —Rev. Temuera  Tokoaitua (Otaki),
Rev. P. Hikairo Leonard (Marton), Meihana Durie  (Aorangi),
Kingi Tahiwi (Poneke).
  E  toru o matou huinga ko nga Pihopa. Notemea  he hui
tapu te ahua o enei hui a matou e kore e pai te whakaputa o
nga take korero ki waho. Heoi ano te mea hei whakaatu:
   (1) I pai tonu a matou korero ko o tatou Ariki Pihopa a
      tae noa ki te mutunga..
   (2) I whakaatu nga Pihopa i nga take i tika ai me pakeha
      te Pihopa tuatahi hei whakatakoto haere i nga kaupapa
      o tenei Pihopatanga hou, notemea he mahi uaua.
        I whakaatu  nga Maori i nga take i whakaaro ai ratou
      me  Maori te Pihopa tuatahi. Marama  tonu nga take a
       tetahi, a tetahi. Kaore hoki i ngawari tetahi taha me
       tetahi taha.
   (3) Ka  tono te taha ki nga  Maori kia  hikitia te hui, kia
       hoki ano ratou ki o ratou iwi ki o ratou pariha whaka-
      atu ai i te kupu a nga Pihopa e ki nei me pakeha.
   (4) Ka hikitia te hui mo te wa e whakawahia ai te Pihopa
       hou  o Waikato  i nga ra o Aperira.
   Ka mutu  i konei nga korero o te Hinota tuatahi o te Pihopa-
 tanga o Aotearoa. Ko te Pihopatanga kua whakaaetia. Kei te
 whanga atu inaianei ko te Pihopa kia whakaturia mai. Ko te
 oranga mo te Pihopa kua rite mo nga tau e rima, ara he mea
 aroha mai na nga kai-whakahaere o te tahua whakamahara ki a
 Te Wiremu Karuwha me Te Wiremu  Parata.
   E nga iwi kia kaha ra ki te awhina mai i ta tatou taonga.

  KIA U KI TE INOI MO TO TATOU PIHOPA-
           TANGA MAORI.

 KUA      hikitia te hui a te Hinota Maori i tu nei ki Poneke
       i te 3 me te 4 o nga ra o Tihema, 1925. Kua whakaritea
       mo te wa e whakatapua  ai te Pihopa pakeha mo Wai-
 kato, hei reira ka karangatia ano te Hinota  Maori kia tu  ki
 te whiriwhiri i tetahi Pihopa mo tatou. E whakaarotia  ana
 tera e tu taua Hui i nga ra o Aperira, 1926, ki Hamutana.
   He  karanga tenei na Te Toa Takitini kia tahuri nui tatou ki
 te rapu i te maramatanga o te Atua mo tenei take. He mahi
 wairua, no reira rapua nga kaha o te taha wairua. Tenei tetahi
 inoi hei tauira ki a tatou, hei inoi hoki ma  tatou i roto i a
 tatou hui. Na te hunga kua moe  i te moenga roa te tauira o
 te inoi nei, engari ko etahi kupu torutoru nei i whakahangaitia
 mo  tenei wa.
   Kia mahara  ki te whakawhetai ki te Matua i te wahi ngaro
 mo  tenei manaakitanga, kua whakaaetia nei he  Pihopatanga
 motuhake  mo  tatou mo te Iwi Maori. Heoi ano i roa ai ne
 kore kaore i tau me Maori me pakeha ranei taua Pihopa.

4 336

▲back to top
336                 E TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.
 HE INOI MO TE PIHOPATANGA O TE IWI

                   MAORI.
ETE      ATUA  kaha rawa, kua oti te whakakotahi e koe tau
      hunga whiriwhiri katoa, hei tinana mo  tau Tama, mo
       to matou  Ariki, mo  Ihu Karaiti:
  Tenei matou  au pononga, te tuku atu nei i a matou whaka-
whetai, me a matou  whakamoemiti  ki a koe, mo tau whakaae-
tanga  kia whakawhiwhia  matou  ki  tenei taonga nui, ki te
Pihopatanga  motuhake mo  te iwi Mori.
  Kia anga tonu mai tou whakaaro atawhai ki tou Hahi i roto
 i te iwi Maori. Manaakitia mai  matou  me  o matou  Pihopa,
 me nga mangai o nga iwi i tenei wa e rapu nei i te huarahi kua
 rite mai i a koe hei painga mo tenei wahanga o tau Hahi. Kia
 riro mai i a matou nga taonga maha  o tou Wairua Tapu, ara
 te mahara, te mohio, te kaha, te aroha, me te ata whakaaro;
 kia whai tonu ai matou i roto i a matou mahi katoa, ko Koe
 kia whakakororiatia, ko te pai o te iwi ki kake, ko tou ranga-
 tiratanga kia whakanuia. Kei  meatia tetahi mea  e matou  i
 runga i te tikanga totohe, i te whakapehapeha, i te mataku ranei
 i te tangata. Kei he hoki a matou mahi i te whakaaro pokanoa
 ake, i te hianga ranei a te tangata; engari kia ata whakatako-
 toria nga tikanga katoa, e tupu pai ai tau Hahi i roto i a matou;
 kia mahia ai e matou katoa nga mahi pai kua rite mai nei i a
 Koe hei mahinga ma  matou; kia whakakotahitia ai matou ka-
 toa i roto i te whakapono, i te aroha; kia rite tahi ai hoki o
 matou whakaaro, me  o  matou mangai, te whakakororia i a
 Koe; ko Ihu  Karaiti hoki to matou Ariki. —Amine.


     HE POWHIRI NA NGATI POROU.
                      Waiomatatini, Waiapu,
                                        Tihema 1, 1925.

 KI TE IWI MAORI O AOTEAROA, O TE WAIPOUNAMU.
 TENA      koutou. He  powhiri tenei kia tae mai koutou ki
       Tikitiki, wahi o Waiapu, i te 15 o nga  ra o Pepuere,
       1926, ki te whakatapunga o MERI WHAREKARAKIA,
 ki te hurahanga hoki o te Kohatu Whakamaharatanga ki nga
 Hoia Maori o te rohe o Ngati-Porou i haere nei ki te pakanga
 nui 1914-18, ki nga mea o ratau i mate atu, ki nga mea hoki i
 ora  mai.
   Ko  te Wharekarakia nei hei whakamaharatanga  ano ki a
 ratau, hei matua mo  te kohatu, kei te wahi kotahi e tu ana.
 He mea whakairo hoki, he mea kowhaiwhai, he mea tukutuku,
 hei pupuri i te atanga, i te wehi, i te haratau o era taonga a o
 tatau tipuna i roto i tenei o nga whare o te Atua. Kia tu tena,
 me  te kohatu, me te marae, hei awhitanga ma te aroha, ma te
 ngakau mamae  mo te hunga i manawanui ki te tuku i o ratau
  tinana, kia toitu tonu ai nga tikanga pai o te ao.

5 337

▲back to top
Tihema 1, 1925. TE TOA  TAKITINI. 337


  Ko  te wharekarakia ma  te Pihopa o Waiapu  e whakatapu,
nana hoki i whakatakoto te kohatu o te Kokonga. Ina tu te
Pihopa  mo te Iwi Maori  i roto i enei ra, ka karangatia ia hei
manuhiri ki te hui. mana e awhina te Pihopa o Waiapu. Ka
whakatutukitia tena taha i te 11 o nga haora o te ata o te Turei
te 16 o Pepuere.
  Ko  te Kohatu ma te Kawana-Tianara, ma Sir Charles Fergus-
son e hura i te 3 o nga haora o te ahiahi o taua ra ano. Kua
whakaaetia hoki  e te Kawana te powhiri ki a raua ko  tana
wahine kia tae mai ki tenei hui. a kei te nui to raua tumanako
kia kite whaiti i te iwi Maori ki tetahi o o tatau marae.
  Ki te taha o enei take i runga ake nei kei te tumanako nga
tangata whai mahara  kia whakahuihuitia ki te wahi kotahi mo
tetahi wa poto  nga tangata hei kimi, hei whakatakoto i nga
kupu  mo te ahua o te iwi Maori a nga ra e heke iho nei. No te
Tai-rawhiti te marae  o tenei karanga a tatau, na reira ka mea
atu ki te Tai-Hauauru. "E  hoa ma!  haere mai tatau ki konei
tirotiro tahi ai i to tatau ahua, me kore e kitea he kupu hou.
 Te wahi whakaaro  i tenei, i tera, me tuhonohono, kia tinana
 ai he kupu pai, hei arahi i te iwi i roto i etahi o nga mahi.
 Na reira e ta Pomare!    Haere mai  me  ena o  a tatau tamariki.
 E ta Te  Rangihiroa!   Mauria mai  nga  titiro hohonu a tou
 ngakau mahara. Kua  roa tenei te wa e ngaki takitahi noa atu
 ana tatau, a he hanga mokemoke. "
   E hoa ma i te Tai-Tokerau haere mai! Ko te purapura i tiria
 ki Paihia kua whai tinana ki nga wahi katoa o nga motu nei.
 Ko  nga kupu  i whakatakotoria  ki Waitangi kua waiho hei
 taonga ma te iwi Maori katoa. Ko  te whakapono, ko  te ture,
 nau enei taonga i atua manaaki. I te ra i whakamatautauria
 ai te ao ki roto i te pakanga, ka tu tahi ena tamariki me enei
 tamariki. I kona  te Tai-rawhiti i nanahi tata nei i te ra o te
 Whare, o te Kohatu whakamaharatanga   ki te Tiriti o Waitangi.
 E ta Tau Henare, haere mai!  Kia kite a kanohi atu hoki enei
 o nga  morehu  i a koe, i nga tamariki whakahaere o  te tai
 whakararo.
   Te Waipounamu  i tua o Raukawa kua roa rawa tenei te wa e
 kore ana  e kitekite. Kei a koutou na e waihanga  ana etahi
 mea  hou ma  tatau, ko koutou hoki kei roto i te matotoru tanga
 o te iwi pakeha. Haere mai! Me kore he kupu i a koutou hei
 tohutohu mo  te ahua o te iwi Maori ina hohonu atu ki roto i te
 pakehatanga. E ta e Uru! Ko Porourangi tenei e karanga ana
 ki a Tahu-potiki.
    Te Tai-rawhiti! No tatau te marae e karangatia nei kia hui
 mai  nga motu e rua ki reira. Te Arawa. Nau i tuatahi te ko-
 komo  ki roto i te whare o te Atua nga taonga a o tatau tipuna.
 Ko  ou ringa tohunga kei te awhina i nga mahi o te whare, a
 mau  ano e haramai e manaaki tau taonga. Haeremai  hoki ki
  te whakanui i enei o a tatau tamariki, nana i hapai te ingoa o te
  iwi Maori i roto i te pakanga.

6 338

▲back to top
 338\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_  TE TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.


  Nga  iwi o Matatua. kei a koutou nei te ngaki nui mo enei
ra, haeremai ki tenei o nga marae whakatakoto  kupu  mo to
tatau rohe. Haeremai  ki o tatau aitua e takoto nei. Ahakoa
ko te kaupapa o te hui nei kei tenei o nga whare o te Hahi
matua, haeremai ki etahi o nga kupu o te wa nei.
  Nga  iwi o Turanga, ko tatau tatau i roto i nga mahi mo a tatau
tamariki. 1 tainahi i a koutou, i tenei ra i a matau, a hei apopo
nei kia koutou ano  pea. Haeremai, hei whakatokomaha   i te
Tai-rawhiti ki te manaaki  i nga iwi o te motu.
  Ngati-Kahungunu  i te Paritu ki Mohaka, haeremai!  Haere-
mai ki tenei o a tatau kohatu. Ko nga tamariki enei a Henare
Wepiha  i mahue  atu i a ia ki tera taha o te ao. ko te aroha
nana  ano i ata whakahoki mai ki muri nei. a whai atu ai ia i
muri. Kei te tono koutou i nga kupu hou. i nga whakahaere
hou  o tenei ra, na reira me haramai tatau ki konei hoki ko-
rerorero ai mo  te ora, mo te mate ranei o te iwi Maori.
  Ngati-Kahungunu  ki Heretaunga  tae noa ki Wairarapa, he
karanga  atu tenei kia hui mai  tatau ki tenei marae. He wa
uaua tenei i roto i nga whakahaere e pa ana ki te iwi Maori.
Kua  takoto he wehewehenga i waenganui i nga iwi i runga i
nga tikanga, na reira ka tika kia ata kimihia te wahi kei reira
tatau i naianei, me te wahi e haere atu ana tatau.
  Haeremai  nga tamariki whai whakaaro  katoa e watea ana. e
ngakau nui ana ki te kimi i nga tikanga. Ko tenei wahanga o
nga mahi o te hui ka timata i te ata o te Wenerei te 17 o nga ra
o Pepuere, a ma te Honore  J. G. Coates, Pirimia. Minita mo te
Taha  Maori, e whakatuwhera tera wahi o te hui, e whakatakoto
mai  hoki he kupu hei timatanga mo  nga whiriwhiri.
  Haunga  hoki ra te karangatanga i whaiti mai i Toka-a-Taiau
ki Taumata-o-Apanui, kei runga i o koutou ingoa te karanga a
Te  Koroneho ratau ko nga mokopuna, a Te Whanau-a-Hine-
rupe, a nga hapu o roto o Waiapu na ratau nei i whakakaupapa
te Whare me  te kohatu, i takea ai tenei powhiri.
  Hei whakamarama   ki nga iwi haeremai i tawhiti, ko te hua-
rahi ki Tikitiki, ki te marae o te hui, ma te tereina ki Nepia.
Kei  reira ka whiriwhiri  te tangata ma  uta ranei, ka eke i te
motoka  a tae noa ki te marae. Ka eke ranei i te tima a ka u
ki Tokomaru  Bay, ma te motoka e whakatutuki. Ka eke mai
ranei i te tima i Akarana ki Tokomaru Bay, ka haere ai i uta.
Ko Te Arawa  ia ko Matarua kei te marama ki nga huarahi.

  Hei whakarapopoto: —
  Ko  te ra whakaeke ki te marae ko te Mane. 15 o Pepuere.
1926.
  Ko  tetahi ra ake ka whakatapua te wharekarakia i te ata, a i
te ahiahi iho ka hurahia te kohatu e te Kawana-Tianara. Ko
te Pirimia, ko Ta Maui Pomare, nga Minita o te Kawanatanga
e tae mai. Ma te Pirimia e whakatuwhera te hui mo nga take e

7 339

▲back to top
Tihema 1, 1925. TE  TOA TAKITINI                  339


pa ana ki te iwi Maori i te ata o te 17 o nga ra. Kei te tuma-
nako hoki tera e watea te Pirimia ki te whakatuhera i te piriti
hou o Waiapu, me te Whare Mahi  Pata i Ruatorea.
   Heoi.
. Na Te Koroneho Kopuka
                            Te Rauhuia  Tawhiwhirangi
                            Te Poihipi Kohere,
                                         me Ngati-Porou  katoa.
                         Ko  A. T. Ngata, te Kai-whakahaere.


            KURA  MINITA.
I ROTO     i te rarangi ingoa o nga tangata i paahi i nga whaka-
     matautau a te Poari (Board of Theological Studies) mo te
     mahi Minita, i te kaupapa pakeha, tokowha nga Maori.
  GRADE  II. —Ramahaki  Rangiaho o Tuhoe; Kingita Anaru o
      Ngati Kahungunu   ki Tangoio: Rikihana Te Hau  o te
       Pihopatanga o Akarana.
   GRADE I. —Matauranga  Wikiriwhi o Tuhourangi ki Te Whaka-
      rewarewa.
   Kia ora koutou e hoa mai. Kia mau tonu mai to koutou kaha.
 Kua whakaaetia  nei he Pihopatanga motuhake mo tatou mo te
 iwi Maori, no reira kia kaha koutou nga tamariki ki te hapai
 tika i te taonga ka taka atu nei ki o koutou ringaringa a nga
 ra e heke iho nei. Whakapaua to koutou kaha a paahi noa kou-
 tou i nga whakamatautau mo nga turanga e wha.

     NGA PORA  MO TE TOA TAKITINI.
 ETE      iwi, kei te tangi atu ta koutou tamaiti ki ona ranga-
        tira o ia marae o ia marae, me te whakaatu  i tona hari
        nui i te mea ka tutataki ano tatou ki a tatou i tenei Kiri-
 himete me  te tau hou. Kia nui te ora ki a koutou katoa.
   Kia pai ra te mihi mai ki ta koutou tamaiti i tu nei me ana
 pikaunga nunui, ki tou marae ki tou marae. Otira e nga ranga-
 tira, i puta whakauaua  atu ta koutou tamaiti i tenei tau i te
 makariri i a ia i te he o tana pora. Mihi mai ra ki ta koutou
 tamaiti me te pora ano hei kaupapa mo  nga mihi.
    "Mere  Kirihimete, Hape Nu  Ia" ki a koutou katoa.

      TE TOA TAKITINI PUKAPUKA.
 TENEI      nga kape o Te Toa Takitini, mo te tau 1924 me nga
        waiata Maori  i whakahaeretia  nei i roto i te Apiti (e
       35 nga waiata me nga whakamarama) kua whakapuka-
 pukatia. He tino pai te kiri o te pukapuka nei. E rima enei
 kape  e toe nei. Hui katoa te utu 12/6.
                             1925.
   Tenei hoki ka whakapukapukatia i tenei marama nga kape
 o ta tatou pepa mai ano  i a Hanuere tae noa ki tenei nama
 53 o Tihema, 1925, ka puta atu nei. Ko nga tangata e hiahia
 ana ki tetahi o enei pukapuka tukuna mai a koutou tono me
  nga moni 12/6. Me penei. Te Etita, Box 300, Hastings.

8 340

▲back to top
340               TE  TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.

      KAUA  E WHAKAPAE TEKA.
HE    inoi atu ki te Etita kia pai koe ki te perehi ki Te Toa
      Takitini aku kupu whakamarama  mo etahi korero parau
      kua rangona e ahau.
  I te marama  o Mei ka huri ake nei, ka tukua taku rihaina
o te pariha o te Wairoa me Nuhaka ki te Pihopa ko te take kia
watea ahau me taku hoa wahine ki te whakatikatika i o maua
ake raruraru, painga mo te tinana. I tae mai te reta whakaae
a te Pihopa me tana inoi mai kia noho tonu ahau  kia tutuki
te mutunga  o Hune, a i whakaritea hoki e  ahau tenei tono
a te Pihopa. Ko a maua  whakaaro  ko taku hoa wahine he
whakatutuki i nga take e paa ana ki o maua tinana ka mutu
ka mau  ai ano i te mahi tapu a te Ariki i roto i te Hahi. Otira
i te wa o taku rihainatanga kaore ahau i mahara kia whaka-
marama  ahau ki te katoa o te tangata nga take o taku rihaina.
Ka  waiho tenei ahua i ahau ka heke mai ki Poneke nei hei
hanganga korero parau whakakinokino moku ma etahi tangata
whakaaro  kino, puhaehae, ka whakariroia ketia te take o taku
rihaina ki etahi lake ke noatu, take tito hanga parau waihanga-
tanga na te whakaaro kino. puhaehae.
  I taku rongonga tuatahi i enei korero kaore ahau i whakaaro
ki te whaiwhai i runga i taku mohio e kore nga tangata whaka-
aro pono e mohio  ana kia maua e whakapono  ki aua korero
parau Otira i te mea kua whanui  a kua hopu  hoki te taha
pakeha, a i runga i te manawapa ki te ingoa pai o taku hoa
wahine  me te karangatanga i runga i ahau tae atu hoki ki te
ingoa me  te mahi tapu a te Hahi koia ka tuhi i enei whaka-
marama.
  Tuatahi. —Ko   taku rihaina i mutu ai ahau hei minita mo te
Pariha o Nuhaka  me te Wairoa, naku ake, kaore i te Pihopa
i tetahi atu ranei.
  Tuarua. —I  te hui poroporoaki i Nuhaka kia Rev. Weadon.
Kaore  ahau i kii na te Pihopa ahau i pana engari i kii ahau
" Ko taku rihaina naku ake, naku ake taku whakamutunga i
 ahau. "
  Noreira e inoi ana ahau ki te hunga e aroha ana ki te pono
 me te tika kaua koutou e whakapono   ki nga korero parau
tito e korerotia ana moku   engari awhinatia mai  ahau  ki te
 rapu i te tangata, nga tangata ranei, na ratau i whakato enei
korero whakakinokino, kohuru i nga tangata kahore nei a maua
 kino kia ratau.
   Heoi na to koutou hoa aroha i roto i te Ariki.
                                       —Himepiri  Munro.
   48 Richmond   Street.
         Petone.

 MOKAU  KI TAMAKI-KUA  HINGA.
O te Wenerei  te 11 o nga ra o Noema. 1925. ka moe  a
 Takerei Kingi Wetere  i te moengaroa. Tona kaumatua
  e 47 nga tau.

9 341

▲back to top
Tihema 1, 1925. TE TOA  TAKITINI. 341

  Ko  Te  Kawa  te matua, ko  Runga-te-rangi te tamaiti. Ka
hinga a Te  Kawa, ki  Tamaki, ka hinga a Runga-te-rangi ki
Mokau. Ka waiho i konei ko te whakatauki: " Mokau ki runga
Tamaki  ki raro. "
  Ko  Tainui te waka, ko Hoturoa  te tangata. Ka haere  ta-
huhu  mai ai ko ia tenei ko Takerei kua hinga kite ihu o te
waka  nei. Ta Hoturoa ko Hotuope. tana ko Hotuawhia. tana
ko  Hotumatapu, tana ko Motai, tana ko Ue, tana ko  Raka,
tana ko Kakati, tana ko Tawhao, tana ko Turongo. tana ko Rau-
kawa, tana ko Rereahu, tana ko Maniapoto. Na Tawhao ano
ko  Whatihua, tana ko Uenukutuwhatu, tana ko Tuatangiora,
tana ko Hineaupounamu  ka moe ia Rereahu, ka puta ano ko
Maniapoto. Tana  ko Te Kawa, tana ko Runga-te-rangi, tana
ko  Maniaopetini, tana ko Taitengahue, taua ko Maniauruahu,
tana ko Tukehu, tana ko Te Kawa II., tana ko Te Rangitua-
 taka, tana ko Te Kawa III., tana ko Takerei, tana ko Te Rere-
 nga, tana ko Kingi, tana ko Takerei II.
   I te takiwa tonu e whakapuawai ana tona tinana me ana
 mahi  katoa, ka hinga tenei tangata. Kote  korero mona, ko
 te Takerei  a tera, a tera, a tera. He  tamaiti i matea-nuitia i
 kitea-nuitia hoki e ona matua tupuna, tae atu ki ona iwi Maori
 Pakeha. He  tamaiti no te rangimarie no te aroha, he matua
 no tenei hanga no te tangata, kahore he iti kahore he rahi.
 Ko te pou o te whakapono, kihai i taea te whakakorikori. He
 tamaiti i tae ki nga kura nunui ki te rapu i te hohonutanga o
 te matauranga o te pakeha. Ka hono ai i roto i a ia, te ao hou
 raua ko te ao tawhito, te ao pakeha raua ko te ao Maori.
   I mate ia ki tetahi o ana kainga i Mapiu, ka mauria mai kia
 takoto kite roro o tana matua-a-whare o Te Tokanganui-a-Noho
 i Te Kuiti, muri rawa ka mauria ki te rua-whakautu  o ana
 matua tupuna  i Mokau. I tangihia ia e te motu katoa tae atu
 ana ki te taha pakeha, ki te Kawanatanga hoki.
   Haere ta matou  mokopuna  tamaiti! Haere te whakaruru-
 hau!  Haere te Rata tiketike! Haere te Puhi o Tainui! Haere
 te Puhi o Tokomaru!   Haere! Haere! Haere
                                       —Na   Pahiri Wiari.

 HE KUPU WHAKAMARAMA  NA TE PIHOPA
  MO TE NEHU I NGA TUPAPAKU O TE ROPU
   A RATANA.

 HE     whakamarama  i nga kupu i roto i te reta a nga Pihopa
       i tukua nei ki a koutou i a Hurae kua pahure ake nei,
        ara, i enei kupu: —"E   kore e  tika kia korerotia e te
 Minita nga karakia o te Hahi, ara... te nehu tupapaku mo te
  hunga pera. "
   Ko te whakamarama  tenei a te Pihopa: —
    1. Kei te whakaae te Hahi kia tanumia nga tupapaku o te
      ropu a Ratana i roto i nga wahi tapu o te Hahi.
    2. Ma te Minita, ma tetahi kaikarakia ranei a te Hahi e nehu.
    3. Kaua e korerotia te karakia nehu i roto i te Rawiri mo te
      hunga pera.

10 342

▲back to top
342               TE  TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.


  4. Me korero te karakia ke kua tukua na ki a koe i roto i
     tena reta.
  5. Me nehu  hoki ki taua karakia nga tamariki kahore nei i
     iriiria tikatia, ara i iriiria i runga i nga tikanga a te Hahi.
                      WM. WALMSLEY, WAIAPU.
  Bishopscourt, Napier,
          December  8th, 1925.

  HE EKEPIHANA NA TE HAHI MIHINARE.
KEI     te 23 o nga ra o Akuhata, 1926, ka tu te ekepihana
       (Missionary Exhibition) ki Akarana. E  ona nga ra o
      tenei ekepihana e tuhera ana. Ko  te tikanga o tenei
mahi  he whakaatu i nga mahi a te Hahi i tena wahi i tena
wahi  o te ao.. He whakaatu hoki i nga ahuatanga o ia iwi,
o ia iwi, puta noa te ao. He mahi ataahua, he mahi pai, no-
reira kia kaha koutou nga Maori o te Pihopatanga o Akarana
ki te tautoko haere i taua mahi.

      NGA MOANA A TE ARAWA.
TAKU      korero mutunga  i tero wahanga ko te apititanga atu
       i te ingoa o Rev. Pererika A. Peneti ki te rarangi o nga
      tangata i tika kia puta he mihi he whakapai mo  nga
 mahi mo  nga Moana. Ehara i te mea kai te wareware ahau
 mo etahi atu o te Arawa, o etahi atu ranei i whai waahi ki nga
 mahi mo  enei Moana: kaore, kai te mohiotia ratau katoa, a ka
puta ano he kupu mo  ratau. Heoi taihoa e whakatutuki taku
 korero whakamarama  mo ratau me Peneti hoki.
  Mo  Apirana Ngata. —He  nui nga mahi nunui  kua mahia e
 Apirana Ngata mo te Arawa, engari ka rua nga take tino nunui,
 te tuatahi ko te Rere-i-Okere, ara ko te Hiko e mahi nei i te
 "Raiti" mo  Rotorua—ahakoa—kihai  ia i pa nui ki tera take
 engari ko ia te hoa o te roia naana i whakatutuki tera take, ka
 puta kia N. Pikiao e £3, 000 hai utu mo te rironga o te whenua
 me te wai i te Kawanatanga.
   Ko te keehi o nga moana te Tuarua o ana mahi mo te Arawa.
 Ahakoa, e hara i a ia te timatanga o te whaka haerenga, te
 kaupapa ranei o te keehi, tae mai ki te Keehi Pira i Poneke
 (Full Court) i tautohetia ai te take kia ahei nga Maori ki te
 kawe i te keehi mo te takere o nga Moana ki te Kooti Whenua
 Maori uiui ai nga take engari no muri tata o tera katahi ia ka
 timata ki te awhina. Ko te waahi tuatahi ko te kaupapa o te
 " Kereeme " kia pehea te nui o te utu hai akinga ki te Kawana-
 tanga, a he aha nga huarahi e whakapaua ai aua moni mehe-
 mea ka riro mai. Ko taana whakaaro i runga i te ata whakaaro
 ki te nui o nga roto wai maori nei—te ahua o tena o tena o nga
 roto nei, ka whakaritea i runga i te ata whakaaro marama kia
 £120, 000 te moni  tika, a 13 nga roto e pangia e tenei take i
 waenganui i te Kawanatanga me te Arawa. He mea ata hanga

11 343

▲back to top
Tihema 1. 1925. TE TOA  TAKITINI. 343
o Apirana  me  te Arawa nga  huarahi e whakapaua  ai tenei
moni: -Ko  enei mo  nga kura, kuratini ki waenganui  ia Te
Arawa awhina  i nga Hohipera, i roto o te Rohe  o  te Arawa
whare-neehi, awhina  i nga neehi mo nga Maori. Awhina i nga
pani, me era atu tikanga, kua uru nei etahi ki nga kaupapa o te
Poari Tiaki o Te  Arawa. He  take i whakaarotia e Apirana e
mama   mai  ai te Kawanatanga  ki te whakaae i te tono a te
Arawa.
  I tenei wa kaore  ano ia i hangai ki te whakahaere  ki te
awhina  ranei i te Roia whakahaere o te keehi, no te wa rawa
i ata tukua ai e N. Pikiao i runga o Otaramarae te Keehi a N.
Pikiao kia ia katahi ano ka maro  tana whakaaro mo te keehi
a Te Arawa, ka waiho tonu mai ia hei takawaenga i u Te Arawa
me  te Kawanatanga, hai akiaki hai whakahaere  e tara ai te
kawe  mai o te take ki te aroaro o te Kooti Whenua Maori, tae
noa  ki tona tutukitanga, kua u te ika kai uta. kua haehaea,
koia ka tika te patai a te " pepa. " Ka pehea tia hoki a Apirana
 Ngata?
   Waiho ma te wa e whakaaro. Ko au tikanga nunui hai tohu
mo  to ahua—i  waenga i to iwi ia te Arawa katahi nei ano a te
Arawa  ka whakaaro  tahi nau. i te wa o nga Kaumatua kihai
 i penei, no reira kai te he nga korero a nga hoa tautohe mo
 Apirana mo  te tuunga mema i era tan ra e kii mai nei hai aha
 te tangata ke i manaakitia ai e rite ana ki te rakau kaore ona
rau e taka ana hai whakamomona  mo  etahi atu engari mo tona
 take ano. No  reira e hoa e Apirana kia ora koe. e tumanako
 ana kua mutu  a taua nei take penei te nunui. E hari ana te
 ngakau kua tutuki te mahi.
   Mo  Rewini (Levin). —He mea miharo ano tenei, he pakeha
 te tangata nei, kaore ona paanga mai ki nga Moana o Rotorua,
 kaore ona mohiotanga  ki nga Kaumatua  o  te Arawa, ki nga
 tikanga ranei a te Arawa mo ona marae, mo  nga Moana  ranei,
 ki etahi karangatanga hapu ranei o Te Arawa, kore rawa atu.
 Heoi ano tona paanga mai ki nga whakahaere mo  nga moana,
 he hoa nona etahi tangata o N. Pikiao. no te Morehu te Kiri-
 kau me Raharuhi  Pururu kei runga i enei tangata tona take i
 pa mai ai mo  nga whakahaere o  nga Moana. E  hara ia i te
 roia, engari he hoa ia no nga Roia Nunui, no  te Keretu K. C.
 (C. P. Skerrett). he whanaunga hoki ki nga tangata whaka-
 haere a te Kawanatanga  mo nga Moana, kia Sir Frances D. Bell.
 Ko  tona kaha i kitea i te hui i tu ki Tarewa. Rotorua. Maehe
 1st me 2nd. 1922. I tonoa e ia kia Sir Francis D. Bell. " Kia
 kaua e kumea haeretia tenei keehi e te Kawanatanga me whaka-
 oti tonu me hoki te mahara o te Kawanatanga ki te Piri Pono
 o te Arawa ki te Kawanatanga  mai ano  o mua  tae mat ki te
 Pakanga nui ka taha nei. " Tutuki ana ki tera ahua whakaotia
 ana  i runga i te Rangimarie. No  reira ka tika te mihi mo
 tenei tangata. Ehoa, e Rewini kia ora koe.
   Mo  te Roia, Fred Earl, K. C. —Kaore   he kupu  mo  to tatau
 roia, kua ea ona taumahatanga, ona rarurarutanga, heoi ano te
 mea  i toe ko te ata whakaputa atu i te mihi ki a ia mo te otinga
 o tenei take nui. ka rua ai nga mea nunui i oti i a ia mo te

12 344

▲back to top
344 \_\_\_\_\_\_\_\_     TE TOA  TAKITINI. Tihema 1, 1925.

Arawa—(1)   Ko  te Hiko i Okere e £3, 000 ma N. Pikiao; (2) ko
nga moana  nei hoki e £6. 000 i ia tau i ia tau mo ake tonu atu.
Hai ahakoa e hoa e te Aara engari ano koe i whiwhi i nga kai
o te Rokiroki a to tupuna a Whakaotirangi kua whakaaetia nei
e Te Poari Tiaki o te Arawa e £2. 500 mau! Ka huia nga moni
kua utua kia koe i mua ka tino nui rawa ai ia koe. Na runga
hoki o to mahi mo te Arawa i whakawhiwhia ai koe ki te ingoa
K. C.
  Mo  Kapene Mea  ara mo Tawa kai te tika ano nga mihi moria,
ko  ia ano tetahi i awhina i nga whakahaere timatanga o  te
keehi, haunga ia o ana mahi i te wa e ora ana nga rangatira o
te Arawa, ahakoa he iti i a koe kaati ano i whai o ano koe i
haere ai ki a Te Arawa  i te po. Korerotia atu kia ratau nga
mahi a te Arawa kua tutuki nga mahi kua Tawharau te Waka.
  Mo  te Rangihiroa  (Dr. P. H. Buck). —Koia  nei tetahi i uru
ki nga whakahaere  timatanga tera ano e korerotia a muri ake
nei. Ahakoa he waahi  iti tau engari koina tetahi o nga neera
 (nail) i oti ai te whare. Mihi poto kia koe. Kia ora.
  Mo  nga tangata ake o te Arawa i whai waahi ki nga mahi
mo  nga Moana  kai te pai ratau kei runga i te waka e tu ana,
mo  ratau te mahi mo  ratau nga painga. Tera atu te roanga.
                                   —Raimona   Heretaunga.
                    MARAMATAKA        A  TE  HAHI.
                      HANUERE, 1926.
                        7th, 14th, 20th, 28th, 
1.K.Te KotingaKen. 17-9Roma 2: 17
Tiu. 10-12Ivor. 2:8-18
3.S.Ratapu 2 i muri i teIhaia 42Mat. 3
WhanautangaIhaia 43 or 14Mahi 2:1-32W
6.W.WhakaaturangaIhaia 60Ruka 3:15-23W
Ihaia 49,Hoa 2:1-12
13-24
          10. S. Ratapu  1 i muri  i te Ihaia  31        Mat. 6: 1-19   W
                  Whakaaturanga. Ihaia 52: Mahi 6
                                         13 me  53
          17. S. Ratapu   2 i muri  i te Ihaia 33         Mat. 10: 1-24  G
                  Whakaaturanga      Ihaia 57 or    Mahi  10: 1-24
                                         61
          24. S. Ratapu   3 i muri i te  ihaia 62         Mat. 13:. 53 ki
                 Whakaaturanga                       14: 13
                                        Ihaia 65 or     Mahi  15: 1-30
                                          66
          25. M. Whakaturitanga   o    Ihaia 49, 1-     Kara. 1, 11
                  Paora               13
                                         Her. 1: 1-      Mahi  26: 1-21
                                           11
          31. S. Ratapu   3  i mua   o  Ken. 1 &  2: Whkt. 21, 1-9 ki
                     Reneti                 1-4
                                         Ken. 2: 4        Whkt. 21: 9 ki
                                                       22: 6