Te Toa Takitini 1921-1932: Number 30. 01 January 1924


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 30. 01 January 1924

1 1

▲back to top
          Registered at the G. P. O, as a Newspaper.

  NAMA 29. HASTINGS. Hanuere 1, 1924.



TE TOA TAKITINI

TE KOHATU  O CHAPLAIN-MAJOR HENARE  WEPIHA TE WAINOH

 Ko  hurahia e  Atirikona Hapata  Wiremu, M. A., me  nga  Minita o '

            Karauna, i te Wenerei, te 16 o Hanuere, 1924





      He  mea Panui  e Rev. F. A. Bennett, he mea ta e Cliff Press,

                       Queen  Street, Hastings, H. B.

2 2

▲back to top
TE TOA TAKITINI

           Registered at the G. P. O, as a Newspaper.

              Te Utu mo  te Pepa 6/6 i te tau.

   Me  penei nga reta " Te Toa Takitini. " Box 300, Hastings.

                   TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1. 1924.

  TE MIHANA WHAKAORA  KI ROTORUA.



No te 18 me te 19 o Tihema te Mihana Whakaora i tu ai ki

  Rotorua. Kanui te whakamiharo ki te pai o nga whaka-

      haere  o  te Mihana, mai   ano  i  te timatanga  tae

noa  ki  te  mutunga. I  te  karangatanga  tuatahitanga o

te Mihana  kia tu ki Rotorua, i maharatia tena kea  e tae ki

te 300 nga turoro. No  te tatanga haeretanga atu ki nga ra e

tu ai te Mihana, ka heke mai te turoro i nga wahi katoa a no te

whakatoputanga  o nga tikiti, kitea ana, kua eke ki te 760 katoa

nga tangata i whakapangia. I te Turei 118th): —

Ko  nga pakeha i haere mai i tawhiti...... 170

Ko  nga turoro (ko te hawhe  he tamarikikopa)

    i whakapangi  i te Hohipera o  Kingi Hori    88

Ko  nga Maori  o tawhiti............ 98

                                               ——     356

  I te Wenerei   (19th): —

Ko  nga pakeha o Rotorua.......... 123

Ko  nga  turoro i St. Luke's (chair cases).... 61

Ko  nga Maori.................. 206

                                                 ——     390

Ko  nga turoro taumaha i te ruma o te Minita.. 12

Ko  nga turoro i nga kainga.......... 2

     Hui katoa i nga ra e rua.......... 760

   Ko  te tokomaha o nga Maori i roto i tenei kaute: 304 Koinei

 anake te Mihana i penei rawa ai te tokomaha o nga turoro

 Maori

   I whakahaeretia te Mihana ki te whare-karakia nui o Rotorua.

 Tetahi  pai o Ohinemutu   ko te  tata mai o  te whare-karakia

 tawhito, o  te whare-kai, o Tamatekapua, o  Te  Aomarama.

 I whai mahi katoa enei whare i roto i nga whakahaere o te Mi-

 hana.

   I te whare-karakia hou te Mihana e whakahaeretia ana. I te

 whare-karakia  tawhito  nga  tangata inoi  (Intercessors). I

 Whakaturia  te whare kai mo nga turoro, i a Tamatekapua nga

 manuhiri  Maori e moe ana. i a Te Aomarama  te whare-kai mo

 nga manuhiri   Maori. Ko te marae  ko Te-papa-i-o-Uru. Koinei

 te marae tapu o Te  Arawa katoa, mai ano  i nga tupuna a

 tae noa i mai ki nga morehu o enei ra. Kaore  pea he  marae i

 penei rawa  te a ahua te pai, te rite o ona mea katoa. Kaore

3 3

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE  TOA  TAKITINI.

he ahi o tenei marae. Engari kei te mahana katoa nga wahi

mahana, kei te wera nga wahi wera, kei te koropupu, kei te hu

nga puia, nga ngawha. Ko  nga wai inu kei te pai te matao,

na nga paipa  a te pakeha i tiki atu aua wai i runga i nga

maunga, e 7 maero te tawhiti. Kei te rite tonu mai te ngawha

hei tahu mai i nga kai, i nga haora katoa o te ra, o te po. Te

Moana  hoki  o Rotorua, e whakataukitia  ana, " he omu  ka

tonu. "  Kei te hua tonu  mai ona kai i nga  marama  katoa

o te tau, te koura, te toitoi, te inanga, te kakahi, a inaianei

he taraute (trout), te kai nui. Kaati, ka kite tonu iho koutou

he tika te kupu i runga ake ra e ki nei ka mutu te marae ata-

ahua, whaka-miharo  hoki, ko Te-papa-i-o-Uru.



  Tenei ano hoki tetahi mea whakamiharo. Ka  rima nga tau

o Te Hikihana e huri haere ana i te ao, katoa, ki te kauwhau i

te rangatiratanga o  te Atua, me  te whakaora  i nga  turoro.

Kua  tae ia ki Ingarangi, ki Wiwi, ki Amerika, ki nga moutere

o nga  Piripaino, ki Haina, ki Tiapana, ki Kariki, ki Itari. ki

Ihipa, ki Awherika, ki te Tonga, ki Ahitereria. ki nga taone

nunui o Nu  Tireni. No te taenga rawatanga ki te marae tapu

ou o Te Arawa, ara ki Te-papa-i-o-Uru, katahi ano ka kiia, kua

tutuki te haere a Te Hikihana, kua rauna i a ia te ao, kua kopa

tana haere i te mea  kua rangona  te reo Atua i roto i nga

whakahaere  o te Mihana  Whakaora  ki Te-papa-i-o-Uru. Kei

reira a Te Hikihana o okioki ana i enei ra. Kei nga ra o Pepu-

ere ka hoki ai ki Ingarangi.

Kanui  te whakamihi ki te kaha o to tatou koroua o Atirikona

Tiatetana, me ona kai-awhina, pakeha, Maori, tae atu hoki ki nga

wahine o te Whare-mihana i te Whakarewarewa. E rua wiki i

 mua atu o te Mihana, ka tae atu a Kenana  Ata Wiremu  me

 Peneti, hei hoa awhina  i nga  Minita o Rotorua. Ko  Ata

 Wiremu  i noho ki te Whakarewarewa  i te tuatahi whakahaere

 ai i nga karakia akoako i nga turoro ki nga kaupapa o te Mi-

 hana Whakaora. No  muri mai ka heke mai ki Ohinemutu.



   Ko Peneti i haere ki nga pariha o waho ara ki Tauranga, ki

 Te Puke, ki Maketu, ki Matata, ki Whakatane, ki Ruatoki.

   I te ata o te Turei (18th) ka timata te heke mai o te turoro.

 Tae rawa atu ki te 9 o nga haora kua ki te Whare-karakia i nga

 turoro pakeha. Ko nga  Maori kei te karakia at ui a Tamate-

 kapua, ko Peneti kei te akoako i a ratou ki nga kaupapa o nga

 mahi o te Mihana Whakaora.

   Ka tata te pau mai o nga pakeha, ka whakaputa atu ko nga

 Maori, a ki tonu hoki te Whare-karakia i nga Maori anake. Ka

 pai te noho a te tangata, kaore he korikori, kaore he tamumu

 kaore he tahurihuri. Tapu ana, ihiihi ana te ahua o te tangata.



   Koinei te wahi o te kauwhau a T Hikihana i mau mai. (E

 mihi atu ana ki to tatou hoa ki a Rev. E. Eruini, mo tona kaha

 ki te tuhituhi i te kauwhau nei i etahi ra i muri iho o te kau-

 whautanga. )

4 4

▲back to top
                  TE  TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924.

NGA TOHUTOHU ME TE KAUWHAU  WHAKAMUTUNGA

              A HEMI M. HIKIHANA.



  Ko taku hiahia kia mau i a koutou aku tohutohu, kia noho

marama  i roto i o koutou ngakau te tino aronga o tenei Mihana

Whakaora. Kua  mine mai  koutou ki te aroaro o te Atua o

tana Tama  ano hoki o Ihu Karaiti, ki te kawe mai i o koutou

mauiui. Na ehara i te mea kei ahau ake te ora mo koutou. Ko

te ora mo  koutou kei a te Karaiti ake ko Ia te matapuna   o

tenei manawhakaora. Tenei te kai-whakaora o  te Karaiti te

tu-a-wairua nei i mua i a koutou. Ko  ahau he  mangai kau,

he kai-whakapuaki. Nana  ahau  i karanga hei whakahare i

tenei mana-whakaora, i te mea ke tekau mawha  ano oku tau.

Na i roto i tenei rua tekau ma wha tau ka huri nei, kaore aku

mahi  ke atu, ko te mahi-whakaora turoro anake. No  te tau

1919 ka timata taku haere ki nga wahi whakamutunga mai o te

ao. Na e tata ana te rima tau i haeretia ai e ahau nga wahi

katoa o te ao, ko koutou te whakamutunga. Ko  te karakia

whakamutunga  tenei e wehe atu ai ahau i a koutou. Ko taku

tumanako  kia mohio koutou ehara tenei i te mea he mutunga

no te mahi nei. Ehara tenei i te mutunga, engari he timatanga

tenei no koutou ki te hapai i tenei mana-whakaora. Kia toru

nga mea  hei mau ma  koutou: —(1)  Ko  te Ripeneta, (2) ko te

whakapono, (3) ko te Aroha; koinei nga kaupapa ma koutou,

ki te rite enei ia koutou, ka whiwhi koutou ki nga manaaki-

tanga maha  a te Atua.

  Kaore  a te Atua whakatipu kino i te tangata ngakau ripeneta.

Kua  rite noa mai i te Atua nga huarahi, me nga whakamarama

hei whainga  ma  te tangata hei mea e ora ai te Wairua, me  te

Tinana.

  He  tautoko i aua huaraki ko te whakapono  kia te Karaiti.

Kai  te whakapono  ranei koutou ko Ihu  Karaiti te kai-homai

i te oranga Wairua, me te ora Tinana? Kei te whakapono ranei

koutou, kei konei  a te Karaiti e tu-a-wairua ana? Na  ko te

 Karaiti kai konei, kei waenganui i a tatau. Kei te whanga

 atu kia koutou, kia whakatata mai, kia pa  ki te remu o tona

kakahu, i runga i te ngakau whakapono.

   Pera me te wahine i te pakaruhanga toto, te paanga kau atu

 ki te remu o te kakahu o te Karaiti, ora tonu ake te mate o taua

 wahine. Kia  mau  koutou ki te kupu " He aroha te Atua. "

 Na te aroha hoki o te Atua i homai  ai e Ia tana tamaiti hei

 hoko i a tatau. Ko  te Karaiti to tatau kai-whakaora. " He

 rite tonu Ia inanahi, i tenei ra, a ake tonu  atu. "  Ka  tau-

 whanga tonu a Ia, kaore ona rereketanga. Kei te karanga mai

 a Ia: " Haere mai ki ahau * e koutou katoa '" nga mea e mate

 ana. e pouri ana, e tangi ana, e rawakore ana, maku koutou

 e whaka marie. Kia puta to koutou kaha, me whakapono kia

 Ia, kia tapatahi te ngakau, no te mea ko Ia te putake mai o

 tenei mana-whakaora. Ki te whakapono  iti koutou, he iti ano

 te mea e riro i a koutou; tena ko te hunga whakapono nui,

 henui te wahi e hoatu kia ratou. Ko  tenei kia kaha koutou

5 5

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE TOA  TAKITINI. 5





ki te hopu i nga ahuatanga o te Karaiti, whaka-tinanatia tona

ahua, me ana mahi hei tauira ma koutou, mo nga wa katoa. Ki

te taea te hopu e koutou o tena, ka whiwhi koutou, ite kaha

me  te maramatanga nui, ka u ano hoki a Ia ki roto i a koutou,

me koutou  ki roto ki a ia; ka tahia katoatia atu i roto i a kou-

tou, te ngakau ruarua, te whakapono-kore, me nga mea whaka-

wehi katoa.

  He tokomaha  te hunga i whai kia kite i nga tohu ka whaka-

pono  ai. Na  henui nga tohu  i whakaaturia e te Karaiti: he

maha  ana merekara i mahi ai. i whakaarahia nga tupapaku;

ena tohu nunui  e whaka atu ana mai  i te mana o te Karaiti.

No  reira kia u koutou i runga i te whakapono ki a te Karaiti.

He  ahua mo  koutou  hei te tamaiti whanau hou kaore  ona

matauranga ki nga mea whakawehi, kaore ano hoki te ngakau

ruarua i roto i a ia. E ma nga momo whakapono  kei te ao: —

 (1) Te whakapono  i pupu ake i roto i te hinengaro; (2) te

whakapono  i kutetetia mai e te matauranga o te upoko: ehara

te mea tuarua engari te mea tuatahi, te mea i pupu ake i roto

i te hinengaro. Hoatu o koutou  hinengaro kia te Karaiti, hei

kainga mona, kia noho tu-tata tonu Ia kia koutou, mo te puta

whakarere  rawa mai  o etahi whakararu, mate ranei, e pai ana

 i te mea kei te noho tata tonu koutou, ki te kai-whakaora. ko

 Ia hei homai i te marama, i te ora. me te rangimarie.

  Kaore  a te Karaiti whakahe  ki nga mahi, e mahia  ana. hei

 painga kia koutou; engari nga mahi  huakore me  whakaere

 atu. Kanui  nga whiu  kei te ao i tenei wa. Kei te piki haere

 te kino, te hara, me te tini o nga mate. Ko  te putake mai  a

 enei whiu na te nui o te hara e puta mai ana  i roto i te tini

o nga mahi hua-kore. kua riro te ao i nga mahi a te rewera, kua

 kore he wahi hei taunga iho mo te aroha o te Atua. Mehemea

 koutou ka  whai kia whiwhi  i te ora. me  te rangimarie, me

 whakarere nga mahi pohehe, whakapuaretia mai o koutou hine-

 ngaro hei taunga iho mo te aroha o te Atua. " Kaore oti koutou

 i matau he whare koutou no te Atua, kei roto hoki i a koutou

 te wairua o te Atua e noho ana. " Na kia kaha koutou, kia kaua

 hei rite ki te hunga tumanako-kore, kei eke ia outou nga kupu

 e ki ra: " I haere mai Ia ki ona, a kihai ona i manako ki a Ia. "

 Na ko koutou te Hahi, ma koutou e hapai nga mahi i roto i te

 Hahi. Me  awhina e koutou, o koutou minita, e kore e tipu nga

 mahi ki te kore e awhinatia nga minita. Ki te kore nga hoia e

 awhina  i to ratou Tianara, me o ratou Apiha, ka hinga, e kore

 e tu.

   Pera ano hoki koutou; ko koutou he hoia, ko nga minita o

 koutou Apiha; ko te Karaiti te Tianara. Na kua oti te whakato

 o te purapura o te ora ki roto i o koutou hinengaro i tenei ra.

 ma koutou e whakamakuku  ki te karakia pono, me te Inoi. Kia

 u ki te kaha o te Ariki: ko Ia hei hoa mo koutou i nga ra

 katoa, a te mutunga ra ano o te ao.

   Kaua  hei titiro whakamuri, engari hei mua  te titiro; titiro pu

 atu kia te  Karaiti, ki te kai-timata  me  te kai-whakaoti   o te

 Whakapono.

6 6

▲back to top
6\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_  TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924





  I muri iho ka tohutohu mai a Te Hikihana ki te ahua mo te

haere atu ki te taiepa o te aata, ara ka haere pera atu me  te

haere a nga tangata e tango ana i te Hapa  a te Ariki. Ka

tuturi nga tangata, ka tuku atu i nga tikiti ki te Minita. Ka

whakahuatia  e te Minita te ahua o te mate ki a Te Hikihana.

Ka  pa nga ringaringa o Te Hikihana ki ia turoro me te inoi mo

tana turoro. Rereke te inoi mo ia turoro, mo ia turoro, kei te

ahua  tonu o te mate ana inoi e haere ana. I muri i a ia ko

tetahi o nga Piriti hei tuku i te manaakitanga a te Hahi (he

eimana  ke hoki a Te Hikihana). Ko Ata Wiremu  raua ko

Peneti nga  Minita i whakaritea. Koinei te inoi a nga Minita:

" Ma te Atua e manaaki  tae noa ki tona tutukitanga, te Mahi

whakaora  kua timatanga i tenei ra. hei painga mo tou tinana

mo  tou wairua, i runga i te ingoa o to tatou Ariki o Ihu Karaiti.

Amine. "

     ETAHI O NGA WHAKAORANGA.

 ITE   po o te Wenerei me  te Taite nga karakia whakawhetai.

    I aua karakia ka tu ake enei tangata ki te whakaoatu i nga

     manaakitanga i homai  ki a ratou.

  Wiremu  Duncan  (o Te Teko) e mihi ana ahau  ki te Atua

 Matua. Tama, Wairua  Tapu, mo ana  manaakitanga  ki ahau.

 He maha  nga tau o te mate o taku waewae, me te kaha hoki

 o te mamae i nga wa katoa, me te iwikore hoki o taku tinana

 katoa. I tenei wa kua kore katoa aku mamae, kua pai taku

 waewae, kua whakahoutia hoki te kaha o taku tinana katoa.

 He tino ora hou tenei kua homai ki taku tinana. Ko te taha

 ki taku wairua, kei te marama kei te pai rawa atu.

                         (Taria etahi. )

      WHARE-KARAKIA  KI TANGOIO.

 KUA     karangatia nga tena (tender) mo te hanga i te Whare-

       karakia ki Tangoio, takiwa o Haki Pei. Ko te tena nga-

       wari tenei, ara £1200 mo te whare anake, kaore he tuuru

 mo  roto i te whare mo tenei moni. Ko te whare nei ka hanga

 katoatia ki te pereki. Ko  te raruraru mo  te kaatatanga  atu i

 nga pereki me  nga rakau i Nepia ki Tangoio kei nga Maori,

 kei waho  tera i te tena. Tera e oti te whare nei i roto i nga

 ra  o Mei.

          ATIRIKONA WIREMU.

 KEI     te haere to tatou kaumatua a Atirikona Hapata ki Inga-

       rangi. Kei nga ra o waenganui o Pepuere ka rere ai tona

        tima. Kei  te haere tahi i a ia tona hoa wahine, me ta

 raua tamahine. He nui nga mahi ma Hapata  i Ingarangi. Otira



   Mo te Puru me kai i te WOODS' GREAT  PEPPERMINT

 CURE—-1/9, 2/9 patara.

7 7

▲back to top
 Hanuere 1, 1924. TE TOA   TAKITINI.

o te mahi nui rawa e pa ana ki te iwi Maori, ko te perehitanga

outanga i ta tatou Paipera. Kaore he Paipere Maori i te toe

iaianei. Kaore hoki he tangata i runga atu tona mohio  i a

Hapata mo te whakamaori  i nga reo i orokohanganga  ai ta

ratou Paipera.

  Haere e koro, korua ko to hoa, me ta korua tamaiti. Haere

 tikingia ena taumatua ikeike. Ma te Atua koutou  e manaaki

hoki noa mai koutou ki o koutou whanaunga o te iwi pakeha,

e te iwi Maori.

  WHARE-KARAKIA  WHAKAMAHARA   O

           NGATI POROU.



KEI    te 25 o nga ra o Aperira ( Anzac Day) ka tae te Pihopa

      o Waiapu  ki Tikitiki ki te whakatakoto i te kohatu o te

      kokonga o te whare-karakia nui o Ngati Porou. Ko tenei

whare-karakia e whakaarahia ana e Ngati Porou hei pou whaka-

mahara  ki  a ratou tamariki  i mate  atu ki nga  marae  o  te

pakanga. Ko  te ahua  o te whare  he mea  tango  mai i te

tauira o te whare e tu mai  ra i Ohinemutu, ara, ko waho ka

pera me nga whare-pakeha  te ahua, ko roto ka hanga maoritia.

nga whakairo, nga  tui, nga peita o nga heke nga taniko, me

era atu mahi  whakamiharo   a te Maori. Ka rahi ite atu tenei

whare  i te Whare-karakia in Ohinemutu.

      NGA MOANA  O TE ARAWA.

 KUA     tae mai ki Te Toa Takitini te kape o " Nga Rekurei-

      hana mo  te whakatuunga i te Poari Kai-tiaki o te Takiwa

      o te Arawa me era atu Tikanga e pa ana mo Reira. "

  He  mea hanga nga rekureihana e nga mema  o te Komiti o

 Te Arawa, me  nga apiha o te Kawanatanga. Kua  oti katoa

 te whakamarama  o  te ahua mo  te pooti i nga mema, nga

 huihuinga, te Hiiri a te Poari, te whakahaere mo nga kaute.

 te whakahaere mo nga moni, me  era atu kupu whakamarama.

 Kanui te pai o nga rekureihana, me te kaha o te whakatupato

 kei he nga mahi a te Poari.

  He  mea  paahi o te Kawana-Tianara i roto i te hui a tona

 kaunihera i tu ki te Whare Kawana i Poneke i te 8 o nga ra

 o Oketopa. 1923.

          TE MARAMATAKA.

 HE    whakaatu  tenei kua mutu te perehi i nga pukapuka

       maramataka  a te Hahi i te mea kua hokona  te perehi

       i Te Raukahikatea. Heoi  ano te maramataka ma  tatou

 inaianei ko te maramataka   e perehitia nei e Te Toa Takitini

 i ia marama, i ia marama. Otira mehemea   e kaha  ana  te

 hiahia o te iwi Maori kia perehitia ano he maramataka wehe, ma

 koutou e kohi  mai te moni kia  £12 ka rite ai te utu mo nga

 kai perehi. E  500 ngu maramataka   mo tenei moni.

8 8

▲back to top
8                 TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924.



                  TE  POUWHARE, KUA  MOE.

                                     Ruatoki, Tihema  14th, 1923.

                                Ki  te  Etita.

   Tena koe te kai-whakarapopoto i nga mahi me  nga whakahaere  ki

runga  ki te motu katoa.

   Tenei to iwi mokai ka tuku atu i nga tangi me nga whakautuutu i nga

mihi  a Te  Honore  Minita  mo  te taha  Maori  me  Ta  Maui   Pomare,

mo  te takotoranga atu o Te Pouwhare. R. Rongokataia  ki te moenga-

 roa. He  mihi mai na raua i runga i te ingoa o te Kawanatanga ki tenei

taniwha  ka takoto nei i roto i a Matatua.

   Kanui  te tangihia o  tenei tangata  o Te   Pouwhare. He  tangata

 rangatira, i awhina, i piri pono hoki ki nga  mahi  a te Kawanatanga.

He  tangata whakapono   ki te ingoa o  Te Matua, Te  Tama, me  Te

Wairua  Tapu. Ko  ia te Tiamana  o  te Kaunihera  Maori o  Matatua  i

te tau 1900. He  tangata awhina i te pani me te rawakore. Kua  mate

atu tona tuakana  a Numia  Kereru. Mahue  iho  ko ia te whakaruru

hau  mo te iwi mokai o Tuhoe. I puta mai hoki tenei tangata i nga tu-

puna  maha. ara i a Rongokarae, i a Tuhoe, i a Tamakaimoana, i a

Tawhaki, i a Potiki, i a Toroa, i a Kahungunu, i nga waka e maha, i a

Matatua, i a Te Arawa, i a Takitimu, i a Tainui, i a Kurahaupo.

   He  maha  atu nga painga  o tenei tangata ki tona iwi ki a Tuhoe.

Noreira kanui  te pouri me te mamae   mona  kua tangohia atu nei e te

Atua  te waahi ki a ia tae noa ki te waahi ki te oneone. Noreira he

nui te tumanako  ki a kite a-tinana ano i a raua ko Numia Kereru a te

ra whakamutunga   e hoki mai ai to tatou Ariki a Te Karaiti ki te whaka-

 rite whakawa mo te hunga ora, mo  te hunga mate.

   Tena koutou nga Minita o te Kawanatanga. Tena koutou nga  more-

 hu rangatira o te motu. Tena  koutou nga  kanohi ora i tena wahi, i

tena  wahi.

   Heoi  Hei kona  koutou. Na  enei morehu o koutou hoa. Na  te Wiwi,

ara te hunga iti.

                                        O  TUHOE  KATOA.

                   E HIA NGA MATATUA?

                                 Ki  te Etita.

   E hoa, panuitia atu enei kupu torutoru kia rongo mai ai a Turei Heke,

 ratau ko ona  hoa, e kimi haere atu ra i to ratau waka  i a  Matatua,

kua tere. Au mahi  ra e te waka i whanakotia atu i te riu o Whakatane.

Te  unga atu ki tera wahi, mahuetia ake tenei waka, haere ana a Puhi

 raua ko Rahiri, te tohutohu ake kinga mokopuna, "Ee! he tapatapa—-

hau maara  kumara te take i oma  mai ai maua  i to maua  tuakana i

 a Toroa.

   Mo  te patai  " Kowai  te tangata kei te  Kainga-a-ngaru  o  te waka,

 ko wai kei te Tainga-riu, ko wai kei te pitau o te kei? Ko  te whaka-

 utu e penei aua, " I te hoenga mai o Matatua  i Hawaiki, ko Toroa  te

Kapene  u noa mai ki Whakatane. "   Koia katoa te mana o te Tau-rapa,

 o te Hua, o te Tainga-riu, o te Tu-ihu, o te Punga, o nga  Rawhara, o

 te Tira-tu, o te takoto, mete waha.

   Heoi. Meri Kirihimete, Hapi Nu  Ia!  Kia koe  me ou  hoa katoa.



                           TUTENGAEHE  H. TE PARETITI.

   Matata, 17th December, 1923.



                                 Ki te  Etita.

                                   Whakatane. Tihema  28th. 1923.

   E hoa!  Tena  koe! Ana  taku moni kotahi pauna ka tukua atu na

 e au mate " Toa  Takitini. "

   E  hoa, te Etita!  Tuhituhia  atu e koe  kite "Toa   Takitini  taku

 whakautu  monga  patai a Turei  Heke iroto i te pepa o te 1 o  nga ra

 o Tihema   nei. I te wharangi  1 5 o te "Toa   Takitini, " Nama  28. E ki

 ana te patai a Turei Heke ratou ko ona hoa.

9 9

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE  TOA TAKITINI.

  Tuatahi: —E   hia nga Matatua waka?

   Tuarua: ——Ko   wai te tangata o te kei? Ko  wai  to te taingariu? Ko

wai hoki te tangata o te ihu o te waka. E whakautu  ana ahau i enei

patai e rua.

   Mo  to patai tuatahi e Turei Heke: Kotahi tonu  tenei waka a  Mata-

tua i hoea mai nei e o taua tupuna i Hawaiki. Te rua o patai, ko taku

whakautu ko  Toroa  te Kapene, ko  Puhi te paahi mete, ko Rahiri te

hekene  mete.

  Koinei  ra taku whakautu  mo o pata e Turei Heke.

  Me  whakamarama   ano e ahau  nga patai e rua nei.

   I u mai te waka  nei a Matatua  ki Whakatane  nei. Ka noho iho a

Toroa  raua ko Muriwai i Whakatane nei me nga uri hoki o Toroa. Ka

heke  atu  kite  tai Tokerau    a Puhi-kai-ariki raua  ko  Rahiri. Ka

riro atu ia raua te waka na a  Matatua ki Ngapuhi  na. Kei  Ngapuhi

na tenei waka a Matatua e takoto ana.

   Kei Whakatane   nei nga  pa o  Puhi  rau ko  Rahiri. Ko  Taumata

Kahawai  to Puhi pa  ko Rahiri ko Rahiri pa.

   E hoa, Turei  Heke, kite hiahia koe kia tutaki taua kia korero  taua

tatou ranei he  kanohi kite kanohi he mangai  kite mangai haere  mai

kikonei  taua, tatou ranei whakariterite ai inga korero oto taua waka  o

Matatua  kia  kite hoki koe inga pa  o tupuna  o Puhi  raua ko Rahiri.

   Kia ora tonu koe iroto i te tau hou 1924. Heoi ano.

                                             TIAKI REWIRI.

   Box 46, Whakatane.

            MATAATUA.



KEI     te mihi Te Toa Takitini ki nga reta kua tukuna mai

      nei e rapu nei i nga korero tawhito mo  nga waka, tae

      noa ki nga tipuna i heke mai nei i Hawaiki. Koinei etahi

o nga korero e tika ana mo nga wharangi e wha a te Poari mo

nga korero tawhito. Ko nga korero a taua Komiti, kaore ano

kia tae mai. Kei  te takaro pea nga kai tuhituhi, kei te '" Hape

Nu  Ia, " a ka wareware ki a ratou wharangi i whakarite ai.

  Tenei etahi korero mo Mataatua na W. E. Gudgeon i tuhituhi.

a i perehitia i te tau 1894 (J. Pol. Soc. iii.. 49).

  " E ki ana  a Ngati-awa o Whakatane   i haere mai a Puhi-

moana-ariki  i runga i a Mataatua. me Toroa, me  Muriwai, me

Te oungaroa, me  etahi atu. I noho a Puhi i te pa rongonui,

ko  Kapu-o-te-Rangi te  ingoa, kei Whakatane. Koira  te pa

kaha o Toi-Kairakau i mua. I tupu he raruraru i waenganui

i a Toroa raua ko Puhi. Haere atu ana a Puhi me tona ra-

hinga i runga i a Mataatua, a noho rawa atu i Ngapuhi.

  Ko  te whakapapa tenei: —



                 PUHI-MOANA-ARIKI.

                         Rahiri

                       Te Rapoutu

                        Kaharau

                       Kaharau-pukapuka

                           Kaharau-kotiti

                        Puhi-taniwharau

                       Taurapoho

                          Mahia

                        Poro

10 10

▲back to top
10                TE  TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924.

                     Ngahue

  Tutu      —       Te Wairua      —       Te Waikainga

             [                                 Pehirangi

 Tupua              Te Hotete

 Matiretaka          Hongi-hika         Maru           Pokaia

 Huhana            Hare Hongi I.

 Hare Hongi II.

  Ko te whakatohea e noho mai nei i nga takiwa ki Opotiki, he

uri no etahi o nga tipuna i haere mai i runga i a Mataatua. ara

na Muriwai  ratou. He tuahine a Muriwai  no Toroa. "

  E  ki ana a Hamutane  ("Maori  Art, " p. 33) ko etahi enei o

nga tangata i haere mai i runga i a Mataatua: —"Ko Toroa  (te

Kapene). Ruaauru, Manu. Whakapoi, Te Mohiro. Weka, Mu.

Wairakewa    (f), Taona, Muriwai  (f), Wairaka   (f), Nuake,

Nuiho, Taneatua. Hikaroa, Puhi, Rahiri. Ruaihonga. Akurama-

tapu. Tukapua. Waituhi. Kaki-piki-tua (f). Te Moungaroa,

 

 Tioru.

  " Na Ruaauru i mau  mai te taro i runga i a Matatua. Ko te

ingoa tuatahi o Mataatua i Tahiti ko Tuamatua. Kotahi tonu te

rakau  i tareitia mai  ai a Mataatua. a Aotea, he mea   wahi

tonu te rakau i waenganui. "

  Ma  koutou ma  nga uri e whakatika, e whakahe ranei nga

korero a nga pakeha nei. Engari he tino tohunga matau aua

tangata, ki nga korero tawhito o Aotearoa, o Te Waipounamu,

tae atu ki whare-kauri. me nga moutere o Te-moana-nui-a-Kiwa.

                                                    —Na    te Etita.

                          HUI RINGATU.

                                 Ki  te Etita.

                         Tikapa, Port Awanui, Noema  3oth, 1923.

   Tena  koe!   Panui tia enei i korero e piki ake nei mo  te  hui a te

 Ringatu e tu ana ki Kaiwaka wahi o Waiapu. Kia marama  mai  koutou

 kua taitara taua wahi kia Maraea  Te Iritawa me  tona ropu  katoa. He

 wharenui  to atiu kei reira he  whare  tunga  mo  ana  hui no  konei

 kaore he painga o te whaka he. Mehemea  i tu ki te whare nui o Tikitiki

 ka pai te whakahe. Tetahi kaore i pera me  te tu-piki-tanga a te Hou-

 kamau  ia Keeti Te  Ahurangi  ite mea kaore  ano he Taitara  o Keeti ki

 Te Araroa   i taua wa  ite tau 1896. Inaianei kua Kooti  katoa  nga

 whenua, e pa katoa nga  tangata ki nga whenua. He  Taitara ano to

 Keeti kei Te Araroa  mehemea   kai te ora tonu aia. Kai te karakia tonu

 aia i runga ite wahi iaia. Kaore  e taea te whakahe. Ko te whaka-

 paunga o nga  whenua  i naianei ko Pohooterangi kai te kooti tia i naia-

 nei. Ka  mutu  te raruraru o nga whenua. Heoi  na

                                TE HEREWINI TE MARO.

        TE WHENUA O TE ATUA.

                 Na Ihaia Hutana, Waipawa.

 HE     whakatauki na tetahi tangata matau, pukainga whaka-

       aro, titiro whanui, i te ahua o nga iwi me nga moutere

       o te ao. I tetahi hui o te motu ka whakatauki a ia.

 " TE WHENUA O TE ATUA, KO TO KOUTOU MOUTERE. "

   I a au e whakaaro ana ki te nui o te honore i roto i tenei

11 11

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE  TOA  TAKITINI. 11





whakatauki, ka huaki ake tetahi patai kei te wharangi 4 o Te

Toa Takitini, Nama 25, e patai ana: " Ki te whaiti nga whenua,

ka pehea te ahua? "

  He poto noa te patai, ki te kore e manaakitia e Whakawhanui-

tia. He hanga whakaaroha. Hei tohu ki nga uri whakatupu,

te horoinga atu i te rangatiratanga te ao Maori i runga i tenei

moutere. He poto te patai, he poto te taima, he poto ano hoki

te whakautu, ara, te whaititanga morehu  tangata, me rauhi,

te whaititanga toenga whenua me  ruru i te kete, roi rawa, kia

mau.

                WHAKAMARAMA.



  E aku rangatira, e nga uri whakatupu, he koha ra ma koutou!

Kotahi tonu to tatou aitua, ko te moumou whenua puta noa te

 motu. Ko ta a koutou tupuna i whai ai, ko te whenua kia mau.

 Ko koutou hei pupuri i te Maoritanga, te mana, me te ranga-

 tiratanga. I mohio tonu ratou, kei te haere mai nga ra, e tohu-

 tohu ai te rangatiratanga o tenei moutere, ki raro i nga wae-

 wae o tetahi iwi ke. Kei roto tonu i o tatou taringa e wawara

 ana a ratou whakahaere, ahakoa ano na te taupatupatu. Otira

 kotahi ano te putake, he whakaaro ki nga uri whakatupu e piki

 ake nei.

   No te tau 1898 ki te 1900 e 5 miriona eka e toe ana. Ko te

 whakahaere  a a koutou  Matua  i reira, he tono kia rahuitia

 tenei 5 miriona. Tona tukunga  iho e rima tau. ki te 1905 i

 kati ai te hoko. Otira i wiri te whenua, i ngaoko te moana,

 i aue nga iwi e rua, Maori, pakeha. Na konei ka puare ano

 te hoko, ka tere te whenua i konei. Ko Waimarama tena, ko

 Porangahau  tena, ko Otawhao  tena, ko Te Waikopiro  tena,

 ko Tamaki-nui-a-rua tena, ko Tutira tena, ka tere i te moana.

   No  te tau 1900 ki 1922 e rua miriona eka kua tere, e toru

 miriona eka  e toe nei. Tena ranei tenei toru miriona eka e

 rokohanga mai e nga tau e 44 e heke iho nei. Kaati ano pea

 ma nga tamariki, i oke ake i roto i te puehu, mana e tatau nga

 whika whaititanga toenga whenua. Kaore hoki e taea te ki, kei

 te aroha ano tatou ki te whenua i enei ra, na te mea kei te kaha

 te rere o nga  kahiti o te motu, ia wiki, ia wiki.

    Kaati ra te whakamatapo   i nga mahara. Titiro, matakitaki,

 ki te iwi e piki ake nei, no te Atua ranei, no tatou ranei? Ki

 te mea no te Atua, kaati ra kua hoa ruri te Atua ki a tatou mo

  tenei iwi. A  ki te mea  no  tatou, kaati ra te moumou   i te

 whenua. Whaia  te patai nei, kei werawera ana. Puritia te iti

  oneone hei koha ki tenei iwi, hei maungarongo ki te hoa riri.

  Tahuri ki te whakahaere i a koutou. Huihuia, kia whaiti nga

  whakaaro totika ka whakatikatika i a koutou ki roto ki waho

  ranei.

    Kaore hoki he ture i Nui Tireni e hoa riri ana ki te tangata,

  e kore e whawha ki te pene, ki tetahi ropu whakatuputupu

  ranei, ki tetahi iwi, hunga ranei kua pangia e te mate. Kei





    Kaore e hapa te ora o te rewharewha me te maremare i te

  WOODS' GREAT PEPPERMINT  CURE—   1/9, 2/9 patara.

12 12

▲back to top
12           -    TE TOA  TAKITINI Hanuere 1, 1924.





te whakaatu tonu te Kawanatanga, kaore he hua, he koha ranei,

o te moumou whenua  a te Maori i enei ra. Heoi te hua i kitea ko

te mate. Awhi  atu ki te Kawanatanga, puritia kei tata ana.

Kaua e hoha ki te whakahaere i a koutou. Ko ta nga iwi o te

ao e whai  ana, ko tona mana, tona rangatiratanga kei heke.

Koia hoki taku e whai nei, kei kitea mai e nga whakataetae o te

ao, kua mahue koutou ki muri o nga iwi kihai i manaakitia ki

te tohu o te mana rangatira e uhi nei i runga i a koutou: ara

koia ko  Te Tiriti o Waitangi.

  Kaati noa i konei taku whakamarama. Kumea  iho te whaka-

tauaki hei patiti kakau poto; titia ki te hope, whakawiri rawa

ki roto i te tatua. Kia mau, ara, te whenua o te Atua.

HE POROPOROAKI  NA TAWA  (KAPENE MEA) I MUA

             TATA O TONA  MATENGA.

KI TOKU IWI WAI-U, KI TAKU MATA-A-WAKA



           KI A TE ARAWA.

       KIA KOUTOU  RA.

            Kia Tama-nunui.

             Kia Tama-roroa.

Ki  aku Kahurangi, ki nga Wehi, ki nga Matauranga, ki te

                     Waka  Piri Pono.

            HEI KONEI!  HEI KONEI RA.

            E toku Iwi Mata-mua tena ra koutou.

TE    PUKEROA. — Tu mai, pupuri mai i ou mana, hei kororia

     mo  te Iwi Maori me te Iwi Pakeha ake tonu atu.

      KAUE. —Takoto    mai, Takoto  mai ra e oku matua aroha.

 Takoto mai.

  ORANGIKAHUI, PUHIRUA. —Takoto    mai!  Takoto!  Ta-

koto!  Takoto!  Hei konei ra, e Koro ma, e Whae  ma. e Roa

ma, e Nui ma, Takoto!  Takoto!  Takoto!

  ROTORUA-NUI-A-KAHU, TE  ROTOITI, OKATAINA,

 TRAWERA!      Kiia whitingia ra koutou e te Mana  nui. Kua

 puta te marama, kua puta te Ora, nau na nga Moana i whaka-

 kite. Riro noa te whenua, kua mahea i tenei ra, he iti nei nga

 maramara  toenga hei tirohanga iho. Ka pa ia ko nga Moana

 kua  tuturu i naianei he whaea   monga  mahi  e tupu nui

 tonu ai nga tikanga a te Arawa.

  TE PAPA-I-OURU, TE PAKIRA, TARIMANO, MATAI KO-

 TARE!   Takoto!  Takoto! Kua  mau to koutou nui i tenei ra.



  MATAWHAURA!      TE TAHUNA!   Tu  Mai! Tumai!  Kei

 te pai kua ora te ngakau. Kua mau  te Rangatiratanga, te Ata-

 huatanga me te Tapu. Kua waiho hei oranga ngakau mo te

 Arawa i roto i nga whakatupuranga e heke iho nei.

   E Koro ma!  E  Kui ma!  Tenei ka whai atu ia koutou. Na

   Hei Kona! Hei Kona!  Hei Kona!

 koutou i kiia ai te tangata. Kua nui ra ahau ia koutou. Kaore

 e taea te peehi o koutou mana ki raro. O koutou Kaha, O kou-

13 13

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE  TOA  TAKITINI. 13





tou Tika, me o koutou Ora i ahu mai i te rangi ki o koutou

Matua  a i tupono ahau kito ratau wa, e hara ia koutou i nga

tamariki. Na ratou na Tama  Nunui, na Tama Roroa  ma, i kiia

ai he Waka Tapu he Waka Mana  a te Arawa.

                Ko  Aotearoa te otu!

                Ko  Aotearoa te Motu!

  Kua  taka iho te mohiotanga ko te ra tenei e haere atu ai. Na

reira, " E te Atua, kia tapu tou ingoa, kia taemai tou Rangatira-

tanga. Kia metia tau e pai ai ki runga ki te whenua, kia rite

ano ki to te rangi. Homai ki a matou aianei he taro ma matou

mo  tenei ra. Murua o matou hara, me matou hoki e murunei i

ote hunga e hara ana kia matou. Aua hoki matau e kawea kia

whakawaia; engari whakaorangia matou i te kino; nou hoki te

Rangatiratanga, te kaha me te kororia a Ake Ake Ake. Amine. "

           E aku Tamariki.

  Kei  a koutou te wa i naianei, ma koutou e erahi te Iwi. He

ohaki noa ake tenei na to koutou Koroua kia mau nga kaupapa

 a o koutou matua kaua e tapepa te haere kei te titiro puputu te

Motu  kia koutou me a koutou whakahaere. Kia kaha, manaa-

kitia te ingoa pai o te Arawa kei te i a koutou.

  Ko  te hiahia kia riro ma taku reo tonu e whakapuaki  aku

 kupu kia koutou engari ra kaore i taea, kua tata mai te Po me

 aku hoa ote Reinga. Kua  rongo oku  taringa i te karanga a

 ratou. Haeremai!   Haeremai!   Haeremai!  Na  reira hei konei

ra e aku  Tamariki.

   Kua rupeke katoa o tatou Matua Maori, Matua Pakeha—tera

 Huihuinga Rangatira Tapu  me te Piri Pono. A  Te Karaka,

 a Meiha Mea, a Te Mete, a Nehepiti, a Te Makarini, a te Hoto-

 rini a te Hapimana, kua riro katoa enei hoa tuturu ote Arawa,

 ko ahau anake te morehu a ko taku ra tenei e haere atu ai. Ko

 enei mihi me enei poroporoaki na matou katoa.

   He wa  iti kei muri ka mutu te manawa. Te Iwi hei konei.

 Na o koutou Matua i waere te huarahi kia pai ta koutou haere.

   Tenei ra ahau e te Iwi i tenei wa ka hoki whakamuri  te

 whakaaro. Kua kapi katoa ahau i a koutou manaakitanga kia

 ora tonu koutou.

   E aku  Tamariki kia pakari, kia kaha i runga i te ngakau

 humarie—ko  te wa  iau me o koutou matua  he wa tena note

 pakanga i heke ai te toto tangata—ko tenei wa he wa no nga

 kaupapa ngawari, menga kaupapa marama, aroha, ki te tangata

 me  te Iwi. Kia toa koutou ite ra o te rangimarie, a ma te Atua

 ite waahi ngaro koutou e manaaki e awhina.

   Kohia  e taku tamaiti tupu enei maramara korero hei whaka-

 puaki mau ki taku Iwi Matamua.

   Mehemea  i tupono nui ahau ki o ratou aroaro kua hari te

 ngakau—ko   tenei kua tae ki te kore, ki te korekore, ki te he

 noaiho.

   Nga hapu katoa i roto i te Arawa huihui ki a kotahi. Ahakoa

 kua  morehu  te whenua  tiakitia nga toenga. Kia mau  ki te

 Kawanatanga  hei matua mo koutou. Katahi ano ka huri mai

 te Kawanatanga kia tatou—i mua  mate whawhai, mate wera-

14 14

▲back to top
14                TE  TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924.





wera nui ka makere iti mai.

  E ngari he nui te mamae i toku ngakau i te mea ko ahau

anake i rokohanga ki te hua o a ratou mahi a e taea koa te pe-

whea. E te Iwi kapohia to taonga makere noa mai, te koha ate

Kingi mo  au mahi tika me ou whakaaro  nunui e hora nei ite

Motu.

   Te Pokiha. Te Kirikaramu.

  Te  Muera. Kiharoa.

  Te Amohau. Te Mapu.

   Matene te Huaki. Te Waiatua.

   Hikairo. Korokai.

  Haupapa. Te Poihipi.

  Te Rangipuawhe. Tukairangi.

  Rota Rangihoro. Hohepa  Tamamutu.

   Pukuatua. Te  Rangikaheke.

   Te  Hareti.

me koutou me  nga hoa pono e kore i naianei e taea te whakara-

popoto  mai. Taku  hiahia kia meni koutou ki roto i taku ka-

ranga—oti  ia kaore e taea kua ngaro haere  tehihikotanga, te

maramatanga  o te ngakau ia Aitua. Ma  koutou ra e kohi mai

nga  ingoa o aku hoa rangatira huia e koutou ki roto i taku

poroporoaki. Kaati ake tenei waahi.

                     (Taria te roanga. )

        NGA KIRIHIMETE AROHA.

             PARIHA O TE WAIPATU.

                                                                                             

ITE     Ra Whanautanga   o to tatou Ariki, ka whakatakotoria

     te Hakarameta  o te Hapa  a te Ariki i te ata o te Turei,

     Tihema 25, ki enei kainga ara, ki Te Kohupatiki i te 7. 30

a. m.. Te Waipatu 9 a. m., Pakipaki 11 a. m., Te Hauke 12. 30 p. m.

I whakaritea ko nga ohaoha o tenei ra me tapae, i runga i te

ngakau whakawhetai, mo te Mihana a Pihopa Ataria e tahu mai

nei i te maramatanga  o te Rongopai  ki te ono miriona  Inia

 o tona Pihopatanga. O tena ono miriona  e rima miriona e

 iwa rau mano kaore ano kia rongo noa i te Rongopai o to tatou

 Ariki. Engari kanui te kaha o Pihopa Ataria me ana minita.

 Kua eke inaianei ki te 10. 000 nga tangata e uru hou mai ana

 ki te whakapono  Karaitiana, i ia tau. Ko tona Pihopatanga

 kei waenganui i nga iwi pohara o Inia. He uaua te kitea o te

 moni hei whakapiki i nga mahi. Kei te tono mai taua Pihopa

 kia kaua ia e warewaretia e te iwi Maori. Ko tona hiahia kia-

 honoa te Hahi Maori ki te Hahi o Inia i runga i nga huarahi

 awhina i nga inoi.

   Ko  nga awhina  a te Pariha o Te  Waipatu  enei kua tae

 ki te tari o to tatou Pihopatanga: —

                                                         £   s. d.

            Kohupatiki...... 500

            Waimarama...... 500

            Pakipaki........ 690

            Te Hauke........ 500

15 15

▲back to top
Hanuere 1, 1924. TE TOA  TAKITINI. 15





             Waipatu........ 15  8

              Hui  katoa...... 22  4  8

               MOTEO PARIHA.

           Te Haroto........ 50

            Te  Waiohiki...... 15 O

                                     £23  4   8

  Kaore  ano kia kapi. Kei te haere tonu mai nga aroha. Ko

te tumanako  kia eke ta tatou moni aroha ki te £100 i te tau,

kia waiho ai ma te iwi maori te oranga o te Tumuaki o te Kura

Minita mo  nga Inia tae noa ki tona whare.

  Kei te whanga mai a Pihopa Ataria ki te kupu a te iwi Maori.

Na  te Karaiti tonu tatou i whakahau: " Haere kauwhautia te

rongopai ki nga  iwi katoa. " Kei whea  tatou te iwi Maori e

kauwhau  ana i taua Rongopai?

     HE TAONGA I WAREWARETIA.



TERA      tetahi taonga (jewellery) kei a Mihi Wiremu  e tiaki

      ana. I te wa  ano e tu  ana a Hukarere  tawhito, ka

      mahue  te taonga nei ki te Kura. Kei  te rapu a Mihi

Wiremu   i te wahine  nona  tenei taonga. Mehemea   kei te

mohio  tetahi o nga wahine i puta atu i Hukarere ki taua taonga

i mahue  atu i a ia ki te kura tawhito, me tuhituhi mai taua

wahine  ki a Mihi Wiremu, me te ata whakamarama  i te ahua

 o taua mea. Ki  te rite te whakamarama, ka tukuna  atu tana

 taonga. Ki  te kore he whakaatu  e tae mai, tae noa ki nga

 ra o Maehe, ka hokona atu taua mea. a ko nga moni e puta mai,

ka tukuna ki te kaupapa o Hukarere, hei painga mo te kura.

     HEI TU I TE MARAE KORERO.

                (Na Moihi  te Matorohanga. )

 HE    kupu tohutohu ano tenei na te Matorohanga: —

        Kaua  e waiho ma te ware e tu te marae korero, te papa

       taua, te aroaro ope tuarangi, koi uia, ka ngaro i a ia, ka

 he: mo Tu, koi tae ki roto i mura ahi, ka komutu tangata ware i

 a ia, ka mutua koe ki runga i te mura o te ahi: koi tu ki te

 korero, he tohungatanga ware, ka hapa nga kupu, ka tau te

 whakahawea ki runga i te iwi, i te hapu ranei, Waiho tonu i nga

 uri tuku o te matapihi he tangata kawe i te iwi ki te marae

 tangata, kia whai manawa ai te kupu.

 MANA WHAKAORA.

TE RA  O TE RATAPU TUATAHI O IA MARAMA  MO

                  TE TAU  1924.



   6 HANUERE                  6 APERIRA

   3 PEPUERE                   4 MEI

   2 MAEHE                 1 HUNE

16 16

▲back to top
16                TE TOA  TAKITINI. Hanuere 1, 1924.





  6 HURAE                 5 OKETOPA

    3  AKUHATA                                         2  NOEMA

  7 HEPETEMA                7 TIHEMA

             RA NUNUI O TE TAU  1924.

     RA WHAKAATURANGA—HANUERE    6.

      RA TUATAHI O RENETI—MAEHE  5.

      PARAIRE PAI—APERIRA   18.

      RA ARANGA—APERIRA   20.

      RA KAKENGA—MEI   29.

     RA O TE PETEKOHA—HUNE   8.

      RA O TE TOKOTORU TAPU—HUNE   15.

     RATAPU  O TE HAERENGA MAI—NOEMA   30.

      RA WHANAUTANGA    O TE KARAITI—TIHEMA  25.

          NGA WAIATA   I WHAKARITEA.

                                        Ata. Ahiahi.

Whanautanga..... 19   45   85      89   110  132

Ra Tuatahi o Reneti.... 6    32   38      102  130   143

Parairei Pai... 22    40    54       69    88

Ra Aranga..... 2   57  11 1     113  114  118

Ra Kakenga...... 8   15   21      24   47  108

Ra Petekoha... 48   68           104  145

              KA  HINGA KI TE MOENGAROA.

   No  te 9 o nga ra o Tihema ka  mate a Tuahine Renata. He moko-

 puna no nga kawai Rangatira maha  o Heretaunga. Koia  tenei tetahi o

 nga taitamariki hapai i nga mahi me nga karanga  maha  o te Hahi.

   No  te 22 ka moe a Te Aohinga  Loffley tetahi o nga wahine rangatira

 o Ngati Whakaue, i Ohinemutu.

   No te 3 o nga ra o Hanuere ka mate a Te Otene Wirihana te morehu

 kaumatua o Omahu.

          " E nga whare  pouri tenei ra te tangi atu nei ta koutou

        mokai  kia koutou. O  koutou  roimata  me  o  koutou

         mamae   ma  tatou tahi. "                               

                                             —"  Toa  Takitini.



                  MARAMATAKA.

 HANUERE  6. —WHAKAATURANGA.

                   Ihaia 60. Ruka  3, 15.. 23.

                     Ihaia 49. Hoani  2, 1.. 12. 

 HANUERE  13. —RATAPU 1 1 MURI I TE WHAKAATURANGA.

                       Ihaia 5 1. Mat. 8, 1.. 18. W.

                    Ihaia 52, 13 me 53. Mahi 8, 5.. 26.

 HANUERE  20. —RATAPU  2 I MURI 1 TE WHAKAATURANGA. G.

                     Ihaia 55. Mat. 12, 1.. 22.

                     Ihaia 57. Mahi   12.

 HANUERE  25 (PARAIRE). —WHAKATAHURITANGA     O  PAORA.

 HANUERE 27. —RATAPU  3 1 MURI I TE WHAKAATURANGA. G.

                     Ihaia 62. Mat. 15, 1.. 21.

                     Ihaia 65. Mahi  16, 16.

 PEPUERE  2 (HATAREI). —PURENGA  O MERI.

 PEPUERE 3. RATAPU 4 I MURI I TE WHAKAATURANGA.

                   Hopa  27. at. 19, 3.. 27. G.

                    Hopa 28. Mahi 20, 17.

 PEPUERE 10. —RATAPU 5 1 MURI I TE WHAKAATURANGA.

                    Whakatauki 1. Mat 22, 4! ki 23. 13. G.

                    Whakatauki  3. Mahi 25.

 PEPUERE I 7. —RATAPU 3 I MUA O RENETI.

                   Kenehi 1 and 2, 1. 4. Whkt 21, I.. 9. V.

                     Kenehi 2  4. Whkt. 2 1. 9 ki 22. 6