Te Toa Takitini 1921-1932: Number 21. 01 April 1923


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 21. 01 April 1923

1 1

▲back to top

2 2

▲back to top
TE TOA TAKITINI
Registered at the G.P.O, as a Newspaper.
Te Utu mo te Pepa 6/6 i te tau.
Me penei nga reta " Te Toa Takitini'' Box 300, Hastings.
NAMA 21.HASTINGS.                    Aperira 1, 1923.
TE MAHUNGA O NGA TAMARIKI.
(Na Te Rangihiroa, M.D.)
HE mea ataahua nga huruhuru o te mahunga.    Ki te kore
hoki e te kutu no reira enei tohutohu ki nga matua o nga
e pai te tiaki, ka piringia te mahunga e te mate, ka muia
tamariki.
I.   TE TIAKI O NGA MAKAWE.
Me whakaako nga tamariki kia whakahihi ki te pai ki te
ataahua o ratou makawe.
TE HERU ME TE PARAIHE,—He mea nui enei, a he tino
taonga ki nga kotiro. He mea pai kia whai heru, paraihe a ia
tamaiti mona anake. Me whakaako i te wa e iti ana kia heru
kia paraihe i o ratou mahunga. Me paraihe i ia ata, i ia ahiahi,
a kia kaua e tukuna kia putikitiki nga makawe.
HOROI.—Kia kotahi tino horoinga i nga makawe i ia wiki.
Mehemea ka taea, me horoi ki te hopi horoi kanohi, he pai ke i
te hopi horoi kakahu. Ko nga toenga hopi me ata tiaki a ka
kohua. Ka rewa ka riringi ki roto i tetahi ipu hei horoi ma-
hunga. Me tino whakamaku nga makawe ki te wai a ka hopi:
horoia kia kore he hopi i roto i nga makawe; hopia ano a kia
kaha te miri ki te kiri o te mahunga. Ka mutu ka tino horoi ki
te wai mahana, kia rua kia toru nga wai kia ngaro ai te huka-
huka hopi. Te wai whakamutunga me wai matao a ka tino
whakamaroke. He mea pai ma te ra e whakamaroke mehemea
kei te whiti. Mehemea he makawe maroke to te tamaiti, he
pai me mirimiri ki te hinu kokonati ki te wahariini (vaseline)
ranei engari kia iti. He nui tonu te hawhe tipunu.
TE HOROI I NGA PARAIHE,—Mehemea he paru te
paraihe ka he te mahunga ma. He pai kia kotahi horoinga i nga
paraihe i ia wiki ki te wai wera me te houra horoi kakahu. Ka
mutu ka tuku iho ki te wai matao kia kore ai e ngawari te
paraihe.

3 3

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI                                      3
II.—NGA KUTU ME NGA RIHA.
Kanui te kutu mahunga ki te tamariki. Ahakoa ma te
tamaiti, he hanganoaiho te piringia e te kutu o etahi, engari
ka tika te whakahaere ka taea te whakakore. Kaua rawa e
waiho noaiho nga kutu o te tamaiti kei horapa haere ki etahi.
Tetahi kei tupu he mate ki te kiri o te mahunga, kei pukupuku
nga tona o te kahi a pirau iho. Kaua e whakaaro ki nga kutu
anake engari nga heeki ara nga riha e piri ana ki nga huruhuru
me patu ano hoki, te take ka whanau mai hei kutu i roto i te
wiki kotahi.
TE PATU KUTU.—Te hapaki, he patu takitahi noaiho, kaore
he painga. Me tino whakamaku nga makawe ki te karehiini
(kerosene), ka takai te mahunga ki te kakahu i whakamaku-
kutia ki te karehiini, ka takai ai a waho ki te taora a ka moe
pera. I te ata tino horoia nga makawe ki te hopi me te waiwera,
kia ngaro ai te karehiini. Kia nui te hopi. Ka mutu ka heru
ki te heru puputu kia riro ake ai nga kutu kua mate. I te po
i muri iho ka whakahaere ano te karehiini.
(Kia kore ai te karehiini e heke iho ki te kanohi, me pani
haere te taha o nga makawe ki te waharini, ki te rongoa pani,
hinu ranei i mua o te mahinga o nga makawe ki te karehiini.)
WHAKATUPATO—Kaua e whakamahia te karehiini ki te
taha o te ahi, o te raiti ranei, kei wera.
TE TANGO I NGA RIHA,—Ka mutu te patu kutu, me tahuri
ki nga riha. Me whakamaku nga makawe me te kiri o te ma-
hunga ki te winika (vinegar) kia maunu ai. Ka mutu ka heru
ki te heru puputu. Ko taua heru me whakamaku hoki ki te
winika. He pai me whakamahana te winika. Mehemea he
uaua te hero i te mahunga. Me haku nga makawe ki te anga
pipi, ki te naihi ranei. Mehemea he hakihaki, he patito ranei
kei te mahunga, kaua e mahia ki te winika.
MO NGA HAKIHAKI, PATITO RANEI O TE MAHUNGA,
APITI KI TE KUTU.—Tapahia nga makawe kia tino poto.
Horoia nga wahi mate ki te wai mahana, boracic ranei kia nga-
wari ai nga paku; ata tangohia nga paku a ka ata mirimiri ai
te rongoa pani ki te mahunga. Me mahi ia ata ia ahiahi. Me
ata horoi i ia ra, kia riro ake te rongoa pani tawhito.
Te rongoa pani.—White precipitate ointment, vaseline, eual
parts.—Kei te mohio nga mahita kura me nga kemihi ki tenei
rongoa.
(Kia pai haere nga hakihaki, ka timata ai te patu kutu ki te
karehiini.)
KIA KORE AI E HOKI MAI.—
(1) Me tino whakahaere nga tohutohu.
(2)  Me horoi katoa nga heru me nga paraihe ki te rongoa
horoi.
(3) E noho ana te kutu i roto i nga potae.   Noreira unuhia
te raina   o  nga  potae  a ka  horoi.     Mo  nga  ngawari,  he  pai
te haeana ki te haeana wera.   Ko nga tuituinga nga tino wahi

4 4

▲back to top
4TE TOA TAKITINI          Aperira 1, 1923
hei haeana.   Me horoi a ka haeana nga ripine here makawe.
(4) Ata tirohia nga moenga, nga paraikete, nga urunga, me
nga kakahu, kei noho mai te kutu i reira a ka piri mai ano
ki te mahunga. Nga mea e taea te horoi, me horoi me tuku
ranei ki roto i te wai rongoa.
(.5) Tirohia nga mahunga o nga whanaunga a karehiinitia
hoki ratou.
KIA KORE AI E PIRI MAI TE KUTU.
(1) Whakahaerea te tiaki i nga makawe, kua korerotia
ake nei a i ona wa tirohia nga mahunga o nga tamariki.
(2) Kauaka rawa e whakaaetia kia kakahu nga tamariki i
nga potae o etahi atu.
(3) Ko nga makawe o nga kotiro me tapahi kia poto a me
here ranei ki te ripine kia tarewa ai ki te tuara.
KI NGA MATUA.
E koro ma, e kui ma kia kaha ki a koutou tamariki, moko-
puna, kia pai ai kia ataahua ai te tupu o a koutou uri hei
tangata mo te iwi Maori.
HE INOI MA TE WHANAU.
MO TE ATA.
I runga i te Ingoa o te Matua, o te Tama, o te Wairua
Tapu.—A mine.
HIMENE 3.
E Ihowa, e to matau Matua i te rangi, ko koe te Atua kaha
rawa ora tonu, nau matou i whakaora a taea noatia te timatanga
o tenei ra: Mau, ma te Mea kaha, matou e tiaki aianei; kaua
hoki matou e tukua kia taka i tenei ra ki te hara, kia rere ranei
ki roto ki te mate engari tohutohungia, whakatikaia e koe a
matou mahi katoa, kia mea tonu ai matou i nga mea e tika ana
ki tau titiro: ko Ihu Karaiti nei hoki to matou Ariki. Amine.
E te Atua Kaha rawa, e ahu mai nei i a koe nga mea papai
katoa, awhinatia matou ki tou Wairua Tapu i tenei ra kia ahei
ai te mahi i tau e pai ai, te whakakahore ki nga whakawai katoa,
te whakamoemiti atu ki a koe i runga i te ngakau hari. Ma
te atawhai a to matou kai-whakaora matou e arataki, e whaka-
marie, e whakakaha i roto i nga raruraru katoa, kia tika ai te
mahi, kia tau ai tau manaaki ki a matou, ko Ihu Karaiti hoki
to matou Ariki. Amine.
E te Ariki, kia tata tonu mai koe, tirohia hoki to matou nei
kaainga; araia atu hoki i konei nga rauhanga katoa a te hoa riri.
Tukua mai au Anahera Tapu hei noho tonu ki roto i tenei
whare hei tiaki i a matou i runga i te rangimarie. Mau hoki
matou e manaaki aianei a ake tonu atu. Amine.
E TO matou Matua i te rangi, etc.
Ma te Atua Matua, ma te Atua Tama, ma te Atua Wairua
Tapu tatou e manaaki, e arataki, e tiaki, i tenei ra a ake ake
A mine.

5 5

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI                                      5
MO TE AHIAHI.
I runga i te Ingoa o te Matua, o te Tama, o te Wairua Tapu.
Amine.
HIMENE 12, rarangi 1.
E TO matou Matua i te rangi, etc.
E te Atua Kaha rawa, e te Matua tohu, tenei te whakina atu
e matou o matou hara ki a koe i tenei ra, ko o matou whakaaro,
ko a matou kupu, ko a matou mahi. Kahore i te tika kia kiia
matou he tamariki nau, kia tata atu ranei matou ki mua i tou
aroaro. Ee te Matua tenei te huri atu nei ki a koe i runga i te
ngakau pouri, i te whakama, inoi atu ai kia murua katoatia
e koe nga he i runga i te ingoa o to matou Ariki o Ihu Karaiti.
Amine.
E te Ariki, e whakapai ana matou ki a koe mo ou manaaki
katoa, mau hoki matou e tiaki i te roanga o tenei ra. Awhinatia
matou, me o matou hoa aroha, kia nui haere ai te aroha ki a koe,
a tutuki noa matou ki tou Rangatiratanga i te Rangi. Amine.
Whakamaramatia to matou pouritanga, e Ihowa; ma tau mahi
tohu ano matou e tiaki, kei pangia e nga kino e nga mate katoa
o tenei po: kia mahara koe ki te aroha o tau Tama, o to matou
Kaiwhakaora ,o Ihu Karaiti. Amine.
Tiakina matou, e te Ariki, ahakoa e oho ana aha koe moe ana
ranei kia mataara tahi ai pera me Te Karaiti, kia takoto iho ai
matou a moe iho i runga i te rangimarie. Amine.
" Ka takoto marire ahau, a moe tonu iho; ko Ihowa anake
hoki hei mea kia au taku noho." Amine.
HE WHAKAMAHARA.
EHOA ma e nga kai tautoko o Te Toa Takitini, i awhinia nei
i au i te Hui nui i te Tiriti o Waitangi me te Hui nui a te
Arawa i Ohinemutu. Rotorua, i te tau 1922.   Tena ra kou-
tou katoa.   He whakamahara atu tenei kia koutou katoa, kua tae
tenei ki te wa e tutuki ai te tau, no reira, tukua mai a koutou
6/6 mo a koutou pepa mo tenei tau, toia mai ano era atu hoa
o koutou ki te tango i te pepa.    Heoi kia ora tonu koutou katoa
i nga manaakitanga nui a te Runga Rawa.
NA PARATENE NGATA.
NGA TANGATA O NU TIRENI.—E whakaatu ana te Kahiti
pakeha o Pepuere nei, ko te tokomaha o nga tangata kei raro
i te mana o te Kawanatanga o Nu Tireni kua eke inaianei ki te
kotahi miriona, e toru rau e whitu tekau mano e whitu rau
e whitu tekau ma waru (1.370,778). O tenei kaute e 53,520 nga
Maori, no Niue me era moutere 13,300, no Hamoa ki te Hauauru
38,395.
Mo te mate poho me te  rewharewha me kai i te WOODS
GREAT PEPPERMINT CURE—1/9, 29 mo te patara.

6 6

▲back to top
6TE TOA TAKITINI           Aperira 1, 1923.
ME PEHEA A AORANGI.
Na Wiri Perenetihi ( W. Prentice).
HE kupu torutoru enei ki nga Maori katoa e whakatu
kereeme ana mo te Poraka o Aorangi. Hei te 10 o nga ra
o Aperira e tu mai nei ka tu te Kooti Whenua Maori ki
Waipawa ki te uiui ko wai ma nga tangata e tika ana kia uru ki
taua whenua me te rahi hoki o nga paanga i ia tangata. Na, e
te iwi, e nga hapu, kei te mohio katoa koutou ki nga tikanga
o nga tipuna mo nga whenua. I a ratou e ora ana i nohoia i
mahia hoki e ratou nga whenua, no te matenga ka tukua iho aua
whenua ki o ratou tamariki hei oranga hei mahinga ma ratou
a ko tona tikanga me taka iho aua whenua ki o ratou tamariki
i muri atu i a ratou. I nanahi nei no o koutou matua nga whenua,
taka mai ana kia koutou, engari i tenei ra kua hokona katoatia
e koutou te nuinga o nga whenua, a ka pewhea a koutou tamariki
apopo. He take tino nui tenei hei whirwhiri ma koutou, he
take nui hoki mo te taha ki a koutou tamariki. Kua tae mai
e Pakeha kua noho tuturu ki Niu Tireni inaianei. He aha te
mahi a te Pakeha mo ana tamariki, tena tirohia. He hanga
whare kura, ko tona tikanga me haere ona tamariki ki te kura
mo nga tau maha noa atu. Kanui ona moni e whakapaua ana ki
nga mahi o te matauranga. I te mutunga iho o te kura ka
tukuna ana tamariki ki te ako i nga mahi a ringaringa me era
mahi huhua a te pakeha a ko etahi ka tukuna ki nga kura nunui
ki te kimi i te hohonutanga o te matauranga. He aha te take o
enei mea katoa? Kia mohio ai nga tamaraki ki te mahi oranga
mo ratou. Tirohia nga nupepa nui a te Pakeha e tangia ana i
nga ra katoa. Kei roto i aua nupepa he akiaki i nga tamariki
kia kaha te kimi i te matauranga kia kakama ai ratou ki nga
mahi katoa. Ko etahi pakeha whakaaro nui e hoatu ana he
painga, he moni ranei he whenua ranei hei oranga mo nga
kareti me era atu kura nunui hei awhina i nga mahi matauranga
mo nga tamariki. Na e te iwi me ata whakaaro e koutou enei
mea. Kaore ano koutou i mahi oranga ki runga ki tenei whenua
o Aorangi, kaore ano kia puta mai he painga mo koutou i roto,
ki te ngaro atu kaore koutou e mohio ki te ngaronga, a he aha
i whatorotia ai. He aha te he o te tuku atu i tenei whenu hei
awhina i nga mahi matauranga mo a koutou tamariki. He mea
tenei e tino hiahiatia ana i tenei ra i te mea kua pau te nuinga
o nga oranga a nga tamariki i nga matua te kai. a kaore e
mohiotia e kitea atu ranei nga hua. Titiro ki Te Arawa i tuku
ra i nga moni o nga moana hei painga mo nga tamariki mo nga
mahi o te matauranga. He aroha tino nui tenei hei tauira ma
koutou. E Ngatikahungunu he iwi rangatira koutou,
kaore e hoki iho ta koutou aroha i ta te Arawa mo ana tamariki,
na reira te inoi nei kia koutou hoatu a Aorangi hei oranga mo
nga mahi o te matauranga. Kaua ra hei tukua mai he kupu i
tenei ao he iwi whakaaro kore he iwi koutou i kai i nga oranga o.

7 7

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI                                     7
nga tamariki.    I kitea ano te aroha o etahi o koutou tipuna i
hoatu ra i te whenua mo te Kura i Te Aute Kareti. Ko nga oranga
o taua whenua e riro ana hei awhina i nga Kura o Te Aute me
Hukarere, engari he iti aua oranga mo nga mahi e hiahiatia i enei
ra.  Na o koutou matua ke tenei aroha, a tena he aha ta koutou. I
puta mai ano te aitua ki te Kura i Te Aute i te weranga i te
ahi. a i te kore moni kaore ano kia tu he wharekura, he whare-
kura nui e rite ana mo nga mahi whakaako o enei ra.    Ko nga
mahi e akona ana ki reira inaianei ko nga mahi ahuwhenua,
ko nga mahi a ringaringa me nga mahi o te matauranga.    Ara
ano etahi atu kura kei Haake Pei nei kei te whakaako i a kou-
tou tamariki a e tika ana kia awhinatia ano era kura.    Na me
ata titiro e koutou te ahua a o koutou taitamariki i enei ra o
Haake Pei nei.   Kaore o ratou paamu e ahei taua te ki he toa
ratou ki taua  mahi, kaore he takuta Maori.    Kaore he roia,
kaore he kai whakaako, kaore he Rangatira Kamura, kaore he
tohunga mahi mapi mo te hanga whare.    Ka haere ka titiro
ki roto ki nga whare nunui mo nga mahi maitai nga mahi tima,
ki roto ki nga Poutapeta, ki roto ki nga whare kamura, ki roto
ki nga whare motoka, me era atu whare mahi katoa a te pakeha.
ka kitea ranei a koutou tamariki e mahi ana i reira—kaore, he
aha te take?    He kuare no ratou, kaore i whakawhiwhia e nga
matua, ki nga matauranga mo enei tu mahi.    A kei te aha aua
tamariki?    Kei nga mahi katikati hipi, kei nga mahi teihana,
kei nga mahi waapu, kei te whai haere i nga mahi kawanatanga
mo te iwi kore mahi kua uru ki roto ki nga ropu kore mahi—
kaore e mohio ki nga mahi a nga mahunga nunui.  Kei te penei
tonu te haere apopo kua harihari haere i o ratou paraikete i te
rori.   E oho e te iwi kaua e tukua a koutou tamariki hei taure-
kareka, kaua e waiho ratou hei tapatapahi rakau hei utuutu wai.
Ka taea e koutou inaianei ki te hoatu mo nga tamariki etahi
o nga kongakonga o ta ratou rohi.   He iti te whenua apopo mo
a koutou tamariki me a koutou mokopuna, a ko te oranga mo
ratou kei ta koutou kaha ki te hoatu i te matauranga mo nga
aiahi roro me nga mahi a ringaringa.    Ka kite koutou inaianei
ko   te   ora   mo   te    Maori    ko   tona   whiwhi    te    matauranga.,
me   ako ki  nga  mahi katoa  kia  ahei  ratou  te  tu ki  te  taha
o te pakeha  i ona turanga mahi katoa.    Na kia taea  ai enei
mea awhinatia a koutou tamariki, whakamutua enei whakawa
mo Aorangi. ka hoatu i taua whenua mo nga mahi o te matau-
ranga.    A ko koutou ano hoki e te iwi e kakari mai nei mo
Puketitiri,  potaetia kia koutou nga korero  o  runga  nei.    He
huarahi kai moni nga whakawa.   Tena, kia kite te iwi katoa i ta
koutou   aroha  nui  hoatu  ano  a  Puketitiri  ma  nga  mahi o te
matauranga kia takiruatia i nga whenua mo aua Mahi Nunui.
Mo nga tamariki kaha te rewharewha me kai i te WOODS'
GREAT PEPPERMINT CURE.—1 9, 2/9 patara.

8 8

▲back to top
3TE TOA TAKITINI           Aperira 1. 1923
Ki te Etita o Te Toa Takitini.
TENA KOE ME TO KOMITI.
AHAKOA, kua roa Te Toa Takitini   ehora haere ana i ana
taonga nui whakaharahara hei painga mo te iwi Maori.
otira kei te pehea te iwi Maori, awhea ano he awhina
kaha, e ora ai te pepa, ina hoki kaore ano i nui ake i te 700
nga kai tango a taihoa ake nei pea ka ngahoro atu ki raro etahi
o taua 700.    Tena kei whea te 52,751?    Kia pehea rawa  he
karanga ma Te Toa Takitini e ara ai te whakaaro o te tangata.
Ki taku whakaaro mehemea e tae ana ki te kotahi mano nga kai
tango i runga ano i taua 6/6 mo te tau ka ora tonu nga mahi
o  te  pepa.     He  mahi  tika  tenei    ma   nga  rangatira  me   nga
tangata whai whakaaro, te kohi haere i roto   i o ratou hapu i
nga ingoa, me nga moni utu tau mo te pepa.    Tena tu mai ki
runga, haeretia e Wanganui, i ou iwi, i ou hapu, mahia tenei
take pai.    Notemea e marama tonu ana tatou, ma te rahi o te
moni e taea ai nga mahi nui o te pepa.    Heoi ra irunga i te
ahua ngoikore, ka whakaaro toku ngakau me neke ki te 10/-
te moni utu tau  mo te pepa.    A me kohi  mai kia nui  nga
rongo korero o nga iwi o te ao, a me whakauru etahi korero
paki purakau a te pakeha hei kinaki, e reka ai ki nga Wairua
hiamoe.    Kanui pea  enei korero, na  te ngakau Manukanuka
kei mate te pepa, pera i nga tini pepa kua ngaro ki te po i tuku
atu ai au i enei kupu.
He tino taonga ta tatou pepa, hei kawe mai i nga taonga
nui, hei whangai i te hinengaro o te tangata, e marama ai te
hikoi o nga mahi, ma nga whakahaere e ora ai te iwi Maori.
Titiro hoki ki o tatou tino tangata e whangai mai nei i Te Toa
Takitini ki nga korero nunui, me nga tohu tohu pai, e ora
ai tatou, ara a Dr. Te Rangihiroa me ona hoa maha e tuhi korero
nei ki te pepa. Heoi tena.
Ko te Tahua e whakahaere atu nei au, mo nga tamariki kura,
e mau na taku panui i te Nama 16 o Te Toa Takitini, hei awhina
ia ratou e tae atu ai ki nga kareti nunui, i whakawhaititia e
au ki te takiwa o Waiapu, kia takoto he kaupapa marama
e timata ai taua take, ma nga takiwa i waho atu a titiro mai.
ka tango atu i te tauira kua kitea hei whakahaere ki era atu
takiwa. Kaore he he ina kitea he tikanga e taea ai nga
take e rua, ka riro ma te Hui hei whiriwhiri i te kaupapa, e
titiro nga taha e rua, e whakatau hoki ki ta ratou i kite ai.
Ehoa ma e nga kai awhina o te pepa, kia ora. kia kaha,
ma te aroha noa o te Atua tatou e awhina.
NA PARATENE NGATA.
PITOPITO KORERO.
HE WIRA. — I te 19 o nga ra o Pepuere ka panuitia mai e te
Kooti i Heretaunga te wira a Katipo Eriata. E £800 tana moni
i waiho ake ai hei manaaki mana i tana Hahi ara i te Momona.
He wahine rangatira no Taniwaka te tupapaku hei.
Kooti ki Takapau i te 5 o Aperira. Kua whakakorea tenei
panui a kua tuturu ki Waipawa i te 10 o Aperira.

9 9

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI
NGA WHAKATAUKI.
KANUI   nga   perehitanga   i  nga kupu  whakatauki   a  nga
tupuna ki roto i tenei pepa he mahara kia manaakitia
mai e te iwi hei whakaranu ki roto i nga korero o enei
ra hei whakawairakau mo nga tahu korero.    E tika ana
ano hoki kia marama  mai ano koutou ki nga whakapakeha-
tanga o aua whakatauki.    Tino pai hoki kia manaakitia e nga
tamariki kura enei tu korero    Ko te hiahia o Te Toa Takitini
kia kaua koutou hei whakarongo anake  engari hei kai mahi
hoki.
NGA KUPU OATI.
(1) Nga korero o era nga rangi, mahue noa ake.—Promises
of other days wholly left behind.
(2) He marama koia kia hoki rua ki taha tai?—A moon
indeed to return to "taha tai" (the beach).
(3) Poroporoaki tu-ata, whakahoro ki tau ke!—Last words
at parting stand close at hand, deferred by lips to another
day.
(4) Hohoro i aku ngutu, e mau ana i taku tinana.—My lips
were fast, but my body is firm.
(5) Haere ana a manawa reka, noho ana a manawa kawa!—
Goes off Well-pleased, remains behind Bitter-Mind.
(6)  He pai rangi tahi.—A short-lived pleasure.
(7) He pai tangata e kore e reia: kino wahine ka reia.—A
handsome man is not sought after; but an ugly woman is sought
after.
(8) He pai kanohi, he maene kiri, he ra te kai ma tona poho,
tena ko te kupu he kupu kau!—Pretty face, smooth skin, basks
its breast to the sun, but words are words only.
(9) He pai kai e kore e roa te tirohanga; he pai kanohi e roa
te tirohanga—Good food is not long looked at: a good-looking
face is long observed.
MO TE NGAKAU KAKAMA.
(1) Tohea ko te tohe i te kai!—Persevere strenuously, like as
you do in eating!
(2) Na te waewae i kimi!—Sought for by the legs.
(3) He iti te mokoroa na ana i kakati te kahikatea!—The
(wood) grub is little, but it gnawed the "kahikatea" (white
pine).
(4) Ma te kanohi miromiro e kite!—To be found by the
miromiro (bird—Petroca toitoi).
(5) He kai iana ta te tou e hoake?—Will the posterior give
you food?
(6) E rua tau ruru; e rua tau wehe; e rua tau mutu; e rua
tau kai!—Two years of drought; two years of scarcity; two
years of failure; two years of plenty!

10 10

▲back to top
10TE TOA TAKITINI           Aperira 1,
( 7) Tuangia te ururua kia tupu whakaritorito te harakeke. —
Clear off the entanglements that the young shoots of the flax-
bush may grow vigorously.
KORE MAHI, MANGERE, PUKU KAI,
(1) Hohonu kaki, papaku uaua! — Deep throat, shallow
sinews- !
(2) Ka kai kopu, ka iri whata. Kei te uaua te kore. — He fills
his belly: he puts it away; the sinews are absent (but no wish
to work ) .
(3) Kei te raumati ka kitea e koe te tupu! — When summer
comes you will then find it by its sprout!
(4) E noho tena te au o Waikato hei kawe i a koe. — Sit on,
there are the currents of the Waikato to take thee!
( 5 )  He hoanga tangata tahi he ngahuru puta noa. — At plant
ing time single-handed; at harvest all around.
( 6) He hoa ngahuru, taha ke raumati. (He kupu enei i
manaakitia e Te Hapuku). — A friend in harvest, but not in
summer.
( 7)  Taringa muhu kai. — Ears on the qui vive for food.
(8) Pikipiki motumotu, ka hokia he whanaunga. — Constantly
returning because he was a relation.
HE KAI-A-WAHA, HE NGUTU KORERO.
( 1) He pata ua ki runga, he ngutu korero ki raro. — A rain
drop above, a human lip below.
( 2) He tao rakau e karohia ka taha; tena he tao ki te wero-
hanga atu tu tonu. — A thrown spear warded off will pass you by;
but a spoken spear thrown will cause wounds.
( 3) Kai te katokato ahau i te rau o te pororua. — I am gather-
ing the bittter leaves of the thistle.
(4) Tenei te whakangungu nei ki nga tara-a-whai o Araiteuru.
— Here I am opposed to the stings of the sting-rays of Arai-te-
uru.
(5) Kia eke ahau ki runga ki te puna o Tinirau. — I may
climb upon the well of Tinirau.
(6) Aweawe ana nga korero i runga o Maunga Piware. — Gas-
bags flaxs on Mount Piware.
(7) Tangaroa pu kanohi nui. — Large-eyed Tangaroa (he can
see everything) .
(5) E! kei whawhati noa mai i te rau o te rata. — Ah; don't
pluck the blossoms of the rata tree!
( 9) Ko Maui tinihanga. Ko Maui whare kino. — Maui deviser.
Maui of the ill-famed house.
(10) Ko korua pea ko tama-arero i haere tahi mai? — Perhaps
you and False-tongue came together.
(11) Ka mahi te tamariki wawahi tahaa! — The thoughtless
children (calabash-breakers) now begin.

11 11

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI                                     11
NGA TAPUWAE O TE PATU-POUNAMU NEI O
TAWATAHI.
E HOA ma kei riri mai koutou ki enei tu korero e whakao-
hotia ake nei i roto i o tatou ra o te pakehatanga o te
tangata me te tikanga. He aroha tonu ake ki nga kianga-
a-waha me a ratou Hitenga tae atu kia ratou rauhitanga i te
tangata i roto i o ratou ra e toitu ana te Mana Tangata e
whanui atu ana te Mana Okinga i runga i te Mata o Te
Whenua, e mau hiku noa ake nei i o tatou i whai mahara ki te
manaaki i nga kupu a o tatou tupuna i kiia ai te hungai
whiwhi he tangata, i tahuri tonu iho ai etahi ki te titiro koro-
taha kia ratou ano i te kawenga o nga whakaaro o nga ra o Te
Pouritanga. Otira na te Ringa Kaha o te Whakapono ka
hipoki i runga i a ratou, koia ka mana te paeratatanga mai
me te tiringa i nga huarahi me nga maname nga kawanatanga
pakeha, koia i roto i enei ra kua Karauna Karaatitia katoatia
te mana o te tangata, kua mana tangata-kotahitia. na reira i
tangi atu ai te ngakau ki nga tikanga a nga tupuna i tu Rangatira
ai a ratou kapu i roto i te ngakau o te pakehatanga. Tera pea e
hoa ma ka rima nga whakapaparanga o te korerotanga ka tuhia
iho nei e ahau mo Tawatahi, otira kore he perehitanga i enei
korero hei mohiotanga mo tatou me a tatou uri i muri i a tatou,
mo te tupono rawa ake ki te eketia e ratou nga taumata teitei
o te matauranga, ka whai taonga ano ma ratou hei apiti atu ki
nga mea o enei wa hei whakarawaka i nga kupu whaka atu
i te whanuitanga atu o ratou nei mohiotanga ki nga kupu me
nga korero e pa tata iho ana kia ratou ake, na konei i maharatia
ai kia perehitia enei korero.
TE  HAERENGA MAI  O WAIRARAPA KI  HERETAUNGA
NEI.
Ka whakaekea a Wairarapa e Ngati Awa, Ngati Raukawa.
Ngati Tama, Ngati Toa, ka mate a Te Maari-o-te-rangi. a Te
Iho-o-te-rangi, a Te Ohanga-i-tua, ka heke nga tangata ki Here-
taunga. Ko Nuku no muri rawa ka haere atu, kia hinga rawa
a Te Tarata a Orongorongo. ka mate a Ngatiawa me Ngati
Tama i reira ka mate a Paengahuru, te tangata na ana a
" Tawatahi, patu pounamu," te putake o tenei tatai korero.
Ka riro mai taua patu i a Nuku, ka haere atu ia (Nuku) me te
patu nei ki Waimarama (Heretaunga) Hui katoa a Kahungunu
ki te whakamanuhiri i a Nuku. Tau rawa te ope ki te kainga
katahi ano a Nuku ka tono ia Nga i Te-Ao i a Te Hika-o-
Tumapuhiarangi Ngati Mahu Ngati Ruatapu me Rakaiwhakairi
kia hoki ki te whakatau i nga mate o Te Maari-o-te-Rangi o Te
Iho-o-te-Rangi o Te Ohanga-i-tua, me nga tangata o Wairarapa,
a kia whaka tau rawa ki te kainga ka haere ai. I konei ka tu a
Te Haeata ka waiatatia tona tangi mo te kore e hoki ki Wai-
rarapa. Ka pouri a Nuku katahi ka waiatatia e ia tona
waiata:—

12 12

▲back to top
12TE TOA TAKITINI           Aperira 1. 1923
" TARIA MAI TE WAIATA."
Ka wana te waiata, ka whakaaetia te tono a Nuku, ka haere
a Ngati Kahungunu e rua rau, ka tae ki Maungarake ka po.
Titiro atu ai te taua nei kapi tonu tahi taha, tahi taha o te
moana o Wairarapa i te ahi. Rere tonu mai te wehi. Kei
runga rawa ko Te Hapuku : "E ta ! Kei hea te wai hei tinei
i te ahi e ka mai nei? " Ka whakautua e Nuku: " E! Kaati noa
ra i te hanga ka tae mai ahau i koutou ki te kainga nei; waiho
ake ahau i konei whakamanawa ake ai ki taku kainga: e hoki
koutou! "
Ka hoki te nuinga o Ngati Kahungunu ka noho etahi i te
aroha. I muri ka whakatika a Nuku me tona ope he mea
ata whiriwhiri no Ngati Kahungunu no Ngai Te Upokoiri,
hinga rawa ko Tauwharerata tenei. Ka mau i konei te wahine
a Te Wharepouri ara a Te Uamairangi me te iramutu o Te
Wharepouri a Tuwhare me etahi atu tokowhitu ka mauria i
runga i te waka ko Ngamahanga te ingoa ka hoea atu ki
Hinengatiira i te pito whaka-te-marangai o te moana o Waira-
rapa. I reira tetahi waka ko Ngatoto te ingoa he waka taua e
whitu nga taumanu; ka poua e rua nga toko ki te kei e rua ki
te ihu: ka hunaia nga toko, ko te waka i waenganui, ka mauria
atu nga toko nga hoe nga rakau huata nga tokotoko a te taua
ka puputia ka whaka papatia ki runga i nga taumanu o te
waka, katahi ka herea nga kuri e rua ki runga ko kaupeka te
ingoa o tetahi, ka waiho atu e Nuku tona ihupuni no Tareahi
ko Hurutea te ingoa ka herea ki te kei, katahi a Nuku ka hoe
mai ki Te Kai Kotariki ara ki Akura me ona herehere. Ka tae
ki uta katahi ka ki atu a Nuku kia Te Uamairangi " Haere
koutou ko o tamariki e hoki ka ki atu kia Te Wharepouri, he
aha taku take kia ia i haere mai ai ia ki te patu i au ki te tango
hoki i taku kainga; tenei ahau ka haere ki Te Rawhiti. Maku
e haere ka hoki mai ki te maioha ki taku kainga. Ka waiatatia
e ia tenei waiata na: —
" TARIA MAI TE WAIATA."
Te mutunga iho o te waiata ka tu atu a Te Uamairangi ka mea
atu kia Nuku! " E Nuku ka ora ano matou ko aku tamariki
me aku tungane ia koe mauria atu a Te Kakapi-te-rangi
te tamahine a Te Wharepouri hei tohu mo to aroha kia matou.
Waiho ra maku e hoki ka korero kia Te Wharepouri. Ka tae
te ope o Nuku ki Waimarama ka whakahokia mai a Ihaka
Ngahiwi ki te whaka hoki mai i Te Kakapi-o-te-rangi he whakau
tonu na Nuku i tona maungarongo kia Te Wharepouri. Na
konei te take o te haere a Te Wharepouri ki Nukutaurua, ara
he whai ake i a Nuku. Ka hoki mai i Tokaakuku katahi ka ki
atu a Tutepakihirangi ki a Te Kani-a-Takirau. "E ta kaati ra
ka rite i ahau au take, me whakaaro hoki koe ki te whakahoki
i au ki taku kainga, kia mihi atu ahau kia tangi atu ki nga taka-
hanga waewae o taina e pukai mai ra i te pu o te tonga.'" Ka
«tua e Te Kani-a-Takirau." "E ta! Titiro ake ki tenei kanohi

13 13

▲back to top
Aperira 1. 1923TE TOA TAKITINI                                    13
tangata  e whaetaeta mai nei i roto i a tatou.    Mo te pakeha
tenei kupu.    I te ra i hoki mai ai Tutepakirangi ka poroporo-
ake mai a Te Kani-a-Takirau.   " Naumai!    Haere e hoki ki tou
kainga!    Manaakitia te tangata hei hoa mou! '"    Ka tae mai te
heke nei ki Te Kopi, ka tonoa atu nga iwi o Te Tai Hauauru a
Ngatiawa.   Ngatitoa.   Ngatitama.  Ngati  Raukawa.     Ka  tu   atu
a  Te  Peehi  Tutepakihirangi ka  mea  " E  nga  iwi  e  pae  nei
taku kupu, kaati mai ra koutou i tena taha o to tatou maunga
e  pae nei.    Ko  nga  kaokao  o tena  taha kia koutou  ko nga
kaokao o tenei taha ki au.   Ko te tuatua o Tararua ko o tatou
pokohiwi.    " Ka   mau te rongo o tena pakanga i konei.    Otira
ko Ngati Tama kaore i pai ki taua  maungarongo whaka tika
mai  ana   a  Taringa  Huri ko Patu ka  mate  ki  Tauherenikau,
Na kona ka whakatika te taua ngaki  mate a Tahatahi me te
wahine, na ka tamia mai ano e Ngati Kahungunu ki Waiwhetu
ka mate a Te Au-a-Tarewai.   Ka whakatika i konei a Te Puni a
Ngatata a Te Rangitaake ka tono kia maunu a Ngatitama ki
waho  o  Wairarapa  a  kia   kaua  e  takahia  te   maungarongo   a
Ngati Kahungunu.    Ko te hekenga tenei o Ngatitama ki Pou-
tama i Taranaki, ka heke etahi ki Wharekauri.   No enei whaka-
nenene ka "tae mai a Tawatahi Patu pounamu ki Heretaunga
nei. ko Waimarama te kainga i tae tuatahi mai ai taua patu.
No nga ra mo nga uhunga  mo Tiakitai Kaumatua ka ngaro
taua patu i roto o Heretaunga nei.    Kaati na te patai a Meiha
" Brown." Tunuiarangi o Te Pua Nani, Carterton, Wairarapa:
— Kowai e mohio ana kia Tawatahi, na reira i tuhia iho ai tenei
korero.     Ko  te  wahanga   tuatahi  tenei  o  taku  mohio  ki  nga
korero mo tenei patu.    Mo te patai: — Kei hea?    E koro kei
tetahi o mokopuna o Ngati Hawea nei ara kei to matou Mata-
mua kei  a Te Kauru-o-te-Rangi.
( Taria te roanga. )
TE HURAHANGA KOHATU I WAIMARAMA.
NO Te Wenerei te whitu o nga ra o Maehe nei ka hurahia
nga kohatu whakamahara tanga kia Ani Kanara, pouaru
a Te Teira Tiakitai. me tona huatahi ara o Tu Tamariki
" Taylor.'" Nui atu te tangata i hui mai ki taua ra. Ngati
Kahungunu i Wairarapa Taniwaka. me nga rohe katoa o Here-
taunga i hui ki taua ra. Ko Henare Parata to Te Waipounamu,
ko Niniwaiterangi to Wairarapa, ko Paora Tahau raua ko
Pareawa Maniapoto te mangai o Tuwharetoa. I runga i te
paanga o Rev. Peneti e te mate, riro ana ma Atirikona Himikini
(Archdeacon Simkins) raua ko Rev. Pene Hakiwai e whaka-
haere nga karakia. Ko te Koaea me te " Orchestra o te marae "
na Rere Tima " Tommy " Kerei i whakahaere ko te teepu na
"Jack" Niania me "Barney' Ramiha i whakatakoto, ko te
Ahikai na Turoa ma, ko nga kupu o te marae na Mohi Te Ata-
hikoia, Tuahine Renata, Hori Tupaea, me Tuohu "Gillies," ko
te ropu whakangahau na " Bunny " Te Urupu Concert Party.
Ko te Orchestra o te ope " R.G.S.'" na Te Whiwhi Otene.

14 14

▲back to top
14TE TOA TAKITINI           Aperira 1, 1923
Kia ora nga whanaunga me nga Kai whakahaere o te Moko-
puna nei mo te pai o nga mahi o te marae me te manaaki i
nga tangata i whakaeke. Kanui hoki te mihi o Te Toa Takitini
mo te Mahara o nga tangata o Wairarapa me te Waipounamu
ki taua ra. Hoki atu ana te ngakau tangi ki nga Kaumatua
kua ngaro. Kia nui hoki nga manaakitanga e puta mai
kia koutou e te hunga Taitamariki i hui mai nei ki te hapai i nga
tikanga katoa o te marae o to koutou tipuna-koka me to
koutou hoa aroha kua wehe atu nei ia koutou, i mahue ake nei
tona kupu kia koutou: — " Tiakina taku tamaiti: Kaua hei tangi
ki ahau engari e tangi kia koutou! "
HE TAONGA HEI PUPURI.
KUA   whakakaupapatia nga kape o Te Toa Takitini,
timata mai i te nama 1 o Akuhata. 1921, ki te nama 19
o Pepuere, 1923. Kua apititia mai hoki te pukapuka o
te Tiriti o Waitangi, nga whakaahua o Kawana Hopi-
hona, Te Wiremu Kaniwha, me Tamati Waka Nene, me etahi o
nga whakairo i mahia ai e nga kaumatua hei ingoa mo ratou ki
runga ki te kirihipi o te Tiriti. Kei tenei Kawenata hoki nga
ingoa e 512 o te hunga i haina, o ratou hapu, o ratou kainga, me
te ra i hainatia ai taua Tiriti e tena rangatira e tena rangatira.
E rima tonu nga kape kei te toe. Ko te utu mo taua pukapuka
whakakaupapa e rua pauna (£2). He tino taonga tenei hei
tiaki pai ma te hunga whakaaro nu ia tuku iho ki o ratou uri i
muri i a ratou. Kua pau katoa nga kape o Te Toa Takitini a
kaori hoki e taea te whakakawenata a muri ake nei e uru katoa
ai nga kape mai ano o te timatanga a tae noa maiki to Pepuere
nei. Ko nga mea e tino hiahia ana kia tiakina atu he kape ma
ratou me penei te waea —
Rev. Bennett, Hastings.
Tiakina he kawenata maku.   Tenei te rua pauna
ka tukuna atu.
(To ingoa.)
" Ko te manu moata ka whiwhi."
TO TATOU AO.-— Te ahua o te ao he pena me tetahi paoro
kei te takiwa e tere ana. Mehema ka meihatia te puku o te ao
ara " block."
ko tona rahi e 25.000 maero Mehemea e taea ana te wero
tana puku i Nu Tireni nei kia puta atu ki tera taha o te ao. ko
te hohonu o tera wahi e 8,000 nga maero. Ko te wahi oneone
o te ao kaore i tino hohonu, ara e 40 tonu nga maero. Ko
waenganui o te ao he ahi. Ko te matotoru o taua ahi e 7,920
nga maero. Mehemea ka taea te whakarite o te ao ki te heeki,
ara hua manu, he matotoru ke te anga o te heeki, i te oneone i
runga i te ao.
NGA WHAKAAHUA. — Kua timata i tenei marama te
whakauru whakaahua ki te pepa. Mehemea tera tetahi whakaa-
hua tangata, kohatu, Whare-karakia, whare runanga e hiahiatia
ana kia uru ki te pepa, me tuku mai i te timatanga o te marama.
Me tuku mai hoki te pauna hei utu mo te mahinga i te mai-tai,

15 15

▲back to top
Aperira 1, 1923TE TOA TAKITINI                                    15
KO NGA PANUI me nga ripoata e hiahiatia ana kia uru ki
te pepa, me tae mai ki Heretaunga i te 22 o ia marama. Ko nga
ripoata i tae mai i muri i ena ra he uaua te whakauru ki te pepa.
TE TERE O TE MOTOKA.—Ko te motoka tere o te ao no
tetahi rangatira ko Count Zborowski te ingoa. Kua taea e ia te
116 maero i te haora kotahi. Kua taea hoki e ia te rua maero
i te meneti kotahi. He tere te motoka nei, engari ko Papatua-
nuku e rere haere nei i tona huarahi i waho o te ra kei runga
noatu tona tere. E kiia ana e nga matauranga kei te pena me
te whetu te ao e rere haere ana. Ko te kaha o tana haere 18
maero i te hekene kotahi.
MANA WHAKAORA.
Kei te haere mai tetahi tangata rongo nui ko Mr. Hickson
te ingoa. Ka 16 ana tau e mahi ana i nga tikanga whakaora
turoro. Kei Ahitereria ia inaianei. Kei te 1 o Oketopa ka tae
mai ki Nu Tireni. Ka timata mai tana mahi i Akarana. £
4 tonu ana ra ki tena Pihopatanga ki tera Pihopatanga. Kua
tono nga pihopa kia puta nga inoi a te Hahi mona. He kai-
karakia taua tangata no te Hahi o Ingarangi..
MARAMATAKA MO NGA RATAPU.
APERIRA 8.—RATAPU 1 I MURI I TE ARANGA.
Ata: Tau 16,  1 ki 36.     1 Kori 15.  1 ki 29.
Ahiahi: Tau  16: 36.    Hoani 20, 24 ki 30.
15.—RATAPU 2 I MURI I TE ARANGA.
Ata: Tau 20, 1 —14.   Ruka 12, 35.
Ahiahi: Tau 20,   14 ki 21.     Karatia 5.   13.
22.—RATAPU 3 I MURI I TE ARANGA.
Ata: Tau 22.    Ruka 17, 1. .20.
Ahiahi: Tau 23.     Epeha 5, 22 ki 6,  10.
25.—TE RA O MAAKA.
29.—RATAPU 4 1 MURI I TE ARANGA.
Ata: Tiute 4,   I. .23.    Ruka 20, 27 ki 2 1-5.
Ahiahi: Tiute 4, 23 ki 41.    Korohe 1,21 ki 2.8.
MEI    1.—RA O PIRIPI MANA KO HEMI.
6.—RATAPU 5 1 MURI 1 TE ARANGA.
Ata: Tiute 6.    Ruka 23, 26 ki 50.
Ahiahi:  Tiute  9.      1   Teharonika   3.
10.—RA KAKENGA.
13.—RATUPU I MURI I TE KAKENGA.
Kaore e hapa te ora o te rewharewha me te maremare i te
WOODS' GREAT PEPPERMINT CURE—1/9, 2/9 patara.
Mo te Puru me kai i te WOODS' GREAT PEPPERMINT
CURE—1/9, 2/9 patara.

16 16

▲back to top