Te Toa Takitini 1921-1932: Number 13. 01 August 1922


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 13. 01 August 1922

1 1

▲back to top
Te Toa Takitini
Registered at the G.P.O as a Newspaper.
Te Utu mo te Pepa 6/6 i te tau.
Me penei nga reta "Te Toa Takitini " Box 300, Hastings.
NAMA 13HASTINGS          AKUHATA 1,
Ko Wai Te Ingoa ?
TENEI ano etahi o nga reta mo te ingoa o te pepa
kaore i taea te perehi ki te papa o Hurae i te
kore wahi watea o te pepa.
" Ko taku pooti mo te ingoa o te pepa, kaati
noaiho ko te ingoa tonu o ta tatou pepa inaia-
nei, ara ko "TE TOA TAKITINI."    He tangi
noa ake he mahara  ki  nga  morehu o a tatou
tamariki i hoki ora mai nei kia tatou, me era
hoki o a tatou tamariki e  takoto mai ra  i Te Pae o te
Pakanga; i tuku whakakarere nei ratou i o ratou tinana,
he whakaaro ki a tatou,  ki  te  Kingi, ki  te Kara hoki.
Kaore hoki he pepa Maori   i   peneitia  te  manaakitia   o
mua iho ra ano."—Na Canon H. Pahewa, Te Kaha.
" E rua aku ingoa e pa ana ki te iwi Maori katoa.
Tuatahi, ko TANGAROA-A-MUA. Ka tae ki tenei ra
ka hi ika te iwi Maori atu i tenei moutere tae atu ki
Hawaiki. Ko tetahi o aku ingoa ko TE MATAU A
MAUI, nana i hi tenei moutere."—Na Hingangaroa Riiti.
Whangara.
"Taku ingoa i kite ai ko 'TE IKA ROA A MAUI.'
He ingoa tenei e uhi ana ki runga i te iwi Maore katoa."
—Na Tangi Leach, Whangara.
" Ta tatou pepa he morehu no nga pepa Maori. Te
iwi Maori kua morehutia, te reo Maori kua morehutia. A
tatou tamariki i hoki morehu mai i te pakanga. No reira
he ingoa pai tenei te morehurehu o te iwi Maori, otira me
whakapoto penei:—" TE MOREHU MAORI." — Na
F. Smith, Puha.
"Ko taku ingoa mo ta tatou pepa ko 'TE RA O TE
RANGI.' Ka puta mai te Ra i te ata ka timata U:
marama katoa o te ao. Penei me ta tatou pepa, ko ia te
kai hari i te maramatanga ki nga marae o Aotearoa me
Te Waipounamu. Ahakoa te ingoa kua whakahuatia

2 2

▲back to top
2TE TOA TAKITINI                Akuhata 1, 1922
nei e ahau, ka hoki ano taku whakaaro ki te ingoa nei
TE TOA TAKITINI. Tetahi ingoa ataahua tenei. I te
wa i era manu, e noho ana hei ingoa mo ta tatou pepa ko
Te Pipiwharauroa. E mohio ana tatou ki te tangi taua
manu kua tata te raumati. Ko nga tinana ia o nga
tangata kei te matao. Ko te take tena i matao ai hoki
te pepa. Mo tetahi o a tatou manu mo te Kopara, ko-
pani tonu atu nga whakaaro o nga morehu o Aotearoa
me Te Waipounamu. Mo te ingoa nei mo Te Toa
Takitini, i toa te ingoa, i toa te rere haere ki runga i nga
marae o nga motu nei. I toa te tatutanga atu o nga
tapuwae ki runga ki nga marae katoa, ohorere ana nga
iwi nga hapu ki to tatou taonga." Na Tawhanga Eruera.
Nu Paremata, Taranaki.
"E pooti ana ahau i te TIRITI O WAITANGI hei
ingoa mo te pepa. Ko te oha hoki tena a te Kuini i
waiho ki a tatou, tae atu ki o tatou rangatira nana i
whakaoti tenei Tiriti."—Na Horomona Himiona, Hau-
paru, Rotoiti.
"Kua kite iho ahau i nga ingoa a ia tangata a ia
tangata. Ko taku ingoa ko TE TIRITI O WAITANGI.
Heoi ko taku kupu atu ki a koe me tuku mai te mana ki
a au kia whakahaere atu ahau i etahi tangata o enei
takiwa ki te tango i te pepa me te utu mai i te moni, a
maku e tuku atu."—Na Meiha H. P. Tunuiarangi. Pua-
nani, Carterton.
"Kua takoto te patai ki te motu katoa 'Ko wai he
ingoa mo te tamaiti nei ?' Ko te whakahoki tenei ko TE
PAE O TE PAKANGA. 1 rangona he reo ki Nui
Tireni, he uhunga he tangi, he aue nui, ko nga kuia me
nga wahine e tangi ana mo a ratou mokopuna, me a
ratou tama, kihai i pai kia whakamarietia no te mea kua
kahore ke ratou. Ka rite tena tangi ki ta Rahera i nga
ra i whanau ra a Te Karaiti."— Na Panikena Ka. Rangi-
tukia.
"I enei kua kite iho i nga ingoa mo ta tatou pepa.
E tautoko ana i TE TIRITI O WAITANGI." Whata
Karaka Rotoiti-
"Tenei kua kite iho i nga ingoa hou mo te pepa a
nga tangata o nga motu e rua nei. No reira kaore rawa
he painga o te nuinga o nga ingoa kua tae atu ki taku
titiro iho. Kia toru anake nga ingoa pai e tuku mai hei
pootitanga atu ma nga tangata whai pooti. Me taku
nga ingoa e toru. Waiho ma re pooti e

3 3

▲back to top
Akuhata, 1, 1922TE TOA TAKITINI                                     3
turaki nga mea e rua. Tuatahi: TE TIRITI O WAI-
TANGI, nana tatou i kiia ai he tangata. Tuarua : TE
HOKOWHITU A TU, te ingoa tenei o a tatau tamariki
toa i haere ai te rongo ki te ao. Tuatoru: AOTEAROA.
Kei te marama tonu tenei." — Na Tamihana Tikitere.
Ohinepanea.
"Taku ingoa ko TE HOKOWHITU A TUMA-
TAUENGA. Ko te take o tenei ingoa hei kohatu wha-
kamaharatanga mo a tatau tamariki i hoki mai i te
maara o te pakanga, me nga mea i mate atu. Ka kite te
iti me te rahi i te ingoa o a ratou tamariki puta noa nga
wahi katoa e haere ana tenei pepa."—Na T. Tamarau.
Ruatoki.
"Tenei ka tukua atu taku ingoa a TE WHAKA-
MAHARATANGA hei ingoa mo ta tatou taonga. Mana
e haere nga kainga nga iwi nga reo, nga marae o koutou
tipuna. Hei whakamahara ki a ratou tae noa mai ki a
tatou tamariki i uru nei ki te pakanga nui o te ao." Na
Hone Ngatara, Paeroa, Ohinemuri.
"Tenei tetahi ingoa pai mo te tamaiti na. He
HUIA te manu tino whai ingoa, te pare tapu o taua o te
Maori. Ko te taonga whakahirahira tena a nga kauma-
tua ka mate. He tohu na te Maori mo ona rangatira me
ona mana. Ko te Piriti u Waitangi ehara i te taonga
Maori, ko Kingi Hori te upoko. Ka tae mai u Kingi Hori
ki to tatou motu i huihui ai nga iwi Maori, pakeha, ki
Rotorua, ko te pare tapu tena i titia ai ki te mahunga
tapu o te Kingi, hei tohu ki te ao katoa i te kotahitanga
o ona iwi Maori i raro i te Tiriti. I tangihia te tangi mo
taua pare i reira :-— "Taku titiro atu e ki te rau o te Huia
aiara,Mehemea ko te tau e! Te hiroritanga ohinawa,
aiara.'' Ko te mokai tenei a te Tiriti mai ano o te wa o
te kai-tangata Kei te rangona tonutia toona reo e tangi
ana i runga i ona maunga tapu, " Huia ! Huihuia. He
reo tangi aroha." Te Matenga Kahu. Waipito Bay,
Taku ingoa ko te tohu o nga tamariki i haere ai ki
te pakanga. Mare atu nga mea i mate ki te maara o te
pakanga, hoki mai nga morehu ki te wa kainga. Ko to
ratou tohu kotahi tonu ko te HOKOWHITU-A-TU. Na
ratau i puta ai te ira tangata ki te ao. Na ratau i kau-
hautia ai te Tiriti o Waitangi ki ia marae ki ia marae.
Na ratau i korerotia ai nga manu tangi pai a nga tipuna.
He nui noatu nga whakamarama. Kaati i konei. Na to
koutou tuahine Na Kumeroa Kopu, Wairoa.

4 4

▲back to top
TE   TOA   TAKITINI.Akuhata 1, 1922
" I konei matou ko oku matu ; tipuna e tirotiro ana
ki te ahua mo te ingoa mo ta tatau taonga. Ina ta matou
ingoa ko TE HUINGA (United.) Te huinga o nga iwi
pehea te mahi pehea te whakaaro. Huinga i runga i te
Tumanako, i te Whakapono, i te Aroha, i noho ai tatau i
runga i te rangimarie.'' Na Uru Reweti, Torere.
'' Ko taku ingoa i mahara ai hei tapa ki ta tatou pe-
pa ko TE MOA. Kei te marama pea tatou ki te tatai
o taua manu. Kaati ko tetahi wahi noa au e whaka-
marama ake. Te taenga mai o Kupe ki rawahi nei ko te
tino taonga tera i kitea e ia o konei, a ko te utanga tera
o tana waka i hoki ai ki Hawaiki, i korero ai : ''Haramai
ka haere tatau ki te pu o te tonga, ki te whenua o te
manu i mauria mai nei e au He tohora ki te moana, he
Moa ki te tuawhenua." Ko te huarahi mai tenei o te kau-
ika tangata, tena ka puture mai i te kare o nga moana,
ka whiti mai o tatau tupuna ki rawahi nei. Kaati noa te
wahi e whakamarama kei hoha te kai-ta. Kua ngaro
taua manu, na reira hoki i hiahiatia ai kia tapaia hei in-
goa mo tatou tamaiti hei whakamahara ki te hunga mate
ara o koutou tipuna i hoe mai nei i te moana nui a Kupe
Na Pene Nahonaho Whangara (Kia ora e Koro, ka pai
o korero. Whakapaua mai o whakamarama mo te Moa.
Mehemea he waiata kei a koe mo te Moa tuhia mai. He
aha te kai a taua manu ? Pehea ai te taka hei kai .? No
tehea wa i ngaro ai, i ahatia hoki i ngaro ai ? -Etita.)
" Ko taku ingoa waiho hei ingoa mo to tatou pai-
oneone ko AOTEAROA ME TE WAIPOUNAMU.
Waiho enei ingoa e rua hei karangaranga hei pikau i
nga whakaaro nunui hei kororia ki nga uri o nga motu
nei. Kei te takoto whanui nga whakamarama kei te
mohia katoa nga iwi." Na K. H. Kamau, M.A.C.,
Hastings.
"Ko taku ingoa i whiriwhiri ai ko TE PEPA
MAORI MOTUHAKE O NUI TIRENI. Kaore he
tangata i rere ki waho i tenei ingoa. Ko te Toa Takitini
i tau ki nga toa taua anake, hawhe atu hoki nga mea i
tae ki te pakanga. Ko nga tangata kaore i tae kaore
he take ki Te Toa Takitini." Na H. Pitini, Te Pu,
Rotorua.

5 5

▲back to top
Akuhata, 1, 1922\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ 5
" Tenei taku ingoa ka whakaurua atu mo ta tatau
tamaiti. Ka tae ki te weherua o te po, ka tangi nga
manu o te whenua. Ka toto mai te hihi o Tawera ka
mohio tatou ko Tawera tena e taki ana i te marama o te
ao. Whai hoki me ta tatou pepa, koia te kai-taki mai i
nga whai-korero o Aotearoa me Te Waipounamu. No
reira ko TE HIHI O TAWERA taku ingoa mo te
tamaiti na."—Na Turei Heke, Mangamuka. Hokianga.
" Ko taku ingoa ko TE AKA A NOA i puritia ake
ai nga wairua ora katoa. Na nga tama hoki a Noa nga
iwi katoa e noho nei i te ao."—Na Herewini Temaro,
Port Awanui.
"Taku ingoa ko te whetu o te ata ko TAWERA. Ko
tena whetu te kai-wehe i te pouritanga o te po. He tohu
taua whetu ki nga iwi o te ao ka tata te maramatanga o
te Ra te tae mai. Tuarua, ko te whetu he mea mea e te
Atua hei tohutohu i a taua i te tangata ki nga mea e
puta mai ana, e ahu mai ana i te Atua."—Na Herepete
Rapihana, Kaitaia.
"Taku ingoa mo te tamaiti na ko NUI TIRENI kote
ora o te Maori raua ko te pakeha i roto i te ao hou ara i
te pakanga nui o te ao. Uru katoa nga motu e rua nei
ki tenei ingoa. Ka waiho ai te ingoa nei a Nui Tireni
hei kohatu whakamaharatanga ki nga tamariki Maori,
pakeha, i tae ki te marae o te pakanga."—Na Hemi
Tohu. Te Haroto.
" He whakahoki mo nga Ingoa hou kua tae mai nei
mo Te Toa Takitini. Tenei ta koutou mokai kei te
rapu ki te wahi he o maua ko taku ingoa. Kei te tinana
ranei kei te ingoa ranei ? E hoa ma titiro koutou ki te
marama o nga whakatauki o Nehe.
" Ma te toa ma te tini ki te hapai ka tu nga mahi."
"He ao te rangi ka uhia, he huruhuru te manu ka
rere." "Na tena ko te rourou, na tena ko te puha, ka
ngaro te whakama." Me hoki iho ki a koutou inaianei.
Na tena ko te wharenga na tena ko te hereni, ka whai
parirau ta koutou mokai. Me hoki taku whakahoki mo
nga ingoa hou kua tata nei te iriiria. Tuhoe, tena koe
me tau ingoa. E kore e maoa i a koe te pihipihi ki te
tahuna e koe te rakau kotahi. Engari me wawahi e
Paratene Ngata kia huhua nga maramara ka maoa ai i
a Niniwa ite Rangi he tapora tuna o te moana o Waira-
rapa. Kaati e ki ana a Hoani he iriiri taku i a koutou
ki te wai. Ka mohio mai ai koutou ko nga ingoa o te

6 6

▲back to top
6TE. TOA TAKITINI                 Akuhata, 1,1922
pepa kua mahue ake nei na Hoani. Ka ki ano a Hoani
kei muri i a au te mea he iriiri tana ki te Wairua. Ko
koutou ra tenei e aku Minita." Waiho i ta TE TOA
TAKITINI—Na Keepa Winiata, Roys Hill.
" Whanau ana ta tatau tamaiti, iriiria ana tona ingoa
e te Minita ko TE TOA TAKITINI, pa katoa hoki tenei
ingoa ki nga rnotu. nei."—Na Mihaere Tamaiwaea,
Omahu.
" Kua whiriwhiria e nga Matua-atua i konei ta ratou
ingoa mo te tamaiti na ara ko TE PIPIWHARAUROA,
tangi pai Kui Kui, tioro, tioro i te tahi, tioro i te rua, me
te tioro rawa ano hoki ki te hoi o to taringa e o ! Na W.
R. Kerehi, Tuparoa.
" Kaore i hoki iho taku tautoko i te ingoa nei TE
TOA TAKITINI.    Kua oti etahi o nga whakamarama  i
te wa i iriiritia ai ia.Tenei ano etahi  e  marama  ai  te
katoa. 1. I nga whakanene kainga tonu nei a o tatau ti-
puna kaore he rangatira e tu ki te riri ko tona kotahi anake
engari na te tokomaha i raro i a ia i hinga ai te hoa riri,
ara na te ingoa nei Toa Takitini.    2. E   ki   ana  o  tatau
tipuna katoa, he kino te nui tangata ki te kai i  nga kai,
engari ki te tu ki te mahi ki te riri, ka pai te nui tangata
ara na Te Toa Takitini.    3. Titiro ake ki te ahi  a Tia-
mana i ka nei i nga tau ka hori ake  nei.    Na  te kotahi
o nga whakaaro o nga iwi i raro i te Emepaea i weto ai
te ahi a Tiamana, ara na Te Toa Takitini.    4. E pa ana
ki Aotearoa me  Te Waipounamu   katoa  enei  whaka-
marama.    Kaore i pa ki Heretaunga anake, ki Te  Wai-
roa anake ranei, e pa pouri mai ai koutou e nga hoa aro-
ha.   Ko au anake ko to koutou hoa kei te pa pouri.    Ko
te take ko au tetahi o nga matua-atua o te tamaiti nei i
te wa  i  iriiria  ai  ia  ki  te  ingoa  ataahua  nei   " TOA
TAKITINI."    E ki ana ko te Apotoro ko Paora, "Kotahi
Ariki, kotahi whakapono,  kotahi  iriiringa."     No reira
kia kotahi o koutou whakaaro ki te tautoko  i  te  ingoa
nei i Te Toa Takitini.'' - Na Rotia Hone, Fernhill.
"Whaona atu hoki aku kupu ki roto i te keke o Te
Toa Takitini maana e tiri atu ki ona marae huhua. Mo
te ingoa hou ka huaina nei ki a ia. inana! e wha tekau
nga ingoa kua huaina nei mo ta tatau pepa. He kau-
papa ano to tena ingoa to tena ingoa. He kaupapa ano
to te Toa kia Tu. Inahoki: '' Ko Tu-te-ihiihi ko Tu-te-
wanawana He kaupapa ano to te Toa haere. Inahoki:
Na te waewae i kimi ka whiwhi i tona manawa Tu-a-

7 7

▲back to top
Akuhata 1, 1922TE TOA TAKITINI
whiti. He kaupapa ano to Te Toa-mahi-kai. Inahoki:
ko te toa mahi-kai he toa tuturu, e kore e pahekeheke."
Haunga hoki ka kaumatua te tangata. ''Ka. pu te ruha ka
hao te rangatahi " Kia kotahi te iriiringa, ko TE TOA
TAKITINI anake. Mehemea he toa kia Tu, ko wai ma
nga tangata o te ope ? Ko nga ingoa e 40 nei me etahi
atu. Mehemea he toa haere, no wai?  No te Toa Taki-
tini anake. Ara te kupu. "Naku hoki i aha? Na, te in-
goa ano ra ka raka ki tawhiti, Nareira hoki ka rere mai
te kai o "Tawhiti nui, o Tawhiti roa o Tawhiti  pama-
mao." Ha ! Me riro noa ranei te Maramara nui a Mahi
(Toa Takitini) i a Noho (ingoa ke)? Kua tau ia inaianei
kei a "Tahu," ara kei nga marae Takitini o nga motu e
rua nei kei te korero atu kei te korero mai. Ana ! te tino
hoa korero o te tini o te mano, te tino hoa rawa hoki hei
whakamarama ki te katoa (Takitini) i "Te Tumanako,
i Te Whakapono, i Te Aroha." Na reira mehemea he
hoha ki te ingoa nei " Toa Takitini " karangatia  ano i
tetahi o ona ake ingoa  TE HOA TAKITINI.    Na Wi
Maihi Ereatara, Tarimano, Ngongotaha Rotorua.
(Tenei ano etahi reta no muri nei i tae mai ai engari kua
Kei pouri. — Etita).

Te Aroha o Rangi-nui kia Papatuanuku.
Mo te marama o Akuhata ara o Here-Turi-Koka ki
ta te Maori korero mo te tau 1922. Ko Whakaahu te
whetu kei te arahi i tenei marama. Piri tonu nga turi
o te hakoro me te hakui i te matao. Munamuna auahi
ana te tangata. Nga whakaaturanga a te marama mo
nga pai mo nga kino o enei ra e 31.
d    8.3.49 a.m.   Ki te 16 o nga ra he marangai he huka.
O    I6.8.I6 a.m.    Ki te 23 o nga ra he marangai.
C    23.8.11 p.m.    Ki te 29 o nga ra he marangi.
•    29.11.25 p.m.   Ki te 6 o nga ra o Hepetema he kino tai-
. tangotango
Tenei ra kei te titiro whakakeko iho te kanohi ki te
ahua o nga ra mo tenei marama o Akuhata. Katahi noa
ka kitea te penei o te kaha o nga tohu marangai i roto i
enei tau maha ka hori. Ko te tikanga me noho tupato
tonu te hunga i nga raorao i nga wharua ranei. Nga kai
hikitia ki runga pataka puaki ai mo te tupono ki te ahua
e whakaaturia ake nei e nga tohu i whakatakia mo tenei
marama. Kua puta ano nga whakaatu i era pepa. E
pouri ana mo te korenga i puta atu Te Aroha nei i tenei
marama ka hori. I pau katoa te pepa i nga Ingoa e
whaia nei mo ta koutou pepa. — P.H.T

8 8

▲back to top
8TE TOA TAKITINI.                     Akuhata 1, 1922

I.     Turei.    Huna.    He huna kai tenei ra.
2     Wenerei,    Ariroa,.   He ra pai tenei mo te wero tuna
3.    Taite.    Maure.   I te ata ki te ahiahi he pai.
4*    Paraire.    Mawharu.   He ra tino pai tenei mo te pou-
raka koura.
5.    Hatarei.    Ohua.    He ra pai rawa tenei.[tuna.
6.    Ratapu.    Hotu.     Ka ngarungaru te moana,  he  po
7.    Mane.    Atua.    He ra kino rawa' he whakahaehae.
8.    Turei.    Turu.    Pari tonu nga tai ata me nga tai ahi-
ahi.   Te kai mataitai e!
9.    Wenerei.    Rakau-nui.    Kua rau nunui   te marama.
Nga kai e te iwi kei tatahi.
10. Taite.    Rakau-ma-tohi.    Ka tohia te marama he  ra
pai kei te taautonga o te ra
11.  Paraire.    Takirau.    Ite ata ki te ra poupou he pai
12. Hatarei.    Oike.    I te ra poupou ki te ra to he pai
13. Ratapu.   Korekore-te-rawea.    He ra kino
14. Mane.     Korekore  Hahani.     He  ra  ahua  ngawari
tenei ra
15. Turei.   Korekore-piri-ki-Tangaroa.   I waenganui po
ki te ata ka kai te tuna
16. Wenerei.    Tangaroa-a-mua.    Ka pai ki te hi-ika i
tenei ra
17. Taite.   Tangaroa a-roto.   He aho poupou tenei ra.
He ika te kai
18. Paraire.    Otane.    He po tuna tenei
19. Hatarei.    Orongonui.   Ha po pai ano tenei mo te hi
tuna.
20. Ratapu.    Mauri.    Kua hinapouri.    He pai i te ata
21. Mane.   Omutu.   He ra kino tenei
22. Turei.   Mutu-whenua.    He ra kino rawa, kua mate
hoki te marama.
23. Wenerei   Whiro.   Ka kohiti te marama he ra kino
rawa[rama.
24. Taite.   Tirea.    He ra kino kua kitea pakutia te ma-
25. Paraire. Hoata. He ra pai kua whakaata te marama
26. Hatarei.    Ouenuku.    Whakahautia te mahi.   He po
tuna mo te hi
27. Ratapu.   Okoro.   He po tuna ano tenei.
28. Mane.     Tamatea-ngana.      He  kino,  kei  te  kaha
rawa te au o te moana
29. Turei.     Tamatea-kai-ariki.     He  ra   ahua  ngawari
tenei tamatea
30. Wenerei.    Huna.   Ka hunaia te kai i tenei ra
31. Taite.    Ariroa.    He ra pai tenei mo re wero i te tuna

9 9

▲back to top
Akuhata 1, 1922TE TOA TAKITINI                                  9
KUA MOE A HONE WAITOA MINITA
(Na CANON H. PAHEWA.)
No te 16 o Maehe i mate ai a Hone Waitoa, i Te
Araroa. I te Pariha ia o Te Kawakawa e mahi Minita
ana, a mate noa. Na Pihopa Tuati ia i whakapa i te tau
1887 raua tahi ko Eruera Kawhia. i tu tonu ia hei Minita
mo tenei Pariha a tae noa ki te tau 1909; katahi ia ka
whakamutu pai i tana mahi Minita i runga i tetahi mate
kino i pa mai ki tona tinana.
He tamaiti ia na Rota Waitoa, Minita, i akona ia ki
Tipene Kura i Akarana. He Minita tenei e tino whaka-
nuia ana e Ngati Porou tae atu hoki ki a Pihopa Wire-
mu raua tahi ko tana tama ko Atirikona Hapata Wire-
mu, me ona hoa Minita katoa. Ko ana kauwhau pa ana
ki te ngakau te mamaetanga. Kaore ona wehi ki te ta-
ngata, ahakoa rangatira, ahakoa tangata noaiho, kotahi
tonu ki a ia, ko te ripeneta, ko te whakarere i nga mahi
kino. Ko ana whakaritenga i ona haeretanga i tona
pariha kaore rawa e taka i a ia. E tino whakanuia ana
ia e tona pariha, a ko ana kupu riri, aroha, tohutohu ra-
nei, i ahu tonu ake i tona ngakau, kaore i ona ngutu. Na
konei hoki ia i arohatia nuitia ai e nga pakeha katoa o
tona takiwa. I tae rawa te Pihopa o Waiapu ki te nehu
i a ia, E ki ana te kupu o te Paipere : "Kei te Atua nga
wairua, o te hunga tika e tiaki ana, e kore rawa te mamae
e pa ki a ratou."
WI NGARA HOUKAMAU.
No te 18 o nga o Hune i mate ai tetahi o nga tani-
wha nui o Ngati Porou a Wi Ngara Houkamau ki Wha-
rekahika. He taina ia no Te Hatiwira Houkamau o Te
Araroa. He tamariki tahi raua na Te Iharaira Houka-
mau Te Nui, he kaumatua piri pono ki te Kawanatanga,
he tino hoa no Te Makarini, Minitia o te taha Maori i
nga wa o te pouritanga. Ko Wi i whakaritea e to raua
matua hei mau i nga iwi o Wharekahika, ko Te Hati mo
roto o Te Araroa. I tino piki rawa ai te ingoa o tenei
o tatou rangatira, he kaha ki te mau tangata, he kaha
hoki ki te pupuri ki te whakahaere i nga tikanga o te

10 10

▲back to top
10TE  TOA  TAKITINI.                     Akuhata 1, 192
Whakapono. Ko tona kainga, me ia hoki, he tino okio-
kinga no Pihopa Wiremu tuatahi, no Pihopa Tuati, Pi-
hopa Renata Wiremu me tenei Pihopa onaianei, me Ati-
rikona Hapata. He rangatira tenei i hapai nui i te Ha-
hi, a kaore i whakaae kia tae mai he Hahi hou, he to-
hunga ranei, ki ona rohe katoa. Ka peia atu e ia. Heoi
ano tana i mate nui ai ko te Hahi o Ingarangi, nana nei
i homai te tino maramatanga ki te iwi Maori. I te taenga
whakamutunga mai o te Pihopa ki a ia i a Aperira ka
taha ake nei, ka hoatu e ia te rimu-tekau pauna (£5o) he
whakaaro naana na tana iwi hoki mo te oranga minita
o te Pariha o Te Kawakawa. " E te Pihopa, na te moni
ka hoatu e ahau ki a koe mo te oranga minita o te Pari-
ha o Te Kawakawa. Mau e whakaatu ki a Hapata Wi-
remu." E ki ana a Wi he tangi noake no tona ngakau ki
a Hapata, mai ano i tana tipuna i a Pihopa Wiremu, i a
Pihopa Tuati, te mea nui rawa i roto i tona ngakau ko
•Mita Renata. Ko te morehu ko ta raua tamaiti e tiro-
tiro haere nei i a Ngati Porou tae atu hoki kia Te Wha-
nauapanui.

HE MATENGA TANGATA WAHAKI
(NA T. RENATA.)
No te 26 o Hune nei ka mate a Te Rawaho Winitana
ki Waimarama. He tangata rangatira tenei no Tuhoe,
he tangata marama hoki ki te whakapuaki korero, he
ngahau hoki ki te korero i roto i nga huinga tangata. 
ohorere noaiho tona matenga. 1 te tope rakau raua ko
tana tama. Te hinganga o tana rakau ka mau te aka ki
te rakau i muri i a ia he rakau maroke hoki. Te hinga-
nga mai o tera o nga rakau ra, tau tonu ki runga i a ia,
mate tonu atu. He nui te pouri o te ngakau mo tenei
tangata wahaki i nga huihuinga tangata. 1 mauria tana
tinana ki Waikaremoana tapuke atu ai. He tangata ka-
ha tenei ki te whakahaere i te kaupapa a Ratana Haere
ra e te hoa ki tou okiokitanga. Ahakoa kua mate to ti-
nana ko to reo kei te korero tonu, ko to wairua kaore i
te warewaretia e matou.

Mo nga Tamariki kaha te Rewharewha, me kai i te
WOODS' GREAT PEPPERMINT CURE, 1.9, 29 patara,

11 11

▲back to top
Akuhata 1, 1922TE TOA TAKITINI                                11
TIRITI O WAITANGI.   Kua tae mai te 2/- a enei
tangata mo te pukapuka wehe whakamarama i te Tiriti.
Kei te mahia mai nga whakaahua kei te perehitia mai
hoki nga ingoa o nga tipuna neke atu i te rima rau i
haina i te Tiriti. Kaore nga ingoa e uru ki te Toa
Takitini. Mo nga ra whakamutunga o Akuhata ka tu-
kuna atu ai te pukapuka nei ki nga kai-tono. Kia ora
koutou e mau ake nei o koutou ingoa. Tawhanga Eru-
era. Whata Karaka. Tamihana Tikitere. W. R. Pes-
tell. Matekino Hauraki. Ngapua Piripi. D. P. Hawiki.
W. Ratapahi. F. Smith. Hauwai Tiakiwa. Te Maita-
ranui Rangiaho. Te Pouwhare. Te Rihitoto Nikora.
He whakatauki na te pakeha " Ma te manu moata
ka mau ai te toke." Huri rawa ake etahi akuanei kua
pau nga toke!
HE PO MAHI NGAHAU.    Kei te 30 o nga ra o
Akuhata ka tu te mahi ngahau a te ropu i mahi i tera
tau mo Meranihia ki Nepia. Ko nga hua katoa o tenei
tau ka tukuna hei awhina i te Whare Karakia hou mo
Te Waipatu. Kotahi te po ki Nepia kotahi te po ki
Heretaunga. Ko te ropu nei no Omahu, no Te Waipatu,
no Te Kohupatiki.
TE AUTE KARETI.    KOHATU O TE KOKO-
NGA.— Kei te karangatia nga tena (tender) inainei mo
te hanga hou i te tuturutanga o Te Aute Kareti. Ka ha-
nga ki te pereki ki te raima ranei. Mehemea ka hoki
iho te utu ki nga whika kua rite i nga mema o te Komiti
whakahaere o Te Aute. tera e whakatakotoria te Kohatu
o te Kokonga i te wa e tu ana te Hinota ki Nepia, kia tae
katoa ai nga mema o te Hinota ki Te Aute i taua ra.
Kua tonoa ma te Ati-pihopa (Archbishop Julius) e
whakatakoto taua kohatu. Ko te ra i whakaritea ai ko
te Hatarei te 9 o nga ra o Hepetema. He powhiri hoki
ta te Pihopa o Waiapu me te Komiti o Te Aute kia tae a--
tinana mai nga tamariki tawhito o Te Aute mo taua ra,
me te iwi Maori o ia hapu o ia hapu. (Mehemea he
whakaaro ta etahi o koutou hei awhina i Te Aute hou a
kaore koutou e watea ki te haere mai, pai noatu te tuku
mai ki a au a maku o koutou ingoa e whakaputa i taua
ra. Na te Etita.)

12 12

▲back to top
12\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI.Akuhata 1, 1922
Hui Whakaari Mema mo te Rohe Pooti o te
Tai  Rawhiti.
I tu he Hui whakatu mema mo te rohe pooti o te Tai
Rawhiti ki Omahu wahi o Heretaunga i te 8 o nga ra o
Hune 1922. Ko nga tangata i tae mai ki taua Hui ko
Tunuiarangi me Apu Te Ama o Wairarapa, Hira Parata
me King Topia o Te Tai-hauauru, Rev. Hemi Huata,
Watene Huka, Toriki Huka o te Wairoa, me te tangata
whenua.
I paahitia te motini e whai ake nei:—Na Rev. Hemi
Huata te motini. Ko te whakaaro o tenei Hui, kia
whakaturia a Taranaki Te Ua, hei mema mo Te Tai Ra-
whiti, i raro i te tikanga a Wiremu Ratana. A he inoi
tenei ki te rohe pooti katoa o Te Tai Rawhiti, kia kotahi
te whakaaro ki te pooti ki a Taranaki Te Ua. Na Tunui-
arangi i tautoko a paahitia ana. — Katene Pukerua,
Tiamana.
HINOTA O WAIAPU- Kua whakataua e te Piho-
pa hei te 7 o nga ra o Hepetema ka puare te Hinota nui
o te Pihopatanga o Waiapu ki Nepia.
Whakamahara mo Henare Wepiha—Kei te whaka-
aro te Komiti Tumuaki o te Pihopatanga o Waiapu ki te
whakaara tohu mo Henare ki roto i te whare-karakia nui
(Cathedral) i Nepia. Kua whakaritea he Komiti paku
hei whakahaere i taua take, ara ko Dean Mayne, Atiri-
kona Himikini, me P. Peneti.
Tahua Oranga Minita.—I puta te mihi a te Pihopa
me te Komiti Tumuaki ki a Ngati Porou mo to ratou
whakaaro nui ki te whakahaere i nga Tahua mo o ratou
pariha. Kua rite te Pariha o Hikurangi ara ko te poraka
whenua 1348 nga eka. Kei te riihi taua whenua inaianei.
Ko te wariu a te Kawanatanga £6331 inainei. I whakaatu
a Apirana Ngata ko tenei whakaaro mo te Tahua
Whenua, na Pine Tamahori minita i whakaputa, whaka-
aetia ana. Kia ora e Pine !

13 13

▲back to top
Akuhata I, 1922TE TOA TAKITINI
TE TIRITI  O  WAITANGI
Nga, Wahi Taupatupatu
(Na A. T. NGATA, MA., LL.B)
I roto i nga whakamarama mo to upoko tuarua o te
Tiriti i whaikupu au, kotahi te wahi o taua upoko kaore
ano i marama, ara. ko te kupu mo nga taunga ika, a me
apiti atu te ahua o nga moana wai -maori, o nga paru
moana, o nga tahuna pipi, o nga toka tio. Ko te take i
wehea ai e au he rarangi korero mo enei take takitahi,
he raruraru, ara, he taupatupatu i waenganui i te upoko
tuarua i te upoko tuatoru o te Tiriti. Ko te upoko tuarua
e ki ana, ka whakapumautia ki te iwi Maori o ratau take,
to ratau rangatiratanga ki o ratou whenua, ki a ratau
ngahere, ki a ratau taunga ika. Kaore he raruraru mo
te taha ki nga whenua, ki nga ngahere. Engari ko te
wahi e tarewa ana ko nga roto kei waenganui i nga
whenua, ko nga parumoana, ara. ko nga whenua e pa
ana ki nga moana, e ngaromia ana e te tai pari. Ki te
Maori he whenua enei nona, na reira ia ka whakaaro
kua whakapumautia ona take ki era mea e te upoko
tuarua o te Tiriti. Otira kua whakamaramatia e au i
runga ake ra, na te upoko tuatoru o te Tiriti i homai ki
Nui Tireni nei nga ture o Ingarangi e tika ana kia pa ki
Nui Tireni i te wa i hainatia ai te Tiriti " kia rite tahi
ki ana mea ki nga tangata o Ingarangi."
A ko te ture o Ingarangi e ki ana no te Karauna te
moana, timata i te mutunga o te pari a te tai, ka rere ki
waho e toru maero. Ko nga paru moana, ko nga tahuna
pipi, ko nga toka tio, ko nga taunga ika kei raro atu a
kei waho atu i te mutunga o te tai pari. Ko te taupa-
tupatu tena i waiho kore marama ai ena take. Kaore
ano te reo o te Paremata kia korero marama roto i tetahi
ture, kei a tatau kei te iwi Maori ano te mana o enei o
nga taonga a o tatau tipuna.
Ko te keehi a Te Arawa mo ona moana wai-maori
kei te aroaro tonu o nga Kooti, e tutuki ranei ki reira,
tera ranei e whakaotia rawahotia i waenganui i a ratau
me te Kawanatanga. Kaore e maha he korero mo tera
i konei Engari kua puta te whakatau a te Hupirimi
Kooti e ahei anei a Te Arawa ki te whakahaere kereeme
ma ratou i te aroaro o te Kooti Whenua Maori.

14 14

▲back to top
14TE TOA TAKITINI             Akuhata I, 1922
Nga Whenui I Raupatutia.
Hei whakamutunga mo nga whakamarama nei ko
tetahi kupu mo nga whenua i raupatutia e nga Kawana-
tanga o mua. Ko etahi hoki kei te korero i he aua rau-
patu, i takahi i nga kupu o te Tiriti o Waitangi.
I tapaetiae te Kawanatanga ki te Kuini o Ingarangi,
te mana Rangatira, te mana hanga ture. I takahia taua
mana e etahi wahanga o te Iwi Maori. No reira ka tipu
he pakanga, ka heke te toto. Ka tahuri mai te ture, ka
tangohia te whenua hei utu. Na te Maori tonu tenei
tikanga te taua, te muru, te ngaki mate. Na ona ranga-
tira i tapae atu taua tikanga, me taua mana ki te Kuini.
Kaore e taea nga raupatu nei te whakahe i runga i te
Tiriti.
Ko nga whakahe me ahu ke ki te mate o etahi o nga
iwi i raro i nga raupatu. No etahi te hara ka murua ko
nga whenua o etahi. Ko etahi hapu ka mate i te kore
whenua. Ko te whiu mo etahi iwi i taimaha rawa. Ka
ahu mai ena whakahe i runga i te huarahi inoi ki nga
Minita, i runga ranei i te huarahi pitihana ki te Pare-
mata. Engari kaore e taea te whakatete mai i runga i
nga take o te Tiriti, engari ka waiho e te Kawanatanga
ko te Tiriti hei whakangungu rakau mona.
Heoi ra, e ta Peneti. Mau e panui atu ki te kuia
nana nei te patai te whakautu o tona patai poto; ko nga
whakamarama ia i roa. Tera hoki e poto noa mei pene-
itia ; Na te Tiriti o Waitangi i whakatu te Paremata hei
hanga i nga ture ; na te Tiriti i homai te Kooti Whenua
Maori me ana mahi ; na te Tiriti i whakamana nga hoko
a te Kawanatanga e hoko nei, nga raupatu whenua o
mua; na te Tiriti i whakamana te reiti me te taake, i
whakarite te ture mo te Maori mo te pakeha. Mehemea
kei te he, kei te kino, me whakawa atu ki o tatau tipuna
nana nei i poroporoaki o ratau mana i o ratau ra e nui
ana ano.
(Kua mutu i konei nga whakamarama a Apirana
Ngata mo te Tiriti. Ko te rarangi ingoa o nga kauma-
tua i haina, me etahi whakaahua kei roto i te pukapuka
wehe. Tukuna mai te 2/- mo taua pukapuka, ka tukuna
atu ai. He tino taonga taua pukapuka kei tiaki pai ma
tatou tae noa ki o tatou uri).

15 15

▲back to top
Akuhata 1, 1922TE TOA TAKITINI                              15
Te Taake Whenua Maori
(Na A. T. Ngata, M.P.)
Ko te kaupapa petihana tenei i hangaia mo tenei
take, i whakatakotoria e te ope o te Tai-Rawhiti ki te
aroaro o te Hui o te Tiriti i tu ki Waitangi i te 30 o nga
ra o Maehe 1922. Koia tenei:—
Ki te Honore te Pika me nga Mema o te Whare o
Raro o te Paremata e noho huihui ana i Poneke. Ko te
Pitihana a matou, he tangata Maori no Nui Tireni. E
WHAKAATU ANA:—
1. He mate taimaha kua pa ki o matou whenua
kua tukua nei ki te riihi, he mate i takea mai i te Ture
Moni (The Finance Act), 1917.
2. Ko taua mate kei te taake i whakapangia ki o
matou whenua riihi e taua ture, he taake arawhata
(graduated land tax) mo nga tikanga o te pakanga nui
kua taha nei.
3. I whakamaramatia e nga Minita o te Kawana-
tanga i roto i te Paremata kaore i whakarereketia nga
tikanga o te taake mo nga whenua Maori. Na ka whaka-
maoritia e matou taua kupu a nga Minita e penei ana,
kei te takoto tonu te ture i te ture tawhito, e mea ra kia
I/2d. i te £1 o te wariu o te whenua te taake hei utunga
ma nga whenua Maori e riihi ana, a kaore e pa te taake
arawhata (ara graduated land tax) ki nga whenua Maori.
Ki ta matau titiro he pera ano hoki te whakaaro o aua
Minita, a o Matau Mema Maori hoki.
4. Otira no nga tau i muri mai nei, no te wa i
whakapangia ai e te Komihana o nga Taake nga tikanga
o taua ture o te tau 1917 ki nga Whenua Maori, ka kitea
kua whakarereketia te ture a kua pa he mate nui ki o
matau whenua e riihi ana.
5. Ko etahi o matau whenua e utu ana i te 75 per
cent o te moni reti-a-tau mo tenei taake a ka toe e 25
per cent ma te hunga nona te whenua, ara 15/- o te £l i
riro atu i te Kawanatanga. A mehemea ka piki atu ano
nga wariu whenua ka riro katoa atu i te taake te moni
reti. Kaore rawa ma te hunga nona te whenua.

16 16

▲back to top
16TE TOA TAKITINI                  Akuhata, 1, 1922
6. Ki ta matau whakaaro kaore rawa i uru mai ki
roto ki te mahara o te Kawanatanga tera e penei te pa o
te ture ki nga Weenua Maori. Otira kei nga Poari
Whenua Maori, kei nga Kai-tiaki Whenua Maori, kei te
Komihana o nga Taake e tino marama ana te tika o ta
matau whakaatu.
7. Koia matau ka inoi kia uiuia e to koutou Whare
Honore te take a kia whakatikatikaina taua ture, ara —
(a)    Kia hangaia ranei he rohe i waenganui i te
wahi o te moni reti-a-tau e riro ma te Kawa-
natanga mo te taake, me te wahi e mau ki te
hunga nona te whenua, ara kia kaua e nuku
atu i te ¼ mo te taake kia toe ai e 3/4 Me penei
ranei, ara
(b)    Me ki te moni reti-a-tau he hua (income) no
•te whenua, a me tango i runga i te tikanga in-
come-tax.
Ma to Koutou Whare Honore ranei e   homai  tetahi  atu
rongoa mo tenei mate.
A KA INOI TONU O KOUTOU KAI-PITIHANA.
Kei te hainatia nga kape o te petihana nei e nga
rohe o te Tai Rawhiti.
No te Paraire te 14 o nga ra o Hurae 1922 ka haria
e au te ope o Ngati Awa a Tunoa Reihana raua ko
Tiaki Rewiri ki te aroaro o te Minita Maori (Hon. J. G.
Coates) ki te kawe atu i te kupu a Ngati Awa kia whaka-
ngawaritia taua mate. Ko te whakautu a te Minita e
pai ana, e marama ana te mate, a ki tana whakaaro tera
e taea te whakamama.
No muri nei ka korero mai te Minita Maori ki au,
kua tukuna e ia taua take ki te huihuinga o nga Minita,
a kua whakahaua. e taua huihuinga kia kimihia mai e te
Komihana mo nga Taake, tetahi whakatikatika mo te
ture o te tau 1917.
Mo nga Tamariki kaha te Rewharewha, me kai i te
WOODS' GREAT PEPPERMINT CURE, 1/9, 2/9 patara.
HART & Co., Printers, Hastings.

17 17

▲back to top
TO TE TOA TAKITINI
August 1st, 19
POOTI INGOA MO TE PEPA
Tenei te rarangi a te motu i tuku mai ai hei ingoa
tuturu mo ta tatou pepa. Ko nga whakamarama mo
nga ingoa kei te Nama II, 12, me tenei nama 13. No
nga tangata anake e tango ana i te pepa e whai mana
ki te pooti. Tapahia ata ki to pene nga ingoa katoa
kaore i te paingia e koe. Ko tau ingoa e pooti ai waiho,
kaua e tapahia. Kia kotahi tonu te ingoa e waiho.
Hainatia to ingoa me to Poutapeta ki te wahi kua
whakaritea. Whaona ki te whare-pukapuka, whaka-
maua nga pane kingi kia rua kapa, ka penei ai te tuhi-
tuhi o waho:—Ki Te Etita, Box 300, HASTINGS.
Kia tere te whakahoki mai. Hei te 18 o Akuhata
ka kati te pooti.
NGA INGOA
1 Maui Tikitiki a Taranga
2 Te Aorere
3 Tanenui a Rangi
4 Whitiwhiti Ora
5 Tiriti O Waitangi
6 Te Toa Takitini
7 Te Kiwi
8 Te Kukupa
9 Nga Waka Maori
O Aotearoa
1 Te Rehu a Aotearoa
2 Te Hokowhitu Toa a Nga
Tai e Wha
3 Te Rongo Pai
4 Te Putea iti a Reti
5 Te Ao Katoa
6 Ko Rupe
7 Te Ao Hou
8 Te Waka Maori
9 Maui
O Te Rerenga Wairua
1 Tangaroa a Mua
2 Te Matau a Maui
3 Te Ika Boa a Maui
4 Te Morehu Maori
25 Te Ra o Te Rangi
26 Te Pae o Te Pakanga
27 Te Hokowhitu a Tu
28 Te Hokowhitu a Tuma-
tauenga
29 Te Whakamaharatanga
30 Huia
31 Te Huinga
32 Te Moa
33 Aotearoa Me Te Waipou
namu
34 Te Pepa Maori Motuhak
35 Te Hihi o Tawera
36 Te Aka a Noa
37 Tawera
38 Nui Tireni
39 Te Pipiwharauroa
40 Te Hoa Takitini
41 Wananga Maori Aotearo
42 Te Awatea
43 Te Ao Marama
44 Pepa Maori
45 Wikitoria
46 Toroa
47 Te Puhi Aotearoa
TO INGOA.
TE POUTAPETA