Te Toa Takitini 1921-1932: Volume 1, Number 4. 01 October 1931


Te Toa Takitini 1921-1932: Volume 1, Number 4. 01 October 1931

1 40

▲back to top
               MARAMATAKA
      \_\_\_\_\_\_\_Hepetema, 1931. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_

\_\_\_\_Te   Ra. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_Ata. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_Ahiahi. \_\_\_\_\_
 6. Rtp 14 i muri i to Etera 1, 1-8 me 3: Nehe 1, 1-2, S:
    te TOKOTORU      Tepania  1. Raniera  1. C
    Waiata—                              Mt  21, 23
     Ata 75, 76; Rk 7, 36 mutu noa         mutu noa:
     Ahi 73, 77. I Kori 13. \_\_\_\_\_\_Eph   4, 1-24.
13. Rtp 15 i muri i to Raniera 3. Raniera 5.
   te TOKOTORU
     Waiata—
     Ata 84, 85; Rk  9, 57-10, 24: Mt 28: C
     Ahi 89. \_\_\_\_\_\_2    Tim 1. \_\_\_\_\_\_\_Eph     4, 25-5, 21.
20. Etp 16 i muri i to Here 5, 1-19. Here  5, 20
    te TOKOTORU                               mutu noa.
     "Waiata—
     Ata  86, 87: Rk  11, 1-28: Hoa 8, 12-30:
      Ahi 90, 91. Taituha 2, 1-3, 7. Eph 5, 22-6, 9. C
21. Matiu Apotoro. Mt 19, 16 mutu noa  I Tim  6, 6-19. R
27. Etp 17 i muri i to Here 17, 5-14. Here 18, 1-17.
    te TOKOTORU  Rk  11, 29
     Waiata—                   mutu  noa:
     Ata 92, 93; Hoa 8, 31 mutu noa
    Ahi 100, 101, 102. I Pta 1, 1-21. Eph 6, 10 mutu noa
 29. Mikaera me nga Anahera\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_

 \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_Oketopa, 1931. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
      Te Ra          " Ata\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_Ahiahi\_\_\_\_\_
  4. Btp 18 i muri i to
     te TOKOTORU       Here 26. Here  31, 1-20.
      Waiata—
      Ata 103; Rk  12, 1-34: Hoa 13: C
      Ahi 107. \_\_\_\_\_I   Pita 1, 22-2, 10. I Hoa 1, 1-2, 11.
 11. Rtp 19 i muri i to Here" 31, 23-27.
     te TOKOTORU     Ilk 12, 35         Here 35.
     Waiata—                   mutu   noa. Hoa  14. G
    Ata 111, 112, 113; I Pita 2, 11-3, 7. I Hoa 2, 12
    Ahi 120, 121, 122, 123. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_mutu        noa
 18. Rtp 20 i muri i to              Kai Kauwhau
     te TOKOTORU     Iha 61, 1-6. (Apokiriwha)
     Ruka  Apotoro                                38, 1-14.
      Waiata—                                                      R
     Ata 114, 115; Nga  Mahi 16, 6-18 Korohe 4, 7
   Ahi 124, 125, 126, 127. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_]\_\_\_\_\_mutu noa.
 25. Rtp 21 i muri i to
     te TOKOTORU     Eheki 14. Eheki 18, 1-4
      Waiata—          Rk  14, 1-24. me 19.
    Ata  116, 117; I Pta 4, 7-5, 11. Hoa  16. C
    Ahi 128, 129, 130, 131. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_1 Hoa 4. \_\_\_\_\_\_
 28. Haimona  Heroti me Hura Arapiu Apotoro. \_\_\_\_\_\_\_\_\_

2 41

▲back to top
Te Toa Takitini
         Ehara  taku toa i U toa takitahi engari he toa takitini taku toa.
                                                  —Tuhoto   Ariki.
                Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
Nama  4-5. HASTINGS. Oke. -Noe., 1931.
      HE INOI MO TE HUI O TE HAHI MAORI.


    E  Te Atua Kuha  rawa, kua oti te whakakotahi e koe
 tau hunga whiriwhiri katoa, he tinana, mo tau Tama, mo to
 matou Ariki, mo Ihu  Karaiti; ki te huihui hoki au tangata
 ki tetahi wahi i runga i tou ingoa, ko reira ano koe; kia
 anga mai  to whakaaro  atawhai ki tenei wahi o te Hahi,
 manaakitia mai hoki matou, te Pihopa, me nga Minita, me
 nga Mangai  o te iwi, ka mine mai nei ki te rapu tikanga.
 Kia riro mai i a matou nga taonga, maha a tou Wairua Tapu,
 ara, te mahara, te mohio, te kaha, te  aroha, me  te ata
 whakaaro; kia whai tonu ai matou  i roto i a matou mahi
 katoa, ko koe kia whakakororiatia, ko  te pai o to iwi kia
 kake, ko tou rangatiratanga kia whakanuia. Kei  meatia
 tetahi mea e matou i runga i te tikanga totohe, i te whaka-
 pehapeha, i te mataku  ranei i te tangata. Kei he hoki a
 matou mohi  i te whakaaro pokanoa ake i te hianga ranei a
 te tangata; engari, kia ata whakatakotoria nga tikanga katoa,
 e tupu pai ai tau Hahi i roto i a matou: kia mahia ai e matou
 katoa nga mahi pai kua rite mai nei i a koe hei mahinga ma
 matou; kia whakakotahitia ai matou katoa i roto i te whaka-
 pono, i te aroha; kia rite tahi ai hoki o matou whakaaro, me o
 matou mangai, te whakakororia i a koe: ko Ihu Karaiti hoki,
 to matou  Ariki. Amine.

3 42

▲back to top
42\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE      TOA  TAKITINI     Oke. -Noe, 1931

  TE  HAERE  A TE PIHOPA O AOTEAROA   KI TE
                   TAI-RAWHITI.
    (Nu Rev. W. Moana  me etahi atu. Tokomaru Bay).

    Ano  ra he ngira tutahanga ko te rite i to tatou Pihopa
e haere nei i Aotearoa, i Te Wai-pounamu  e tui haere nei i
nga iwi o tena wahi o tena wahi, e whakakotahi haere nei i
a tatou, Maori ki te Maori, Maori hoki me te Pakeha, me  te
rui haere i nga  purapura whai-hua o te Whakapono, hei
hopunga  ma te ngakau o te tangata whai-whakaaro.
    I a ia i tera Motu ka pangia ia e te mate i te kaha o te
matao  a haere  ana ki te Hohipera mo  te wa  poto. No te
taenga mai ki tona wa kainga, ka tangi tona ngakau ki nga
aitua o muri i a ia. I tokomaha tonu o te iwi i paangia e
te mate puru, a tokoiwa rawa o tana whanau ake i hinga i
te wa kotahi i a ia e ngaro atu ana. He hanga  tino aroha
te Pihopa ki te whakamanawanui  tonu ki tana mahi, me  te
haere mate  tonu tona tinana, mahue mate  tonu hoki tana
whanau, ka haere nei ki te whakatutuki i tana taima tepara
ki roto i nga Pariha o te Tai-rawhiti.
    Hepetema   17. Ka  tae mai te Pihopa ki Uawa, a no te
11  i te ata ko te karakia Whakau. Ki tonu  te Whare
karakia, kaore  hoki i uru mai tetahi wahanga nui  noatu.
Hui  katoa te hunga i Whakaungia  16. I muri tonu iho ko
te karakia marena o Rev. W. IT. Tongahau Minita o Whangara

4 43

▲back to top
Oke. Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_43

He nui te tangi o te Pihopa ki ona rangatira o nga wa kahuri,
otira ko  tana tangi nui  mo  Reiri Arihia  Ngata  me  tana
tamaiti me  Makarini. I reira te whanau   katoa a Paratene
me  Te Kairakau. Kaore e wareware i te Pihopa te nui o te
manaaki a nga pani a Arihia i a ia.
    I te 3 o nga haora- ko te karakia reo-pakeha. Tokorua
nga pakeha  i Whakaungia. Ki tonu ano te whare-karakia.
I muri tata iho ko te karakia whakamana  i ngu kai-karakia
Maori.
    He  nui te mihi o te Pihopa ki te par ki te tapu o nga
karakia o tenei ra \_ atu hoki ana mihi ki te koaea mo te
pai o nga himene, te ngawari o te reo. He  nui te mihi o te
Pihopa  ki te Minita o te Pariha ki a  Poihipi Kohere  me te
Kai-tirotiro Pine Tamahori  mo  te rite katoa i a raua o nga
hiahia o te Pihopa me te par hoki o tu raua whakatakoto i te
taima-tepara. T whakaatu  te Pihopa i tana hiahia kia whaka-
ohokia nga mahi koea i roto i te iwi Maori, me tana tumanako
kia oti mai i etahi o tatou Maori tonu etahi Himene hei tapiri
ki ta tatou pukapuka himene.
    Kei roto i te ngakau nga kauwhau a te Pihopa e pupuri
ana. Ahakoa  he haruru ki te rangi, he ngaoko ki te whenua,
ko te whakaminenga  ra te oraora te aha. e whakarongo ana
ki te reo whakaohooho o te "Manu Tangi Pai. "
    Etahi  kupu a  te Pihopa: "E aku tamariki, ka oti nei
koutou te "Whakau, kaua rawa ahau hei rongo mai kua hoki
whakamuri  ano koutou. "   "E  te whanau kia manawanui.
Kanui  nga  whakamatautauranga   mo koutou. Otira i te
Whakapakanga  o nga ringaringa o to koutou matua i a koutou
kua  riro atu i tena i tena te mana Atua, ara te homaitanga
o te Wairua Tapu, mana nei koutou o whakakaha  kia kore
ai koutou e hinga i nga whakawai a te hoa riri. "
    "Ngati  Porou ko koe  kei te arahi i nga iwi o te Motu
ki nga mahi nunui, ahuwhenua, matauranga. Kia kaha ano

5 44

▲back to top
44\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI    Oke. -Noe., 1931.

hoki to whawha  ki te taha wairua. E  te Wiwi, kaati hoki
te tuku i o koutou tinana ki nga mahi hararei. I kite hoki
ahau i tetahi inanahi nei e hararei ana!"
    "Kia  mau ki te inoi puku, kia mohio hoki ki te mana o
tenei mea o te inoi. Ka inoi koe ka utua mai  to inoi, kaore
pea i tau i hiahia ai engari i ta to Matua i whakaaro ai hei
painga mou. E totohu ana te Tahiti, ka inoi puku matou
kia arohatia mai matou. Ka mahara  matou tera pea e tukuna
he tima  i Nui  Tireni hei whakataki i a matou. Puta ke
mai he tima no nga Merikana  ka ora nei matou. Utua mai
ana  e te Atua ta matou  inoi, kaore i ta matou  i hiahia ai,
engari i tana i kite ai e tika ana. Mehemea i whanga matou
ki te tinia o Nui Tireni, tae rawa mai kua totohu ke matou. '
    Tera atu nga kupu miharo a te Pihopa, a ko enei nga
mea  i mau mai  i te kai-tuhi. Kei whea mai nei te hanga
reka noa ki te whakarongo, hei pupuri ma te hunga whai-
whakaaro, hei tauira hoki ki te hunga tokomaha.
    2. 30 p. m. I wehea tenei karakia ma nga pakeha. Ko
te whare-karakia i ki tonu ano i te tangata. Mutu iho tana
whakau  i nga pakeha ka kauwhau ano ia i te reo pakeha.
Ka  pai te kauwhau a te Pihopa, metemea tera he panga mai
no te koangi komurimuri ki te manawa o te tangata, a no te
mutunga   o te karakia ka mea etahi: "Mei pai te Pihopa nei
hei mihini whakatangitangi me whakatangi ano!  E  kore e
mauiui ki te whakarongo!

     HUI O TE ATIRIKONATANGA  O WAIAPU.
    No te Mane ka tu te Hui a te Komiti Tumuaki o te
Atirikonatanga  o Waiapu  ki Tikitiki.
          Timuaki  o te Hui. Pihopa o Aotearoa.
     Nga Minita i tae mai: Kenana Hakaraia o Te Kaha, Rev.
P. Tamahori, o Hikurangi, Rev. P. Kohere o Waiapu, Rev.
W. H. Tangohau o Whangara, Rev. P. Temuera o Manutuke,
Rev. W. Moana  o Tokomaru Bay.
    Nga  Mangai Reimana: Duncan Stirling o Te Kaha, Hira
Paenga  o Whangara, Hakopa  Haerewa  o Hikurangi. I
reira katoa hoki nga kaumatua  whakahaere tikanga o nga
pariha o Ngati Porou. He  maha  nga pu-korero i tenei hui,
 a he nui hoki te tumanako kia mohio ki nga mahi o enei tu
 momo  hui. No  to kitenga, me te rongonga he nui te hari i
 hari ai ratou.
     I whakapuaretia te hui ki te inoi e te Pihopa.

            NGA  MOTINI I PAAHITIA.
    1. Nama a nga Pariha.
    1. Rev. P. Tamahori. 2. Hamana  Mahuika.
     I te mea kua rongo tenei hui i te taumaha o te Tari i
 nga nama  o nga Pariha Maori o te Pihopatanga o Waiapu,
 he whakahau tenei, he whakaae hoki na tenei Hui, kia tere

6 45

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA  TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_45

te whakarite  i te wahi e taea e ia pariha e ia pariha o te
Pihopatanga.

2. AWHINA   I TE TOA TAKITINI.
     1. Pihopa  o Aotearoa. 2. Hoani  Huriwai.
    Kia  kaha te tango a nga  tangata o te Hahi i te Toa
Takitini kia marama  ai ratou ki nga mahi nunui e mahia nei
 hei painga mo te iwi Maori. Ko te hunga e hiahia ana ki te
pepa  me  hoatu a ratou ono  hereni 6'-) ki nga minita hei
mau atu  (hei tuku atu ranei) ki te Turi i Nepia.

3. MAHI WHAKAOHOOHO     I TE WHAKAPONO.
     1. Rev. P. Tamahori. 2  Renata Ngata.
     Kia puta he  kupu  whakahau  ma tenei Hui, ki etahi
 tangata, taane -wahine, kia oho ake he ngakau aroha ki nga
 tamariki, ka tahuri ai ki te whakahaere Kura  Ratapu i roto.
 i nga Pariha.

4. KURA  MINITA.
     1. Hamana   Mahuika. 2. Rev. P. Tamahori.
     Kia whai-whakaaro te iwi Maori ki te whakatakoto kau-
 papa moni, kaupapa  whenua  ranei, mo tetahi Kareti Minita
 Maori, pera me te Kareti tawhito i karangatia ra ko Te Rau-
 kahikatea.

 5. KIA MAHARA   KI TE WIRA.
     I. Reweti  Totorewa. 2. Hira  Paenga.
     Ko  te whakaaro   o tenei Hui, he mea  tika kia  whai-
 whakaaro nga tangata e hanga  ana i a ratou Wira ki nga
 take nunui e ora ai te iwi Maori (a) mo nga take o te Whaka-
 pono (b) mo nga  kaupapa karahipi hei mau i nga tamariki
 Maori ki nga kura nunui o te Motu.

 G. HE POWHIRI  MO TE  HUI.
     1. Rev. Tangohau. 2. Hira Paenga.
     Ko te Hui o te Atirikonatanga o Waiapu  ina karangatia
 e te Pihopa o Aotearoa me whakatu ki te Pariha o Whangara.

 7. TANGATA    WHENUA.
     1. Kenana  Pahewa. 2. Rev. Paora Temuera.
     Me tuku e tenei Hui he mihi nui ki te tangata whenua
 me tona Wiwi  katoa tae atu ki to ratou Minita (Rev. Poihipi
 Kohere) mo nga manaakitanga  i nga tangata i eke mai nei
 ki te Hui.
     He nui nga  mihi aroha a te Pihopa ki a Nati Porou ka
 ngaro, me  te iwi e tipu mai  nei, ki nga minita, nga kai-
 karakia, te koaea, te hunga i whakaungia, me te Wiwi katoa.
 He mea  whakamutu  ki te inoi me te manaaki.
                                      W. Moana, Hekeretari.

7 46

▲back to top
46\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI     Oke. -Noe., 1931.

    Hepetema   21. I te ahiahi ka whakaaturia  e te Pihopa
ana whakaahua raiti (magic lantern) i roto i te whare-runanga
o te mate o Nepia o Heretaunga i te wa o te ru. E 80 katoa
nga whakaahua. Kei runga ano hoki i te hiiti nga himene
e whakaahuatia mai  ana. Kiki ana te noho a te tangata.
    I waenganui  o te po ka puta  tetahi ru nui ki te Tai-
rawhiti, hingahinga iho etahi o nga timera. Ka ki etahi o
nga kaumatua ko te Koroua i raro o te whenua e amine ake
ana ki nga kupu a te Pihopa!
    Hepetema  22. I te 10 a. m. ka whakaungia tetahi kuia
e takoto mate  ana i Tikitiki. Ka hoki ki te whare  nui ka
poroporoaki a Ngati Porou ki te Pihopa me te whakaatu i te
miharo o te ngakau mo nga mahi katoa i oti i tenei wa poto.
    I te 4 p. m. ka tae ki Te Araroa. Ka mutu te tangi me
nga  mihi, me te kai, ka hui i te 7 p. m. ki te Whare-karakia.
 Kaore i whai ruuma te whare-karakia i te nui o te tangata.
Tokowhitu  i whakapangia i tenei karakia. I te mutunga o
 te karakia ka hui ki te Hooro ki te matakitaki i nga whaka-
 ahua o te ru i Nepia. Kanui te tangata, Maori, pakeha i hui
 mai.
     Ka hoki ki te whare runanga ka whaikorerotia te Pihopa
 tata ki te tahi o nga haora i te ata katahi ano ka moe.
     Hepetema  23. Tokowhitu  nga tamariki i iriiritia i roto
 i te whare-karakia i tenei ata. Tokorua i whakamana  hei
 Kai-karakia, ara ko  Wanoa   raua ko  Kaa. Ka. mutu   enei
 mahi ka haere ki Whare-kahika (Hicks Bay). Ka  mutu nga
 mihi  me te kai ka hui ki te hooro ki te matakitaki i nga
 whakaahua o te ru.
     24th. I te 10 a. m. ko  te karakia "Whakau. Tekau  i
 Whakaungia. Ka  hoki ki te marae  i reira nga mihi. Ka
 haere te Pihopa  ki te whare-kura  ka whai-korero ki  nga
 tamariki. I te 2 p. m. ka haere ki Waiomatatini. I te po ka
 mahi i nga whakaahua  i roto i te whare-kai i Waiomatatini.
 Kanui  te tangata ara te ''Wiwi. "
     25th. Ka tae Mangahanea I te 3 p. m. ko te karakia
 whakau. Kaore  i uru nga  tangata i te tokomaha  rawa.
 Tokowhitu i Whakaungia. I te 7 p. m. ko te karakia Whakau
 i Kaharau mo nga pakeha tokorua. I te 8. 15 ko nga whaka-
 ahua  o te ru i Ruatoria.
     26th. I te 1 p. m. ka tae ki Waipiro Bay  Ka mutu  te
 kai  ahiahi ka hui ki te Whare-karakia  i reira nga pikitia o
 te ru. Ki tonu te whare-karakia i te tangata.
     27th. Ratapu. I te 10 a. m. he karakia Whakau  i te
 reo pakeha. I te 11 a. m. he karakia Whakau i te reo Maori.
 Tokoiwa  i te reo pakeha, tokowha i te reo Maori. Ka mutu
 te tina me nga manaaki  ka haere ki Tokomaru Bay. I te
 3 p. m. he Karakia Whakau. Kiki ana te noho a te tangata.
 Te  hunga i Whakaungia  e 22. He tino karakia pai tenei te
 iapu o nga whakahaere katoa me te wehi o te haere mai me
 te hoki o te hunga i Whakaungia. I te 7 p. m. ko te karakia

8 47

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA  TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_47

nui ki te Whare-karakia o nga pakeha. Koinei tetahi o nga
karakia nui rawa ki Tokomaru. Ko  te mea tino miharo ko
te kite atu i te kai-ngakau o te pakeha, me te reka o o ratou
taringa ki te whakarongo i nga kupu whakarite a te Pihopa.
Tahi  atu ano te titi ki te neera a te Pihopa, u tonu atu ki te
manawa  i roto. Ko nga take a te Pihopa ko te takahi a te
pakeha  i te Ratapu, ko te whakarere i te karakia, ko te he
o te tauira heo tirohanga atu ma nga Maori.
    Ahakoa te koi o nga kupu a te Pihopa, ka ki ano nga
pakeha he kauwhau tino pai, tino tika ta te Pihopa hei whaka-
ohooho i o ratou ngakau.
     28th. I te ata ka hui ki te whare Maori ki reira manaaki
ai i te Pihopa. I muri i te tina ko nga korero whakamiharo
 a te Pihopa mo te totohu o te Tahiti, me te ahua o nga iwi
 Maori e noho mai ra i runga i era o nga moutere.
    I te 8 p. m. ko te kauwhau a te Pihopa mo nga aitua i te
TU o Heretaunga.
    29th. I te 9 a. m. ka hui mai nga tamariki o nga kura
 e rua ki te whare-karakia, me o ratou mahita. Tae pea ki te
200 ratou. E kore e wareware i nga tamariki nga kupu tohu-
tohu ki a ratou, me nga kupu whakarite a te Pihopa mo ratou.
    Heoi ra nga whakamarama. Kanui te whakamiharo ki
 te kaha o te Pihopa o Aotearoa, e ono e waru kauwhautanga
 i te ra ki nga hui Maori, ki nga hui pakeha, mutu kau mai
 i tetahi kua huri ki tetahi. Ma te Atua ia e manaaki i ona
 haereeretanga katoa.
                             a Rev. W. Moana me ona hoa.
 NGA KARAKIA WHAKAU  A TE PIHOPA O AOTEAROA
                    I Tenei Tau 1931.
    RA          KAINGA             TOKOMAHA
               Pihopatanga o Waiapu.
 Maehe    29. Te Kaha                          U
,, 30. Rauokore                           9
,, 31. Omaio                                    2
           31. Torere                               9
               Pihopatanga o Akarana.
 Aperira   12   Ohaeawai                           16
,, 13. Utakura                             5
          14. Whangape                          3
           15. Ahipara                              11
,, 16. Kariponia                            19
          17. Te Kao                          3
          18. Waimanoni                        25
          19. Pukepoto                         11
,, 20. Pamapuria                          19
,, 21. Peria                                 15
            23. Otiria                                 38
          28   Mangakahia                       46
            29. Taita                                27
,, 30. Waimamaku                     19

9 48

▲back to top
48\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA TAKITINI     Oke. -Noe., 1931:

Mei        3. Te Iringa, Kaikohe                26
,, 10. Manaia. Hauraki                    8
              Pihopatanga  o Waikato
          12. Te Aroha                          1
              Pihopatanga o Waiapu
,, 13. Whakarewarewa  (he turoro)         1
              Pihopatanga o Poneke
Hurae     12. Poneke  "                         12
,, 14. Aorangi. Feilding                  12
              Pihopatanga o Waiapu
,, 19. Kohupatiki                          5
Hepetema, 15. Manutuke                          4
,, 17. Uawa                            16
,, 17. Uawa  (pakeha')                    2
,, 18. Kaharau                            9
           20. Tikitiki                              11
          20... (pakeha)                   2
           22.., (turoro^)                      1
          22. Te Araroa                           7
     ''24*. Hicks Bay? Wharekahika             10
,, 25. Mangahanea                         7
,, 25. Kaharau (pakeha)                    2
,, 27. Waipiro  (pakeha and  Maori)          9
          27.., (Kaumatua)                4
,, 27. Tokomaru Bay                    22
Oketopa    9. Te Aute Kareti                    17
,, 11. Nuhaka                             11

                                                490
         TE TOHU O HENARE  WEPIHA
                    (Na te Pihopa)

     I roto  i te Whare-karakia   (Cathedral) o Nepia  tetahi
 tohu aroha kia Henare Wepiha Te Wainohu  e mau ana. No
 te wa o te ru nui i a Pepuere, ka horo taua whare-karakia
 ka toro hoki te ahi i roto. Ko te tohu mo Henare he parahi.
 Ko taua tohu kua kitea a kei te pai tonu. Ahakoa te ru me
 te ahi, ko taua tohu kua whakamana mai ki te whare-karakia
 hou ka oti nei te hanga ki runga i te kaupapa o te mea
 tawhito. Ko  te tohu nei kei runga tonu ake i te tuuru o te
 Pihopa o Aotearoa i roto i taua whare-karakia.
     Ko ngu  kupu  o taua whakamahara, he  reo pakeha, e
 penei ana: — "To  the Glory of God and in memory of Wepiha
 Te  Wainohu. Priest, for fifteen years Minister of  Wairoa
 Maori  District, who  served  as Chaplain  of the  forces in
 Gallipoli and France, and entered into rest October 1st, 1920
 Aged  3. 8 years. "
     "Make  him  be numbered  with Thy Saints. "
     Te whakamaoritanga: "Hei  whakakororia i te Atua, hei
 whakamahara mo Wepiha. Te Wainohu, Piriti, tekau ma rima
 nga  tau e tu  ana ia hei Minita mo  te takiwa  Maori  o Te-

10 49

▲back to top
Oke. -Noe.. 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_49

Wairoa, a ko ia hoki te Minita mo  nga hoia i Karipori me
Paranihi. I uru atu ki tona okiokitanga i te 1 o nga ra o
Oketopa 1920. Ona tau 38.

   -WHAKAURUA   IA KI ROTO KI TE HUNGA TAPU. "
    He  hanga aroha, he mea whakamiharo hoki tenei tohu
ki tetahi o nga tamariki rongo nui o te iwi Maori ka karanga
noake nei i roto i nga pungarehu o tenei aitua nui whaka-
harahara i pa mai nei ki tenei wahi o te Tai-rawhiti.


     WHAKATAKOTO    KUPU, RANGI  HIMENE.
      He koha ki Te Pihopa Maori Tuatahi o Aotearoa
              Rt. Rev. F. A. BENNETT.

              "Te Apakura mo Taku Ariki"
         Rangi: - Tera Te Whetu tau-kamo ana mai etc.

                       (P. H. T. )
Aue te mamae                     Ka pouri te ao
Ngau  kino i roto ra. Ka pa  mai To reo
Ko taku Ariki tonu e. '          "E Pa kua oti e !"
Mauria  rawatia                "Kaua  i Taaku !"
Ki runga o Korokota            "Kaati i Tau!"
Katahi nei hanga kino e !         Ka rere Te Wairua e !

To kaokao ra                      E  kore e T Ariki
 Werohia tu-tia                    TE AROHA    PONO   NEI
I runga te ripeka e!              E wareware i ahau e !
Ka  maringi nga toto             Tuturu atu ra
Ka rere mai te wai             Ko KOE HEI  MATUA
Te mamae i ahau e !            Ko au to pononga e !

                  Penei tonu ra
                 Ta te roimata hanga
                 He  hai maringi kino e
                           Na    TE    AROHA        RA
                  Ka  ngaro mai kei roto
                 Kei te hinapouri e !

                    ICH  DIEN
                    Na R. T. K.

     "Ich dien. " E miharo  pea ? tangata ki enei kupu—
he kupu tipua. Koinei nga kupu o te tipare ara o te karauna
o  te Piriniha o Weiri, tama  a te kingi o Inga-rangi  engari
ko  nga kupu no  te reo Tiamana ehara i te Ingarihi. Ko te
tikanga ki te reo Ingarihi, I serve; ki te reo Maori, Ka mahi
au. Ich dien. Ihi tiini.
     Ko  te puhi o te tipare e toru nga  pare manu  ohitiriti.
I te riri a te Ingarihi ki te Wiwi i\_\_ te tau 1340 ka

11 50

▲back to top
50\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA  TAKITINI    Oke. -Noe.., 1931.

hinga te kingi o Pohemia, no te taha ia ki te Wiwi, ka kitea
te tohu pare ohitiriti i runga i tona potae. Ko te upoko o
te taua a te Ingarihi ko Eruera te Paraki Piriniha, tama a
Eruera III, kingi o Ingarangi. I tana kitenga nei i te tohu
o te kingi o Pohemia meingatia ana e ia hei tohu mona a i
runga i te kupu a tona matua tangohia ana ano hoki e ia
nga kupu  Ich dien hei tuhituhi mo tona tipare, a tae mai ki
tenei ra ko te tipare tera o te Piriniha o Weiri. I Tiamana
ai nga kupu nei kei Tiamani hoki a Pohemia.
    He  tipare pai tenei mo te tangata: Ich dien—I  serve—
Ka  mahi au ara He kai mahi au. Ko  tenei ano te tipare o
te Karaiti. I mea ia, "Ko wai hoki te mea nui, ko ia e noho
aua ki te kai, ko te kai mahi ranei? Ehara ranei te tangata
e noho ana ki te kai?  Tenei raia ahau i roto i a koutou te
rite nei ki te kai mahi. " (Ruka 22, 27).
    Hei whakaako i ana akonga kia kaua e whakahi whitiki
ana a te Karaiti i a ia ki te tauera, horoi ana i nga waewae
o ana akonga no te mea ko te horoi waewae he mahi tera
na te pononga. Tika rawa ma te Karaiti "enei kupu na, Ihi
tiini—ara He pononga ahau.
    Ko  te whakaaro o te tangata he tohu no te rangatira te
kore e mahi, a he tohu no te ware te mahi na konei hoki i
pepehatia ai e Ngati-Porou, "Epatu ra i a koe  e ware e. "
Kaore  a te Karaiti i whakaae ki tenei whakaaro, i ki ia na
nga iwi kuare tera tikanga, te whakarangatira, ko te tikanga
Karaitiana ia me whakapononga. "E  matau ana koutou, ko
nga kawana  o nga tauiwi hei whakatupu rangatira ki a ratou
a ko nga tangata rarahi hei akiaki i a ratou. E kore e pena
i roto i a koutou: engari ki te mea tetahi kia whakatupu
tangata rahi i roto i a koutou, me whakatupu kai mahi ia
ma  koutou. "   (Matiu 20, 25). Ki a te Karaiti ko te ranga-
tira ko te tangata mahi. He ra enei no te ahuwhenua. Ko
te tangata mahi  ka piki ko te tangata mangere ka  muia e
te rango. Ko te Maori mahi ka whakanuia e te pakeha, ko
te tangata mangere kua huaina e te pakeha he "waster" ara
he rore waru.
     Ko  tenei hei tipare mo te Iwi  Maori ko  te tipare o te
 Karaiti raua ko te Piriniha o Weiri: Ich dien. Na taua ano
 ra na te Maori te whakatauki, "He toa taua he toa paheke-
heke, lie toa mahi he toa mau tonu. " Ki te pakeha ko nga
 wahine ataahua ma nga toa whawhai; e pepeha ana hoki ko
 tera iwi, "The brave  deserve the fair, " ki te Maori ia ko
 tana tamahine ma tangata mahi, ma tangata ringa raupa.
     He wehi ano to te tangata mahi, kia pahuhu nga ringa
 o te haate, kia tuwhera te kaki te werawera o te mata, ka
 tau. He tangata tera, he tane. Me tuku nga potae ki a ia.
 Ko tona tipare ko Ich dien—I serve—Ka  mahi au.

              TATAU! TATAU!
     He  reo hou tenei ki te iwi maori, i whanau ake i roto i
 nga ra o Timi Kara, pera ano hoki me tera reo ana a mona

12 51

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_51

hoki ''Timi Taihoa. ''' No muri nei i te wa e whakaeke ana
nga uhunga mo  Mohi Te Atahikoia ki te Paki Paki ka puta
tera kupu, tera reo hou no Ihaia Hutana "Puripuri o koutou
ringa. "
    No tenei wa tata ka puta tenei reo hou "Ratou! Ratou!'*
    N"a R. T. K, tenei whakahuatanga i tenei reo hou.
TUATAHI. Te urunga tuatahi o Timi Kara ki te Paremata
    i na te taha maori atu, ka uru atu ia ki te turanga i a
    Wipere, kaore tenei kupu i puta atu i ia. No tona urunga
    atu ki te Paremata, i te taha pakeha, ka riro i a ia te
    turanga Minita mo  nga  Mea  Maori, katahi ka kaha te
    reo o te pakeha ki te tono kia whakaritea te ture mo te
    Maori me te pakeha. Kotahi tonu te reo o te iwi pakeha
    i taua wa me etahi ano o te iwi Maori kia peratia. I nui
    rawa te uiui o nga whakaaro o te kaumatua nei, tau iho-
     i a ia kaore ano i tae ki taua wa e rite ai te ture mo te
    maori me te pakeha, ka puta nei tona kupu TAIHOA,
    ka mau nei taua ingoa ki runga i taua kaumatua TIMI
    TAIHOA.
    Te  hua o taua reo ko tona whaka-taihoatanga i aua tu
    ture kia kaua hei pa mai  ki te iwi maori, ahakoa tona
    turanga mema  pakehatanga kaore ia i riro i te reo o te-
    hunga  pooti i a ia, ara i te pakeha. Tae rawa ake ki
     nga ra i riro ai ko Herihi te Minita Maori, tu ana mai
    ko taua kupu ra TIMI TAIHOA   hei whakaatu mai kia
    ia (Herihi) kia ata rapua te tikanga o taua TAIHOA.
TUARUA. He tangata marama a Timi, ahakoa te unuunu.
    Etahi marae  atahua, e puta ai tona maramatanga ki te-
    tangata kei nga marae unuunu, ka tutaki kia ia te tini
    noa o tenei hanga e te tangata. I tino tangata whenua-
    tia ia ki tenei 'marae' me nga kupu manaaki o tera marae
     i taea katoatia e ia te tatari I kitea ki reira te whanui
     ona whakaaro  rauhi i te iti, i te nui, i te rangatira, i te
     ware, i te wairangi, i te matauranga, i te pakeha i te
     maori, ka  whakawhaititia nei e  ia ki raro i tenei reo
    TATAU!     TATAU!    Tona tikanga e penei ana "Murua
    o matou  he, me matou hoki e muru nei i nga he o te
    hunga  e kino ana kia matou.
    Ka  whakamoanatia nga take katoa.
 TUATORU. No nga ra o nga uhunga kia Mohi Te Atahikoia,
    he hemanawa  pea no te kaumatua nei no Ihaia Hutana
     ki ona mokopuna me te iwi, ka puta i a ia tenei reo "E
     te whanau, puripuri o koutou ringa: kia u ki te whaka-
     pono o koutou maatua o koutou tupuna. "
     Kaore tenei kaumatua e rangona ana e kitea ana hoki e
     nga iwi o waho  atu o Heretaunga nei. Otira kei nga
     korero i tuhia o nga huihuinga tangata i roto i o ratou
     na ra, ka aata kitea, ka miharo hoki te kunga ngakau
     whaiti, koia  ra tenei ko te tiamana, ko te Kai-arahi i a
     ratou hui nunui i aua ra whakamiharo kua huri ki muri,.

13 52

▲back to top
52\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE  TOA  TAKITINI   Oke. -Noe., 1931.

    a, koia rawa nei anake  te morehu o taua rarangi kau-
   matua kua mene  ki te po, i roto o Heretaunga, Turanga
    me  Ngatiporou, na reira i tika ai kia WARIUTIA tenei
    reo ona kua whaka  maramatia ake ra PURIPURI    O
   KOUTOU  RINGA: KIA U KI TE WHAKAPONO  O
   KOUTOU  MAATUA  O KOUTOU TUPUNA.
    Ara a Te Kairakau raua ko Neho kei Waiapu.

TUAWHA. Kua  tae mai  tatou kei tenei pae maunga  e
    whakahuahuatia ake nei e te tangata nei e R. T. K, i te
    Nama 3  o Te Toa  Takitini o Hepetema 1st, 1931 ara
   RATAU! RATAU!
        Te whakamarama  a R. T. K, i wehea e ia kia toru
    nga waahi.
    (a) Te  Waeroa, he  tangi taana, i a ia e whakamiri
        haere  ana i te mata otira i nga waahi katoa  o te
        tangata; ka papaki noa te tangata rere atu ana te
        waeroa.
    (b)  Te puruhi kaore e au te moe a te tangata, ahakoa
         pehea te hiamoe, ka hurihuri ia i te puruhi, he paru
         hoki te puiaki o taua kararehe.
    (c)  Te rango e tau ana ia ki runga i nga mea kino
        katoa me era atu whakamarama a R. T. K.
Tana  wehenga i enei mea kei raro i tera waahi ra RATAU!
RATAU!    Na  konei hold a Rapata Purana i tuhi ai i tetahi
waiata mo  te puruhi ara mo te kutu penei: —
     I roto ia i tetahi whare karakia, e tuturi iho ana ki te
 inoi; akuanei i mua tata i a ia tetahi wahine atahua e tuturi
 ana ano i runga i nga whakaaro whakapono, ka kite atu nei
ia i te kutu e ngokingoki ana mai i runga o te panati (potae)
 o taua wahine atahua nei, ka puta tona riri ka tuhia nei taua
waiata  e ia.

         Ye ugly, creepin, blasted wonner,
         Detested, shunn'd by saunt an ' sinner,
         How  daur ye set your fit upon her—
                        Sae fine a lady!
         Gae somewhere  else, and seek your dinner
                       On some poor body.

         E koe, e te ngarara ngokingoki, "poko-kohua, "
         I kinongia nei e te tangata pai, e te tangata hara,
          Tou toa ra ki te piri ki a ia—
                         He wahine  tino atahua !
         Haere he waahi ke rapu tina ai mau
                         Ki  te tinana e tika ana.

     Te whakamarama  mo taua korero e mea ana taua Rapata
 Purana ko tera tu mea ano ki to ratou nei whanau, na reira
 i tika ai ahakoa to tatou whakaaro puripuri i o tatou ringa-
 ringa, ka mihimihi kia tatou Tatau! Tatou! e tika ana ano
 kia ata mahara, tirotiro marika, ara me Taihoa kei amiki noa

14 53

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_53

mai i te waeroa i te puruhi i te rango ki roto i te huinga
tangata whai-whakaaro. He  pai ke hoki te arita atu i tera
hanga ki wahike ako ai kia tatu nga mahara nga whakaaro
pai o tetahi ki tetahi me nga awhina kia haere i runga i te
ngakau  karaitiana.

    Ma  runga hoki i tenei kaupapa e ngawari ai. e pai ai,
a e tino tapu ai te kororia o nga mahi katoa, ka mihi tetahi
ki tetahi. TATAU    !  TATAU    !

  TE HUI TOPU O NGA KOMITI TUMUAKI  I TU KI
                     NEPIA, 1931.
               (Rev. W. Rangi, Hekeretari).
    I tu te Hui toopu a nga komiti o nga Pariha Maori o te
Pihopatanga  o Waiapu, i te 10 o nga haora  i te ata i te
Hatarei 17 Hepetema  1931 ki te Whare Hinoka. Ko te Tia-
mana  i te wa i tuhera ai ko te Pihopa o Waiapu. I muri
mai, i te hokinga o te Pihopa o Waiapu, ka tu kote Pihopa
 o Aotearoa. Nga  Minita i tae mai: —Ko   Revs. P. Hakiwai,
P. Tamahori, E. M. E; Te Tikao, P. Kohere, Te Waaka.
 H. Huata, W. T. Puha, R. Tahuriorangi. W. Mataira, N.
H. Tangohau, N. Moana, K. Rangiaho, N. Wanoa, W. Rangi,
 Canon Pahewa.

    Nga  Mangai Reimana: —Te Kani Te Ua, H. T. Hutana.
 I tae mai hoki a P. H. Tomoana me H. Rapaea. Ko Rev. W.
 Rangi i whakaturia, hei hekeretari Nate Pihopa o Waiapu i
 whakatuwhera  te hui ki te inoi. Muri iho ka mihi ia kinga
 Minita Maori menga mangai-rernana. I tu hoki te Pihopa o
 Aotearoa ki te mihi  ki te Pihopa o Waiapu   mo  tona tere
 oranga ake i tona mate ano he merekara. I konei ka hoki
 te Pihopa o Waiapu.
     Nga   motiri o te hui.

 1. Mihi ki nga Aitua: —
     (a) Kia puta he mihi ma tenei Kui, i runga i te ngakau
 whakawhetai ki te Atua, mo  Mihi Keita Wiremu  mo  tona
 oranga roa, oranga mahi hoki i whakaputaina e ia ki te Hahi
 Maori ki nga tamahine a re Iwi nui tonu, mo ana manaaki
 hoki i nga minita menga mangai-rei-mana o te Pihopatanga
 o Waiapu i nga hui Hinota ki roto o Nepia.
     Na Pine Tamahori motini na  M. T. Puha  i Tautoko.
 Paahitia ana.
     (b)  Kia puta he mihi ma tenei hui mo Ruiha  Hakiwai,
 Ka  riro nei ki tonu okiokitanga E  whakawhetai  ana ki te
 Matua i te waahi ngaro mo te tauira pai o tenei pononga Ana,
 ara te humarie, te ngawari, te kaha o te whakapono me te
 mohio  ki te manaaki  i te tangata. Ko te inoi a. tenei hui.
 kia tau mai  te rangimarie a te Atua  ki tona hoa  me  nga
 whanaunga   katoa, a kia. mau hoki i a ratou nga mahi par a.
 tenei pononga a te Atua.

15 54

▲back to top
54\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE  TOA TAKITINI    Oke. -Noe 1931

    (c) Kia puta he kupu  whakawhetai ma tenei hui ki te
Atua mo  nga mahi pai a Eruera Moeke, Ahipene Mika, Kei-
hana Maori, me  Wera  Lofley, i mahi ai ki te Hahi  Maori,
me te mea ano kia tukua atu enei kupu mihi ki nga whanau-
nga o enei tangata.
    Na  Pine Tamahori  i motini na P. Kohere  i tautoko..
Paahitia aua.
2. Monga  wharekarakia i pakaru i te ru.
    Na te Pihopa o Waiapu i whakamarama mana e whaka-
haere, e rapu hoki he moni hei awhina i enei mate o te Haahi
Maori.
    Paahitia ana.
3. Mangai Reimana ki te Hinota.
    Nate Pihopa o Waiapu i whakamarama ki tona mohio kei
te mana  tonu te Ture tahito i whakaturia ai nga mangai
Reimana o te maori ki te Hinota.
4. Iriiri tuarua a te Perehitiriana.
    Mo  tenei take, i oti, ma te Pihopa o Waiapu  e tuiri atu
ki nga Upoko o tera haahi.
5. Whare  Mihana.
    He  nui nga  korero mo tenei take, otira i te mea kaore
he ripoata o nga mahi o nga Mihana  i te aroaro ote hui, a
i te mea kua whakahautia e te Hinota kia whai ripoata nga
Whare  Mihana  mo te Hinota a tera tau, ko tenei take me
hiki mo  reira.
6. Nga Kaute o nga Pariha.
    I te whakahaerenga  o  tenei take nui ka tae mai te
Hekeretari o te Pihopatanga hei whakamarama ite hui, mo
nga Kaute a nga Pariha. Nana i whakamarama te mate o
te Haahi i te kore moni, a e nama ana te Haahi Maori kite
Pihopatanga mo nga  moni  2000 iti  iho, nuku atu ra nei.
No  reira kia kaha nga minita o ia Pariha o ia Pariha, ki te
utu haere i a ratou nama. Otira ite whakahaere tanga i nga
kaute  kitea ana e toru nga Pariha, i rite a ratau kaute ko
Tokomaru  £10/11/1 te moni  whiwhi, ko Whangara   i rite
katoa, me Waiapu  kua rite te nama.
7. Whare-minita  ote Puke.
    I whakaari ngia ete Hekeretari e £50 kei a ia hei kaupapa
mo  tenei take. Nate minita o te Puke i whakaatu kua oti te
wehe te whenua hei tuunga, engari kaore he whare. Ko te
minita kei Mourea ke e noho ano.
S. Nga rohe o Ruatoki.
     Kua  nekehia te rohe o Ruatoki kia uru mai ai a Opotiki.
 9. Te  Toa Takitini.
     He nui nga korero mo  tenei take, a i oti, rue whakapau
 te kaha o nga minita o ia Pariha, o ia Pariha, ki te whaka-
 nui atu i nga "subscribers" mo te Toa. Me kaha ano hoki
nga minita maori ki te tuku korero mai mo te Toa.

16 55

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_55

10. Waiapu  Church  Gazette.
    Ko tenei take i whakamarama tia ete Pihopa, ka whaka-
whiwhia  nga minita maori  kite Nupepa  ate Haahi ara nga-
mea  e hiahia ana i runga i te kore utu. (Ko te hereni kotahi
mo te pane kingi).
11. Kura Ratapu.
    I tu te Pihopa o Aotearoa ka whaikupu kite hui mo te
nui o tenei take me te inoi ki nga minita kia whakapaua te
kaha ki te whakahaere i tenei mahi i roto i nga Pariha katoa.
I tautoko ngia nga kupu a te Pihopa e nga minita katoa a i
roto i nga kupu korero ka kitea he nui tonu nga Kura Ratapu
kei te whakahaeretia e nga wahine maori i roto i te Pihopa-
tanga. Kote tumanako  kia nui haere atu, kia nui hoki nga
tamariki e hoki mai nei i nga kura a te Iwi Maori e tango i
tenei karangatanga mahi.
12. Kia puta he kupu mihi ma tenei hui kia Hirone Mokai
Wikiriwhi, mo  tona  ingoa kua  aranga nei mo  te Rhodes
Scholarship, me te tumanako  ano o tenei hui kia whakaaro
nui ia ki nga mahi o te whakapono hei mahi mana. Na Pine
Tamahori i motini na Hemi Huata i tautoko. Paahitia ana.
    Ka mutu  i konei nga take.
    I  roto i nga mihi a te Pihopa  ka tono  ia kia timata
inaianei te akoako i nga tangata o te Hahi ki nga kaupapa
o te whakau, kia pai, kia tupato hoki te ako.

TAENGA  TUARUA O TE PIHOPA KI A NGATI POROU.
                 Na Rev. Poihipi Kohere.

    He  whakamiharo nga mea katoa. Na runga na te pai o
nga  mea katoa makere atu ana i raro i te Pihopa o Aotearoa
tona mate i haria mai e ia i Te Waipounamu. Hoki mai ana
te ora o tona tinana, ngaro ana tona maremare. Hari ana
te tangata whenua. 
    Kei roto i te kupu whakamiharo nga hanga katoa o tenei
mea  o te whakapono o te karakia. Na  Pihopa Peneti nga
kupu  whakamiharo me nga whakaahua  raiti (magic lantern)
mo  te pakarutanga o Heretaunga i te ru nui o Pepuere 3rd.
 Kaore i pau te haora ko te putanga o tetahi ru nui ki te Tai-
 rawhiti ano e amine ana ki nga whakaatu a te Pihopa.
     No te Paraire te 19 o nga ra o Hepetema ka tatu mai te
 Pihopa o te Iwi Maori ki te whare-taua o Reiri Ngata. Ka
 tangihia, ka manaakitia, ka penapenatia  e nga tamariki e
 nga karanga huhua o Arihia, to ratou papa, to tatou Pihopa.
 No te Hatarei ka piki te Pihopa me ona hoa ki te taumata i
 wehea hei urupa mo nga  rangatira o tera wahanga o Ngati
 Porou, kia kite kia tangi ki te urupa o Reiri Ngata. I muri
 o te tina ka whakawhiti i te awa o Waiapu ma runga kaata
 ki Tikitiki. He manaaki  nga  mahi o  tena taima.
     No  te ata o te Ratapu  ka whakawhiti  ano  te Pihopa.
 Timata atu nga mahi i te 10 a. m. i te ata. a no te 10 i te po

17 56

▲back to top
56\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE   TOA TAKITINI    Oke. -Noe.. 1931.

katahi ano ka oti nga mahi o te whakapono. Ahakoa te nui
o te whare  karakia whakairo o Ngati  Porou, kaore te iwi i
pau  ki roto. Tu  tonu mai i waho. Himene  ana a  roto,
himene ana a waho, amine ana a roto, amine mai ana a waho
Kotahi ano te wairua o katoa. He  mea whakamiharo  tenei.

            Hui Komiti Tumuaki o te Hahi.
     No te ata o te Mane i te 10 o nga haora ka timata tenei
hui. No te toenetanga ra no o, te ra, katahi ano ka mutu.
He  Hui tino whakamiharo. Ka  ngaro ki te po te iwi maana
tenei tu momo hui tapu. Kei a ratou nga kupu tapu, hohonu.
koi, e ngoto ai e oho ai te ngakau, e whitiki ai i te whitiki o
te mahi. Whakarongo  kau ana nga morehu o aua kaumatua
ka ngaro nei ki te po, a Te Koroneho raua, ko Te Kairakau,
ki nga kupu nunui, ki nga whakaaro hohonu, e whakapuakina
ana e nga mangai o nga kaumatua nama tu (2) o enei reanga
tangata o enei nga ra. Ko Renata Ngata tera e whakatakoto
ana i nga kupu ngawari, tohutohu, whakatupato, whakakaha
mo  nga ra kei tua. Ko  Te Hamana  Mahuika tera e whika
ana i nga whika e mania ai nga pikaunga toimaha a nga ra
e heke iho nei. Ko  Totorewa Green tera, ko Timi Heihi tera,
ko Rameka   Poi tera, ko mea ake ko mea ake tona tini, he
tangata whai kupu whai whakaaro katoa.

              Te hanga Wira ma te Maori.
     Ko tetahi o nga tino take o tenei hui ko nga tohutohu
me nga whakaakoranga mo te hanga wira. He nui nga kupu
papai nga kapu hohonu mo tenei take, a i whakaae katoa te
hui kia paahitia he motini whakamahara  ki te iwi Maori kia
whai-whakaaro  ina hanga  i te wira, ki te wahi o te oranga
hei wehe mo  nga mahi o te Whakapono, hei whangai ranei
i nga tamariki e tukutukuna nei ki nga kura nunui o te motu.
 Tera ano etahi e whakaaro ana, engari e torutoru rawa ana.
     Kua marama   tenei take ki a Ngati Porou.

  NGA  HUA TAUWARE   O TE MAARA A TUMOANA-
                   KOTORE.
                    Na R. T. K.

     Ka tae ra te toa taihaere nei a Tamahae ki te Puahanui,
 ki reira whakatenetene ai, ka tu mai a Putaanga  i runga o
 te huahua wero iho ai, ka rere ake na te kupu a Tamahae:
 ''E, te kino tangata e wero iho nei': whakautua tonutia iho
 hoki e Putaanga: —"E   kino. he kino no tau o te wai. '''
    Ka  karanga, ake ano a Tamahae: "Nohea e?" ka whaka-
 hokia ano e Putaanga: —"No  te maara ra a Tumoana-kotore. 
     Ka ki ano  a Tamahae: "E, taua tahi": ko Putaanga
 ano: —'E. au anake!  No te wa tauware noa hoki koe. "
     He  tipuna nui a  Tumoana-kotore  no  Ngati-Porou—he
 tino kopura: ko te wa tauware ko waenganui o nga  puke
 kumara, e tipu ai ano te kawai o te kumara engari kaore e
 whai hua. He  uri tonu a Tamahae  na Tumoana-kotere. he

18 57

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_57

uri rangatira, engari ko te take pea i kiia ai e Putaanga no
te wa tauware noa ara ke hoki to Tamahae iwi ko te Whanau-
a-Apanui. He whakahawea  te tikanga o nga kupu a Puta-
anga: ko aku ehara i te whakahawea engari i kiia ai e au nga
uri rangatira o Ngati-Porou kei te wheru no te wa tauware
no te mea kei te whanga hoki ratou o te whawharua—o te
parekereke.

    He  wahine rangatira a Makere  Waiwaha, i haere ai he
ope nui o te Tai-Rawhiti ki te mau ki Opotiki hei wahine ma
te tama a Te Rangi-matanuku, i waihotia ai hei pepeha ma
Ngati-Porou: Te Tau i a Waiwaha.
     He  whainga  mai ki te wahine ka mate  a Tiakitai ki te
moana. Tae mai ki taana tamaiti ki a Te Teira ka moe ano
i te  wahine  no Ngati-Porou, i a  Ema Mate-te-rangi. Na
konei a  Te Teira i taki mai ki roto o Ngati-Porou, a noho
iho mo nga marama  maha. I era ra ia he kino nga huarahi,
heoi ano te huarahi ma  te moana  tonu, ma  te tima ma te
Kahu. I kaha te whakahoa o Ngati-Porou i era ra ki a Ngati-
Kahungunu  ki Heretaunga, no enei ra ia kua pai nei nga
huarahi kua mataotao haere te ahua o nga tamariki o Ngati-
Porou o Ngati-Kahungunu.
    Ko  Maraea  Puhunga, he uri no Hohua  Tawhaki, te
tangata i whakatonga nei ki te kai karengo a Te Hapuku, i
moe  i a Manaena, he rangatira no Heretaunga.

     Ko Ripeka Komene   i moe i a Arapeta Hakiwai o Here-
taunga  ano. He tokomaha nga uri o tenei wahine engari te
morehu  e ora mui na ko Peni Hakiwai.

     Ko  Mere\_\_ moe i a Ihaia Hutana, he rangatira ano
 no Heretaunga, a he uri o raua.
     Ko  Paku  i moe i a Iraia Karauria, he uri rangatira no
 roto o Heretaunga. Tokorima  enei wahine o Ngati-Porou, a
 Erua, a Puhunga a Ripeka, a Mere  Aira me  Paku  i moe
 katoa i nga rangatira o roto o Heretaunga, he mea aata whaka-
 moe—he  kai-haukai. Kaore au  i rongo i hoki ano i a Te
 "Whatuiapiti tenei kai haukai. Otira kaore noaiho he tikanga
 he kuarerehe noa hoki. Hei  te moenga rawa  o Ngapera i a
 Tipiwai Houkamau  katahi ano ka turakina tenei rahui engari
 hoki na te kamakama tonu o Tipi i whiwhi ai ia. Tena koa
 hei te tangata nei hei a Paraire Tomoana ka tikina ano he
 wahine maana  i roto o Ngati-Porou, na ka tauwhara ano te
 ahuatanga, a tae mai ki tona tuahine, ki te wahine nei ki a
 Hinekatorangi, no Ngati-Porou taaua hunaonga, na katahi
 ka tino tauwhara rawa, ka papanga iho te mokete ki runga
 o te mokete. Ka  mate ra hoki au.

     Aru ina, whakarongo  e nga iwi ! He porearea no Tina-
 toka ki te tiki kumara tonu i te rua a Mahara ka ki na a
 Mahara, ''E, hei au tonu koe waru ai?"  Waihoki  e nga
 rangatira o roto o Heretaunga. Hei  au tonu koe waru  ai?
 Kaore te maharahara  i a koe na "

19 58

▲back to top
 58\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE     TOA TAKITINI     Oke. -Noe., 1931.

    I au i Wharekauri ka rongo au ki te nama e kiia ana e
nga  Maori o tera whenua he ''rongo taima", pera me te
nama  wahine  a nga  rangatira o Heretaunga he  "rongo
taima. "
     Tae noa ki nga rangatira o roto o Wairarapa no Ngati-
Porou nga wahine. I moe a Hohi i a Hikawera, a Mereana
i a Te Kohea, a Kenana i a Te Whatahoro, a Heni i a Te
Rangipuataata. Ko  Honi raua ko  Mereana na  te Mokena
Kohere  i tapae, hei hohou i a Ngati-Porou me Ngati-Kahu-
ngunu  i runga i te aroha. He tino kainga no Hikawera Te
Rawhiti i ona ra. Ko te whakautu mo nga wahine a Ngati-
Porou, ko Maangi i noho i a Henare Potae.
    He  iwi kotahi a Ngati-Porou me  Ngati-Kahungunu   i
nga  ra e ora ana nga kaumatua, nga rangatira. No enei ra
tonu  i rereke ai, i mataotao ai te ahua. No wai  ra te he,
noku  ranei, nou ranei?
    Ko  Ngati-Kahungunu  anake ki te Wairoa kaore i whai
 wahine ma ratou na hoki i a Ngati-Porou, kaore i tiki i nga
hua atahua o te maara a Tumoana-kotore. Kaore  i tae ki a
 ratou te ngahau o te mahi a nga rangatira o Heretaunga o
 "Wairarapa otira kei te haere ka tata, ina hoki he kopikopiko
 tonu te mahi a te Hata raua ko Patu ki roto o Waiapu, haunga
ia a Paetai. He purei hooki noa tu ana a Patu  raua ko te
 Hata ki roto o Waiapu.
    Ko  Rongowhakaata ke kei te utu i nga nama wahine a
 Ngati-Kahungunu  ki a Ngati-Porou me titiro hoki kua toko-
 maha rawa nga wahine o roto o Turanga kua moe i a Ngati-
 Porou. Kaore rawa  te tapuae o tenei rangatira o Heta Te
 Kani  i tatu ki roto o Waiapu   otira tokorua aana tamariki
 moe katoa i a Ngati-Porou. Ko te mea tika ia ma te Whatui-
 apiti tonu e utu taana ''rongo taima. " Awhea ano ra?
     No muri  nei nga moumouranga  a Ngati-Porou ki roto o
 Heretaunga, o Wairarapa, ko nga  tipuna ia kua whakahoa
 noa  atu. I  tae he ope ma  Ngati-Porou, ko te Kaapa   te
 rangatira, ki roto o Wairarapa ki te whakapiki i era iwi, no
 kona hoki i riro mai ai tena taonga nui a Mangamate, he
 toki pounamu, e mau nei i a Ngati-Porou tae noa mai ki tenei
 ra. I tae rawa ano a te Kaapa  ki roto o Hauraki whawhai
 ai, no reira ka riro mai i a ia tetahi wahine ko  te Uruapiti
 te ingoa: i moea e ia ka puta na ki waho ko te Houkamau.

     I te unga o te taua a Ponapatukia raua ko Konohi ki te
 one i Wharekahika tokorua nga wahine i te one, he whaka-
 here mo te houhanga-a-rongo. Ko tetahi o nga wahine nei
 ko Ngunguru-i-te-rangi, i moea e Tanetokorangi. ka puta ki
 waho  ko Hinematioro, a, ko te Kani-a-Takirau, ko te moko-
 puna.
     He  tokomaha nga wahine o Ngati-Porou i riro whakarau
 i a Ngapuhi, a tenei nga uri kei te taki-hokihoki mai, ki te
 whenua  o  ratou tipuna, ki te ''maara a Tumoana-kotore. "
 Ko  te tino wahine i riro i a Ngapuhi i te horonga o te Whetu-

20 59

▲back to top
'Oke. -Noe,, 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_59

mata-rau ko te Rangipaia, i moea e Pomare. Ko te Rangi-
paia he tipuna no Henare Potae. I a te Rangipaia i te whare
pononga i Ngapuhi ka tangihia mai na e ia te wa kainga: —

        Kai wawewawe  ra e te mate i ahau,
        Ki wawe te wairua te tae ki Taupo;
         Koi noho i te ao kairangi atu ai,
        Ki te ao o te tonga e koheri mai ra,
        Ra  runga ana mai te hiwi ki Tikirau,
         Kei tua koutou ota ora i ahau.

        Kainga iho ana e au nga kai e,
        Rinoi tonu ake e aku tini mahara;
        He  mea koroukore i te wa i ora ai,
         Taria nei kia mate, ka hao au te mahara.

     Ka  pai te tangi a Rangipaia  hei tangi ma nga uri o
 Porourangi kei te whenua, na konei ra me whakamutu i konei
 enei korero ahakoa kaore i poto te korero nga tini hua o te
 Maara a Tumoana-kotore e tohatoha mai ra i te whenua.

                  TE POOTI
     Kua whakaaetia e Te Kawanatanga, i runga i te kaha o
 te tohe a Te  Reipa  Paati kia pooti. Kua  rite hoki i Te
 Kawanatanga  o Whoope raua ko Kooti kia haere tonu tenei
 "KAWANATANGA     KORIHANA"   e tu nei, a ko nga mema
 Unaititi me nga mema Riwhooma me  whariki katoa ki raro
 i tenei Kawanatanga e tu nei.
     Otira kua marama noatu hoki koutou ki te karangatanga
 a Whoopa   kia kohiritia atu e rima mo  te Reipa e rima  mo
 te Riwhooma   e rima hoki mo  te Unaititi hei Komiti whiri-
 whiri mo te take whakahuihui i nga ropu nei kia kotahi he
 Kawanatanga mo Te Motu i te wa e pehia nei te AO KATOA
 e te taumaha, a kia kiia taua ropu ko Te National ko Te
 NAHINARA    KAWANATANGA, kaati kore rawa te Reipa i
 whakaae.
     He nui tonu nga ra e whakahaeretia ana taua take e taua
 huihuitanga, kaati tino uaua, ka  kore nei e  rite o ratou
 whakaaro, ka kore te "National, " engari katahi ka huihui te
 Unaititi raua ko Te Riwhooma   ka kiia nei ko Te  KORI-
 HANA KAWANATANGA.
     Te Kawanatanga  o Ingarangi i whakaritea e RAMIHI
 MAKITARANA    raua ko POROWINI    kia whakakotahitia i
 raro ano i nga take taumaha o te ao. Ka Parea ake Te Reipa
 Kawanatanga, rongo nui nei o Ingarangi, i hinga ai nga taha
 rangatira o Ingarangi i te hunga Kaimahi, Otira i tenei ahua
 o te ao, ka tonoa nei e MAKITANARA    kia whakakotahi a
 Ingarangi katoa ki te whawhai ki te mate nui e uhi nei i te
 ao, ka whakaae a  POROWINI    te kai arahi o te apitihana.
  He nui te riri o te hunga mahi  katoa o Ingarangi mo  te
 whakamutunga  i taua ropu kawanatanga mahi, me ona minita
 nunui, me  ona tangata matau, katahi nei ka kapohia ko nga

21 60

▲back to top
60\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE      TOA  TAKITINI     Oke. -Noe., 1931.

tino tangata matau o nga wahanga maha o Ingarangi, ka tu
taua National Kawanatanga.

    Ka  tono nga morehu  Reipa kia whakahaeretia  te pooti,
ma  te iwi nui tonu e whakatau. He  nui te tautohe, a oti
ana me  pera.

    Te whakautu  o taua pootitanga ina kua mutu  tata ake
nei whano tata kua pau katoa nga mema  reipa ki waho te
puruma. Ko  te reo whakamiharo tenei kei roto rawa i te
ngakau  o te "Ingarihi"'

    Koia  tenei ko te ahua o te Ingarihi e whakamiharotia
nei e te ao katoa. Ko te tu TAMA-TAANE  tenei o te ngakau
RANGATIRA     O  INGARANGI     e kiia ra etahi pekanga
"Hearts  of Oak"  British Fairplay, na te mate i koiri ake, ka
maanu  ki runga kimi ai i te ora i whakakaupapatia iho nei
e o ratou tupuna ki runga i te KAUPAPA  WHAKAPONO.
Tetahi tino mea nui i puta ki te ao ko tenei pootitanga mema
o Ingarangi kua mutu tata ake nei  He iti rawa no ta tatou
 pepa ka potopoto te hoatu i nga maramatanga pera te ahua.
Engari e tono atu ana kii koutou kia kaha te titiro whakamua
me  te titiro whakamuri ano.

     Kia whaanui te titiro ki o koutou maatua me o koutou
 tupuna. Kei te haramai te wa e tae ai ano koutou ki o ratou
turanga, engari ma  te whawha  marama  ki te whakapono
 koutou e whakatere te tae ki o ratou turanga whakamiharo,
 me o ratou matauranga.

     I tenei wa nei ano, ko te reo hei whainga ma koutou ko
 te reo o Ingarangi kua paaha nei ki te ao katoa, hei -aha te
 kaupapa reipa.

     Whakawhaiti i a koutou, whakapaia te morehu whakaaro,
 te morehu marae, te morehu tangata, te morehu whakapono,
 e taritaria nei e te ngutu, e te ngakau o nga tangata matau
 e whakahaere  nei i te motu kia huri nga  wiira katoa o te
 matauranga oranga hoki mo  te Iwi Maori. Ahea  ano tatou
 whakarongo ai ki enei reo.

     Te kupu mo  Te Tairawhiti katoa e tika ana kia kaua hei
 pakaru ki waho atu o Ta A. T. Ngata. A Heretaunga  hoki
 kia kotahi. E  tika ana a Te Arawa kia u. Kei te pai hoki
 a Te Wairoa  me Mohaka.

     Otiia ko te reo nui ko to Ingarangi. Kaore tahi he kupu
 marama  i ko atu, ahakoa nga hiahia o etahi kia uru. Waiho
 ake nga  whakane-nene  tara-a-whare he whaiti noa ena HE
 TIKANGA   NUI  KE TENEI. TAUTOKONA   TE  KORI-
 HANA KAWANATANGA.

     Ina nga kaupapa, pohehe  noa iho etahi wahi a te reipa
 paati, me  aku kupu  torutoru mo nga tekiona—Ano  nei he
 moemoea.

22 61

▲back to top
Oke. -Noe., 1931. TE TOA TAKITINI\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_61

  TE KAUPAPA A TE ROOPU REIPA MO TE TAHA
                  MAORI
                     Aperira loth, 1925.

    1. Te Tiriti O Waitangi. Ko te wa e tu ai Te Roopu
Reipa hei Kawanatanga, ko reira whakaarahia ai he "Roera
Komihana"  hei uiui i nga mate o Te Iwi Maori, na runga mai
i nga  takahanga a  Te Tiriti o Waitangi, mai  o te tau, i
hainatia ai Te Tiriti, 1840, tae mai ana ki tenei ra.
    A whea?
    Ko  taua Komihana, kia toru ona Mema  Maori, kia toru
nga Mema  Pakeha, ko te Tiamana ma Te Kawanatanga tonu
e tohu. Ko  wai?
    Ka  whai mana  taua Komihana, ki te karanga i nga
tangata, i nga pukapuka e pa  ana ki aua mauiui, a ki te
whakatakoto Ripoata hoki me ona kupu tautoko katoa ki mua
i Te Paremata.
    2. Kaunihera Maori. Ko te Kawanatanga  Reipa, e kii
ana me  whaka-kahore te Whare  o Runga  e tu nei i naianei,
me  whakatu  atu he Kaunihera Maori ki tona turanga, ko
nga  Mema  mo  taua Kaunihera kia 12, a me noho te taitara
mo  ratou. "Te Honore Mema  o Te Kaunihera Maori", (Hon.
M. N. C. ) a ko ratou hei whakaatu i nga hiahia me nga whaka-
aro o te Iwi Maori.
    Me  pooti atu?
    Nga  Mahi Ma Te  Kaunihera. (a)  He  whakatakoto
tikanga, a whakaaro ano hoki, ki mua i Te Kawanatanga e
puta ai hei painga mo te Iwi Maori.
     (b)  He  awhina, he whiriwhiri, i  etahi Rekureihana,
Ture  ranei, e whakaarohia ana, nei whakatakoto atu ki mua
i Te Kawanatanga, e puta ai hei painga mo Te Iwi Maori.
     (c)  Ko te Kaunihera  Maori, ka  ahei ratou ki te noho
hei Kaiwhakahaere  mo  etahi take e whakaarohia ana e Te
Kawanatanga  hei mahi ma ratou.
    3. Te  Ra Pooti Mema Maori. Ko te ra Pooti mo nga
 Mema  Maori, me tu i te ra e pooti ai hoki mo nga Pakeha.
    4. Te  Room  Maori. Me  whakatakoto, a me  mahi he
 Room  Maori, ka perehi ai ki te Reo Pakeha, me te reo Maori.
 Ma taua Rooru e whakaatu  nga tangata e ahei ki Te Pooti
 ki nga Mema  Maori. Ko  aua Rooru me takoto ki roto i nga
 Whare Pooti katoa, i nga wa e tu ana he Pooti mo nga Mema
 Maori, mo Te Paremata.
    5. Reiti I Nga Whenua  Maori. Me uiui te ahua o Te
 Ture Reiti i runga i nga whenua Maori, a ka whakatau i
 runga i te mea tika anake, hei uta ki runga i nga whenua
 Maori.
    Ko  wai taua ropu?
    6. Te Here I Runga I Nga Whenua Maori. Me uta he
 here ki runga i nga whenua Maori, kaua hei tuwhera mo te
 hoko. Heoi ano  te hoko e tuwhera ana, ko te hoko ki te
 Karauna i runga ano i te ata whakaae o Te Maori, nona te

23 62

▲back to top
62\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE  TOA  TAKITINI   Oke. -Noe., 1931.

whenua, a i runga ano hoki i te Wariu e whakaaetia e taua
Maori.
    Ka pehea ki te rahi ake ta te pakeha?
    7. Kahore He Utu Mo Nga  Kura. Kahore he utu mo
nga  kura, mo nga  tamariki Maori, timata i nga kura ririki,
tae noa ki nga kareti nunui. Ko nga pukapuka kura katoa,
ma te Kawanatanga  e tango mai. Kaua he utu mo nga ta-
kuta, me nga rongoa mo  nga tamariki Maori e haere ana ki
aua kura.
     Kia ora ki te taea.
    S. Ture  Hoia  Maori. Me  whakakahore, me  piira Te
Ture  Koko  Hoia Maori  o tenei Motu, a etahi atu Ture ranei,
e pa ana ki tenei Kaupapa o tango nei i nga tika me nga
painga o Te Iwi Maori.
    Ka  pehea to Tiriti o Waitangi?
    "I raro i te Tekihana 2, o te Kaupapa i runga ake nei,
ara te wahanga e pa ana ki te Kaunihera Maori, a i runaa
ano hoki i te awhinatanga mai a nga Mema Maori tokowha,
ka whai mana te Kaunihera ki te whakatakoto i enei tikanga
e whai  ake nei. hei Ture, a i etahi atu Ture ranei e whaka-
arohia ana  e te Kaunihera, e puta ai he painga mo te Iwi
Maori.
    He aha i hoki ai ki nga mema Maori?
    9. Te Kooti Whenua   Maori. Ko  te Kooti Whenua
Maori, me  haere i raro i te mana o te Kauninera Maori.
    Ona  apiha nunui, matau  nei kia tuohu ki  raro i te
 Kaunihera?
    10. Kai Tiaki Maori, me Te Poari Whenua Maori. Me
whakakore  te Kai-Tiaki Maori, me  te Poari Whenua  Maori.
Ko  nga whenua me nga Moni i raro i te mana o enei taumata
 erua, ma te Kaunihera Maori e whakahaere, a ma tetahi Poari
 ranei, ma te Kaunihera e whakatu, ko te ingoa mo taua Poari,
 ko te Poari Kai-Tiaki o nga Maori. Ko nga Mema   mo taua
 Poari, ma te Kaunihera e tohu, a kia whitu Mema mo  taua
 Poari.
    Kowai taua poari matau?
    NGA   MANA  ME  NGA   KAHA  O  TAUA  POARI, (a)
 Ina mutu nga Riihi o nga whenua Maori ki nga Pakeha, ko
 aua whenua me  hoki katoa mai ki nga Maori no  ratou nei
 aua whenua, hei huarahi whakakaha i nga Maori ki te mahi
 ahu-whenua.
     (b)  Ko nga moni  katoa, e puta ana ki te Poari, me utu
 e te Poari ki nga tangata ma ratou aua moni, a me whaka-
 takoto ranei i runga i te huarahi whakamahi, e puta ai ano
 he painga ki nga tangata no ratou aua whenua.
     I runga i te whakaae kia tango moni.
    11. TE WHAKAKAHORETANGA       O NGA  REITI ME
 NGA  MONI   RUURI. Ko  nga Reiti me nga Moni Ruuri i
 runga i nga whenua Maori, me whakakore. Me timata atu te
 whakanoho Reiti ki nga whenua Maori, i te wa i whakaka -
 horotia ai nga Reiti tawhito, ko nga whenua kahore e nohoia
 ana, kaua  hei utaina he Reiti.

24 63

▲back to top
Oke. -Noe., 193. 1. TE TOA TAKITINI     \_\_\_\_\_\_\_63

    Me  pehea e taea ai?
    12. NGA  WHENUA    MAORI  I TANGOHIA. Me  utu
Te Karauna, he Kapeneheihana ki nga Maori, mo nga whenua              
i tangohia mo nga mahi nunui o Te Motu, (Public Works) i
runga ano  i te utu o whakaaetia e nga Maori. '
    Kaore ra e taea. 
    13. HE PEEKE   MOTUHAKE. Me  whakatu he Peeke
Motuhake  ma  nga Maori hei huarahi awhina i nga Maori ki
runga i nga mahi Paamu, hoko kau. hanga whare mo ratou, 
whakatu  wheketere Pata, mira kani rakau, mira haraheke, 
me  era atu mahi e puta ai he painga mo Te Iwi Maori. Ko                  j
nga  ritenga mo te tuku i enei Moni, kaua he utu hua, mo                 
nga tau 10. 
    Me  pehea e ora ai?                                                  
    14. HE  KARETI   AHU   WHENUA. Me  whakatu he
Kareti whakaako i nga tamariki Maori ki nga mahi e pa ana                i
ki te mahi ahuwhenua, i runga i te kore utu mo te whakaako.
    Ka taea ranei?
    15. HOHIPERA  MOTUHAKE   MO NGA  MAORI. Me
whakatu  he Hohipera Motuhake mo nga Maori, ki Aotearoa,
me Te  Waipounamu kaua he utu mo te manaaki i roto i aua
Hohipera. Kaua  e utu nga Maori katoa o Te Motu, mo  nga
Takuta.
    Me  pehea e ora ai?
     16. Kai Tirotiro  Maori. Ko  nga  Kai-tirotiro mo  nga
Maori i raro i te mana o Te Tari o Te Ora. me Maori katoa.
    Me  whai raihana, tiwhikete ka pai.
   17. Mema  Maori Ki Nga Poari Pakeha. Me whai mana
nga  Maori i roro i te ritenga Ture, ki te whakatu Mema mo
ratou ki nga Poari o nga Kura, Hohipera, Poari o nga waha-
mu  Kaunihera  Pakeha. Poari o nga Taone. Tari o Te Ora,
Tari Wariu. Tari Ruuri, me  etahi atu Poari e -whakahaere
nei i nga mahi  mo  te taha Pakeha. Kei te pehea inaianei?
    Kaore  tahi e araitanga a te ture.
    18. KIA RUA  ATU  NGA  MEMA   MAORI. Ko te
tokomaha  o Te Iwi Maori, e 62. 000. no reira i raro i te Ture,
e kii ra, ki a 10. 000. tangata ki raro i te Mema  kotahi  ka
ahei ki  a Pootitia ki a rua atu nga Mema   Maori  mo  Te
Whare  Paremata. Ka pai tenei.
    19. TE  KEREEME   A NGAITAHU. Me  whai manaha
Ngaitahu   i raro i te mana Ture, ki te piira kia whakaturia
ono he "Roera "Komihana hei whakatutuki i te whakatau kia
 £354. 000 mo Ngaitahu, i whakataua ra e Te Komihana i te
tau 1920. E  whakaae te Kawanatanga o te Reipa, ki te utu
 te katoa  o te moni, i te utunga  kotahi, ki nga tangata e
whai  paanga ana ki tenei Kereeme.
    Kei hea te moni?
    20. TE  REO MAORI   T ROTO I NGA  KURA. Me ako
te Reo  Maori  i roto i nga "kura katoa o te Koroni, a i roto
ano hoki i nga kura nunui, mehemea  he tamaiti Maori kei
aua kura.

25 64

▲back to top
64\_\_\_\_\_\_\_        TE TOA  TAKITINI    Oke. -Noe., 1931.

   21. PENIHANA  MO  NGA  MAORI. Ko  nga tane me
nga wahine o te Iwi Maori, kua eke nei o ratou tau ki te 55,
me puta he Penihana, mo ratou. Ko te ahua o aua Penihana,
me  haere ano i runga i te ritenga o te ahua o te utu o te
oranga o te tangata ia wa, ia wa.
   22. PENIHANA   MO  NGA  MATUA, E  RUA  NGA
TAMARIKI   NUKU  ATU  RANEI. Ko nga Matua e rua nga
tamariki nuku atu ranei, kahore i nui atu i te £4 i te wiki
to raua oranga, me puta he Penihana mo nga tamariki e 7s.
6d. i te wiki i te tamaiti kotahi.
    23. NGA  AHUATANGA    MO  NGA KAI-MAHI. Ko
nga whare noho mo nga Kai-mahi Ha pai, a ko nga utu mo
ratou me haere ano i runga i te ritenga kua whakaritea e te
Ture.
    (a)  Kia 5 nga ra e mahi ai i te wiki, kaua hei nuku atu
i te 40 haora i te wiki e mahi ana te tane, te wahine ranei.
     (b) Kia whai mana  nga wahine ki te uru ki roto i nga
Tari Kawanatanga mahi ai, mehemea ko nga mahi e taea ana
 e ratou e rite atu ana ki nga mahi e taea ana e nga tane, ko
 te utu mo ratou kia riterite tonu.
     (C) Me  whakaputa he Menemana mo  te Ture, kia ahei
 ai te puta o te katoa o te moni utu o te tangata mahi i te wa
 i a ia e mauiui ana, a ma te rangatira mahi e utu nga raru-
 raru o te Takuta.
     Mehemea te mate i ma roto mai i tona mahi.
     (d)  Me  inihua e te rangatira mahi  ana tangata mahi
 katoa, mo te whara, me te aitua. Mehemea ka mate i runga
 i te aitua, me utu nga painga ki te whanaunga tata.
    24. TE MANA  UNU  NGA  MEMA   MAORI. Ko nga
 Mema  Maori katoa e tu ana i roto i tenei Roopu mo Te Whare
 Paremata, me whiwhi ratou ki nga pukapuka  whakauru a
 tenei Roopu. Kei roto i aua pukapuka e kii ana, ka whakaae
 aua tangata ki te awhina i tenei Roopu, a ki te hapai ano hoki
 i te Kaupapa a tenei Roopu. Ki te kore e rite i aua tangata
 enei tikanga a te wa e tu ai ratou hei Mema, ka whai mana,
 i raro i te ritenga Ture, nera Iwi na ratou nei i Pooti aua
 Mema, ki te Pitihana ki Te Paremata, tono, kia rihaina aua
 Mema.
     He pai tenei?
     25. Kia Horo Te Wa E Kotahi Ai Nga Iwi Maori. Kia
 Koro te wa e kotahi ai nga Iwi Maori katoa o runga i tenei
 Motu i roto i te whakaaro, i te Wairua, me te tinana kotahi
 i raro i nga Kaupapa me nga tikanga a Te Roopu Reipa o
 Niu Tireni, hei ritenga awhina  e tu  ai tenei Roopu, hei
 Kawanatanga  mo  te Motu, e ahei ai te mahi i enei kaupapa
 hei Ture, e puta ai hei painga, ki nga Iwi Maori katoa, a e
 puta ai ano hoki he honore ki a ratou, e noho ai nga Iwi katoa
 o runga i tenei Motu, i runga i te kotahitanga o te whakaaro.
     Ma te whakanano whanui anake ki Te Tokotoru Tapu e
 taea ai te whakakotahi.