Te Kopara 1913-1921: Number 76. 30 May 1920


Te Kopara 1913-1921: Number 76. 30 May 1920

1 1

▲back to top
Rama 76. mei 31, 1920.

Te Kopara.

Registered at the G.P.O. as a Newspaper.

Te oranga mo tenei pepa e Rima Kereni mo te Tau.

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

Te Kopara.

NAMA 76. GISBORNE. MEI 31, 1920
"Iti te Kopara, kai takirikiri ana i runga i te Kahikatea."

Ko te Mihi a te Iwi Maori ki Te Piriniha.

NA Ta Wiremu H. Herihi, te Minita mo te Taha Maori i tuku atu ki te Piriniha i te Taite te 29 o nga ra o Aperira, 1920. Ko ona hoa ko nga Rangitira Maori e ono-tekau-ma-rima, täne, wähine, i kowhiria e nga iwi o nga Motu e Rua i hui mai ki Rotorua. Ko te mihi i tuhia ki te reo pakeha, na Te Herihi ratou ko nga mema Maori o te Paremata i haina. Ko te mihi tenei i te reo pakeha, he reo Maori ia tona whakaupoko:

HAERE MAI E TE KOTUKU RERENGA TAHI, TE MANUHIRI TUARANGI.

To His Royal Highness, Edward, Prince of Wales.

YE, who lie in the dark chambers of Death, come forth and hearken! Ye who sleep the long last sleep, arise! Stand forth and give welcome, for 10! the Firstborn of the Line draws near, Eldest of Him, whose face ye saw on this twice-honoured ground!

Son! Lord! Welcome! Majesty! return once more following the way your Father trod. Least among the peoples that acclaim his " mana," we give place to none in service and loyalty, and thus we greet Thee.

Welcome to these the furthest Isles of the Southern Seas. Welcome to Aotearoa ! Welcome to Te Waipounamu ! Our hearts are full of gladness.

Come in the glory of Victory! Once more the bonds that knit the Empire in one allegiance have held true. Your Father came to us after a war that added a bright Jewel, the Diamond of Africa, to the Imperial Crown. You come, a Soldier Prince, the embodiment of a greater Victory, won over the forces of oppression and lawlessness. The world has been saved for Freedom, wherein the peoples great and small may grow side by side without fear.

Bring with you memories of our beloved dead. They live again, who strove with you on the fields of Tu in many lands beyond the Seas. Your presence there endeared you

4 4

▲back to top
to the hearts of our warriors. Your brief sojourn here will soften the sorrows of those whose dear ones have followed the setting Sun.

Royal Son of our Illustrious Line, King that is to be, we are proud that you should carry on the traditions of your Race and House. For it is meet that those who sit on high should turn an equal face to humble as to mighty. Walk therefore among your peoples, sure of their hearts, fostering the love they bore Queen Victoria and those who came after.

Welcome and Farewell ! Return in peace, without misgiving, bearing to His Majesty the King, and to Her Majesty the Queen, the renewal of the Oath we swore to them on this Ground a generation ago, an oath rooted in the Treaty of Waitangi, hallowed by time and manifold trials. The Maori people will be true till death, and so, Farewell !

Ko te whakamaoritanga tenei:

Ki a Eruera, Piiriniha o Weeri.

E KORO ma i te Po e! Whakarongo ! Maranga i ta koutou moe roa! Whakatika! Tu ake ki te powhiri! Irara! te Tuarangi, te Matamua o te Kawai, kei te whakatata mai. Ko te Tama tenei a te Kingi, ka takahi mai nei ano i to koutou marae tapu.

E Tama! E te Ariki! Haere mai! E te Whatukura! hoki mai ano, whaia mai nga tapuwae o to Matua. Haere mai kia matou ki te iti rawa o nga iwi e tau nei i raro i tona mana. He iti, otiia e nui ana i to matou piripono. Koia ka karanga atu nei.

Whakawhiti mai i te moana tapokopoko a Tawhaki ki nga Moutere nei. Haere mai ki Aotearoa! Haere mai ki Te Waipounamu! Kei te koa o matou ngakau.

Haere mai i te ra nei, kua toa nei hoki, kua whiwhi nei hoki! Kua mau ano te taura whiri nana tatou i here ki te tikanga kotahi.

I haere mai to Matua kia matou i muri i tera pakanga, nana i ahiti ki tona Karauna Kingi, te Taimana o Awherika. Na, ko koe tenei, ko te Piriniha toa. Nau i whakatinana te kaha i whati ai te ringa totoro, i hinga ai te Kohuru. Nau ra i ora ai te Ao, i whiti ai te ra ki te iti, ki te rahi, kia tupu tahi ai nga iwi, kaore he wehi.

Haere mai e Tama! Kawea mai te ahuatanga o a matou tamariki e tangihia nei. Kua ora mai ra ratou, i ngana tahi na me koe i nga marae tini o Tu i tawahi, ko wai e hua kei hea. Nou i tae tahi ki reira ka awhitia koe e o ratou ngakau. Ka tae mai nei koe, ka mahea te pouri o te hunga kua wehe atu ra a ratou i kaingakau ai.

5 5

▲back to top


E te Uri Rangatira o te Kawai Tapu, a muri ake nei Kingi ai, e koa ana matou ki a koe e whakatutuki nei i nga tikanga o tou tatai. E tika ana hoki kia pera koutou e noho mai na i nga wahi teitei, kia rite te huri o te kanohi ki te iti, ki te rahi. Na reira, haere mai ki waenganui i o iwi. Kaua e hopohopo, e whakahohonutia nei e koe ki roto ki o ratou ngakau to ratou aroha ki a Kuini Wikitoria me ona uri.

Haere mai ra, a haere ake! Hoki atu i runga i te rangimarie ki o matua, ki to matou Kingi, ki to matou Kuini. E kore e taka ke te kupu i hoatu ki a raua i te marae nei ano. He ohaki, i takea mai i te Tiriti o Waitangi, he kupu tapu no nga whakatupuranga, i honea i nga whainga maha. Ka mau to te iwi Maori, a mate noa. Na reira, Haere!

KO KE WHAKAUTU A TE PIRINIHA.

Ka tae atu ra te mihi a te Iwi Maori ki a ia, ka tu mai te Piriniha, a ka whakautu. Na, i tuhia ano hoki tana ki te reo pakeha. Koia tenei:

Chiefs and People of Aotearoa!

Your welcome fills me with gladness and with pride - gladness that, following the path of my father, the King, I am come to see you in your own beautiful land, whose loveliness no other land excels; and pride, that you should greet me thus with loyal and contented hearts in the ancient Maori form.

A mighty war has shaken the world since my Father came to this place, but the Maori people have held true to the oath which they swore to him upon the day when he stood here. Your warriors went forth to fight and conquer his enemies in many distant lands. I saw and spoke with them often on the hard fields of Tu. They fought and endured most gallantly, as Maori warriors ever do; and many gave up life or health for the sake of us who remain. Their bravery and sacrifice were seen by the King, who has bade me praise the Maori people for their faithfulness and valour, even unto death.

Chiefs and People, it is Queen Victoria's great - grandson who speaks to you to - day. Under her just government, to which your fathers swore fealty at Waitangi eighty years ago, the Maori people, secure in their lands, found true contentment and peace. Under her wise guidance Maori and Pakeha grew ever closer together in understanding and goodwill. The welfare and happiness to which Queen Victoria first led you have been assured to you in like measure by King Edward and King George. I rejoice to hear that your children make good progress in the Schools which the King's Government provides for you; for thus only can the

6 6

▲back to top
youth of Aotearoa, Maori and Pakeha alike, grow up worthy of this free land and of the mighty Empire to which they belong. For my part, I will ever keep before me the pattern of Victoria, the Great Queen, whose heart was with the Maori people from the day they swore allegiance to her rule.

Chiefs and People, I greet you from my heart, and so Farewell.

(Sgd.) EDWARD, P.

Ko te whakamaoritanga tenei:

E nga Rangatira me te Iwi o Aotearoa !

KA nui toku koa mo ta koutou powhiri. E koa ana au, moku i takahi mai i runga i nga tapuwae o toku matua, o te Kingi, ka kite a - tinana ia koutou i to koutou whenua tupu, i to koutou whenua ataahua, kaore nei he whenua pai i tua ake. Kei te whakamanamana hoki au, mo te rangi o a koutou mihi, mo te piripono, mo te ngakau tatu, i tukua mai i runga i a koutou tikanga Maori tuturu.

No muri mai i te ra o taku Matua ka ngarue te ao i tetahi pakanga nui whakaharahara, otiia i tino mau te Iwi Maori ki ta ratou kupu i whakaoati ai ki a ia i tona ra i tu ai i te marae nei. I haere a koutou tamariki toa ki te pakanga, ki te raupatu i nga hoa riri o te Kingi i nga topito o te ao. I kite au ia ratou, a i korero tahi matou i nga marae papamaro o Tu. I kakari ratou, i tohe ratou i ta te toa i tana tohe, pera i o ratou tupuna onamata iho; a he tokomaha o ratou i mate kai-a-kiri, i mate rawa atu mo tatou, mo nga morehu. I kite te Kingi i to ratou toa, nana au i whakahau mai kia mihi ki te Iwi Maori mo to ratou toa, ahakoa tutuki noa ki te mate.

E nga rangatira, e te Iwi, ko ahau ko te mokopuna tuarua a Kuini Wikitoria tenei e korero atu nei. Na nga ture i tukuna mai e ia, i na runga mai i te kupu oati a o koutou tupuna i hoatu ai i Waitangi, ka waru-tekau tau te pahuretanga atu, i tau ai te rangimarie ki te Iwi Maori, i mau ai kia ratou o ratou take whenua, i tatu ai o ratou ngakau. Nana i atawhai i tupu tahi ai te Maori raua ko te Pakeha, i whakatata ai tetahi ki tetahi i runga i te whakaaro pai, i te whakaaro kotahi. Ko tera pai, ko tera ora i matua horahia mai ra e Kuini Wikitoria i whakapumautia ki nga uri e tana tama e Kingi Eruera, e tana mokopuna e Kingi Hori. E koa ana au i toku rongonga kei te piki te matauranga o a koutou tamariki e whakaakona nei ki nga kura i hangaia e te Kawanatanga a te Kingi mo ratou. Ma tena anake hoki nga taitamariki o Aotearoa, Maori, Pakeha hoki e tupu ai hei tangata tika, e tau ai hei rangatira mo nga

7 7

▲back to top
Moutere nei, mo to tatou Emepaea hoki. Na moku, ka mau au ki te tauira a Wikitoria, te Kuini Nui, i awhi tonu nei tona aroha i te Iwi Maori mai ano o te ra i whakaae ai ratou ki tona mana.

E nga Rangatira, e te Iwi, tena koutou, a Hei konei!

(Sgd.) ERUERA PIRINIHA.

Whaikorero a te Pihopa o Akarana.

E OKU hoa aroha, e nga Minita e nga Mangai Reimana o te Iwi, tena koutou. Ma te Wairua Tapu e tuku mai te matauranga e marama ai tatou ki te rapu tikanga e ora ai nga mahi a te Hahi i roto i tenei wahi o Tana mara waina. I te tuatahi e tika ana kia puta a tatou whakawhetai ki nga tangata whenua o Te Kao mo to ratou kaha ki te karanga i tenei Hui kia noho ki konei i tenei wa he o te tau, ara i te wa kahore ano i maoa nga kai. Otira kei te mohio koutou kua tata taku haere ki Ingarani, na reira i noho ai i tenei marama.

1. TERA TAU. - Kahore o tatou Hinota i noho i tera tau i te mate uruta i pa ki a tatou ki te taha Pakeha ki te taha Maori. E mihi atu ana au ki nga whanaunga me nga hoa o nga mea tokomaha i hemo i taua mate. Kei te tangi tahi hoki tatou mo o tatou hoa kua ngaro atu i o tatou Hui mo Revs. Wiki Te Paa ratou ko Hoete Matete ko Reihana Kamiti, mo Riapo Puhipi hoki i tu hei mangai reimana mo koutou ki te Hinota Pakeha i enei tau maha kua pahure ake nei.

2. TE PAKANGA. - I muri mai i tera Hui o tatou ka houhia te rongo i mutu ai te pakanga. Kei te pouri tahi tatou mo nga tamariki kahore nei i hoki mai kei te mihi hoki tatou ki o ratou whanaunga. Kei te koa tatou mo nga mea i hoki ora mai me te hiahia kia waiho ko te matauranga i riro mai i a ratou hei hapai i nga tikanga e ora ai o ratou iwi.

3. NGA MANGAI REIMANA. - I tera Hui i tu ki te Waimate i tenei Hui hoki he torutoru rawa nga Mangai Reimana i tae mai. He kupu atu taku ki nga takiwa katoa kia kaha ratou ki te tuku mai i o ratou Reimana. Ki te tae mai ko nga Minita anake e kore rawa e oti tika nga mahi a nga Hui.

4. WIKITORIA KURA. - I enei tau e toru kua pahure ake nei i mea matou tera pea to tatou Kura Kotiro e whakakapia i te nui o te utu mo nga mea katoa, na reira i tukua atu ai e nga kai-whakahaere o te Kura tetahi tono ki te taha Pakeha me te taha Maori kia awhinatia mai taua Kura.

E hari ana au i te mea kua whakarongo mai te iwi Pakeha, Maori me te Kawanatanga hoki ki ta matou karanga, a, kahore te Kura e whakakapia.

8 8

▲back to top

9 9

▲back to top

10 10

▲back to top

He Reta tuku mai.

Ki te Etita o Te Kopara.

E HOA tena ra koe, kia ora tonu koutou katoa, e whakangahau mai na i te hurihanga o nga wira maenene, me nga wiira kitaratara o te perehi nei o Te Kopara. Kia ora, kia ora i te tau hou o to tatou Ariki. Te Ariki e atawhai nei a tatou ki runga i nga whika hou o ia tau o ia tau, ina koa kua tae mai tatou i a ia ki roto i a tau 1920. Ki konei maharahara ai ki aua mea ano kua kitea ake nei, erangi kia pai te ora o ta tatou manu katahi pea he kitenga i te whakaaro hou, i te mea ngaro ona mata, no reira, e hoa, ka tukua atu te kora herengi nei, hei tango i tetahi kora hinu hei paru i nga wiira o Te Kopara, kia maeneene ai te huri ona wira, hihi kau ana ki nga taringa ona kai-whakatangitangi. E huri ai te roora ma ki te roora mangu, heoi ka kotahi raua hei whakaaraara i te ngakau o te pani o te rawakore e noho mai ra i tona marae mokemoke, i tona marae mokemoke. Tenei koa toku nei ngakau te pokai kaha noa nei i konei, kei te pewhea ano ra koe e Te Kopara. Ka tae mai ana koe ki runga i aku ringa, ka koa te ngakau, ka ora nga kanohi, ka pai te tinana. Kia pera tatou katoa, kia ngahau i te ra e tae atu ai tona Kopara tona Kopara, ka pera hoki ahau ina taema kia au.

Na TE HAU MATAIRA.

Wharekauri, 16/1/20.

[E te hoa kia ora rawa atu koe. Kanui te whakamihi o to manu ki to kaha ki te awhina haere i a ia ki te korero ki te kai. Mehemea e pena ana te kaha o te katoa ki te manaaki i ta tatou Kopara me to kaha, kua nui ke ta tatou manu kua auau hoki tana rere atu ki tena marae ki tena marae. - ETITA.]

Parihitini.

Kei te koa katoa nga Hurai i runga i te whakataunga o Parihitini, ara o te whenua whakaari, hei raro i te mana o Ingarani. Kati kei te takoto tonu te oati a te Kawanatanga o Ingarani kia whakahokia ki ng Hurai to ratou kainga ka hia nei rau tau i noho ai ki raro i te mana o Take. Kei te titiro te ao katoa ki te hokinga o nga Hurai ki te kainga o ratou matua i runga ano i nga whakaatu me nga poropititanga.

Mo te Mate Poho me te Rewharewha me kai i te
WOODS' GREAT PEPPERMINT CURE, 1/6, 1/9 patara.

11 11

▲back to top

He Reta tuku mai.

Ki te Etita o Te Kopara.

E HOA tena ra koe, kia ora tonu koutou katoa, e whakangahau mai na i te hurihanga o nga wira maenene, me nga wiira kitaratara o te perehi nei o Te Kopara. Kia ora, kia ora i te tau hou o to tatou Ariki. Te Ariki e atawhai nei a tatou ki runga i nga whika hou o ia tau o ia tau, ina koa kua tae mai tatou i a ia ki roto i a tau 1920. Ki konei maharahara ai ki aua mea ano kua kitea ake nei, erangi kia pai te ora o ta tatou manu katahi pea he kitenga i te whakaaro hou, i te mea ngaro ona mata, no reira, e hoa, ka tukua atu te kora herengi nei, hei tango i tetahi kora hinu hei paru i nga wiira o Te Kopara, kia maeneene ai te huri ona wira, hihi kau ana ki nga taringa ona kai-whakatangitangi. E huri ai te roora ma ki te roora mangu, heoi ka kotahi raua hei whakaaraara i te ngakau o te pani o te rawakore e noho mai ra i tona marae mokemoke, i tona marae mokemoke. Tenei koa toku nei ngakau te pokai kaha noa nei i konei, kei te pewhea ano ra koe e Te Kopara. Ka tae mai ana koe ki runga i aku ringa, ka koa te ngakau, ka ora nga kanohi, ka pai te tinana. Kia pera tatou katoa, kia ngahau i te ra e tae atu ai tona Kopara tona Kopara, ka pera hoki ahau ina taema kia au.

Na TE HAU MATAIRA.

Wharekauri, 16/1/20.

[E te hoa kia ora rawa atu koe. Kanui te whakamihi o to manu ki to kaha ki te awhina haere i a ia ki te korero ki te kai. Mehemea e pena ana te kaha o te katoa ki te manaaki i ta tatou Kopara me to kaha, kua nui ke ta tatou manu kua auau hoki tana rere atu ki tena marae ki tena marae. - ETITA.]

Parihitini.

Kei te koa katoa nga Hurai i runga i te whakataunga o Parihitini, ara o te whenua whakaari, hei raro i te mana o Ingarani. Kati kei te takoto tonu te oati a te Kawanatanga o Ingarani kia whakahokia ki ng Hurai to ratou kainga ka hia nei rau tau i noho ai ki raro i te mana o Take. Kei te titiro te ao katoa ki te hokinga o nga Hurai ki te kainga o ratou matua i runga ano i nga whakaatu me nga poropititanga.

Mo te Mate Poho me te Rewharewha me kai i te
WOODS' GREAT PEPPERMINT CURE, 1/6, 1/9 patara.

12 12

▲back to top
He Kupu Whakatupato.

KUA tae mai te whakaatu a nga tangata na ratou nga pepa e perehitia nei ta tatou manu, e kore e tino roa inaianei ka kore rawa he pepa hei hokonga mai i Niu Tirani nei mo nga nupepa. Ko te utu o mua 11/4d. i te pauna, i roto i enei ra 1/- i te pauna, otira ko te mate nui rawa kua kore he pepa hei hokonga mai. Na reira he whakaatu atu tenei ki nga tangata kahore ano i ea a ratou nei moni kohi, ko te nama whakamutunga tenei e tukua atu ki a ratou ki te kahore ratou e utu mai, i runga ano i nga ahuatanga i runga ake nei. He nui nga tangata kua takoto a ratou moni ma Te Kopara mo nga tau maha e haere mai nei. Kua tangohia e matou a ratou moni, na reira he tohu tenei e oati ana matou ka tukua atu te manu nei kia ratou pau noa te wa i utua e ratou. E tutuki ai tenei oati i runga i nga ahuatanga i runga ake nei, me timata atu inaianei ta matou tohu i nga pepa katoa kei a matou inaianei: me mutu te tuku atu ki nga mea kahore e homai ana i te kai ma ta tatou manu. Heoi ano.

Na Te Komiti.

HE TURE TUTURU.

1. Kotahi putanga o TE KOPARA i te Marama.
2. Ko te oranga mo te pepa e rima hereni (5/-) i te tau, me nooti o te poutapeta me pane kingi ranei.
3. Ki te hiahia te tangata ki te tango i TE KOPARA me tuku mai e ia te moni i roto i te reta whakaatu mai ki a

TE KOPARA, Te Rau Press,
6 Berry Street. Gisborne.

HE PANUI.

Ko nga tangata e hiahia ana ki te Rawiri, Himene, Kawenata ranei me tuku mai a ratou tono ki:

MISS K. WILLIAMS,
P. O. Box 41,
HUKARERE, NAPIER.

Ko nga utu enei:

He mea nui, kiri noa, 3/.
Rawiri & Himene kiri noa, 2/.
He mea nui, kiri whero, 3/6.
Rawiri & Himene kiri whero, 3/.
He mea nui, kiri pai, 4/6.
Rawiri & Himene, kiri pai rawa, 6/6.
He mea nui, kiri pai rawa, 6/6.
Rawiri, Kawenata & Himene, kiri whero, 4/6.
He Kupu ma te Ngakau Inoi, 3d.
Rawiri, Kawenata & Himene, kiri pai rawa, 7/6

Maku e utu te pane kingi hei tuku atu i nga pukapuka ki a koe.

Printed and published by HERBERT WILLIAM WILLIAMS, at Te Rau Printing Works
Berry Street, Gisborne. New Zealand. - May 31, 1920.