Te Kopara 1913-1921: Number 73. 28 February 1920


Te Kopara 1913-1921: Number 73. 28 February 1920

1 1

▲back to top

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

4 4

▲back to top
Kua ruruhi rawa pea te Hahi nana o taua tupuna i huti ake i te pouritanga na reira te tangata ka whai ki nga paparinga hou, he Momona ranei, he Ringatu ranei, he Rüri Tuawhitu ranei he aha ranei he aha ranei.

I te taunga o te Hauhau ki Pukemaire ka whakaarahia te pou, ka rere nga kara e toru, ki runga ko te kara nui ko Rauru, ki raro iho ko nga kara ririki ko Rura ko Riki. He ingoa pea no Nga-rauru hapu e noho ana ki Taranaki a Rauru kara. Kaore au e mohio ki te take mai o Rura o Riki, he kupu waihanga noa pea, engari e kiia ana ka rere a Riki he riri ka rere ko Rura he maungarongo. I runga o te pou he puwhara ko te tunga tenei o te "minita" ara o te "Tiu" - ko te ingoa tenei o te Hurai ara he Jew. I te ata tonu ka piki te "tiu" ki te puwhara ka karanga ka whakaoho i te puni katoa,

"Po po rini hoia, tiu!"

He kupu pakeha katoa enei kupu. I te karanga a te "tiu" ka puta te puni, ko nga tamariki ki mua muri atu ko nga wahine, muri atu ko nga tane, muri rawa ko nga hoia ara ko te ope whakaeke, e kiia ana e 70 taua ope. Ka taiawhio i te pou e wha nga porotiti. Ka timataria e te "tiu" te karakia, te pao ranei, ka hurihuri te "tiu" me te totoro ano nga ringaringa, ka porotiti hoki te iwi nui. Anei te himene:

"Po - porini hoia tiu 
E-whe era teihana 
Ta te Münu tana niu 
Ingiki teihana. 
Rauna hanati haumene 
Tiurai Tiamana teihana. 
Mëne päna riki mene 
Nama wana nama tu teihana, 
Puritene wai këi 
O pi teihana 
Kiu wana tu teri po teihana. 
Rewa piki rewa rongo rewa 
Töne piki tone teihana 
Mautini, piki mautini rongo mautini 
Piki niu rongo niu teihana 
Hëma häma päta 
Kororia rire hau 
No ñö ritiriti tau riti 
Tau tau wetiweti 
Noho ëti teihana 
Kotarani kirini 
Hanati torona rire hau."

Ka mutu te himene ka inoi te "tiu,"

"Whakakororiatia koe e Ihowa,
E tu nei te papatipu o te kenana
Nou te kororia 
Rire rire hau!"

Ki te ata tirohia e nga tamariki kura tenei karakia ara te pao a te "tiu" ka marama noa iho he mahi rupahu rawa, ko etahi

5 5

▲back to top
o nga kupu he kupu ruri, ko etahi no te Paipera ko etahi he whika ko etahi he kupu kore tikanga noa iho. Ko ia nei te korakia nana a Ngatiporou i tuku ki te po. Kua kiia ake ra e au he Hurai te "tiu" no te mea i runga i te ki a te Pikopo nona te hahi matua ka mea te hauhau ko to ratou na "minita" he "tiu" ara he Hurai no te Hurai hoki te hahi tino matua.

He "Paimarire" te ingoa o te karakia hauhau no runga i te kupu " rire hau" ka kiia he "hau hau," ko te ingoa o te tikanga hauhau he "kingi," ko te whai hoki a Waikato he whakatu kingi motuhake mo te iwi Maori.

He whakamutunga mo enei korero ko te waiata a te taha Kawanatanga:

"Ka iri mai a Rauru
Maui-tainui, e Rura e Riki
Nga kehua kino
I ngaro ai te tangata
I raru ai a Hapopo,
He uri no hou mea
No Hine-nui-te-po
Karetu motuhia te mana o te kingi.
Ehara taku kara i te kara hou e
He hiraka rere rangi
No runga i te tiuka
No nga pakihiwi o Atareta e
Raihanatia mai tona iwi nui tonu e."

Te Piriniha o Weira.

MO runga i te haere mai a te Piriniha o Weira ki Niu Tireni nei, e 27 nga ra e haereere ai ia i enei motu, a koia nei nga kainga kua whakatuturutia hei taenga mona: Aperira 17 (Hatarei) ka u mai ia ki Akarana. Aperira 20 (Turei) ka haere mai tona tereina i Akarana i te 9.30 a.m. Kotahi te haora e tu ana i Hamilton ka haere ki Rotorua. Ka tae ki reira i waenganui o te 5 me te 6 o nga haora i te ahiahi, ko reira te powhiri nui a te iwi Maori. Aperira 22 (Taite) ka haere mai ia i Rotorua, a ka tu haere tana tereina i Te Kuiti, Taumaranui, Ohakune. Aperira 23 (Paraire) ka tae ia ki New Plymouth i te 9 a.m. I te 11.30 a.m. ka haere mai ia i reira, ka tu haere i nga kainga nunui, a kia tae ia ki Whanganui i te 4.30 p.m. Aperira 24 (Hatarei) ka haere mai i Whanganui, ka tu haere i nga kainga nunui, kia tae mai ki Nepia i te 4 p.m. Aperira 26 (Manei) ka haere atu i Nepia, ka tu haere i nga kainga nunui, kia tae ki Poneke i te 7.30 p.m. Aperira 27 me 28, kei Poneke. Aperira 29 ka haere ki Wairarapa. Aperira 30 ki Mei 1 kei Wairarapa. May 2 ka hoki ki Poneke, i reira ka whakawhiti ki Te Waipounamu. Ka haerea e ia nga kainga nunui katoa o Te Waipounamu, a ko te 14 o nga ra o Mei ka whakawhiti ia ki Ahitereiria.

6 6

▲back to top
He whakamihi ki nga Torongu (Tanks).

Eki ana te Tianara o te Tiamana a Ludendorff, ko te 8 o nga ra o Akuhata, 1918, te ra tino pouri rawa ki te matua hoia a Tiamana i roto i te pakanga kua mutu ake nei. Ko te ra hoki tera i riro mai ai a Amiana (Amiens) i a Tianara Heiki me te ra ano hoki i kitea ai te toa o nga torongu. I mua o te kokiri ka timata te taipara a nga pu nunui katahi ka kokiri mai nga torongu nei na konei tonu i mate ai nga pu a te Tiamana. No konei tonu i timata mai ai te mate haere o nga hoia o Tiamana. "Ko nga torongu o matau tino hoa riri e wehingia ana e matou" e ki ana a Ludendorff.

"I te mea ka tata te mutu o te whawhai ki te kitea ana nga torongu ahakoa kaore he pu o runga, he mamau hoia kai noaiho ka whati nga hoia o Tiamana. I te 3 o nga ra o Oketopa ka tonoa e Ludendorff tetahi o ona apiha ki a haere ki te taone nui o Tiamana, ki Berlin, ki te whakaatu ki nga kai-whakahaere te take i tika ai kia tere te mutu o te whawhai. I ki taua apiha, e rua nga tino mea e kitea ana e matou, ko te nui o nga torongu me te tokomaha o nga hoia hei kokiri i muri atu. I etahi wa ki te kokiri ana nga torongu kaore e mohiotia i puta mai ra i whea na te paoa hoki i huna, hei konei ka whati nga hoia o Tiamana. Haere tonu mai ai nga torongu ki to matou raina whawhai hei para huarahi mo nga hoia na konei ka wehi a matau hoia ki te pupuri atu i te hoa riri."

Pitopito Korero.

Ko nga tangata roroa o Oropi kei te taha hautonga-whakahauauru o Kotarana, ko te wariu mo te tangata kei te 5 putu 10 inihi. He iwi roroa tonu te Kötimana ko te wariu kei te 5 putu 9 inihi te roa o te tangata. Penei ano hoki te roroa o nga maori o nga moutere me nga hapu ano hoki e noho ana i Amerika.

E ki ana a Rev. Paipa he tangata mahi mihana ki Whiti i roto i tona whai-korero, ko nga iwi maori o nga moutere kei te heke haere ki te po. I roto i nga tau e rua tekau e takoto mai nei ka tokomaha ke atu nga Iniana i nga Whitiana, a i roto i nga tau e ono tekau ki te rau tau ranei ka riro he Iniana anake nga tangata mo nga moutere. Ko nga Iniana i tonoa nei ki Whiti e hara i nga tangata pai engari ko nga mea ware koroua hoki. Kaore ratou e mau ana ki te whakapono. Ka ahu mai tenei hei whakamatautau i te whakapono karaitiana i nga moutere. Ko te ahua e kore rawa nga moutere e kiia no nga pakeha engari kia kaha tatou ki te mea kia tika ta ratou whakahaere i enei moutere.

7 7

▲back to top


Pihopa o Akarana.

I te wiki ka pahure ake nei ka tu tetahi po nui a nga tangata o nga pariha o Akarana ki te hooro o te wharekarakia nui o St. Mary's, Paneera, Akarana. Ko taua hui he poroporoaki ki te Pihopa i mua o tona haerenga raua ko tona hoa wahine ki Ranana ki te hui nui o nga Pihopa o te Hahi o Ingarani puta noa i te ao, ara ki te "Lambeth Conference." Ko Atirikona Mekamare te tumuaki o taua hui, a i tae mai ano hoki ki taua hui tetahi mangai o nga Hahi i waho atu i te Hahi o Ingarani. He maha nga takoha a te iwi ki te Pihopa raua ko tona hoa wahine. I roto i te whaikorero a te Pihopa i whakaputa ia i te nui o te hari o tona ngakau mo te whakaaro o nga tangata o te kura minita o St. John, Akarana, kia katingia taua kura i te takiwa o te whawhai, kia haere ai ratou ki te whawhai. Tae atu hoki ki te Kaumatua o taua kura, i haere katoa ratou ki te whawhai. Otira na konei tonu i kore rawa ai he minita i roto i enei wa, a e toru rawa pea tau ki muri katahi ano ka ahei kia whakapangia etahi kei te kura inaianei. Na reira koia ra te whakaaro kei roto i a ia ki te tae ia ki Ingarani, ara ko te rapu mai i etahi minita i reira mo te Hahi i Niu Tireni nei. Ko tetahi o nga take nui hei whakahaere ma taua hui nui ka tu nei ki Ranana, ko te take whakakotahi i nga Hahi katoa. A i ki hoki ia, pai noaiho ia kia mutu ia ki tona turanga Pihopa mo runga i taua take, mehemea koia ra te whakaaro o te Matua i te wahi ngaro. Ka waiho iho e ia nga mahi katoa o te Pihopatanga ki a Atirikona Mekemare.

Oranga Minita.

I te Hinota i tu ki Nepia i a Oketopa nei he maha nga take e pa ana ki te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu i whakahaerea. Ko tetahi o nga tino take ko te iti o te oranga o nga minita. He nui atu te aroha o nga kupu a te taha pakeha, engari rawa ia a Mr. de Lautour o Turanga, ano te rite kei te tangata e tono ana i runga i te ngakau mamae mo tetahi atu kua rite mo te mate. Te kaha te hohonu me te aroha o ana kupu. Kaati e te iwi, ko tatau ano kei te ngoikore rawa atu. Tera ano etahi pariha kei te kaha engari ko te nuinga kei te ngoikore. Ka taea noatia atu te oranga o nga minita mehemea he hiahia. A, he maha hoki etahi huarahi awhina. Kei te Rawiri e whakamahara ana i te karakia whakawhetai o te wahine mo tana oranga i te whanautanga tamariki: "Me homai e te wahine . . . Whakawhetai te mea e tika ana. Tera ano etahi karakia kaore i whakahaua e te Rawiri, engari he mea tika me whakaaro me aroha e te hunga ngakau aroha hei awhina ma ratou, ara te marena, te nehu, me te iriiri; otira kei a koutou ano te tikanga. Ko te kohi ano ia a te pariha kia rahi te oranga mo te minita te mea tino pai. E kii ana te Waiapu Church Gazette: "Ehara matau

8 8

▲back to top