Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 7. 15 February 1898


Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 7. 15 February 1898

1 cover

▲back to top


THE JUBILEE.

Maori Newspaper

No 7  Vol 1

TE TIUPIRI







FEBRUARY  15, 1898. WHANGANUI  PEPUERE 15, 1898



SMITH & MILLWARD



FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS

AGENTS.



COAL AND PRODUCE MERCHANTS



TAUPO QUAY, WANGANUI



Telephone No 96  P. O. Box 60





TE METE ME MIRIWATE,



HE kai tukutuku taonga i runga i nga Kaipake

Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute



Me te hoko nui i te waro, me era atua mea.



TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI.



Nama o te Terewhono No. 96

Namama o te Poake o te Poutapeta No 60





KARAITIANA ME NUMANA.

Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite

haere o tenei wa me tango koe i nga hu o 



                           KARAITIANA ME NUMANA

                           Awanui Tiriti o Whanganui.



If you want to

                  march with the Times

                              wear

CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS.

                  Avenue Wanganui





2 contents

▲back to top

3 1

▲back to top
Vol. 1. ]    Tuesday, February 15, 1898. Pepuere  15, 1898. [No. 7

   TATAI WHAKAPAPA MAORI.







Ki te kai whakatikatika o te N. Z.

Times, Poneke. Ehoa! I wha-

kaputaia e koe he kupu-panui i

te 23 o nga ra o te marama kua

hori atu nei, no tetahi huihuinga

tohunga Pakeha, i tu ki kona. A  i taua

huihuinga i puaki ia TE  TIRIKIA he kupu

whakateka whakahe, mo nga tatai whakapapa

o era atu whakatupuranga o te iwi Maori. Ko

tana ki tenei, ara—" I runga i te ata ritenga !

tatai korero, ko nga whakahekehekenga  o 

ko tata atu o nga whakatupuranga e ora nei 

inaianei, ki tana, e tino he katoa ana, a e kore 

rawa nei e taea te whakapono. " Pai noa atu 

 kia whai whakaaro ake a TE TIRIKI mo tenei,

 me era atu take hoki, erangi mehemea ka

 ki ia tuturutia te kupu i runga i te mahi

 kawenga  tohungatanga, penei me   tenei,

 me hangai pu atu taua ki, ki runga ki te tino

 tikanga o te mea e ata mohiotia ana. Na, ki

 au, ano ina kahore i pena tenei, wai hoki i

 pouri rawa ai au, ka maha nga tau i mahi

 nui ai a TE TIRIKIA ki te hanga, ki te tuhi, ki

 te tai hoki, i te tu o te Reo, me nga Tatai—

 korero o te iwi Maori, a  tera e pohehe te

 tokomaha, kua tohungatia, a ka ata whakatika

 marire ki tana, haunga ia nga mea mohio,

 erangi te nuinga atu, nga mea  e titiro mai

 nei ki te iwi Maori, me te whakamiharo noa

 nei, i pehea ra tenei iwi i tangata whenuatia

 ai ki Aotearoa nei ? Ko tenei e pa, ki te pai

 mai koe, kia mahi tahi taua, a ko te " Poly-

 nesian Journal" hei kai-taka-waenga, ka ata

 whakakitea e au, he whakapapa e takoto tika

 mai ana i tona takotoranga o te kotahi mano

 tau pea, atu inaianei, no ki te whakaaro iho,

 kahore  enei tau i tutata rawa mai ki enei ra,

 erangi e  kaha  ana  te  rere whaka-te-po.

 Erua rawa nga ara whakahekeheke,

                TUATAHI,

 Maori        Hamoa          Mooriori

 Ngaiwharikia   Ahi             Tiki

 Taraiangoa     Ta

 Toi Te Huatahi Tai            Toi

 Ruarangi        Rikatangi

 Rauru          Rauhi          Rauru

 Whatonga      Atonga         Hatonga

   Na, ka ata kitea iho te tino tauritenga o te

 nohonohoanga me nga ingoa o enei tupuna

 o te iwi Maori, me te iwi o Hamoa (i Hawai)

 ko te reo anake o te Hamoa i takoto ke, no

 muri mai nei pea to ratou tu reo, no te piri-

 piringa mai o era iwi reo-rere-ke, o ratou hoa

 tutata, o te uru. Ki te whakahekeheke mai

 nga Tahuhu na kia puta, ko te aronga kei te

 wha-te-kau nga whakatupuranga, neke ake

 etahi, neke iho etahi. Na, mehemea  e tika

 ana kia kiia e rua-te-kau ma-rima nga tau o

 tenei hanga o te whakatupuranga, ka kotahi te

 mano  tau o tena wa tatai-whakapapa-korero

  o te iwi Maori, me te rite pu ki te tatai o tera

 wehenga o ratou i Hamoa, tetahi hoki ko ta

 nga  Mooriori, he aha koa rite tahi to ratou

 wehenga atu i Aotearoa nei ki to nga Hamua,

  ko tana whakapapa  kotahi ano, ina hoki te

  ahua rite. Ko  tetahi ara nei na, i heke iho

i ano i te taha ki tera ra: —

i                TUARUA.

 Maori         Rarotonga      Tahiti

 Moitiiti         Moeitiiti       Moitiiti

 Merekaraka    Moerekareka   Moeterearea

Morakitu     Moemetua

i Mouriuri       Moeterauri    Moeterauri

i Whiro          Iro          Hiro

 Marama                Marama

    Ka  kitea iho nei te ata hangaitanga o enei

  whakapapa a te Maori, tae atu ki o Te Raro-

 tonga, a tae atu ki o tahiti, ka ata Mohiotia

 iho, he wa kotahi. He ara kotahi to enei iwi

  me  enei tupuna, me nga ara korero hoki,

  kotahi tonu.

     Kaati noapea, ki te mea ka hiahia tatou kia

  tirotirohia he wa i ko atu i ena, tenei ano nei

4 2

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [2]         Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898.

kahore i hoki iho i te rua te kau whakatupu-

ranga, na ka rima atu enei rau tau, huihui

katoa kotahi mano e rima rau nga tau, atu o

naianei, tena i ana: —

  MAORI. HAWAI.

Kai-Tangata          Ai-Kanaka



        Punganui Hema     Punaimua Hema

          Tawhaki             Kahai

          Wahieroa            Wahieloa

          Rata               Laka

  He aha koa tena wa tino matara, ko te reo

anake i ahua kotiti, ko nga ara whakapapa ia,

o enei iwi e rua-tino rite pu. O tona wehenga

mai i enei, ka maha nga rau tau, i te kare nui

o nga wai o te moana e takoto mai nei, i nga

rohe e kore nei e tika kia mahia e te whakaaro

i runga i nga papa o nga kai puke Pakeha e

kekeri haere nei nei i te mahi o tenei hanga o

Te  Waro rawa ko te Mamaha, erangi me

whakaaro marire ano i runga i te tikanga o te

Tiwai-waka a te Maori, me tona tu tere ano.

Ko  tenei, na te mohio atu ki to whakaaro-utu

ki nga wharangi o to taonga, i kore ai e o atu

etahi korero o nga mahi a aua Tupuna, ko

ana korero e mohiotia  nuiti ana i Aotearoa

nei, a tae atu ki era moutere, me era wehe-

whenga o te iwi, e noho mai nei i Tongatapu

Me  Ruawhiti, Te Tonga tai tapu. I aha koa

hoki te mea atu whakarapopoto ano, e tuma-

nako atu ana au, kua ea noa ano i kona te ki

nei na; —"Irunga   He ata ritenga tatai korero

ko nga  whakahekehekenga o ko tata atu o

nga whakatupuranga  e ora nei inaianei, e tino

he  katoa ana, a e kore rawa  nei e taea te

whakapono. "  He tika ano nga whakahuahua

maha, ki tetahi ara whakapapa, he tokoiti, a

ki tetahi ara he Toko-maha rawa, hei aha koa

tena i te mea e marama tonu ana te aronga,

nga wehewehenga, me  nga okiokinga, a kei

nga korero menga tikanga te ata mohiotia ai.

Na, he kupu ke tenei, me whai mahara tonu

te tangata, me ka tahuri kite mahi i nga tatai

 me nga ara-korero o te iwi Maori, te take, ko

 aia tangata-wahine ranei, e noho mai ana i te

 ra whakapapa, tena tonu nga korero mo tee

 taha kia ia. E pena  tonu ana te tu o nga

 tatai korero a te Maori, kei nga mahi. Me

nga tikanga, me nga whakahaere o ia tangata,

o ia whakatupuranga, kei nga ingoa, me nga

tapa tapanga, o te whanautanga, o te ahatanga

te tino mohiotia ai etahi, a he mea ano, he

tino tikanga nui, kei tena mea, kei te ingoa e

e tau mai ana.

  Ahakoa  i whakaharahara te Putake korero,

a tona whanuitanga kei te ki-wa-nuku, me te

Ki-wa-rangi, te mau i nga tahere araarki o

Aitua, o Rua-Tupuna, o Ru Ta  Maunga,

Huriwhenua, me nga Kopuapuanga o Papa-

tu-a nuku, e takoto marama tonu ana i te

Pu-te-rei o te Tohunga-Ariki (o nga whaka-

tupuranga o mua tata ake i a tatou nei) nga

tikanga i hangaia mai ai i te Po mai, Te Rangi,

Te  Ao, A Papa-tu-a-nuku, me te tatai katoa

o te  Rangi-ote-ao-o te Po, Te Koha  kura

wananga, a ona matua, a ona Tupuna, tuku

iho ki a ia. I oti tonu i a ia te whakamarama

te kunenga me te hurihuringa keukeunga o te

Pu, te Pu-au, te Pu-whe -tongi, o tau, o tau-tau

 o tau-piri, o tau-toro, te ahua o te whare i noho

ai, me nga Ariki o roto; i oti ia ia te whaka-

 haere nga tatai o te ao, o te Po, kauwhauati

 ana e ia te ruirui nga, te horahoranga e Tane,

 o nga whetu ki a Rangi, o ratou tatai, o ratou

 mahi, o ratou tikanga, me nga turei-o-te-Rangi,

 a Herenuku a Hererangi, nga Pou o te Rangi

 o te whenua, i moiri ake ai ena hanga, me te

 awhio haere tonu i o ratou na takiwa; whai-

 tohu ake ai a ia ki nga-wha o te atua o Rangi,

 ka ki ake ai, e whakataitaha haere katoa ana

 ano hoki ena; i ki Marire ake a ia, e hanga

 houtia mai ana he Ao-hou i ko noa atu o " Te

 ika-o-te-Rangi. " I na hoki i puta-a-uira mai

 a Rehua i te Rua o Tamarereti a tau rawa mai

 i te takiwa e nohoia mai nei; ko te ki-tuturu

 ake a ia ko nga hanga katoa e kitea ake nei

 ona whai-ahuatanga, e heke katoa atu, ana te

 rere, e hoki katoa atu ana ki te Po, ki tona

 taunga tuturu ano, i te hoahoanga a Te kahui-

 kore; I whanau mai te tangata i tona whaea-

 tupuna i a Papa, koia ia ka hoki atu ai ano

 kia ia, ko te Tinana o te tangata te whare o

 tona Wairua, ko te Wairua te whare o te Ha-

 mano  o te tinana, whai hoki, e hara i te mea,

 me mate ngatahi atu te Wairua, me teha-mano

 o te Wairua. Ka  huri a ia ki te ara tangata

5 3

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [3]             Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898.

nei, ko te ki ia e  ia, no  aua noa  atu ka

tangata-whenuatia ona Tupuna  ki Te-ika-a-

 maui-nei, (mo te Ara-tu-whenua tenei kupu, i

uranga ai, ko Te Kahui maunga. Me  Te

Kuhuikapua). Ko  te tino o taua whenua i

horoa whakareretia atu e te Ru-horo-whenua-

ta-maunga, mate  iko ai te nuinga o te iwi,

ngaro tonu atu a wharekura ma, Papakura ma,

Nga Pu. nga take me te tuturu kura-wananga,

nga taonga nunui katoa o mua. Ko nga tohu

o taua whenua, koia kei nga moutere e pae

mai nei i Te Pari-tai-tonga, ko Hawaiki, ko

Tongatapu, ko Tongarerewa, ka tonga uru, ko

Tongawhiti, ko Tawhiti, ko Whiti, ko Kuparu,

ko   Wawau-atea, ko   Rangiateo, ko

Hamua, ko Maunu, ko Manono, ko Aromanga

Tane, ko Aromanga-wahine, ko Pakura, ko

Tawara, ko  Tutuhira, ko  Rarotonga, ko

Amanaia, ko  Waerota, ko  Tokerau, ko

Aorangi, ko Matatera, ko Parohenga, na ko

Te Nukuroa, (no Aotearoa nei). Muri iho o

taua koronga-whenua i te mahi a Te Tupua,

eke rawa ake nei ki Aotearoa, na, kua ngaro

ngaro atu ano etahi o nga Moutere, a kua Ea-

ea ake ano  etahi. Haere  nei, haere nei, na

wai, a, ka torotorona mai ano Te Mukuroa

nei, Rokohanga mai, ko nga morehu, e noho

oho  noa-iho, a kote tuhono-tanga ano ia o

enei iwi i ana rote ano ona mata iho. Mai i

tena, i torotorona tonutia mai konei, e era

wehewehenga  o nga Moutere, a, i heke atu

ano etahi i komei, kite toro atu i o reira; ko

nga tira whakamutunga mai, i u mai ki konei

i era whakatupuranga, kotahi te kau ma waru

atu. Ko  ia nei, e mara! etahi o nga take ara

whakahaere o tenei iwi, tena atu te pae nei,

te roanga atu o nga kupu whakamarama. He

kupu whakamutunga  ake tenei, tera ano, kite

mea  ka ata whakahonohonoa  mariretia, ki

runga ano kite tikanga, nga ara me nga tatai

o te iwi Maori, o tua mai, ka waitohungia a

ponotia ki kona te tino tikanga o tenei mea o

" Te Putaketanga mai, o tenei hanga, o te

Tangata, "

          NA HARK HONGI,

                    Te Hawera, Taranaki.

  (He mea whakamaori mai i to te reo Pakeha,

whaka-utua atu ai, taua kupu a TE TIRIKIA,

whakatere mo  nga tataiwhakapapa a te iwi

Maori, H. H. )

   N. Z. AMATEUR ATHLETIC & CYCLING

       CHAMPIONSHIP MEETING.



 OFFICIAL WELCOME TO THE VISITORS.

                        \_\_\_

   On Wednesday  last, at noon, His Worship the

 Mayor and a large representative number of fellow

I town people including Mr G. Carson, M. H. R., Mr

i W. Empson, and Major Kemp, assembled at the

I Borough Council Chambers to award a welcome to

  the visiting Athletics and Cyclists.

    His  Worship, in appropriate words, welcomed

 with pleasure the visitors on behalf of the people of

  Whanganui. After Mr Carson and Mr Empson

  expressed the pleasure they felt at giving the visitors a

 hearty welcome, Major Kemp, who was received with

  prolonged applause and whose  address was inter.

  preted by Mr Goffe, said he was very pleased indeed

  to be able to welcome  the Australian and N. Z.

  representatives, who had come to try their skill and

 prove their worth in our park. This reserve was a

  place of great note as in olden times great fights had

  taken place on it, but since the advent of the Europe-

ans  it had been made   it into a pleasure resort

 he cordially welcomed them to the fairy land oi

 N. Z. and thought they would have a very hard job

  to beat the Whanganui boys. He especially welcomed

! the Maori  representative, young Hori Eruera of

i Auckland, and hoped he would come out vigorous

  in the events he was competing in.

    After His Worship  had been thanked by the

  visitors for the cordial welcome awarded them, three

  hearty  cheers  were  given  for the visitors who

  responded for the mayor and people of Wanganui.



              FIRST DAY.

    The above sports were opened on Thursday last,

  the attendance of spectators being estimated at 3000

! or 3500. The two day's receipts amounted to £450

 which speaks volumes for the management com-

  mittee. A more picturesque sight has seldom been

  seen as was presented to us on that memorable day;

 the hill partly surrounding the beautiful course being

  well packed  with  spectators, and, if well clothed,

  healthy and happy  looking people goes to prove

  success both as sporting inhabitants and as to success

  attending our town and surrounding districts, well,

  all we can say is, it was written on every face.

     It struck the writer how different the aspect of the

  present day  to his early recollections of the same

  spot, when instead of harmony and rejoicing as the

  present day shows, it is to be remembered by the in-

  habitants of the early sixties, when poor Tommy

  Atkins was compelled to accomplish the monotonous

  task of serving his term of punishment with knap-

   sack and shot drill. It was really a treat to place

  one's eyes on such splendidly made men  as the

    majority of the competitions. Real gold form 

6 4

▲back to top
The  Jubilee, Tuesday, February 15, 1898. [4]          Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898.

shown  and the utmost good feeling prevailed. The

committee of management are to be congratulated

on the punctuality and good order displayed. The

only feature of an unpleasant nature to in any way

tend to mar the sports was the unfortunate accident

which befel Castles of Wellington, who came down,

breaking his  collarbone; medical assistance was

 speedily at hand  resulting in the patient being re-

 moved to the Hospital. Thompson's spill in the 10

 mile bike race was a great disappointment, as it was

 fully expected another score for Whanganui would

 be registered, and, judging by his form and con-

 sistent generalship his chances were good. The

 Garrison Band  enlivened the proceedings in their

 usual masterly style.

        UP-RIVER EXCURSION. 

                                                                                                                             

   The  evening up-river Excursion was very much

 enjoyed by the visitors as well as a good number of

 the general public, the Manuwai being well packed.



     SECOND DAY'S GATHERING.

    The second  day, like the first, was a decided

  success, although heavy rain fell during the night

  and early morning, " Old Sol " probably expecting

  blessing or otherwise, threw his welcome smile o'er

  the scene. The  track  was  in  capital order

  The Auckland boys proved themselves of the right

  grit. Probably, if A. Holder had  been  in good

  enough health to compete on the second day Whan-

  ganui might have stood higher as regards the points

 HONOUR  TO WHOM HONOUR IS DUE.



    Is there anything under the sun could show a more

  manly and sportsman-like feature than was displayed

  by  those competing in the 25 mile bike race when

  an  unfortunate break-down happened; there was

   proof positive when the whole of the competitors

   waited for the fallen to re-mount on their own bikes

   or borrowed  others in order to give them every

   opportunity of a fair " go. " More power  tu you.

   You have not only proved yourselves thorough and

   honourable sportsmen, but your action is an example

   worthy of world-wide emulation.

       PRESENTING THE BANNER.



     At  the conclusion of the events the Auckland

   team  were presented with the  Banner  by  Mrs

   Empson, midst loud cheering.



        THE SMOKE CONCERT

    was a great success, fully 160 being present. Many

    were the compliments paid to His Worship  the

    Mayor  and inhabitants of Whanganui   for their

    kindly feeling towards the visitors.

      We  sum   the whole up  by saying it has never

    been our pleasure to meet such a manly and sports-

    men-like lot of men. We  feel sure we  express

 public feeling that, when they again honour us with

 a further visit, the same hearty welcome will be

 extended to them.



     WHAKAMAHARATANGA.

   E pouri ana matau mo te korenga, e uru o

 nga whai korero, a te mea o te taone, me ona

 hoa. me meiha keepa, me nga takaro i tenei

, putanga o te pepa nei. E ngari  mo  tetahi

putanga o te pepa nei taia ai.

       Correspondence.



                     Whangapoua,

                              Hanuere 17th, 1898

   KITE komiti o TE TIUPIRI Nupepa of Whang-

        anui. Tena koutou.

           Kua tae mai ta koutou pepa kiau, he nui

         toku Hari me toku koa, i toku kitenga. Kua

   whai pepa tatou hei whakaatu inga aitua epamai ana

   ki etehi takiwa o to tatou motu, hei whakaatuhoki i

   nga rongo korero ote ao, hei whakaatu hoki inga

   whakaaro o etahi tangata whai whakaaro o tatou,

   monga tikanga e mahia ana i waenga nui inga iwi

   Heoi ra ehoa ma kia kaha te whakahaere i nga

   tikanga e o ra ai te pepa, e tupu ai hei taonga. Kua

   nui nga whaka arahanga nupepa ate iwi Maori i nga

   tau maha kua mahue ake nei ki muri, heoi kua kitea

   tona take mai o te mate.

     1. —He kore note iwi Maori a ngakaunui kite

         tango nupepa maratou kia whai moni ai te

         pepa, hei tango inga mea katoa e mau ai te o

         ra ki te pepa meona kai mahi meona kai wha-

          kahaere.

      2. Konga kai mahi o te pepa, he whakanui i to

          ratou utu i te tuatahi tonu, i te waa ka ore

          ano te pepa i whai moni.

      3. Konga kai whakahaere o te pepa e pau ana

          ia ratou, nga moni o te nupepa, mo etehi mahi

          a ratou i waho.

      4. Kotenei iwi kote  Maori, kotahi te  tangata

          etango nupepa ana o te kainga kotahi kamutu

           te korero ate tangata mana te te pepa, kaha-

   [       ere atu te tahi tangata o to ratou kainga ano

          kamea atu, ehoa homai kiau to pepa hei tiro-

           tiro ake, kahoatu, heoi kua kite kua rongo ia i

           era korero, kapera tonu te mahi inga putanga

           katoa ote pepa ki tana tangata.

            Koia tenei ngahua nui e whakamate mate

           nei inga nupepa ate iwi Maori. Kua kore

   •       ana te tangata e tango i e tahi pepa maratou

ake kote hiahia ote tangata me puta noa mai

           he pepa kaua ia e utu i tetehi pepa mana.

                                       H. P, M

7 5

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [5]           Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898.

  Heoi ra irunga i enei kia mahara kia whai whaka-

      aro, kite titiro hua nui hoou motena oatatou

       taonga kia tiki ai te ora.

  Kua kite iho ahau i roto i te pepa nei i te panga

      o te Aitua kia Porokoru Patapu me Ngatoka

      heoi Kanui te pouri iho monga aitua pene

      te Ahua ehoa e Porokoru  tena koe enoho

      maina  iroto i te pouri mo tau kotiro kua

      tangohia atu na i akoe e Aitua te ringa kaha

      i te ao kua riro i a kite Kainga Tuturu Konga

      tangata tena i kiia nei e te Karaiti Tukua atu

      kia ia nga tamariki nonohi moratou hoki te

      Rangatiratanga o  te Rangi hei whakanga.

      wari kau tenei kupu mote mamae ote nga-

      kau onga matua i runga i te mea kaore he

       huanui i te ao nei hei wha kahoki mai kiarite

      kingara i mua atu ote 25 o Tihema ehoa tena

      koe metou hoa.

                        H. Mangakahia,

   Ehoa ma e te Komiti o TE TIUPIRI katango nu-

 pepa ahau mote tau katukua atue te moni, ate wai e

 panuitia ai.

                       H. Mangakahia.

           KAITEKATEKA,

                 Ngatauewaru, 1st Hune, 1897.

   Nga Ture o te komiti o Hinerangi mo te rohe

 ake o Harmua.



 Ture  1. —Kite patu te taane  i taana wahine, te

 wahine ranei i taana taane, ko te paina 2 6.

   2. —Kau  a nga tangata taane, wahine, tamariki e

 mau  korero parau, whakakino ingoa tangata, ka

 painatia 2.

. 3. —Kaua rawa nga tangata taane, wahine, tama-

 riki ranei, e haere haurangi ki roto i te whare korero

 o Hinerangi. Ka  painatia ki te 2 6.

   4. —Kite mau te Puremu o te tangata moe wahine,

 o te wahine moe taane, taka kau ranei. Ka painatia,

 ma te whakawa e whakatau te utu.

   5. —Kite  whakarere te taane te wahine i taana

 wahine, i taana Taane. Ka painatia, ma te whakawa

 e whakatau te utu.

   6. —Kau  a te wahine, te taane ranei, nga tamariki

  kua whai whakaaro nei. E kanga ki tetahi tangata.

  Kanga tuturu, Kanga pokanoa, takaro ranei. Ka

 painatia, ma te whakawa e whakatau te utu.

   7. —Kau  a te Potae o te tangata e mau ina haere

  ki roto i te whare korero o Hinerangi, te kaipaipa

  ranei, ka painatia kite utu 1.

    8. —Me ako nga wahine ki te raranga whariki, me

  nga wahine tai tamariki, ki te whakapai marae, me

  te karanga manuhiri, tangata haere noa ranei.

    9. —Me ako katoa nga wahine ki te whatu kakahu

  maori, aha koa wahine mohio, kore ranei.

    10. —Ko  te pire kohi moni e 2  hereni ma te

  tangata i roto i te tau.

  I te huihuinga tua rima o te komiti o Hinerangi i

te 30 Hurae 97. Ko nga ture i oti i tenei nohoanga

o te komiti, ko te tekiona 4, 5, 6, i whakaotia i te

nohoanga o te komiti ki te whangai i te 25 onga ra

o Hune. Kua paahitia ma te whakawa e whakatau

te utu, a  ko te tekiona 7, S, 11, 12, 13, 14, kua

paahitia enei take takotoa e te komiti o Hinerangi

me te komiti o te iwi nui tonu o Hamua.

   E te Etita ote tiupiri tuku atu enei take ki roto

 i te Tiupiri ki te marama iho.

         HARAPAKI TAMAIWHAKAKITEA,

                         Mahitaone, Wairarapa.

 28 1 98.

                            Putiki, Whanganui.



            KI TE ETITA o TE TIUPIRI.

  Tena koe, me nga mema honore o te Kamupene i

 roto i te tau hou o to tatau Ariki 1898, ma te runga

 rawa koutou e manaki, e tautoko, kia kaha ai koutou,

 ki te whakahaere i nga tikanga, e puta ai ta tatau

 tamaiti a Tiupiri, hei kawe, hei panui atu i nga

 putea onga iwi e rua puta noa i Aotearoa, i te Wai-

 pounamu.

   Na tenei kua kite iho ahau i te Reta a Niniwa

 Heremaia o  te 22 Hanuere i te pepa No. 5 nei, e

 whakaatu mai ana i ona whakaaro ki nga komiti

 wahine, kia haere ki te Hui a Kingi Mahuta Potatau,

 ka tu maira ki Waikato a te 22 o Maehe e heke iho

 nei.

   Na ko taku whakaaro mo tenei, i runga i taku ata

 whiriwhiri i aua kupu a Niniwa.

   1. painoatu nga  wahine  rangatira, kia haere ki

 taua Hui, Kia kite whenua, kia kite tangata kati i

 enei.

   2. —Ko  te whakapuaki kupu i roto i nga Hui pera

 o tatau, kaua tera. No te mea kua whiriwhiria nga

 mema  u te kotahi tanga hei minita mo te whare

 ariki, me te whare o raro o te Paremata maori, ko

 ratau nga tangata tika mo taua mahi, mo te whaka-

                       

 puaki kupu i nga Hui pera I te mea hoki ko ratau

 te mangai o te iwi nui tonu.

   3. —A, maratau e whakatakoto ki te aroaro o nga

 whare e rua, onga komiti hoki e rua o te Kotahi-

 tanga.

   4. —Na, hei reira koe, e ia mema wahine, e ia

 mema  wahine whakatakoto ai i taua whakaaro i kite

 ai, mo nga take i mauria mai o taua Hui.

   5. —Na, mo  tenei kupu ano o taua reta. Na

 koutou nga  taonga i whakatakoto ki te aroaro o te

 kotahitanga, heoi taku me oku komiti wahine he

 tautoko.

   6. —Ko  taku mo tenei, kaoae ano i tae ki te ra e

 tuwhera ai toku aperira, hei reira taku hoa mohia ai,

 kua  ngoikore ranei te tai hauaru ki oku taonga i

 whakatakoria  nei e au kite aroaro o te kotahitanga,

 kaore ranei.

8 6

▲back to top
 The Jubilee, Tuesday, February 15, 1898. [6]          Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898.

   7. —Ko  taku whakaaro hoki kia oti rawa ia tatau,

 ki roto i ta tatau putea whakairo, ka, tahi tatau ka

 kaha ki te korero ki waho. Kati rawa aku kupu

 koi atete i nga wharangi o te TIUPIRI.



                    NA WIKITORIA TUMUA.

 He whakamahatanga tena ki

nga mema katoa o tenei kamupene,

 me te komiti toko 7. Ara, te korama

o taua komiti o te kamupene o te

TIUPIRI Nupepa o Whanganui nei.

 I, ia Hatarei ia Hatarei, ka noho te

komiti toko 7. Neke ake ranei nga

mema, ki te whaka haere i nga

mahi mo te Nupepa nei. Na kaua

koutou nga memea o tenei kamupene

e noho ana i te taone nei, e ngaro i

i taua ra, kei te Tari, o te TIUPIRI

te huihuinga mo te komiti. Ko te

Haora  10 a. m. o te ata. Na i te

mutunga o te toru marama tuatahi

timata mai i te 4 Hanuere ki te 4, o

aper ra, ka huihui katoa mai nga

mema  e 24, o tenei Kamupene ki

taua Tari o te TIUPIRI, Ko  reira

whakamaramatia atu ai nga kaute ka- 

toa ote TIUPIRI, nga moni i puta mai,

nga  moni i pau i runga i nga i

mahi o te pepa nei, nga moni i toe 

ki te ringa o  nga kaitiaki moni o 

tenei Kamupene. Me era atu tika-

nga e hiahia tiana, kia whakaarotia

hei painga mo  tenei Nupepa. I,

muri o era mahi kua kia ake nei, ka

panuitia nga mema  tuturu o tenei

kamupene. Ka  panuitia hoki nga

ingoa onga tangata katoa i tango

nupepa o te Tiupiri, nga mea i utu,

nga mea kaore ano i tae mai nga

moni. Na  koi ngaro atu koutou i 

taua ra, koi whakataua e nga mea i

hui mai, te mea he. A, ka ngaro te

mea tika, e ora ai tatau, me te taonga i

o nga iwi o te ao.



           Tiamana o te Komiti. 

        KO TE PUREI WAKA.



   Ka tu Ki Whanganui a te 17th onga ra o Maehe,

 1898.

          NOA MEMA o TE KOMITI.

 Meiha......... Tumuaki

 Teone Peeti...... Tiamana

 Ru Reweti...... Hekeretari

 Hoori Pukehika         Nga Tiaki Moni

 Pene Erueti       

 Takarangi Mete Kingi     Nga Tiati

 W. S. Kaawhe      

Teone  Peeti          

T. C. Teone           Nga Kai Taati

 Rangitahua                Hoani Papita

Reone Maungaroa            Ihaka Rerekura

Te Keepa Tahukumutia      Potatau Rangiwaiata

Riwai                      Pohe te Wharemate

Te Rangihuatau            Himu Materoa

Hone  Potaka               Tohiora Pirato

Te Aohau Niketini        W. W. Hipango

Raihania Takapa            Whatarangi Teka

J. Handley                  Porokoru Patapu

               NGA PUREI.

    1. —AOTEAROA CHAMPIONSHIP.

                      (2 miles).

  Mo nga waka katoa o Aotearoa me te Waipounamu

Kaua  e iti iho nga tangata hoe i te rua tekau ki

runga ki te waka kotahi. Mo nga tane anake, e rua

maero.

       Ma te waka wiini    £15  o  o

              „  hekana       300



   11. —WAINUIARUA CHAMPIONSHIP.

                     (1½ miles).

Mo  nga waka katoa o Aotearoa me te Waipounamu.

Kaua  e iti iho nga kai hoe i te tekau marima hi

runga i te waka kotahi, mo  nga wahine anake.

Kotahi maero me te hawhe.

       Ma te waka wiini    £10  o  o

               „  hekana      206

          III. —MOUTOA HANIKAPU.

               Mo nga Hoki.

Mo  nga waka  katoa, engari kaua e neke ake i te

tekau nga kai hoe, ki runga i te waka kotahi; mo

nga tane anake, e rua raima.

        Ma te waka wiini £—  —   —

         „,, hekana  —   —   —

           IV. —TIUPIRI HANIKAPU.

               Mo nga Hoi i.

Mo   nga  waka katoa, engari kaua e neke ake

nga  kai hoe, ki runga ki te waka  kotahi, mo

nga wahine anake, e rua rauna.

        Ma te waka wiini £—  —   —

.,,, hekana   —   —   —

9 7

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, February 15, 1898    [7]             Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898

       V. —PUREI  PEKE TAIEPA No. 1.

 Mo nga waka katoa, ahakoa e hia tangata ki runga i

te waka kotahi. E rua nga taiepa e peke ai. E rua

rauna. Mo  nga tane, me nga wahine.

       Ma te waka wiini   £—    —  —

                     

    VI. —PUREI  MA NGA TAMARIKI TAANE.

 Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake nga kai

hoe i te tekau, ki runga ki te waka kotahi, e rua rauna.

       Ma te waka wiini   £—    —  —

        „     „  hekana    £—   —   —

       VII. —PUREI PEKE TAIEPA No. 2.

 Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake i te rua

 tangata, ki runga ki te waka kotahi. E rua rauna.

       Ma te waka wiini   £—    —  —

        „      „ hekana     —   —   —

   VIII. —PUREI MA NGA TAMARIKI WAHINE.

 Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake nga kai

 hoe i te tekau, ki runga ki te waka kotahi e rau rauna.

       Ma  te waka wiini   £—   —  —

        „      „ hekana     —   —  —

       IX. —PUREI  MO NGA  WAKA WAHINE.

              Kaore i tango moni.

 Ahakoa waka nunui, ahakoa waka ririki, e rua rauna.

       Ma  te waka wiini   £—   —  —

        „      „ hekana     —   —   —



            NGA TURE.

   1. Ka tuhera enei Purei katoa, ki nga waka katoa

 o Aotearoa me te Waipounamu.

   3. Ka tuhera tonu enei Purei mo te Whakauru

 nga waka, a tae noa ki te 17th onga ra o Maehe.

   4. Ki te kore e tae ki toru nga waka e whakaurua

 ki roto ki nga Purei katoa, e kore e tu tena Purei,

 engari e pai ana kia neke atu.

   5. Kaore he utu mo te whakaurunga onga waka,

 o ia Purei, o ia Purei.

                        Ko  tenei enga Iwi, enga

                       Hapu  enga tangata katoa;

                        kia takatu mai o koutou

                         whakaaro, ki te tautoko,

                          ki te hapai i to tatou ra.

                 Na Teone Peeti,

                       Tiamana.

                Ru Reweti,

                          Hon. Hekeretari.





    EHIAHIATIA ANA KIA MOHIOTIA.

        TIMIHANA AHIRAINA.

 Rongoa Huango. Na  e hiahia ana ahau ki te

 whakaputa i te rongoa i runga ake nei, mo te utu

 iti kia ahei ai nga tangata e pangia ana e taua mate

 te tiki atu i te Tari o  te " Tiupiri, " ia Kitini, tiaki

 rongoa o Whanganui ranei.

         TIMIHANA TANGATA,

                HANGA RONGOA,

    WHAKAMAHARATANGA.



  Me  tuku mai e nga tangata e hiahia ana

kite tango pepa taane wahine  ranei a ratau

reta, waea ranei, a ka tukua atu te pepa nei.

A kia marama te whakaatu mai o te ingoa o

te tangata o te. kainga o te Poohi kia tika ai

te tae atu o te pepa. Engari koi wareware

kite o te potiki nei, e ora ai te haere atu  kite

whaka rite i to tono mai.

                    Tiamana o te

                Kamupene  o TE TIUPIRI.





WHAKAMAHARATANGA

         Powhiritia mai te tamaiti

     ki o koutou kainga ko  te kai

     mana i te ono mararoa 7/6; I

     te tau, 12/6. Mo te kawhenata

kotahi o te ono marama 10/6; mo

te tau 21/. Mo  nga panui taonga

hoko, kite, ngaro, me era atu panui

e utua nei, kei te utu a nga Nupepa

te ritenga utu, mo nga ahua tangata

nei 12/6 mau ano te ahua, engari kia

pai te ahua he tuku mai.





      NOTICE.

       Welcome our child to your

     respective settlements. The

     necessary money for our new

 child is 7/6 per quarter, or 12/6 per

annum; for half-yearly bound num-

 bers of our child 10/6 or £ 1 is per

 annum. For all advertisements the

 charges are on the same scale as

 European  newspapers. Persons

 desirous of having their photo printed

 in our child can do so by forwarding

 their card. The charges altogether

 is 12/6, the block being their own

 private property. It is particularly

 requested that a first class photo be

 forwarded in order to give satisfac-

 tion.

10 8

▲back to top
The Jubilee. Tuesday, February 15. 1898. [8]         Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898

     W. BEAUMONT,



      PLUMBER AND TINSMITH.

    WANGANUI, OPPOSITE RAILWAY STREET.

Water  Tanks, Spouting  and  Ridging in Stock.

Makers of all kinds of Tinware. Boilers and Dairy

              Utensils, Lanterns, etc. 





      W. POUMATA, i

 Kai mahi Korere Wai, mahi Keena, me era atu

                 mea pera.

Kei Konei nga taika wai, Korere Wai, me nga tahu

whare haeana, me nga mea hanga onga mea katoa

e mahia ana Paera horoi, me nga taonga mo te

mahi Pieri mahi Pota, mahi Ratana me era atu mea.

    Kei tawahi ake o te rerewe o Whanganui.





  McMASTERS    & SHALDERS,

                                                                                

       DRAPERS & CLOTHIERS,



   NEXT

                                   W. HOGGS, BAKER.







      MAKI MAHITA ME HOROHI,

 He nui te taonga Kakahu, me nga Kakahu kua oti

               te tui mo te tangata.

            Kei ko atu taku whare ia

                  W. OKHA, PEKA ROHIRA





             J. L. TIWIHANA, 

                  (Tiemi  mititi. )                  

 TANGATA      whakamine  taonga kai katoa o ia

      ahua o ia ahua mo te utu iti, kia mahara tonu

 koutou kite wahi e tu nei taku toa kei te koki tonu o

  Ritiwe Tiriti, me Wikitere Tiriti o Whanganui.





         J. L. STEVENSON.

                   Full Stocks of

 GROCERIES, and Produce of Every Description

                at Lowest  Prices.

  Note the address: Corner of Ridgway Street and

                 Wicksteed Place. I



             F. KOURAMANA.

  TANGATA    hokohoko taonga tuarua kua oti te

  X   kakahu te mahi oia ahua oia ahua me te hoko

  mai ano i nga mea katoa aha koa heaha heaha

  mai i te ngira tae atu ki te haika.

                 Whanganui.





          F. COLEMAN,

  DEALER,... Whanganui.

  Aways  in aorkl second-hand goods of every des-

  cription. I buy  anything from  a needle  to  an

                   skct tocn -

   A. THOMPSON,



  HORSESHOER AND BLACKSMITH,

          Ploughs always on Hand.



       RIDGWAY  STREET, WANGANUI.

     A. TAMIHANA,



   He  Paraki mete ahau Haeana Hoiho, kei

           takau ringa nga Parau o

             ia ahua e mau ana.





    Mehe  mea e hiahia ana koe ki te Pia pai

       UI MAI

       KIA KIPA ME ONA HOA.





KEI   a matau  nga tino pia patara nei Poata pia

     he mea patara. Ko tenei whara he  whare

tawhito note tai hau auru o tenei motu, ko nga pia

i roto i te Patara i riro i enei te Paraihe tuatahi o

te whare whakakitekite nui o Amarika i te ao

                     katoa.

 RITIWE TIRITI WHARE MAHI PIA, WHANGANUI.





        WHETAHORO

  Nga Ruma Kainga kei koutou o Kamana ma

    RITIWE TIRITI O WHANGANUI.



Nga  Kainga 1/- hereni mo te tainga kotahi, he nu

    te purotu of nga hua rakau, me nga keke,

                 me nga rare.





  IF YOU WANT PURE MALT LIQUOR

 ASK  FOR GIBBS & CO. 'S PRIZE ALE

        AND STOUT.



 The  oldest Brewing Establishment on the Wes

               Coast of this Island.



 First Prize for Bottled Ales at Centennial Exhibit

             tion against the World.



          GIBBS & CO.,

       RIDGWAY BREWERY, WANGANUI.





     •PIRIHITARA ME KORUMANA,

 POIHA Monga Whanau   Kotoa.

         Wikitoria Awanui, Whanganui.







       BRISTOL AND COLEMAN,

    FAMILY   BUTCHERS

           Victoria Avenue, Wanganui.

11 9

▲back to top

12 10

▲back to top
  TAMATI HAWI TIEMI.



Whairaihana.

        TANGATA mahi ahau mo nga wha-

          kaara whare, toku  tari kei te

whare nui o Kamene, Whanganui.





    THOMAS HARVEY JAMES.

           (Articled) ARCHITECT.

  ADDRESS:

      Cummins Buildings, Whanganui.





       HOHEPA PAORA,

KAMUPENE  WHAKAMINE  TAONGA KAKAHU

           WAHINE TAANE.

Paraikete, Horo, nga  Kakahu  Katoa o te

            tinana o te Tangata.

       Awaniu Tiriti o, Whanganui.

                                                      



      JOSEPH PAUL & CO.

      DRAPERS. AND. CLOTHIERS,

              Wanganui.

      Blankets, Shawls and  Clothing,

                                      

                                                                            

                                                             

        WIREMU HOKA,

 Whare Kai, inu inu Wai reka. Ritiwe tiriti

          e tata ana kite Poohi apiha.

 Rohi, Pikete, Keke, Rare, me era atu mea

               pai mo te kai.

                           Whanganui.



        WILLIAM HOGG,

 Refreshment Rooms, Ridgway  Street, close

   to Post Office.



         Bread, Biscuits, Cakes and Lollies.

 REWETI MARE ME TE KAMEPENE.



 HE     kaitiaki, mahi, whakahaere, mihini,

      haeana, parahi, whakaara piriti, nga mea

 katoa, e oti ai te kanataraki mahi, nga mea e

 oti ai te mira kani rakau, mahi paera hanga

 kaata, paki, kooti, Parakime hoki.

              Taupo Ki Tiriti o, Whanganui.



      DAVID MURRAY & CO.

 IRON  and Brass Founders, Engineers Boiler

    Makers, Millwrights, Blacksmiths.

  Bridge Building, Ship and General Iron work,

  Contractors' Plant. Machinery: Cheese and

  Butter Factory and Sawmill Machinery.

  TE  TINO TARI O TE MOTU TUARAKI.

E EKE  ki runga i te whenua e eke ki runga

    i te whenua e tama ma.

Nga whenua whare, me era atu mea e hokona

  mai  ana, Ehokona  atu ana kite tangata.

  Ko  nga tono katoa, ka whakaotia paitia e

  au  P. RANANA;

             Timuaki Whakahaere,

                Awaniu Tiriti, Whanganui.



GET ON THE SOIL YONG MAN, GET ON THE

       SOIL.



Great  Northern Road  Agency. Properties

Bought and Sold. Commissions of all kinds

executed.

                  P. LUNDON, Manager.



    TEONE MAKIWHARANGI,

 KAI   tui hera kaipuke. Teneti, Me  era

     atu mea. Kai  whakamine   kareko.

     Hiiti. Uhitepu. Me era atu mea hanga

teneti. Taporena. Kahu  hoiho. Kupenga

hao ika. Me  era atu mea.

                  Awaniu, o Whanganui.



 JOHN             MCFARLANE,

       SAIL MAKER, &c.

 Importer of Calicoes, Sheetings, Damasks, &c.



 Manufactures — Tents, Tarpaulins, Horse-

        covers, &c.

                    Avenue, Wanganui.



     TEWI MAKIWHARANGI.

 TANGATA   Whakamine taonga Rino, me

   era atu taonga maro, katoa e puritiana ki

 konei, mo te Hoko. Waea  taiepa, Rino uhi

 whare, Tepara, Neera, Parau, Hapara, me

 nga  mea ngaki whenua  katoa, omu, toki,

 Perohuka, keena  kohua kai, Paneke, Pureti

 me  era atu mea  pera katoa tona tini noatu

 onga taonga pera, e hokona ana i konei mo

        *       te utu iti reawa.

          Ritiwe Tiriti, Whanganui.



       DAVID MCFARLANE, •

 WHOLESALE    &  RETAIL IRONMONGER,

         Ridgway Street, Wanganui,

  Hold large stocks of—Fencing Wire, Corru-

       gated  Iron, Staples, Nails, Ploughs,

      Spades and other garden tools; Camp

      Ovens, Axes, Slashers, Enamelled and

       Tin  Billies, Pannicans, Plates, and

      General Ironmongery.

  All goods sold at lowest market rates.