![]() |
Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 7. 15 February 1898 |
![]() |
1 cover |
▲back to top |
THE JUBILEE. Maori Newspaper No 7 Vol 1 TE TIUPIRI FEBRUARY 15, 1898. WHANGANUI PEPUERE 15, 1898 SMITH & MILLWARD FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS AGENTS. COAL AND PRODUCE MERCHANTS TAUPO QUAY, WANGANUI Telephone No 96 P. O. Box 60 TE METE ME MIRIWATE, HE kai tukutuku taonga i runga i nga Kaipake Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute Me te hoko nui i te waro, me era atua mea. TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI. Nama o te Terewhono No. 96 Namama o te Poake o te Poutapeta No 60 KARAITIANA ME NUMANA. Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite haere o tenei wa me tango koe i nga hu o KARAITIANA ME NUMANA Awanui Tiriti o Whanganui. If you want to march with the Times wear CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS. Avenue Wanganui
![]() |
2 contents |
▲back to top |
![]() |
3 1 |
▲back to top |
Vol. 1. ] Tuesday, February 15, 1898. Pepuere 15, 1898. [No. 7 TATAI WHAKAPAPA MAORI. Ki te kai whakatikatika o te N. Z. Times, Poneke. Ehoa! I wha- kaputaia e koe he kupu-panui i te 23 o nga ra o te marama kua hori atu nei, no tetahi huihuinga tohunga Pakeha, i tu ki kona. A i taua huihuinga i puaki ia TE TIRIKIA he kupu whakateka whakahe, mo nga tatai whakapapa o era atu whakatupuranga o te iwi Maori. Ko tana ki tenei, ara—" I runga i te ata ritenga ! tatai korero, ko nga whakahekehekenga o ko tata atu o nga whakatupuranga e ora nei inaianei, ki tana, e tino he katoa ana, a e kore rawa nei e taea te whakapono. " Pai noa atu kia whai whakaaro ake a TE TIRIKI mo tenei, me era atu take hoki, erangi mehemea ka ki ia tuturutia te kupu i runga i te mahi kawenga tohungatanga, penei me tenei, me hangai pu atu taua ki, ki runga ki te tino tikanga o te mea e ata mohiotia ana. Na, ki au, ano ina kahore i pena tenei, wai hoki i pouri rawa ai au, ka maha nga tau i mahi nui ai a TE TIRIKIA ki te hanga, ki te tuhi, ki te tai hoki, i te tu o te Reo, me nga Tatai— korero o te iwi Maori, a tera e pohehe te tokomaha, kua tohungatia, a ka ata whakatika marire ki tana, haunga ia nga mea mohio, erangi te nuinga atu, nga mea e titiro mai nei ki te iwi Maori, me te whakamiharo noa nei, i pehea ra tenei iwi i tangata whenuatia ai ki Aotearoa nei ? Ko tenei e pa, ki te pai mai koe, kia mahi tahi taua, a ko te " Poly- nesian Journal" hei kai-taka-waenga, ka ata whakakitea e au, he whakapapa e takoto tika mai ana i tona takotoranga o te kotahi mano tau pea, atu inaianei, no ki te whakaaro iho, kahore enei tau i tutata rawa mai ki enei ra, erangi e kaha ana te rere whaka-te-po. Erua rawa nga ara whakahekeheke, TUATAHI, Maori Hamoa Mooriori Ngaiwharikia Ahi Tiki Taraiangoa Ta Toi Te Huatahi Tai Toi Ruarangi Rikatangi Rauru Rauhi Rauru Whatonga Atonga Hatonga Na, ka ata kitea iho te tino tauritenga o te nohonohoanga me nga ingoa o enei tupuna o te iwi Maori, me te iwi o Hamoa (i Hawai) ko te reo anake o te Hamoa i takoto ke, no muri mai nei pea to ratou tu reo, no te piri- piringa mai o era iwi reo-rere-ke, o ratou hoa tutata, o te uru. Ki te whakahekeheke mai nga Tahuhu na kia puta, ko te aronga kei te wha-te-kau nga whakatupuranga, neke ake etahi, neke iho etahi. Na, mehemea e tika ana kia kiia e rua-te-kau ma-rima nga tau o tenei hanga o te whakatupuranga, ka kotahi te mano tau o tena wa tatai-whakapapa-korero o te iwi Maori, me te rite pu ki te tatai o tera wehenga o ratou i Hamoa, tetahi hoki ko ta nga Mooriori, he aha koa rite tahi to ratou wehenga atu i Aotearoa nei ki to nga Hamua, ko tana whakapapa kotahi ano, ina hoki te ahua rite. Ko tetahi ara nei na, i heke iho i ano i te taha ki tera ra: — i TUARUA. Maori Rarotonga Tahiti Moitiiti Moeitiiti Moitiiti Merekaraka Moerekareka Moeterearea Morakitu Moemetua i Mouriuri Moeterauri Moeterauri i Whiro Iro Hiro Marama Marama Ka kitea iho nei te ata hangaitanga o enei whakapapa a te Maori, tae atu ki o Te Raro- tonga, a tae atu ki o tahiti, ka ata Mohiotia iho, he wa kotahi. He ara kotahi to enei iwi me enei tupuna, me nga ara korero hoki, kotahi tonu. Kaati noapea, ki te mea ka hiahia tatou kia tirotirohia he wa i ko atu i ena, tenei ano nei
![]() |
4 2 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [2] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898. kahore i hoki iho i te rua te kau whakatupu- ranga, na ka rima atu enei rau tau, huihui katoa kotahi mano e rima rau nga tau, atu o naianei, tena i ana: — MAORI. HAWAI. Kai-Tangata Ai-Kanaka Punganui Hema Punaimua Hema Tawhaki Kahai Wahieroa Wahieloa Rata Laka He aha koa tena wa tino matara, ko te reo anake i ahua kotiti, ko nga ara whakapapa ia, o enei iwi e rua-tino rite pu. O tona wehenga mai i enei, ka maha nga rau tau, i te kare nui o nga wai o te moana e takoto mai nei, i nga rohe e kore nei e tika kia mahia e te whakaaro i runga i nga papa o nga kai puke Pakeha e kekeri haere nei nei i te mahi o tenei hanga o Te Waro rawa ko te Mamaha, erangi me whakaaro marire ano i runga i te tikanga o te Tiwai-waka a te Maori, me tona tu tere ano. Ko tenei, na te mohio atu ki to whakaaro-utu ki nga wharangi o to taonga, i kore ai e o atu etahi korero o nga mahi a aua Tupuna, ko ana korero e mohiotia nuiti ana i Aotearoa nei, a tae atu ki era moutere, me era wehe- whenga o te iwi, e noho mai nei i Tongatapu Me Ruawhiti, Te Tonga tai tapu. I aha koa hoki te mea atu whakarapopoto ano, e tuma- nako atu ana au, kua ea noa ano i kona te ki nei na; —"Irunga He ata ritenga tatai korero ko nga whakahekehekenga o ko tata atu o nga whakatupuranga e ora nei inaianei, e tino he katoa ana, a e kore rawa nei e taea te whakapono. " He tika ano nga whakahuahua maha, ki tetahi ara whakapapa, he tokoiti, a ki tetahi ara he Toko-maha rawa, hei aha koa tena i te mea e marama tonu ana te aronga, nga wehewehenga, me nga okiokinga, a kei nga korero menga tikanga te ata mohiotia ai. Na, he kupu ke tenei, me whai mahara tonu te tangata, me ka tahuri kite mahi i nga tatai me nga ara-korero o te iwi Maori, te take, ko aia tangata-wahine ranei, e noho mai ana i te ra whakapapa, tena tonu nga korero mo tee taha kia ia. E pena tonu ana te tu o nga tatai korero a te Maori, kei nga mahi. Me nga tikanga, me nga whakahaere o ia tangata, o ia whakatupuranga, kei nga ingoa, me nga tapa tapanga, o te whanautanga, o te ahatanga te tino mohiotia ai etahi, a he mea ano, he tino tikanga nui, kei tena mea, kei te ingoa e e tau mai ana. Ahakoa i whakaharahara te Putake korero, a tona whanuitanga kei te ki-wa-nuku, me te Ki-wa-rangi, te mau i nga tahere araarki o Aitua, o Rua-Tupuna, o Ru Ta Maunga, Huriwhenua, me nga Kopuapuanga o Papa- tu-a nuku, e takoto marama tonu ana i te Pu-te-rei o te Tohunga-Ariki (o nga whaka- tupuranga o mua tata ake i a tatou nei) nga tikanga i hangaia mai ai i te Po mai, Te Rangi, Te Ao, A Papa-tu-a-nuku, me te tatai katoa o te Rangi-ote-ao-o te Po, Te Koha kura wananga, a ona matua, a ona Tupuna, tuku iho ki a ia. I oti tonu i a ia te whakamarama te kunenga me te hurihuringa keukeunga o te Pu, te Pu-au, te Pu-whe -tongi, o tau, o tau-tau o tau-piri, o tau-toro, te ahua o te whare i noho ai, me nga Ariki o roto; i oti ia ia te whaka- haere nga tatai o te ao, o te Po, kauwhauati ana e ia te ruirui nga, te horahoranga e Tane, o nga whetu ki a Rangi, o ratou tatai, o ratou mahi, o ratou tikanga, me nga turei-o-te-Rangi, a Herenuku a Hererangi, nga Pou o te Rangi o te whenua, i moiri ake ai ena hanga, me te awhio haere tonu i o ratou na takiwa; whai- tohu ake ai a ia ki nga-wha o te atua o Rangi, ka ki ake ai, e whakataitaha haere katoa ana ano hoki ena; i ki Marire ake a ia, e hanga houtia mai ana he Ao-hou i ko noa atu o " Te ika-o-te-Rangi. " I na hoki i puta-a-uira mai a Rehua i te Rua o Tamarereti a tau rawa mai i te takiwa e nohoia mai nei; ko te ki-tuturu ake a ia ko nga hanga katoa e kitea ake nei ona whai-ahuatanga, e heke katoa atu, ana te rere, e hoki katoa atu ana ki te Po, ki tona taunga tuturu ano, i te hoahoanga a Te kahui- kore; I whanau mai te tangata i tona whaea- tupuna i a Papa, koia ia ka hoki atu ai ano kia ia, ko te Tinana o te tangata te whare o tona Wairua, ko te Wairua te whare o te Ha- mano o te tinana, whai hoki, e hara i te mea, me mate ngatahi atu te Wairua, me teha-mano o te Wairua. Ka huri a ia ki te ara tangata
![]() |
5 3 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [3] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898. nei, ko te ki ia e ia, no aua noa atu ka tangata-whenuatia ona Tupuna ki Te-ika-a- maui-nei, (mo te Ara-tu-whenua tenei kupu, i uranga ai, ko Te Kahui maunga. Me Te Kuhuikapua). Ko te tino o taua whenua i horoa whakareretia atu e te Ru-horo-whenua- ta-maunga, mate iko ai te nuinga o te iwi, ngaro tonu atu a wharekura ma, Papakura ma, Nga Pu. nga take me te tuturu kura-wananga, nga taonga nunui katoa o mua. Ko nga tohu o taua whenua, koia kei nga moutere e pae mai nei i Te Pari-tai-tonga, ko Hawaiki, ko Tongatapu, ko Tongarerewa, ka tonga uru, ko Tongawhiti, ko Tawhiti, ko Whiti, ko Kuparu, ko Wawau-atea, ko Rangiateo, ko Hamua, ko Maunu, ko Manono, ko Aromanga Tane, ko Aromanga-wahine, ko Pakura, ko Tawara, ko Tutuhira, ko Rarotonga, ko Amanaia, ko Waerota, ko Tokerau, ko Aorangi, ko Matatera, ko Parohenga, na ko Te Nukuroa, (no Aotearoa nei). Muri iho o taua koronga-whenua i te mahi a Te Tupua, eke rawa ake nei ki Aotearoa, na, kua ngaro ngaro atu ano etahi o nga Moutere, a kua Ea- ea ake ano etahi. Haere nei, haere nei, na wai, a, ka torotorona mai ano Te Mukuroa nei, Rokohanga mai, ko nga morehu, e noho oho noa-iho, a kote tuhono-tanga ano ia o enei iwi i ana rote ano ona mata iho. Mai i tena, i torotorona tonutia mai konei, e era wehewehenga o nga Moutere, a, i heke atu ano etahi i komei, kite toro atu i o reira; ko nga tira whakamutunga mai, i u mai ki konei i era whakatupuranga, kotahi te kau ma waru atu. Ko ia nei, e mara! etahi o nga take ara whakahaere o tenei iwi, tena atu te pae nei, te roanga atu o nga kupu whakamarama. He kupu whakamutunga ake tenei, tera ano, kite mea ka ata whakahonohonoa mariretia, ki runga ano kite tikanga, nga ara me nga tatai o te iwi Maori, o tua mai, ka waitohungia a ponotia ki kona te tino tikanga o tenei mea o " Te Putaketanga mai, o tenei hanga, o te Tangata, " NA HARK HONGI, Te Hawera, Taranaki. (He mea whakamaori mai i to te reo Pakeha, whaka-utua atu ai, taua kupu a TE TIRIKIA, whakatere mo nga tataiwhakapapa a te iwi Maori, H. H. ) N. Z. AMATEUR ATHLETIC & CYCLING CHAMPIONSHIP MEETING. OFFICIAL WELCOME TO THE VISITORS. \_\_\_ On Wednesday last, at noon, His Worship the Mayor and a large representative number of fellow I town people including Mr G. Carson, M. H. R., Mr i W. Empson, and Major Kemp, assembled at the I Borough Council Chambers to award a welcome to the visiting Athletics and Cyclists. His Worship, in appropriate words, welcomed with pleasure the visitors on behalf of the people of Whanganui. After Mr Carson and Mr Empson expressed the pleasure they felt at giving the visitors a hearty welcome, Major Kemp, who was received with prolonged applause and whose address was inter. preted by Mr Goffe, said he was very pleased indeed to be able to welcome the Australian and N. Z. representatives, who had come to try their skill and prove their worth in our park. This reserve was a place of great note as in olden times great fights had taken place on it, but since the advent of the Europe- ans it had been made it into a pleasure resort he cordially welcomed them to the fairy land oi N. Z. and thought they would have a very hard job to beat the Whanganui boys. He especially welcomed ! the Maori representative, young Hori Eruera of i Auckland, and hoped he would come out vigorous in the events he was competing in. After His Worship had been thanked by the visitors for the cordial welcome awarded them, three hearty cheers were given for the visitors who responded for the mayor and people of Wanganui. FIRST DAY. The above sports were opened on Thursday last, the attendance of spectators being estimated at 3000 ! or 3500. The two day's receipts amounted to £450 which speaks volumes for the management com- mittee. A more picturesque sight has seldom been seen as was presented to us on that memorable day; the hill partly surrounding the beautiful course being well packed with spectators, and, if well clothed, healthy and happy looking people goes to prove success both as sporting inhabitants and as to success attending our town and surrounding districts, well, all we can say is, it was written on every face. It struck the writer how different the aspect of the present day to his early recollections of the same spot, when instead of harmony and rejoicing as the present day shows, it is to be remembered by the in- habitants of the early sixties, when poor Tommy Atkins was compelled to accomplish the monotonous task of serving his term of punishment with knap- sack and shot drill. It was really a treat to place one's eyes on such splendidly made men as the majority of the competitions. Real gold form
![]() |
6 4 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, February 15, 1898. [4] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898. shown and the utmost good feeling prevailed. The committee of management are to be congratulated on the punctuality and good order displayed. The only feature of an unpleasant nature to in any way tend to mar the sports was the unfortunate accident which befel Castles of Wellington, who came down, breaking his collarbone; medical assistance was speedily at hand resulting in the patient being re- moved to the Hospital. Thompson's spill in the 10 mile bike race was a great disappointment, as it was fully expected another score for Whanganui would be registered, and, judging by his form and con- sistent generalship his chances were good. The Garrison Band enlivened the proceedings in their usual masterly style. UP-RIVER EXCURSION. The evening up-river Excursion was very much enjoyed by the visitors as well as a good number of the general public, the Manuwai being well packed. SECOND DAY'S GATHERING. The second day, like the first, was a decided success, although heavy rain fell during the night and early morning, " Old Sol " probably expecting blessing or otherwise, threw his welcome smile o'er the scene. The track was in capital order The Auckland boys proved themselves of the right grit. Probably, if A. Holder had been in good enough health to compete on the second day Whan- ganui might have stood higher as regards the points HONOUR TO WHOM HONOUR IS DUE. Is there anything under the sun could show a more manly and sportsman-like feature than was displayed by those competing in the 25 mile bike race when an unfortunate break-down happened; there was proof positive when the whole of the competitors waited for the fallen to re-mount on their own bikes or borrowed others in order to give them every opportunity of a fair " go. " More power tu you. You have not only proved yourselves thorough and honourable sportsmen, but your action is an example worthy of world-wide emulation. PRESENTING THE BANNER. At the conclusion of the events the Auckland team were presented with the Banner by Mrs Empson, midst loud cheering. THE SMOKE CONCERT was a great success, fully 160 being present. Many were the compliments paid to His Worship the Mayor and inhabitants of Whanganui for their kindly feeling towards the visitors. We sum the whole up by saying it has never been our pleasure to meet such a manly and sports- men-like lot of men. We feel sure we express public feeling that, when they again honour us with a further visit, the same hearty welcome will be extended to them. WHAKAMAHARATANGA. E pouri ana matau mo te korenga, e uru o nga whai korero, a te mea o te taone, me ona hoa. me meiha keepa, me nga takaro i tenei , putanga o te pepa nei. E ngari mo tetahi putanga o te pepa nei taia ai. Correspondence. Whangapoua, Hanuere 17th, 1898 KITE komiti o TE TIUPIRI Nupepa of Whang- anui. Tena koutou. Kua tae mai ta koutou pepa kiau, he nui toku Hari me toku koa, i toku kitenga. Kua whai pepa tatou hei whakaatu inga aitua epamai ana ki etehi takiwa o to tatou motu, hei whakaatuhoki i nga rongo korero ote ao, hei whakaatu hoki inga whakaaro o etahi tangata whai whakaaro o tatou, monga tikanga e mahia ana i waenga nui inga iwi Heoi ra ehoa ma kia kaha te whakahaere i nga tikanga e o ra ai te pepa, e tupu ai hei taonga. Kua nui nga whaka arahanga nupepa ate iwi Maori i nga tau maha kua mahue ake nei ki muri, heoi kua kitea tona take mai o te mate. 1. —He kore note iwi Maori a ngakaunui kite tango nupepa maratou kia whai moni ai te pepa, hei tango inga mea katoa e mau ai te o ra ki te pepa meona kai mahi meona kai wha- kahaere. 2. Konga kai mahi o te pepa, he whakanui i to ratou utu i te tuatahi tonu, i te waa ka ore ano te pepa i whai moni. 3. Konga kai whakahaere o te pepa e pau ana ia ratou, nga moni o te nupepa, mo etehi mahi a ratou i waho. 4. Kotenei iwi kote Maori, kotahi te tangata etango nupepa ana o te kainga kotahi kamutu te korero ate tangata mana te te pepa, kaha- [ ere atu te tahi tangata o to ratou kainga ano kamea atu, ehoa homai kiau to pepa hei tiro- tiro ake, kahoatu, heoi kua kite kua rongo ia i era korero, kapera tonu te mahi inga putanga katoa ote pepa ki tana tangata. Koia tenei ngahua nui e whakamate mate nei inga nupepa ate iwi Maori. Kua kore • ana te tangata e tango i e tahi pepa maratou ake kote hiahia ote tangata me puta noa mai he pepa kaua ia e utu i tetehi pepa mana. H. P, M
![]() |
7 5 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, Feb. 15, 1898. [5] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898. Heoi ra irunga i enei kia mahara kia whai whaka- aro, kite titiro hua nui hoou motena oatatou taonga kia tiki ai te ora. Kua kite iho ahau i roto i te pepa nei i te panga o te Aitua kia Porokoru Patapu me Ngatoka heoi Kanui te pouri iho monga aitua pene te Ahua ehoa e Porokoru tena koe enoho maina iroto i te pouri mo tau kotiro kua tangohia atu na i akoe e Aitua te ringa kaha i te ao kua riro i a kite Kainga Tuturu Konga tangata tena i kiia nei e te Karaiti Tukua atu kia ia nga tamariki nonohi moratou hoki te Rangatiratanga o te Rangi hei whakanga. wari kau tenei kupu mote mamae ote nga- kau onga matua i runga i te mea kaore he huanui i te ao nei hei wha kahoki mai kiarite kingara i mua atu ote 25 o Tihema ehoa tena koe metou hoa. H. Mangakahia, Ehoa ma e te Komiti o TE TIUPIRI katango nu- pepa ahau mote tau katukua atue te moni, ate wai e panuitia ai. H. Mangakahia. KAITEKATEKA, Ngatauewaru, 1st Hune, 1897. Nga Ture o te komiti o Hinerangi mo te rohe ake o Harmua. Ture 1. —Kite patu te taane i taana wahine, te wahine ranei i taana taane, ko te paina 2 6. 2. —Kau a nga tangata taane, wahine, tamariki e mau korero parau, whakakino ingoa tangata, ka painatia 2. . 3. —Kaua rawa nga tangata taane, wahine, tama- riki ranei, e haere haurangi ki roto i te whare korero o Hinerangi. Ka painatia ki te 2 6. 4. —Kite mau te Puremu o te tangata moe wahine, o te wahine moe taane, taka kau ranei. Ka painatia, ma te whakawa e whakatau te utu. 5. —Kite whakarere te taane te wahine i taana wahine, i taana Taane. Ka painatia, ma te whakawa e whakatau te utu. 6. —Kau a te wahine, te taane ranei, nga tamariki kua whai whakaaro nei. E kanga ki tetahi tangata. Kanga tuturu, Kanga pokanoa, takaro ranei. Ka painatia, ma te whakawa e whakatau te utu. 7. —Kau a te Potae o te tangata e mau ina haere ki roto i te whare korero o Hinerangi, te kaipaipa ranei, ka painatia kite utu 1. 8. —Me ako nga wahine ki te raranga whariki, me nga wahine tai tamariki, ki te whakapai marae, me te karanga manuhiri, tangata haere noa ranei. 9. —Me ako katoa nga wahine ki te whatu kakahu maori, aha koa wahine mohio, kore ranei. 10. —Ko te pire kohi moni e 2 hereni ma te tangata i roto i te tau. I te huihuinga tua rima o te komiti o Hinerangi i te 30 Hurae 97. Ko nga ture i oti i tenei nohoanga o te komiti, ko te tekiona 4, 5, 6, i whakaotia i te nohoanga o te komiti ki te whangai i te 25 onga ra o Hune. Kua paahitia ma te whakawa e whakatau te utu, a ko te tekiona 7, S, 11, 12, 13, 14, kua paahitia enei take takotoa e te komiti o Hinerangi me te komiti o te iwi nui tonu o Hamua. E te Etita ote tiupiri tuku atu enei take ki roto i te Tiupiri ki te marama iho. HARAPAKI TAMAIWHAKAKITEA, Mahitaone, Wairarapa. 28 1 98. Putiki, Whanganui. KI TE ETITA o TE TIUPIRI. Tena koe, me nga mema honore o te Kamupene i roto i te tau hou o to tatau Ariki 1898, ma te runga rawa koutou e manaki, e tautoko, kia kaha ai koutou, ki te whakahaere i nga tikanga, e puta ai ta tatau tamaiti a Tiupiri, hei kawe, hei panui atu i nga putea onga iwi e rua puta noa i Aotearoa, i te Wai- pounamu. Na tenei kua kite iho ahau i te Reta a Niniwa Heremaia o te 22 Hanuere i te pepa No. 5 nei, e whakaatu mai ana i ona whakaaro ki nga komiti wahine, kia haere ki te Hui a Kingi Mahuta Potatau, ka tu maira ki Waikato a te 22 o Maehe e heke iho nei. Na ko taku whakaaro mo tenei, i runga i taku ata whiriwhiri i aua kupu a Niniwa. 1. painoatu nga wahine rangatira, kia haere ki taua Hui, Kia kite whenua, kia kite tangata kati i enei. 2. —Ko te whakapuaki kupu i roto i nga Hui pera o tatau, kaua tera. No te mea kua whiriwhiria nga mema u te kotahi tanga hei minita mo te whare ariki, me te whare o raro o te Paremata maori, ko ratau nga tangata tika mo taua mahi, mo te whaka- puaki kupu i nga Hui pera I te mea hoki ko ratau te mangai o te iwi nui tonu. 3. —A, maratau e whakatakoto ki te aroaro o nga whare e rua, onga komiti hoki e rua o te Kotahi- tanga. 4. —Na, hei reira koe, e ia mema wahine, e ia mema wahine whakatakoto ai i taua whakaaro i kite ai, mo nga take i mauria mai o taua Hui. 5. —Na, mo tenei kupu ano o taua reta. Na koutou nga taonga i whakatakoto ki te aroaro o te kotahitanga, heoi taku me oku komiti wahine he tautoko. 6. —Ko taku mo tenei, kaoae ano i tae ki te ra e tuwhera ai toku aperira, hei reira taku hoa mohia ai, kua ngoikore ranei te tai hauaru ki oku taonga i whakatakoria nei e au kite aroaro o te kotahitanga, kaore ranei.
![]() |
8 6 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, February 15, 1898. [6] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898. 7. —Ko taku whakaaro hoki kia oti rawa ia tatau, ki roto i ta tatau putea whakairo, ka, tahi tatau ka kaha ki te korero ki waho. Kati rawa aku kupu koi atete i nga wharangi o te TIUPIRI. NA WIKITORIA TUMUA. He whakamahatanga tena ki nga mema katoa o tenei kamupene, me te komiti toko 7. Ara, te korama o taua komiti o te kamupene o te TIUPIRI Nupepa o Whanganui nei. I, ia Hatarei ia Hatarei, ka noho te komiti toko 7. Neke ake ranei nga mema, ki te whaka haere i nga mahi mo te Nupepa nei. Na kaua koutou nga memea o tenei kamupene e noho ana i te taone nei, e ngaro i i taua ra, kei te Tari, o te TIUPIRI te huihuinga mo te komiti. Ko te Haora 10 a. m. o te ata. Na i te mutunga o te toru marama tuatahi timata mai i te 4 Hanuere ki te 4, o aper ra, ka huihui katoa mai nga mema e 24, o tenei Kamupene ki taua Tari o te TIUPIRI, Ko reira whakamaramatia atu ai nga kaute ka- toa ote TIUPIRI, nga moni i puta mai, nga moni i pau i runga i nga i mahi o te pepa nei, nga moni i toe ki te ringa o nga kaitiaki moni o tenei Kamupene. Me era atu tika- nga e hiahia tiana, kia whakaarotia hei painga mo tenei Nupepa. I, muri o era mahi kua kia ake nei, ka panuitia nga mema tuturu o tenei kamupene. Ka panuitia hoki nga ingoa onga tangata katoa i tango nupepa o te Tiupiri, nga mea i utu, nga mea kaore ano i tae mai nga moni. Na koi ngaro atu koutou i taua ra, koi whakataua e nga mea i hui mai, te mea he. A, ka ngaro te mea tika, e ora ai tatau, me te taonga i o nga iwi o te ao. Tiamana o te Komiti. KO TE PUREI WAKA. Ka tu Ki Whanganui a te 17th onga ra o Maehe, 1898. NOA MEMA o TE KOMITI. Meiha......... Tumuaki Teone Peeti...... Tiamana Ru Reweti...... Hekeretari Hoori Pukehika Nga Tiaki Moni Pene Erueti Takarangi Mete Kingi Nga Tiati W. S. Kaawhe Teone Peeti T. C. Teone Nga Kai Taati Rangitahua Hoani Papita Reone Maungaroa Ihaka Rerekura Te Keepa Tahukumutia Potatau Rangiwaiata Riwai Pohe te Wharemate Te Rangihuatau Himu Materoa Hone Potaka Tohiora Pirato Te Aohau Niketini W. W. Hipango Raihania Takapa Whatarangi Teka J. Handley Porokoru Patapu NGA PUREI. 1. —AOTEAROA CHAMPIONSHIP. (2 miles). Mo nga waka katoa o Aotearoa me te Waipounamu Kaua e iti iho nga tangata hoe i te rua tekau ki runga ki te waka kotahi. Mo nga tane anake, e rua maero. Ma te waka wiini £15 o o „ hekana 300 11. —WAINUIARUA CHAMPIONSHIP. (1½ miles). Mo nga waka katoa o Aotearoa me te Waipounamu. Kaua e iti iho nga kai hoe i te tekau marima hi runga i te waka kotahi, mo nga wahine anake. Kotahi maero me te hawhe. Ma te waka wiini £10 o o „ hekana 206 III. —MOUTOA HANIKAPU. Mo nga Hoki. Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake i te tekau nga kai hoe, ki runga i te waka kotahi; mo nga tane anake, e rua raima. Ma te waka wiini £— — — „,, hekana — — — IV. —TIUPIRI HANIKAPU. Mo nga Hoi i. Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake nga kai hoe, ki runga ki te waka kotahi, mo nga wahine anake, e rua rauna. Ma te waka wiini £— — — .,,, hekana — — —
![]() |
9 7 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, February 15, 1898 [7] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898 V. —PUREI PEKE TAIEPA No. 1. Mo nga waka katoa, ahakoa e hia tangata ki runga i te waka kotahi. E rua nga taiepa e peke ai. E rua rauna. Mo nga tane, me nga wahine. Ma te waka wiini £— — — VI. —PUREI MA NGA TAMARIKI TAANE. Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake nga kai hoe i te tekau, ki runga ki te waka kotahi, e rua rauna. Ma te waka wiini £— — — „ „ hekana £— — — VII. —PUREI PEKE TAIEPA No. 2. Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake i te rua tangata, ki runga ki te waka kotahi. E rua rauna. Ma te waka wiini £— — — „ „ hekana — — — VIII. —PUREI MA NGA TAMARIKI WAHINE. Mo nga waka katoa, engari kaua e neke ake nga kai hoe i te tekau, ki runga ki te waka kotahi e rau rauna. Ma te waka wiini £— — — „ „ hekana — — — IX. —PUREI MO NGA WAKA WAHINE. Kaore i tango moni. Ahakoa waka nunui, ahakoa waka ririki, e rua rauna. Ma te waka wiini £— — — „ „ hekana — — — NGA TURE. 1. Ka tuhera enei Purei katoa, ki nga waka katoa o Aotearoa me te Waipounamu. 3. Ka tuhera tonu enei Purei mo te Whakauru nga waka, a tae noa ki te 17th onga ra o Maehe. 4. Ki te kore e tae ki toru nga waka e whakaurua ki roto ki nga Purei katoa, e kore e tu tena Purei, engari e pai ana kia neke atu. 5. Kaore he utu mo te whakaurunga onga waka, o ia Purei, o ia Purei. Ko tenei enga Iwi, enga Hapu enga tangata katoa; kia takatu mai o koutou whakaaro, ki te tautoko, ki te hapai i to tatou ra. Na Teone Peeti, Tiamana. Ru Reweti, Hon. Hekeretari. EHIAHIATIA ANA KIA MOHIOTIA. TIMIHANA AHIRAINA. Rongoa Huango. Na e hiahia ana ahau ki te whakaputa i te rongoa i runga ake nei, mo te utu iti kia ahei ai nga tangata e pangia ana e taua mate te tiki atu i te Tari o te " Tiupiri, " ia Kitini, tiaki rongoa o Whanganui ranei. TIMIHANA TANGATA, HANGA RONGOA, WHAKAMAHARATANGA. Me tuku mai e nga tangata e hiahia ana kite tango pepa taane wahine ranei a ratau reta, waea ranei, a ka tukua atu te pepa nei. A kia marama te whakaatu mai o te ingoa o te tangata o te. kainga o te Poohi kia tika ai te tae atu o te pepa. Engari koi wareware kite o te potiki nei, e ora ai te haere atu kite whaka rite i to tono mai. Tiamana o te Kamupene o TE TIUPIRI. WHAKAMAHARATANGA Powhiritia mai te tamaiti ki o koutou kainga ko te kai mana i te ono mararoa 7/6; I te tau, 12/6. Mo te kawhenata kotahi o te ono marama 10/6; mo te tau 21/. Mo nga panui taonga hoko, kite, ngaro, me era atu panui e utua nei, kei te utu a nga Nupepa te ritenga utu, mo nga ahua tangata nei 12/6 mau ano te ahua, engari kia pai te ahua he tuku mai. NOTICE. Welcome our child to your respective settlements. The necessary money for our new child is 7/6 per quarter, or 12/6 per annum; for half-yearly bound num- bers of our child 10/6 or £ 1 is per annum. For all advertisements the charges are on the same scale as European newspapers. Persons desirous of having their photo printed in our child can do so by forwarding their card. The charges altogether is 12/6, the block being their own private property. It is particularly requested that a first class photo be forwarded in order to give satisfac- tion.
![]() |
10 8 |
▲back to top |
The Jubilee. Tuesday, February 15. 1898. [8] Te Tiupiri, Pepuere 15, 1898 W. BEAUMONT, PLUMBER AND TINSMITH. WANGANUI, OPPOSITE RAILWAY STREET. Water Tanks, Spouting and Ridging in Stock. Makers of all kinds of Tinware. Boilers and Dairy Utensils, Lanterns, etc. W. POUMATA, i Kai mahi Korere Wai, mahi Keena, me era atu mea pera. Kei Konei nga taika wai, Korere Wai, me nga tahu whare haeana, me nga mea hanga onga mea katoa e mahia ana Paera horoi, me nga taonga mo te mahi Pieri mahi Pota, mahi Ratana me era atu mea. Kei tawahi ake o te rerewe o Whanganui. McMASTERS & SHALDERS, DRAPERS & CLOTHIERS, NEXT W. HOGGS, BAKER. MAKI MAHITA ME HOROHI, He nui te taonga Kakahu, me nga Kakahu kua oti te tui mo te tangata. Kei ko atu taku whare ia W. OKHA, PEKA ROHIRA J. L. TIWIHANA, (Tiemi mititi. ) TANGATA whakamine taonga kai katoa o ia ahua o ia ahua mo te utu iti, kia mahara tonu koutou kite wahi e tu nei taku toa kei te koki tonu o Ritiwe Tiriti, me Wikitere Tiriti o Whanganui. J. L. STEVENSON. Full Stocks of GROCERIES, and Produce of Every Description at Lowest Prices. Note the address: Corner of Ridgway Street and Wicksteed Place. I F. KOURAMANA. TANGATA hokohoko taonga tuarua kua oti te X kakahu te mahi oia ahua oia ahua me te hoko mai ano i nga mea katoa aha koa heaha heaha mai i te ngira tae atu ki te haika. Whanganui. F. COLEMAN, DEALER,... Whanganui. Aways in aorkl second-hand goods of every des- cription. I buy anything from a needle to an skct tocn - A. THOMPSON, HORSESHOER AND BLACKSMITH, Ploughs always on Hand. RIDGWAY STREET, WANGANUI. A. TAMIHANA, He Paraki mete ahau Haeana Hoiho, kei takau ringa nga Parau o ia ahua e mau ana. Mehe mea e hiahia ana koe ki te Pia pai UI MAI KIA KIPA ME ONA HOA. KEI a matau nga tino pia patara nei Poata pia he mea patara. Ko tenei whara he whare tawhito note tai hau auru o tenei motu, ko nga pia i roto i te Patara i riro i enei te Paraihe tuatahi o te whare whakakitekite nui o Amarika i te ao katoa. RITIWE TIRITI WHARE MAHI PIA, WHANGANUI. WHETAHORO Nga Ruma Kainga kei koutou o Kamana ma RITIWE TIRITI O WHANGANUI. Nga Kainga 1/- hereni mo te tainga kotahi, he nu te purotu of nga hua rakau, me nga keke, me nga rare. IF YOU WANT PURE MALT LIQUOR ASK FOR GIBBS & CO. 'S PRIZE ALE AND STOUT. The oldest Brewing Establishment on the Wes Coast of this Island. First Prize for Bottled Ales at Centennial Exhibit tion against the World. GIBBS & CO., RIDGWAY BREWERY, WANGANUI. •PIRIHITARA ME KORUMANA, POIHA Monga Whanau Kotoa. Wikitoria Awanui, Whanganui. BRISTOL AND COLEMAN, FAMILY BUTCHERS Victoria Avenue, Wanganui.
![]() |
11 9 |
▲back to top |
![]() |
12 10 |
▲back to top |
TAMATI HAWI TIEMI. Whairaihana. TANGATA mahi ahau mo nga wha- kaara whare, toku tari kei te whare nui o Kamene, Whanganui. THOMAS HARVEY JAMES. (Articled) ARCHITECT. ADDRESS: Cummins Buildings, Whanganui. HOHEPA PAORA, KAMUPENE WHAKAMINE TAONGA KAKAHU WAHINE TAANE. Paraikete, Horo, nga Kakahu Katoa o te tinana o te Tangata. Awaniu Tiriti o, Whanganui. JOSEPH PAUL & CO. DRAPERS. AND. CLOTHIERS, Wanganui. Blankets, Shawls and Clothing, WIREMU HOKA, Whare Kai, inu inu Wai reka. Ritiwe tiriti e tata ana kite Poohi apiha. Rohi, Pikete, Keke, Rare, me era atu mea pai mo te kai. Whanganui. WILLIAM HOGG, Refreshment Rooms, Ridgway Street, close to Post Office. Bread, Biscuits, Cakes and Lollies. REWETI MARE ME TE KAMEPENE. HE kaitiaki, mahi, whakahaere, mihini, haeana, parahi, whakaara piriti, nga mea katoa, e oti ai te kanataraki mahi, nga mea e oti ai te mira kani rakau, mahi paera hanga kaata, paki, kooti, Parakime hoki. Taupo Ki Tiriti o, Whanganui. DAVID MURRAY & CO. IRON and Brass Founders, Engineers Boiler Makers, Millwrights, Blacksmiths. Bridge Building, Ship and General Iron work, Contractors' Plant. Machinery: Cheese and Butter Factory and Sawmill Machinery. TE TINO TARI O TE MOTU TUARAKI. E EKE ki runga i te whenua e eke ki runga i te whenua e tama ma. Nga whenua whare, me era atu mea e hokona mai ana, Ehokona atu ana kite tangata. Ko nga tono katoa, ka whakaotia paitia e au P. RANANA; Timuaki Whakahaere, Awaniu Tiriti, Whanganui. GET ON THE SOIL YONG MAN, GET ON THE SOIL. Great Northern Road Agency. Properties Bought and Sold. Commissions of all kinds executed. P. LUNDON, Manager. TEONE MAKIWHARANGI, KAI tui hera kaipuke. Teneti, Me era atu mea. Kai whakamine kareko. Hiiti. Uhitepu. Me era atu mea hanga teneti. Taporena. Kahu hoiho. Kupenga hao ika. Me era atu mea. Awaniu, o Whanganui. JOHN MCFARLANE, SAIL MAKER, &c. Importer of Calicoes, Sheetings, Damasks, &c. Manufactures — Tents, Tarpaulins, Horse- covers, &c. Avenue, Wanganui. TEWI MAKIWHARANGI. TANGATA Whakamine taonga Rino, me era atu taonga maro, katoa e puritiana ki konei, mo te Hoko. Waea taiepa, Rino uhi whare, Tepara, Neera, Parau, Hapara, me nga mea ngaki whenua katoa, omu, toki, Perohuka, keena kohua kai, Paneke, Pureti me era atu mea pera katoa tona tini noatu onga taonga pera, e hokona ana i konei mo * te utu iti reawa. Ritiwe Tiriti, Whanganui. DAVID MCFARLANE, • WHOLESALE & RETAIL IRONMONGER, Ridgway Street, Wanganui, Hold large stocks of—Fencing Wire, Corru- gated Iron, Staples, Nails, Ploughs, Spades and other garden tools; Camp Ovens, Axes, Slashers, Enamelled and Tin Billies, Pannicans, Plates, and General Ironmongery. All goods sold at lowest market rates.