Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 38. 20 September 1898


Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 38. 20 September 1898

1 cover

▲back to top




THE JUBILEE.

Maori Paper.

TE TIUPIRI



HEPETEMA 20, 1898. WHANGANUI. HEPETEMA 20, 1898.



  —  TATINI, —



 KEI RAWAHI MAI O TE WHARE

            PUREI.





E mohio ana e au i konei nga Toroa, nga

Kapata, nga Tuuru, nga Peeti nga Whariki,

me  nga mahi katoa e tika ana, mo nga

          whakapaipai Whare.





Me nga hanga Kawhena tupapuku ka mahia

paitia e au i runga i nga tohutohu. Haere

    mai tirohia nga rawa o taku haapu.

 HEMI TEINA me te KAMUPENE.



 NOKU tonu te HAAPU HOKOHO RINO i te

         pito o Whanganui Piriti. 

                                                     

Kei au nga pu o ia ahua me ona paura, me

nga hae ana hanga whare, nga waea hanga

taiepa, nga rongoa  hipi, nga tuuru mahi

 Kamura—NGA  TUURU MAHI WHAKAIRO



Otira i te tinitini o aku rawa e hokona ana

         mo te moni iti nei te utu.



Ata haere  mai koutou te Iwi Maori ki te

        titiro i ta te kanohi i pai ai.



2 contents

▲back to top
  O. G. A. Hawea,





 KAI TIAKI TOA I TE PITO O TE PIRITI O

E hoko ana i te Huka Tii Paraoa Pureti Kaputi

  Naihi me te Paoka Topeka Maati Hopi Kanara.



Hooro Papai, Paraikete, Kakahu tane, wahine, tama-

    —riki  hoki, me te tinitini o era atu mea



He  Rongoa mo  nga Mamae o te Maori. He paku  

rawa te utu, ina utua ki te moni.

  Haere mai e  te Iwi tirohia, iua hoki tau i pai ai.

3 1

▲back to top
 Vol. 1. ]   Tuesday, Hepetema 20, 1898. I     Hepetema  20, 1898. [No. 38.

      TE KAWANA.







 HE        nui atu te pororaru o nga

         Pakeha  o te taone nei o

 W      Whanganui i te korenga o

         te Kawana e whakariteae e

 te Mea kia tae mai ki konei; He tika

 ano ta te Iwi, notemea ko te mana o

 Te Taone kei te Mea koia te upoko

 hei whakarite i nga huarahi pena, I

 tae mai ano he reta ma te Kawana,

 he whakaatu i tona haere mai ma te

 Tai  Hauauru  nei ki te matakitaki

 haere i nga taone, me te iwi, te kupu

. a te Mea ma te Kawana e whakarite

' te ra, whakaritea tonutia mai ana e te

  Kawana te ra me te haora e tae mai

 ai ki ko nei. Te  kupu a te Mea,

  kaore e  rite taua ra, he ra raruraru,

 engari me  neke atu, mutu tonu iho

 te kupu mai a te Kawana. Mahue

  ake te taone nei haere atu ana ki

  Waitotara, ki te matakitaki i reira,

  tae atu ki te Hawera, me era atu

  taone o Taranaki, te hokinga mai

  tae mai ki te Teihana i Aramoho,

  moe  tonu iho i runga i tona tereina.

 He  tino he nui rawa tenei mo tene;

 Honore nui kaore nei i whakaritea e

 nga pononga a te Kawana, tera kei

 te mahara pea inaianei te Mea. Tera

 te whakaaro o te Kawana mo tona

 kupu kia nekehia atu te ra haere mai

 a  tera e whakaritea a muri ake nei.

 Ko taku mahara me hanga noaiho te

 taenga mai o te Kawana, ki tenei

 taone ina hoki e haora kotahi tonu te

 mea i whakakahoretia atu; mo tana

 kupu e ohorere ai te whakaaro a te

 Kawana, kaore tenei iwi i te mana-

 aki kia au; Mehemea he rangatira

 Maori, te whakaatu mai a te Kawa-

 na   he  koa  tonu ki  tona  tino

 taonga   kaore, ki te iwi nei ki te

! Pakeha. " Waiti meneti, " pureniti

i taima, " Kowai i hua ai e ki mai te

  Kawana, " Ororaiti, " "Tangikiu weri

 mati. "

          MAHAROA,

                    Hepetema 1st, 1898.

    Kia  takarangi tena koutou he whakaatu

  tena naku kia koutou kua tae mai te tohiri a

  te kawanatanga kia haere atu a Mahuta ki

  Poneke kote Pohiri tenei he Pohiri atu tena

  naku  kia tae mai koe ki Poneke nei tenei

  etehi take nunui epa  ana kite iwi Maori

  ehiahiatia ana e au kia ta korerorero e taua

  tera pea e otipai ia taua e kore ranei heaha

  koa  ite mea e whaka  matauria ana e taua

  mekore e oti kua whiriwhiria e mahuta e nga

  iwi me nga Hapu a whaka taua ana ko au e

  haere kite whaka rongo nga take ote Pohiri

  ate kawanatanga  i a mahita ka haere atu au

  ka maro tonu taku haere,

                            Taingakawa.

4 2

▲back to top
Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [2]         Te Tiupiri, Hepetema 20, 1898

             DEATH.



   RIGHT HON. SIR GEORGE  GREY—Ko   Raiti

Honore Ta Hori Kerei, Kawana o Nui Tireni, kua

mate mai ki Ingarangi.

          KAIKOHE,

                     Akuhata 29, 1898.



  Kia  TE TIUPIRI. Tena  koe. Ka tuhia

enei kupu hei maunga atu ma TE TIUPIRI,

ki nga marae o te iwi Maori, ara.

   1. —Ko  te kupu tuatahi ake. He kupu

whakamihi ake, mo TE TIUPIRI, me  ana

 Kaihautu, TIUPIRI, kia ora koe, me o  kai

 whakatere, ma te Rungarawa koe e manaki

 e tiaki, kia ora kia ora, mo to mahi pai, ki te

 kawe mai  i nga rongo tuarangi ki enei

 taringa muhukai, iwi Maori, e uru ai ki nga

 huarahi pai. Hei kona ra. Ko ahau kei te

 matakitaki, i te hunga mahara o te iwi Maori

 e rapu nei i te ora mo te iwi. E karanga ana

 etahi, anei, te huarahi tika, e karanga ana

 etahi, ahu mai nei, tenei kei e pohehe ana

 koutou. E hoa ma, ka raru te iwi, I na koa,

 e 4 enei pikaunga, waha nei e te iwi Maori.

 1. —Ko  te Pire tono mana a te kotahitanga

 ki Ingarangi.

   2. —Kote   Pire Poari a te kawanatanga.

   3. —Ko  te Pire tono kaunihera a Waikato,

   4. —Ko  te whakahaere a Tohu raua ko te

 Whiti, I kite au i nga mahi o te hui i Papa-

 wai, Wairarapa, a mahara ana ahau, meaka

 pea  tatou wareware ki te pono, me te tika. I

 na  koa, te pikaua ko te pikaunga  kotahi,

 Hoki  ana, a Ngapuhi me tana, a Waikato,

 me  tana, te Tairawhiti me tana, te Taihauaru

 me tana, ahakoa ano pea kite atu i te pono o

 ta mea  ma, kahore e pai kia whakaae atu,

 aku mahara mo enei mea.

    (a. )—Te Pire tono mana a te kotahitanga,

  kahore au i marama ki tenei, he titiro pouri-

  uri taku i roto i te whakaata mo tenei take,

 otira ma te waimarie pea.

    (b)—Pire whakatu Poari. Engari. Tenei,

  kua maoa, he kai ka mate, kei te hara a te

  kaki, ko tenei taku e tautoko ai, Tera pea oku

  hoa e mea mai, heaha nga take a tenei rori-

  rori i tautoko ai i tenei Pire kino? Ka

  mohio ranei ia ki ona wa a muri ake nei ?

Eta. He  taonga nui ki au, ina hanga mai

he ture e toe ai nga morehu whenua Maori

me  nga ahuatanga mo  nga Reiti, me te

whakauru i nga Maori tokomaha ki te Poari,

me  era atu mea pai kei taua Pire, E korero

ana ahau i nga mea o naianei, mo opopo, ka

manukanuka  o reira mea.

  (c)—He   pai ki au te tarai a Waikato,

otira, me pehea ? I mua he ma te kau nei,

i naianei he purepure, me tau ki hea ? Pai

atu, ma te Pire Poari e tiaki enei kotingotingo.

Ki  taku mahara, ki te tupono  te tarai a

Waikato, kaore e ahei mo te motu katoa, mo

reira anake pea.

   (d)—Engari tenei, kahore he marama iti

ki au, kua  maha  nga tau e tirohia atu ana,

 Hoi te mea i kitea atu, ko te mau mai i nga

 karaipiture, mo raua, I runga i enei katoa,

 He tautoko taku i te Pire Poari a te kawana-

 tanga, E nga iwi Maori, he kupu mutunga

 tenei maku, ahakoa rapua, te mea nui, kanui

 te ngaro, notemea, e rua enei mea hei whaka-

 kuare maku i te iwi Maori.

   1. —Ko te kore e tautoko nui i ana Niu

 Pepa.

   2. —Ko  te kore e tautoko nui i ana kura,

 ko enei nga taonga nunui a nga iwi o te ao

 a ko aua taonga  kei roto i tou ringa ake,

 mahia paitia ka tahuri tenei taua, ki te hopu

 atarangi i nga mea, kei te ngaro i nga tinana.

                       Hoi i konei

                     Na Matiu Kapa.





          TEMAHANGA MAHIA.

    KI TE ETITA MAU E PANUI TENEI.

   Mo te ture rahui kaua rawa te pakeha e whai

 mana  kite rahui, heoi ano tetangata e whai •

 mana  ki runga kote Maori. Patai, hea ha

  otitenei rahui? mahara au penei me a tatau

  nei rahui, ko te  tangata tino tika mana

  erahui e ko te rawa etahi ekaha kite turaki

  mana e  whakaae  katika ai; wai hoki kite

  penei te ahua, he aha tetake iuru mai ai tepa-

  keha hei hanga ietahi whakaaro ? kiau kaore

 tepakeha etika moroto itenei ture note mea

  kai aia katoa temana o tenei motu kai hea

  temana iau ite Maori, mako utou ewha ka

  atu mai temana kaitetoeiho. E hoa mehemea

5 3

▲back to top
The Jubilee, Tuesday Hepetema 20, 1898 [3]          Te Tiupiri, Hepetema, 20, 1898.

heture  kaitetoe iho etika ana  kau  a etau

tokona  ina hoki hetiriti teture tua tahi, hera

hui ano teputake o tera katahi kahanga ia

mai  heture  hei patu  itera, kaore koutou

nga matauranga i mohio he mate tera, penei

 hoki taku motenei tirohia atu teputake mau

ehaere katitiro ite putake memea kaitepai

 tetu, kaite mahi tonunga kai  whakapai

 kamohio  ia koe epai ana tetupu mete kai

irukauta kapai kaua hei titiro kinga peka

hua, aku anei pea kai tera hui kamau koe

kahaere koe kite putake kamohio koe anei

keia teahua ehoa he awangawanga note nga-

 kau.

                              F. H.

        NA RONGAMAITATA.



   Te whakaaturanga mo nga moni e pau ana i nga

minita a te Kairautanga i te tau i mahue ake nei

koia tenei; —Ta Te Pirimia £483, Te Waari £203,

. Makeneti £334, Te Karimana £262, Hooro Teone

£98, Tamehana £247, Te Waaka £288, Timi Kara

 £230, Hui nga moni katoa e £2, 087.

    I te tahi aitua i pa ki te tahi tai tamariki pakeha

 he karaka tuhituhi no te tahi kamupene i Ingarangi,

 i te marama i mahue ake nei. I taka i runga i tona

 paitikara kiha i taea e ia te whakatu te rerenga atu

hungutu tonu  atu ki te pito ote piriti o te rerewe,

 taka iho i te 20 putu ki runga i nga rino, mate tonu

 •iho. I taua rangi tonu i mate ra ia ku nga moni e

takoto mai ana mana e £60, 000.

   Tera  tetahi mahi kei Harakamu i te ara o te

tereina nei, konga rata rakau nei kei te tahuna,

konga pungarehu te tino taonga nui (he potash) kei

rongoa, he mahi hopi ranei. E  kiia ana konga

 pungarehu  o te rata, e tino neke atuana te pai i era atu

 pungarehu.

   Ko  Hemi Tahua he kauma tua kei te Takapau,

. kua mate e kiia ana 120 ona tau.

. TE MEERA O  TARANAKI KI

           ONEHUNGA.



    Kua  oti te hanga he Kirimina i waenganui i te

 Uniana Tima Kamupane  Notarana Tima Kamu-

. pane, me Te Tari [Poutapeta ara kei te tahi o

  Tihema 1898. Ka  rere mai te tima o te Uniana i

  Hokianga i nga Mane me nga Turei, ko te tima o

  te Notarana karere mai i nga Ratapu me  nga

  Wenerei. Ka tae te tima o te Uniana ki Onehunga

 i nga Wenerei me nga Rahoroi, me te tima o te

Notarana kei nga Turei me nga Paraire.

  Ko te Meera Terenia e haere nei, he Mane Turei.

Taite me te Paraire, na runga i tenei whakaritenga

ka wha haerenga o te Meera i roto i te wiki kotahi,

i mua ra e rua ano nga haerenga o te Meera.



          PUTU PAORO.

  Te purei a nuhaka kia Te Mahia, na te Mahia i

wini e toru paina ki te kore.

  Kei wareware nga rangatira tane me nga ranga-

tira wahine ki te ra o te Hui a Ngapuhi ko te 13

onga ra o Oketopa.

  Katu te Kirihimete ki Mohaka a te 25 o Tihema

1898. He tino Kirihimeti Nui tenei, haere mai kia

kite, he nui nga mahi ngahau a taua ra. Piki mai! 

Heke mai!  Ki te takiwa o te Wairoa nei.

                      Heoi na

                              TUHANAREE.

             HE POWHIRI.





  He whakaatu tena kia koutou o te taenga o etahi

o enei kaumatua me nga Tamariki Rangatira ki te

mihi me te karanga ki Te Kawana o te motu nei i a

ia i tae mai nei ki te Hawera i te waru o nga ra o te

marama  nei. Ko  Ngahina Te  Kahutuanui, ko

Tawake Ariki. Ko Te Kahui nga mea kaumatua.

Ko nga kupu he mea tuhi ki nga reo erua, a no te

taenga o aua  Rangatira ki te aroaro tonu o Te

Kawana, e huihui ana tera te mahi a te Pakeha,

panuia ana e Hare  Hongi a ratou kupu karanga,

koia tonu nei: —



       KIA TE TINO KAWANA.

  E  au mihi atu ana matou ki a koe e Rore Rana-

whare, te Tokanuku  o te mana  whakahaere, te

kanohi  o to tatou Ariki Tapairu o Kuini Wikitoria.

Haere mai, Haere mai ki te Hawera: kia kite atu

matou  ia koe, a ki a kite mai hoki koe i enei morehu

o te Iwi Maori, e karanga atu nei ki a koe, e mihi

ake nei ki a koe i raro i te maru o te maunga e tu

mai nei. O Taranaki!  Haere mai, ki a kite ai koe

i enei whenua, i nga waahi i whakaputaputa ai enei

iwi erua ia raua mahi Toa; i nga whenua i whaka-

kitea ai a matou mahi  Rangatira, i inu hoki i o

matou  roimata; nga whenua ia hoki ao matou

tupuna. Haere  mai!  Ita kite nei koe ko te riri o

te patu kua  waiho i tahaki, a, ko enei iwi erua kua

kotahi, ko te whetu anake o te Rangimarie te kai

arataki, a ko te atawhai o te oneone hua hei whaka-

oho i te werawera o te rae. Koia matou e koa nei i

te mea  ka tae mai nei koe ki roto ki a matou, ki a

mihi atu ai matou  ki a koe, a, ki a mea ake ai

matou ki a koe. " I roto i ou whakahaere nunui, ki

a rite tahi tou titiro manaaki ki runga ki enei iwi

erua. " Haere mai ki te Te Hawera, ki a ora tonu

korua ko tou Hoa wahine Rangatira, me to ko

6 4

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [4]         Te Tiupiri, Hepetema 20, 1898.

whanau; tena korua! Ka  mutu to te reo Maori

tango tonu atu ko te reo Pakeha, ka oti na te Ta,

mutu noa.

  E nga Rangatira me te iwi Maori o enei takiwa;

e whakapai ake ana au mo a koutou kupu mihi mai

a e ki tuturu atu ana au ki a koutou, e whakaaro,

manaaki ana au i te iwi Maori pera tonu me taku

whakaaro manaaki i toku iwi ake. E  hara i a nei

enei i te kupu ki noa ake. E tae tonu ana au ki te

toro i nga kainga Maori e arotata mai ana ki nga

waahi e haerea nei e au. No nanahi tonu i torona

ai e au tera wehenga o koutou i Waitotara. Ki

taku titiro iho he iwi tino toa te iwi Maori, he aha

koa i toa e hoa riri ana noku, kahore kau he ritenga.

Inaianei kua huihui mai hei iwi kotahi i raro i te

maru o toku Ariki atawhai hei tamariki ma ana. E

whakapai ake ana ano au mo o koutou kupu mihi

a, maku tonu e tuku atu ki taku Ariki. Ka mutu,

ka tangi ko te " Hipi, Hipi, Hure. "



" To His Excellency the Governor—

  " We greet thee, my Lord of Ranfurley.; the em-

bodiment of inherited power; the eye of our Sove-

reign lady, Queen Victoria. Welcome! Welcome

to the Hawera, that we may see you, and that you

may  look upon these few survivors of the Maori

people, who call to you, who convey their greetings

to you beneath the shelter of yonder mountain, even

of Taranaki. Come that you may view these lands,

the scenes of former  struggles between the two

races, and also of valorous deeds. The lands which

have witnessed our triumphs, and drank our tears;

the lands of our ancestors. Welcome! You  ob-

serve that the danger of the weapon has now been

set aside, and that these two people are now united,

with the star of peace as their sole guide, and the

kindness of a generous soil alone to stimulate the

perspiration of the brow. Hence  we  rejoice to

receive you amongst us to welcome you, and to ask

you that in the discharge of your high duties, you

 look with equal favour upon each of these races.

Welcome to the Hawera, may you, your noble lady

companion and family enjoy long life and happiness.

We  salute you.

         HE TUPAPAKU.



  Kote Ata Mihipeka he wahine no nga paerangi i

mate ki Putiki i te 17 onga ra e tenei marama, ka

mauria ki tona kainga ki Raorikia tanu ai.





  Mere Ngareta. He wahine  rangatira i mati ki

Matatera, Whangaehu.

      RONGOMOTAWHITI.



      PIRIMIHI O WEERA.

               RANANA, Hepetema, 5.

   Mai ano o te ahuatanga o te waewae o te

Pirimiha o Weeri i roto i nga ra o Hurae, i

mahue  ake nei, inaianei kua whakaaetia ia

kia whakamatau ki te haere.





 TE WHAKATUPATO A RUHIA KIA

             WIWI.

               PITAPARA, Hepetema 5.

  Te korero a nga Nupepa a Ruhia mo Wiwi

kaore kau he take e totohe ai ia, kia riro atu

era wahi a Aretake me Roraina, waihoki me

te kore o wiwi e hiahia kia Ruhia, me Ruhia

hoki e kore hiahia kia wiwi.





 TE KOHURU I TE KUINI I ATARIA.

                PAANE, Hepetema 11.

  He  Itariana na ana i kohuru te Kuini, E

haere mai ana i te tahi paparakauta, ki ranga

i te tahi tima, ka reira e te pakeha na ana i

kohuru. He mea  wero ki te naihi.

  I te unga ano o te patu ki a te kuini, hinga

ana ki te whenua, ka mutu maranga ake ano,

haere tonu  atu ki runga i te tima, e eke ata

ana e hinga ana mate rawa, mauria tonutia

mai  ki te whare Turoro, no  te tirohanga

kitea ana he mea oka ki te naihi, tae rawa ki

te manawa.

  Ki hei i takitaro ka mau taua tangata na

ana i kohuru, ko Ruteni te ingoa (no roto i

te ropu kohuru).

  Ko  taua Kuini  i haere ki te matakitaki i

Tiutarani, kihei  te kawanatanga   o  taua

whenua  i matau kua tae mai ia ki Tiniwa.

  He  nui atu te pouri o nga tangata o Tui-

tirani, mo tana kohuru.

                WIANA, Hepetema 11.

  I te taenga atu ano o te rongo kohura i te

Emeperehi, porangitia ana nga tangata o

tana taone o Wiana I te taenga ato o tana

rongo.

   Kiki tonu nga tiriti o te taone, kore rana

 he huarahi putanga.

7 5

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [5]        Te Tiupiri, Hepetema 20, 1898

  Na te tahi o nga Minita o te kawanatanga

o te Emepara i mau atu taua rongo ki a ia,

Tangi ana te kingi, a ki ana hoki; " E kore

rawa mawehe atu i au i tenei ao tenei pouri

me tenei mame. "

   TE TAENGA O TEIMARINGI KI

           MARIKA. 



   Kua  tae a Teimarangi  (te Hekeretari 

 Ingarangi mo nga  Koroni) ki Nui Ioka, 

Amerika. Ko te Etita rawa o te Nui Ioka

 Herara Nupepa  i tae kia kite ia ia, ki ana 

 hoki kei te tatari a Ingarangi ki te kupu ia 

 Marika hei whakapumautanga  ia raua kia i

 kotahi; kei te whakaae rawa a Ingarangi ki I

 etahi huarahi pai e aro hei ana hei whakao- 

 tinga ma raua. i

   He  whakatika ana hoki ia ki te Kirimina

 a Ingarangi raua ko Tiamana te take o tera

 Kirimina he whakaoti i ta raua rohe whenua 

 i Awherika.

   Mo  te taha ki te toa tauatanga o Ingarangi

 ki te parekura i Tautana, e whakatika ana au,

 tera e mahia te huarahi o te rerewe rere mai

 •i Atapara tae noa ki Kotumu a me te whaka-

 aro hoki tenei ake nga ra i roto ano i tenei

 whakatupuranga  e tae ai te ara o te rerewe ki

 te Keepa Koroni (Cape Colony).





   TE MAHANA KEI INGARANGI.

   •He  nui atu te wera kei nga wahi katoa o

  Ingarangi, ko te tohu o te whakaatu i te wera

  91. Ko  te marama wera rawa tenei ko

  Hepetema i enei 30 tau kua hori ake nei.

    NGA RARURARU I RUATOKI.



    E  hoa e tahu Hirawanu korua ko Tuhi-

  taare Hemi, tenei a korua reta whakaatu mai

   i te pakanga i Ruatoki, heoi he rite tonu ana

   a korua whakaatu  mai, heoi kua taia ko ta

   Tahu, ko te take ko tana te mea kua tae horo

 ki te kai ta tae mai ai ta Tuhitaare. Heoi

   kia ora korua tahi.

               Barret's Hotel,

                Poneke,

                  Hepetema 13, 1898.



        Ki te Etita o TE TIUPIRI,

   Tena  koe. Utaina atu enei kupu  hei

whakautu maaku  i te kupu o te wharangi

tuatahi o TE TIUPIRI  o te 9 o nga  ra o

Akuhata kua taha ake nei (1898) i te nama

32

  "E penei ana taua kupu ko matou ko te

hunga  e whakahe ana  ki te Pire Poari a te

Pirimia he whakaaro  kuare o te Kararehe

kaua e waiho hei kai-tohutohu mo tatou ahu

mai nei ina te Aomarama. "

  Kaati ko enei kupu e rua. Taku kupu mo

 te kupu tuatahi kaore i te tika ina hoki he

kupu  whakarite tenei naaku. I te takiwa i o

 tatou Kaumatua titiro rawa ai ki nga hou o te

 Rangi ka tokoto i te ao ka whakaputa i te

 Waka ki waho Moana ka mate te kai, waihoki

 kei te tirotiro ano ahau ki nga hau o te Rangi

 kihai ahau i roa e titiro ana kua pa mai ki au

 ko te hau kua ki ia i roto i te Karaipiture, ko

 Urukaraiona. Taihoa  rawa au e whaka-

 marama i tenei kupu aku. Mo tera kupu ra

 ahu mai nei i na te Aomarama, ko te ritenga

 o taua kupu mo te  whakatikatika i te Pire

 Poari a te Pirimia i te hui ki Papawai.

 Taku  kupu whakarite kotahi te Rango na te

 Pakeha i mau mai he Pi. Ko tona peneti wero

 tangata kei tetehi pito ona e mau mai ana.

  Ka rite ki te Pire Poari a te Pirimia i mauria

  haeretia nei e ia ki nga marae o te te Iwi

  Maori.

    Ka  whakaaro te kai whakatikatika o taua

  Pire Poari  ko te tinana tera o te Pire, no te

  mutunga o te hui ki Papawai ka nohoia a

i Poneke  e matou katahi ano ka kitea ko te

 tinana tera o te Pire ko te peneti tenei a taua

' Pira tenei te wero nei; ko aua whakatikatika

 ra kei roto tonu kei Aotea e takoto ana.



   Kaati tonu me hoki atu taku kupu mo te

  kupu tuatahi ra. Ehara  tenei i te kupu

 marama  hei whaonga ki roto ki ta tatau

  TIUPIRI  te taha e whakahe nei ki te Pire

 

  Poari nei kei te rapu tonu i te ora mo tatau

  mo  te Iwi Maori. E  hara i te mea kai te

  rapu i te mate. Me te taha whakatikatika

8 6

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [6]        Te Tiupiri, Hepetema 20, 1898.

hoki kei te rapu i te ora mo te Iwi Maori. I

runga i te mea kihai i whakaaetia nga whaka-

tikatika. A te tai-rawhiti kua  rite tahi te

pakanga a raua ko te taha e whakahe ana ki

roto ki te Paremata he tino pakanga nui

tenei engari te mea tika ko  te tangata e

whakahe ana ki te taha e whakahe ana i te

Pire Poari. Haere mai  ki Poneke nei kia

rongo nga taringa, kia kite nga kanohi i te

tika raua ko te he. I te ora raua ko te mate,

kei konei te mohio ai te tangata ki te Weeti

i te waahi hei tunga mo tona waewae a enei

ra e heke mai  nei a tae noa ki te mutunga

mai o te ao. Pai atu au. Kotahi tonu hoki

ahau.

             Heoi iho aku kupu

                     Niniwa, ki te rangi.

            TAUPO,

                  Hepetema te 4, 1898.



     KI TE TIUPIRI,

               Tena ra koe.





   He kupu ruarua nei aku hei whakaatu atu

 ki te taha Maori me te taha Pakeha hoki a

 ko tetahi pakanga i te takiwa o Oronui i ki

 te matau ko oku hoa i taua pakanga a i

 wawahia nga  taiepa i kerikeria hoki nga

 purapura i toua ki te whenua ko nga hapu

 nana aua taiepa i wawahia me aua taewa i

 kerikeri ko Ngatiterangita a i noho aua

 hapu i runga i te tikanga o te ture. I te

 toru o nga haora o te po ka tukuna e ratau

 tetahi tangata ki te tiki i te pirihimana i

 Taupo no te mea ko te maramatanga ake ka

 whawhai  no  reira ka tukuna e  ratau te

 tangata ki te tiki i te pirihimana a kaore i

 haere ake te pirihimana.

   E rua tikinga i te pirihimana kaore i tae

 mai no  reira i runga i tenei tu ahua ka tu

 ano te pakanga,

                 Heoi ano,

                   Na tou hoa,

                   Na Hakopa Oneone.

       NGATAUEWARU,



             MAHITAONE WAIRARAPA,

                  Hepetema 16th, 1898,







  Ki oku hoa Hautu ara whaka haere i nga

mahi e whai hua ai e Rangatira ai hoki to

tatau Taonga   TE  TIUPIRI  kia Haoni

Hipango tena koe menga mema katoa o te

Komiti ko te Atua hei a whina hei whaka kaha

hoki ia koutou monga mahi pai katoa a kia

tau iho kirunga ia koutou te aroha noa me

te Rangimarie tena koutou e oku hoa aroha

tenei ano a hau a tae atu ki toku wairua kai

te whakaaro iho kite Pire a te kawanatanga

ara oku mahara e penei ana ko ewhea rarangi

o  te Pire hei painga kinga iwi Maori  o

Aotearoa  me  te Whaipounanui  kite titiro

anga tangata matau a e pewea ana hoki te

whakaaro  onga Rangatira me aua tangata

matau  ki enei take e whakaatu nei e tahi

rarangi o taua Pire kia Rahuitia nga morehu

whenua. Tuaruakiamutu te kooti. Tuatoru ki

kore nga roia. Tuahwaa kia mutu nga kai

whaka haere. Tua rima kia kore nga ateha.

Tua  ono kia kaua he taake kia kaua he reiti

kirunga  inga wenua; koia taku titiro enga

 tangata matau no reira ki taku whakaaro he

 take nui he take pai ano enei rarangi o te

 Pire ki taku whakaaro tuturu, kaore kau ana

 he painga kai koatu i enei take tuarua e nga

 rangatira enga hapu whaka tikatika ia te

 Pire; kati te tahuri tonu kite whakariterite

 kei wharea tonutia ki te korerorero ka tahuri

 te Paata kai kirunga i te ahi ara nga miriona

 eka e rima nei tenei taku whakaaro mote

 rarangi o taua Pire e mea nei ki 42 tau mote

 riihi kaore ahau moe oku Hapu e whakaae

 ki tenei rarangi engari kia rite kite ture inga

 Pakeha kia 31 nga tau.

   E aku  hoa tata i roto i te aha, kaua e riri

 tena koutou.

               Hamua,



   Tamaiwhakakiteaterangi tukua atu enei

 kupu kite TIUPIRI.

9 7

▲back to top
  The Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [7]         Te Tiupiri, Hepetema, 20 ,1898.
  TE HUA O TE ATA KORERO I TE PAIPERA.




    I te tuatahi; ki te ata korero te tangata i te Pai-
   pera ki te ata whaka  whitiwhiti i tenei wahi ki
  tetahi atu wahi ka nui haere te marama, ka tiaho te
  ahua o te Atuatanga, ka marama te pumautanga o
  tona kawanatanga i te ao, i te Hahi hoki. Ko tetahi
  hoki o nga tino tikanga i tuhia ai te Paipera, he
  whakaatu i te ahua, i te kororia hoki o te Atua; ma
  tenei hoki ka kitea ai a Ihowa pera me te kitenga i
  kite ai a Ihaia i te Ariki e noho ana i runga i te
 torona, he tiketike, he mea whakaneke rawa ake ki
  runga, ki tonu ano hoki te temepara i te remu o tona
 kahu, i runga nga  herapima e tu ana, a, i karanga
 ratou tetahi ki tetahi, i mea " He tapu; He tapu, He
 tapu," a Ihowa o nga mano," ki te whenua i te nui o
 tona kororia." Ma tenei mahi o nga Karaipiture i
  tino mohio ai tatou ki taua taonga utu nui; ma nga
  Karaipiture hoki e mohiotia ai te Atua. E whaka-
  haerea tana e pai ai; e marama ai ona tikanga ; e
  whakakitea ai tona mahi tohu; he whakaatu hoki
 ta  nga Karaipiture i tona ahua e whakanuia ai ia, e
 arohaina ai ia e whakamoemiti, e mahi ai te katoa ki
  aia. Ko  era e whakaarokore  ana ki te korero i te
  Paipera, he whakarere to enei i te mea e tino koa ai
  te ngakau ; kei te hipoki enei i o ratou kanohi e kore
 ai  ratou e kite i te mea tino ataahua, i te mea tino
  kororia i taua mea e neke ake ai ratou, ma te titiro
  hoki ki te kororia ,o te Atua e whaikororiia ai te
 tangata, pera me  ta Paora ki te hunga o Koroniti.
  i tuhi ra  ia, ia tatou e titiro nei ki te kororia o te
  Ariki, tre te mea i roto i te whakaata, whakaputaina
 ketia ake tatou kia rite te ki taua ano, he korona
 hono iho ano ki te kororia, i runga 5 ta te Wairua o
 te Ariki; a ka riro mai ia tatou tetahi wahi o tona
 raneatanga, te aroha noa hoki hono iho ano ki te
 aroha noa.


   1 rapu  tetahi mihingare i Inia i tetahi o nga
 tangata whaimatauranga o aua iwi hei hoa whaka-
 maori i te rongo pai o Hoani; a ka timata ta raua 
 mahi whakamaori, ka tae ki te toru o nga ra i mahi
 ai raua, ka oho ake te Maori o Inia ka mea, ekore e
 taea e ahau tenei mahi, he mahi tapu hoki tenei,
 ehara hoki enei i nga kupu o te tangata, na te Atua
 ke. Ai tika ra tana; a, i te mea, ma nga kupu o te
 tangata e mohio ai tatou ki aia, ma nga kupu hoki o
 te Atua i roto i te Paipera e mohio ai tatou ki aia, e
 kite ai tatou he tamariki mo tatou te kainga, mo
 tatou tahi me te Karaiti. Aara te Rangatiratanga i
te Rangi.


                                 Na P.H.P.
          RUA TOKI,


                    Hepetema 12, 1898.
        Ki  TE ETITA o TE  TIUPIRI.
   Kei Whanganui, e hoa metuku mai e koe
 hereta kia au me poohi mai e koe ki Rua
 Toki irunga  itooku hiahia kia rongo tahi ai
 inga ko rero te ao nei he mea hoki ka ta hi
 ano au kakite ito tatau tao nga noreira au ka
 inoi atu a ma aku hoki e tuku atu te o mona
 hai oranga kia kahaai tona haere kinga marae
 o te motu nei heoi ehoa tenei aku kupu rua-
 rua hei uta nga moto tatau taonga kia ki te
 mai ngawi o te motu nei he pakanga ohorere
 i puta ake iroto ite rohepotae otuhoe mo te
 tehi piihi whenua kote poohue teingoa ara na
 e tehi hapu o Tuhoe ngai te kapo, me Hamua,
 ko te take i pa kanga ai ratau mo a ratao mahinga
 otira mo te whenua a tetino take a te nei pakanga
 ai tahuri ratau ki te wawaahi ia ratau tai epa heoi
 patu patu ana ia ratau ki te rakau kio ratau ringa
 ringa a heke ana te toto a ko hamua hapu imate i
 te na pakanga i muri i tenei kamau ahamua ki tepu.
 Koe tehi i te whakakariri paura, heoi i te mea e
 mahi nei ratau kahu te kaa ho paura he toko maha
 ratau a konga mea iwera o ratau to ko toru a ko te
 rongoa o aua  tangata iora ai hekiri kau he mea
 tahu kite ahi kia poko rehiu kahoatu tehinu poaka
 katahi kapa  ni i ata whaka  marama   tia ai
 tenei rongoa koi nei te rongoa mo  tewera  ite
 paura i na hoki kua ora aua tangata i naia nei a
 henui te kaha o nga rangatira ki te whaka nga
 wari i te nei pakanga a nga wari ana ki hai i paku
 tepu ai muri tata iho itenei kaoho rere ake ano he
 pakanga i taua taki wa ano ia ngaati koura) ia
 Hamua  a mau ana ahamua ite pu kakite angati
koura kua maupu ahamua  a ka mau tahi ratau
 itepu na te kaha onga rangatira kakore e paku
 tepu i muri o tenei kaka tia nga keeti onga tai epa
 aha mua kia kore he hua rahi mo nga ai te kapo no
te  katinga o aua  keeti ka pa ano heraruraru i
 waenganui ia haamua me ngaai te kapo heoi aku
kupu  tera ano au e whaka atu ki tatau tamai ti ite
 nuinga tenei pakanga i na hoki kai te kino haere
tonu i roto i e neira nato hoa pono

                        Tahu Hira Wanu.

10 8

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 20, 1898. [8]         Te Tiupiri, Hepetema 20, 1898,

   RAITI HONORE TA HORI KEREI.



  Tenei te hoa o tatou kaumatua rangatira kua mate

mai ki tona whenua i whakatupungia mai ai ia nei

ara ona matua tae iho ki a ia. He wa kotahi tonu

 tenei onga tangata nui te heke haere atu ki te po

 Ko te Kingi tenei o nga moutere i raro i te mana o

 Kuini Wiki toria, na ka toru rawa  enei tangata

 nunui ka ngaro i tenei ra kotahi; ko Kararitana, ko

 Pihimaaka, ko Kerei nei te mutunga. No te 14 o

 Aperira 1812, i whanau ai ia, he tama ia na Kanara

 Kerei, Hemea ata ako marire ia ki nga tino matauranga

 o te tangata me te Atua, I whai ano ia i muri i nga

 turanga o tona papa, i te tau 1830, ia ia e 18 ana

 ngatau, ka tu ia he Apiha hoia, e wha ona tau e

 noho  ana i Airani, i nga ra e pakanga ana a reira.

 1 te tau 1836 ka whakaaetia ia ete Huihuinga Roera

 Tiakarapi (ara he hunga rapu i te ahua o te whenua)

 kia haere mai ki Atareria, tana mahi i tena moutere

 he whakararata i nga mangumangu o reira, he tou

 rakau, e whakanoho kararehe, Ia ia e noho ana i

  taua motu, haua atu te kino o taua iwi, ara te mati-

  pere ia ratou pere i tu ano a Hori Kerei kore rawa

  ia i pai, kia puhia taua iwi, i runga i tena mahi ana

  rarata ana ia ia taua iwi.

    He  pena tonu tana mahi, he  titiro haere i te

  whenua, i nga awaawa, me ona paingi, ka whakaatu

  ra ano ki Ingarangi. No Akuhata 1839, ka tuturu

  tona tu hei kapene, I muri tonu iho katu ia hei

  Kawana, mo  te taha Hauauru o Atareria i te 1841

  he tamariki tonu ana ia i tena taima ka 28 nga tau

    I reira ano ka marena ia ki tona wahine, i mate

  ta raua tamaiti. I te tau 1845, kaputa he tono kia

  Kerei kia tae mai ki Nui Tireni, e noho kino tonu

  ana nga tangata o konei ki nga Pakeha. Whiti mai

  ana a Kerei me tona hoa wahine ki Nui Tireni nei •

  ka  u ki Akarana  i te tau 1845. Kitea ana e ia e

  noho  mate ana te Kawanatanga, nga hoia, konga

   Maori e toa ana ki te whawhai; I reira ka katia e ia

  te hoko  pu ki nga  Maori, e riro hoki ma nga

   Pakeha noaiho e hoko nga whenua Maori, i aua ra

   I roto i aua raruraru, ka mau ta raua maunga a

  rongo ko Hone Heke.

     I taua taima 120, 000 nga Maori, te 10, 000 ano

   nga Pakeha, me te hiahia onga Pakeaa ki te tango

   whenua, I runga hoki i te whakaaetanga mai a Te

   Paremata o  Ingarangi te mana ki te Nui Tireni

   kamupane hei hoko i nga whenua o te Maori, Heoi

   whakahaerea ana e Kerei; Te Ture whakapumau

   mo Nui Tireni, whakaaetia mai ana e te Kawana-

   tanga o Ingarangi taua mana ki a ia, ko te Ture i

   hanga ai e ratou ano i te tau 1846 i whakahengia e

   Kerei, No tona hokinga atu ki Ingarangi kihei te

   tari o te koroni, i whakanui ia ia, ko te take ko tona

   korenga e whakaae ki te hoatu atu i nga moni e takoto

   ana i te Peeke o Akarana, ma te Nui Tireni Kamu-

   pane. Ko taua whakaarokore mo  Kerei, na nga

rangatira tonu o taua Kamupane, ahakoa to ratou

kore e whakanui  ia Kerei. Riro ana  ma  te tino

kareti o Ingarangi e hoatu te tahi ingoa nui mona,

ko te maha o nga tamariki i taua whakaminenga e

2000.

  I te tau 1854 ka ara he pakanga ma nga iwi

Maori o te taha tonga. Awerika, ka riro ano Kerei

hei kawana mo te keepa, ka mahi nui ano ia ki reira

ki te whakararata i era iwi ki te ako ki nga mahi

pai, katahi ka ata rahuitia e whenua hei ora mo ratou.

tau 1857 ka tae mai nga rongo kohuru i Inia, ara

konga pakeha, me nga wahine me a ratou tamariki:

tapatapia iho e taua iwi mangumangu, na tere tonu

te tuku e kerei te manu ao, me nga hoia ki taua

whenua, nei kore ka ora era iwi pakeha, ena ritenga.

 ana pai tonu kia te Kuini.

  E  waru ona tau e kawana ana i te keepa, no te tau-

 1861 ka hoki mai ano a kerei hei kawana mo Niu.

 Tireni. He nui nga mahi i whakahaerea e kerei

 nga raruraru, me era tikanga a oti ana i a ia.

   No  te tau 1868, ka mutu  tona kawana, J

 muri mai i a ia e noho ana i Ingarangi ka tuhituhia.

 e ia te tahi pukapuka, i runga i tona whakaaro me

 hanga he  ture mutu hakoe mo Airani, koia tena a.

 Kararitana i hapai ai mo tera huarahi, hei painga

 mo  te iwi Airihi.

   No  te tau 1877 katu ia hei Pirimia mo Nui

 Tireni. No  te tau 1890 ka tonoa ia e te kawana-

 tanga o Nui Tireni kia tae ki te whakahaere a era

 motu  ki te whakakotahi i enei motu ki era motu.

  I tona taenga ai ki reira nui atu tona manaakitia e

 nga  iwi Pakeha katoa o tera motu. No te tau

  1891, ka mutu tona mahi i roto i te Paremata

 Temahi  mutunga a Kerei mo Niu Tireni ko te pire

  Kapareihana mo te iwi Maori. No te tau 1893 ka

  pootihia anu ia mo te paremata, ahakoa i ingarangi

  ke ia, tu tonu atu ia hei mema. No te tau 1894,

   Ka  kurangatia ia mo te whare Runanga o te

  kuini o Ingarangi. I enei marama ka hori ake nei

  katahi ano raua ko tona wahine, ka pipiri, ka 40

  nga tau o raua e wehe aua i o rana tinana.

    E kiia aua tera pea nga moni a kerei i pau me

  Akarana e £500, 000 otira mo katoa a Nui Tireni.

        TE PAKANGA I KARITI.



  TE PANGANGA I TE KAI WHAKAHAERE o INGARANGI

                 KI ROTO I TE AHI.



        "MA INGARANGI KOE E WHAKAORA. "

                      ATENE, Hepetema 11.

     E 50 nga Ingarihi, ko te taurohine me tona tau-

   raiti i tahuna ki roto i te whare i muringa iho

  panga atu aua e nga Taake te kai whakahaere o

   Ingarangi ki roto i te ahi, me te Karangi" na ma

   Ingarangi koe e whakaora. "

11 9

▲back to top
THE JUBILEE

Whanganui Hepetema 20, 1898

TE TIUPIRI



Tiana Porowota me te Kamupene



KAI MAHI HAIRA, WAINA, ME ERA ATU WAI INU INU PERA













12 10

▲back to top








 — PAORA ME ONA HOA. —



            (PAUL  & Co. )

HAAPU KAKAHU I TE PITO O TE

          - - PIRITI. - -





Kei au nga tino kakahu mo ia ahua

mo  ia ahua, Te Huru Kaingaru,

Paraikete, Horo, nga hutu kakahu,

            nga kaate.



  Nga kakahu Wahine, o ia ahua.

E meiha ana au i nga hutu tino pai

             rawa.



Haere  mai ko nga  po tenei o te

Takurua me te powhiriwhiri ano ki

 te ringaringa kia whiwhi ai koe.





     HUI PARAKI,

             KAI HANGA WATI.

 E hoko ana i nga Runi Taiman, me era atu ringi,

  nga wati koura, me nga wati hiriwha, mo te

                 moni iti rawa.

 Toku haapu ki runga rawa atu o te Pautaetae.



    KURUMUPIRITI, 

 -KAI HANGI ROHI KEKE. —

 E mohio ana nga Maori ki toku haapu kei

 te taha ki Putiki.



     TIMI HURU,

    —PARAKUMETE. —.

 Kai hanga  Kaata, Paki  tino pai

 kaha, Kai  Haeana Hoiho, Mahi

 Parau. I rawahi atu o TE TIUPIRI.

    F. W. IUA,

             ME ONA HOA

      KAI WHAKAEMI TAONGA.

 HE  Hutu mo  nga tane, me nga tamariki. He

     nui te paraikete o ia ahua. Nga hooro papa

 Nga piwhi, me nga hiraka, nga Kakahu mo nga

wahi wahine, me nga Kotiro o ia ahua nga potae o

                    ia ahua.

         Haere mai, he iti noa iho te utu.

       Pataia, He tino pono  tenei korero ?



   TE TINO TARI O TE MOTU  TUARAKI.

 E EKE ki runga i te whenua e eke ki runga

   i te whenua e tama ma.

 Nga whenua whare me era atu mea e hokona

   mai ana, Ehokona  atu  ana  kite tangata.

   Ko nga tono katoa ka whakaotia paitia e

  au   P. RANANA,

              Timuaki Whakahaere,

                 Awaniu Tiriti, Whanganui



 GET ON THE SOIL YONG MAN, GET ON THE

        SOIL.

                                       

 Great Northern  Road  Agency. Properties

 Bought and Sold. Commissions of all kinds

 executed.

                  P. LUNDON, Manager.





  TARAMANA ME TE TAMA,

 TE WHARE RINO I RARO MAI OTE

       —  POUTAPETA. —



 Ki te hanga Whare koe!  Tenei nga mea e

                    rite ana.

 Ki te hanga taiepa koe!  Tenei nga mea e

                    rite ana.

 Ki te pupuhi manu Kararehe koe!  Tenei

             nga mea e rite ana.

  He tangata he wahine marae koe! Tenei

         nga  tini tini mea e rite ana.

  Hopukia te taima! I te wa e iti ana te utu mo te

                     moni.





    J. H. TENETINI,

   KAI  KATIKATI  MAHUNGA.

  E  hoko ana ahau i nga paipa mo te utu iti rawa.

  he pena ano hoki mo nga tupeka Tikareti, tae noa

                 atu ki era atu mea.