Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 36. 06 September 1898


Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 36. 06 September 1898

1 cover

▲back to top
  



THE JUBILEE.

Maori Paper.

TE TIUPIRI



     HEPETEMA 6, 1898. WHANGANUI. HEPETEMA 6, 1898

       —  TATINI, —



 KEI RAWAHI MAI O TE WHARE

            PUREI.





E mohio ana e au i konei nga Toroa, nga

Kapata, nga Tuuru, nga Peeti nga Whariki,

me  nga mahi katoa e tika ana, mo nga

          whakapaipai Whare.





Me nga hanga Kawhena tupapuku ka mahia

paitia e au i runga i nga tohutohu. Haere

    mai tirohia nga rawa o taku haapu.

 HEMI TEINA me te KAMUPENE.



 NOKU tonu te HAAPU HOKOHO RINO i te

         pito o Whanganui Piriti. 

                                                     

Kei au nga pu o ia ahua me ona paura, me

nga hae ana hanga whare, nga waea hanga

taiepa, nga rongoa  hipi, nga tuuru mahi

 Kamura—NGA  TUURU MAHI WHAKAIRO



Otira i te tinitini o aku rawa e hokona ana

         mo te moni iti nei te utu.



Ata haere  mai koutou te Iwi Maori ki te

        titiro i ta te kanohi i pai ai.

2 contents

▲back to top

3 1

▲back to top
 Vol. 1. ]     Tuesday Hepetema  6, 1898. Hepetema 6, 1898. [No. 36

  TE PIRE MO NGA MAORI.







 TENEI       kei te whakarongo

         ruarua te  taringa me   te

         ngakau, mo nga Pire e wai-

         hangatia mai nei e te Iwi

 mohio  ki te whakairoiro, ara te Iwi

 Pakeha. Ka  toru rawa nga Pire

 Inaianei, e rua  ia nga   tino  Pire

 tuturu, kotahi na te Pirimia " ko te

 Pire  Poari  whakahaere  whenua

 Maori. "  Te tahi na Piraani mema

o  Pamutana. " He Pire kia taka

nga  whenua ki raro i te mana o te

kaitiaki mo  te katoa. "  Te  tahi o

nga  Pire na te kai tiaki me te Iwi e

whai paanga ana ki Ohotu Poraka i

roto i te takiwa o Whanganui. Mo

te  Pire a  te Pirimia, tera kua kitea

iho tana, me nga whakatikatikanga

ara a te hunga i tautoko i taua Pire,

me  nga rarangi hei whakauru atu ki

roto ki taua Pire me te tirohanga i

ta  te Pirimi    uru atu ki roto,

I na hoki na te hunga whakatikatika

i tana Pire, " E kii ana kia tokowha

nga Maori hei mema mo taua Poari

hei hoa mo te komihana, " E kii ana

te Pire kia tokorua nga Pakeha. Ko

te tino tara tenei o te whai, i mahara

ai nga kaiwhakatikatika kia whaka-

 puhukitia, kia tu ki te tangata tera

 ano e taea te unu i te kore tara, tena

 e mau ana te tara, te tunga atu ki te

 tangata e kore rawa e taea te unu, I

 mahara hoki ahau a te TIUPIRI, I

 tonoa kiahau  kia te Kuini  o  te

 TIUPIRI e te Iwi Maori kia pai ahau

 ki te Rahui i nga toenga whenua hei

 painga hei oranga mo nga morehu

 Maori I raro i taku " Tiriti o Wai-

 tangi " taku kupu whakahoki atu ki

 nga rangatira, hoki atu ki nui Tireni

kei kona e tu mai  ana " te Ture

whakamana  nui o Nui Tireni 1852 "

na  ana i whakatu to Paremata to

Kawana, to Kawanatanga, hei whaka-

haere ia koutou, Heoi ano nga mea

kei au ko nga rarangi o te Tiriti o

Waitangi, me etahi onga kupu kaore

i tapahia i roto i te Ture whaka-

mana. Whakaotia ana e te Pirimia

o te Kawanatanga. Tenei to koutou

Pire, ko te ingoa, he Poari whaka-

haere whenua Maori, oti tonu iho i

kona, kaore  e hoki tuarua ki a te

Kuini, kaati kawea ana tana Pire ki

Papawai  kia rite te whakaae o te iti

raua ko te rahi, kihei tena i oti, na

te hunga i whakaae, he menamena ta

ratou nei, Heaha te take i kore ai e

whakaurua  ki roto  ki te  Pire  a

te kawanatanga, ta koutou whakauru

4 2

▲back to top
Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898. [2]           Te  Tiupiri, Hepetema 6, 1898

i waiho ai, ki waho piri ai ? Mehe-

mea  i whakaurua ki roto i taua Pire

he whakaaetanga tena ki te whaka-

tikatika.

  No te mea i mahia ki waho o te

Paremata, o te koroni i homai ki te

kotahitanga mehemea taua mename-

na no roto i te Paremata kua tika kia

tu ke te tahi, i te tahi. Na inaianei kua

tae  nga Pitihana turaki i taua Pire,

tera hoki pea  etahi rangatira i tau-

toko  i taua Pire, kua tuhi ki nga

 Pitihana turaki. Na e hoa ma he

tikanga kino tenei mehemea ka pena

 te whakaaro o te hunga Tautoko, ka

 rere ki waho. Kaore ia ki taku ki

ta Whanganui whakatauki. I roto i

 te pakanga, ka huakina ai te pa e te

 taua, katahi ka karanga nga tamariki

 a te Poumua, e Pou e e! kahuaaki!

 Katahi a te Poumua ka whakatauki

 ake waiho kia patua taua i roto, ka

 patu ai taua i waho te hoatutanga,

 ka hinga te Parekura, I whakatau-

 kitia ake ai tenei e hoa ma, kua

 ngaro to tatou kaumatua a Taitoko,

 ona  iwi e  rara  haere nei, ki te

 kimi okiokitanga mo te motu, ki te

 karanga hoa hei awhina, i nga iwi

 ririki e aue nei; konga rangatira i

 muri ona kei tana  kete, kei tana

 kete. He  Honae  kotahi iti nei i

 whaona iho ai e ia tona iwi, me te

 whenua, ara ko Ohotu koia te Pire a

 te kai Tiaki mo taua whenua, kua

 mate katoa o matou kaumatua, na

ana  taua Pire  i tono ki te kaitiaki,.

koia ano te tika o to ratou nei mate-

nga, i hanga tikanga ratou mo te iwi,..

me te whenua, kia mate i te mate na..

ano   hanga  ki  runga  ano   kia-

ratou, e  kore ai e pa atu ki tera ki

tera, koia te ritenga o tera whaka-

tauki, " waiho kia patua tana i roto

ka patu ai tana i waho, te kitenga

hoki o te iwi Pakeha kapai te Pire

a   te  kaitiaki mo  Whanganui,.

me  mahi hoki ahau i te tahi maku

mo katoa nga whenua o nga Maoa.

Na  ka  maranga  ko te Pire a te

mema o Pamutana, na e hoa ma, me

ata titiro iho ki tenei ahua, Na runga

i te pai i peratia ai, me puta ki nga.

iwi  katoa  taua  Pire  e  hara  ia

kaitiaki mo   te  katoa  tera  Pirer

kotahi tonu  tana ko  te Pire mo

Ohotu  Poraka, ko te tumanako a

 matou ko te Iwi, koia tonu ra ko te

 Pire a te kaitiaki he Pire, mo nga

whenua katoa a tenei iwi a Whanga-

 nui, kaua hei pa ki waho atu o ratou.





          TUPAPAKU.

   Kua tae mai nga rongo kua mate a Hoani

 Hakaraia o Ngatiapa, i mate ki Parewanui

 onga ra o i tae ona iwi kia kite ia ia, ko nga

 tangata rangatira tenei o tera iwi, a he he

 tangata whakapono ano hoki ia, he kaha ki te

 ki te tautoko i nga mahi o te whakapono.

   He Uhunga nui na nga Maori i Pukoro-

 koro i Hauraki mo te tahi kaumatua rangatira

 kua mate ko Pokai te ingoa no Ngatipaoa, ka

 80 nga tau.

5 3

▲back to top
The  Jubilee, Tuesday Hepetema 6, 1898    [3]        Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898.

  Amerika me Peina.



 •                                               I

                                                 i

   Kua mau  noatu nei te rongo a Merika raua i

 ko Peina. Kaore rawa te ngakau o  nga  

 kupana  i te pai te whakaaro, ki nga Panioro i

heoi kei te whawhai ano raua inaianei.

                                                                                                            

   Kii ana te Perehetini o Marika, kaore ana 

 whakaaro ina raru ratou i nga Panioro, mo ratou I

kaore i te rongo.



   Ko  te huihuinga mo te whakaotinga i te

 maunga  rongo a Marika raua ko Peina, kei

 Parihi, te taone o Wiwi. Kua puta te whakahau

 a Marika  kia Tianara Merita (o Marika) kia

 haere ki taua huihuinga maunga  Rongo.

 •Kua tonoa ano hoki e Akuiro te kai whaka-

haere  o nga kiu pa te taha ki a ia kia haere ki

taua huihuinga, a he mea hoki na ana kia

 tere te whakarite, me tau ki raro i te mana

 Papiriki.









      NA RONGOMAIWHITI.

    Ko te whare nohoanga kirehe mohoao a

  karaihe i Riwapuru Ingarangi, i pau te kai e

 te ahi, e rima nga Repara, e wha nga raiona,

  e toru nga  taika, me etahi neke, kotahi te

  puma, me te Hainia, i wera katoa i te ahi.



   Konga utu mo te taewa, ki Tahimeria £8;

  Nui Tireni £7 15s; ki te £8; kei nga

  takiwa £6 5s ki te £7 10 mo te tana. Mo

  te Aniani £15 mo te tana.

    He  nui te paanga o te mate kai ki etahi o

  nga takiwa o Ruhia a kua whakaritea hoki e

  te Kingi o  Ruhia  he konihana, hei  titiro

  haere i i ana takiwa, tera he maha  nga

  moni e pau hei hoko purapura mo aua takiwa

  mate kai nei.

    He  mate Uruta kua pa ki Pompopei i

 Inia, 2300 tangata kua mate i roto i te wiki

  kotahi.

                   ROMA, Akuhata 2.

   Ko Hohapa Potera ia raua ko tona wahine

 e haereere ana i Itari, ka kitea te Wahine i

 raro o te tahi pari e 200 putu te teitei kua

 mate, ki ana tona tane, i mate aitua. I muri

 iho ka kitea, he nui nga moni inihua kei

 runga kei taua wahine te mohiotanga ano o

 taua tangata kei hopukia ia, whakamomori









        RONGOMAITATA.

   No te Taite nei a Te Whatahoro i haere

 atu ai ki Wairarapa, raua ko tona wahine.

   Ko  te whakapumautanga a Marika i ta



 raua whawhai ko Panioro no te 24 o Aperira,

 ko  te whakakinga i te mutunga o ta raua

 riri no te 12 onga ra o Akuhata. Ko nga ra

  o ta raua pakanga kotahi rau kotahi te kau.



    Kua taha ake a Meiha Kotiana e haere atu

  ana ki Akarana, e kore e roa e noho ana i

I reira, katahi ka whawhiti ki Rarotonga.



    He  nui te whakapai o te komiti o te

  Hohipera, mo te tukunga atu a Kapene Kara-

 pana i nga moni e Rua tekau marima pauna,

 mo taua whare. Ko taua moni na tona ropu

  hoia, kua mutu.



    Tenei   te  tahi korero   mo   te tahi

  tangata he Airini. Ko  te tangata nei ko

  Anaru Hehia, i hopukia mo te mau patu, me

  te tahae. I runga i te whakawakanga kaore

  i tau i te huuri, ta ratou whakatau, whakaho-

  kia ana ki roto ki te whare herehere, i muri

  iho kapahure te tangata nei, he mea wahi na

  ana i te putanga hau i runga o te ruma, pitta

 atu ana ki runga  o te whare, tae atu ki te

  waara, katahi ka tarapeke iho ki te whenua

  e 20  putu te teitei, ko te pahurenga tena

  Ka roa tona ngaronga, me te whainga haere-

  tanga i a ia, ka hopukia nga kotiro tokorua

  mo taua hunanga i taua tangata. No muri iho

  katahi taua tangata ka whakaatu  ia ia, kia

  ora ai nga kotiro ra, ha i runga i te whaka-

  wakanga ia ia mo tona wahanga, me  te

  putanga i roto i te whare herehere, ko ona

6 4

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898. [4]          Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898.

kupu tenei ki te huuri, "E tika ana i haere

atu au ki waho  o te whare herehere, " ka

mutu nei aku kupu. E 20 meneti o te nga-

ronga o te huuri e whakariterite ana, kii ana

hoki, i runga ake i to ratou whakaaro, na

runga ano  i tona toa kihei nei nga Pirihi-

mana  i ata tiaki; to ratou putanga mai,

whakaputaina  ana  taua tangata. I  reira

ka  tu taua tawhiti nei, katahi ka hama-

ma  te waha, e toru nga hipi hipi mo Rima-

riki, whaka hokia atu ana ia ki te rakapu,

noho  ai, kia whakawakia ra ano tona hara

 tuatahi.



    Konga  tangata e whakatupu  reipi oti,

 paare, me tango  i tenei rongoa Clarke's

 Wheat  Protector, e kore ai e pauratia nga

 hua, ko te kai hoko o konei ko Hokena me

 ona hoa.



   Kua tae mai te whakahau a  te komiti

 whakatau mo te porohiri ia te Kawana, kia

 Tutini ka mahi keeke, o Whanganui hei kai

 whakariterite i nga ahua kai katoa, mo te

 whakanui a nga Pakeha o te Hawera i na tae

 te Kawana  ki reira. Ko te 7 onga ra te

 Pooro kanikani, ko te 8 onga  ra te Tino

 tina.



   I roto i te kooti Hara i Whanganui nei, i

 whakataua e Tiata Ketara te utu ma Wiremu

 Romaki mo  tana korenga e rongoa i ona

 hipi e 600, te utu ma ana £7 10s. E toru

 kapa mo  te hipi kotahi.



    I te aroaro o te kai whakawa o Invercargill

 (kei tera motu) tokorima nga Pakeha putu

 pooro i whainatia mo ta ratou noho kino i

  roto i te Tereina, me te haurangi me te kai-

  paipa, me te korero kino, kii ana taua kai.

 Whakawa   kei te nui haere tana mahi, a

  me arai rawa atu, te whaina mo te tangata na

  ana i timita taua mahi te utu mana e £5 mo

  ona hoa e £2 ma te mea kotahi.



    Tera te Pire a te tahi roia mo tana mahi

  whakahaere ia Herora me  nga  teina, ko

  tona Pire koia tenei e £3000 os od. No te

  taaka tanga e £750 ano nga moni e tika

  ana ma ana. Na te Komiti Tiaki o te Ture

tana Pire i whakahaere, na runga i to ratou

mahara kei te he rawa taua Pire, ko te nui

rawa o nga moni.



   Tenei  ake   ka whakanuia  ake  nga

wharangi o to tatou TIUPIRI kia noho ki te

 16 wharangi. Engari ka panuitia ano.



 

   NGA WHAKAMARAMA MO TE

       HAPATI O TE ARIKI.







   He  aha te take, i pupuri ai te tangata i te

 Ratapu ? i motuhake ai tenei ra i era atu ra

 o te Wiki ?

   Ko te take, na te Atua, na Ihowa tenei ra

 i whakatapu, no te  timatanga mai  ano

 Tirohia Kenehi 2, 3.



   Ia Ihowa e whakatipu ana i nga tamariki o

 Iharaira hei iwi nona ake, i mea ia. Kia

 mahara  ki te ra Hapati  kia tapu. A i te

 haerenga mai o tana Tama ki te whakahou i

 nga mea  katoa, i ki ia, koia te Ariki o te ra

 Hapati. A i roto i nga kupu whakapoto o

 te Paipera, e kite ana tatau. I roto a Hoani

 i te Wairua i te ra o te Ariki Whakakitenga

  1. 10. Na, konei tonu i mohiotia ai nga

 tangata o te Atua, ara, a, Noa ia Kenehi

 8. 10, 12. Nehemia  xiii. 12. me  era atu

 whakaaturanga. Na te whakaaro kore o nga

  Hurai ki tenei tika i panaia ai ratou e Ihowa

 i to ratau whenua, 2 whakapapa 36. 21. Na

  koia tenei te mahi ma te mea e whakaaro ana

  ki te whakauru ki roto ki te whakaminenga o

  Ihowa ia Ihaia 56. 6 mo nga mea e whakaaro

  ana ki te whakahaere i te karakia kia mana-

  kohia e Ihowa Ihaia 58. 13. 14. Na me huri

  mai  tatau ki nga  ra ia te Karaiti nei. I

  konei ka kite tatau i te tautohetohe o nga

  Hurai kia ia mona, ara, mo tona whakakore-

  nga ia ratau whakaaro kuare mo taua ra, kia

  u  ai   nga  tikanga  marama, ai  ata

  whakaatu ia, koia tonu te Ariki o te Hapati,

  I  pera ano hoki  ona hoa  tata, ara era i

  whakapai i tona tinana mo te urupa, i okioki

7 5

▲back to top
The  Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898. [5]          Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898.

hoki enei i te ra Hapati Ruka 3. 56. Na ka

ara ake te Ariki i te mate, ka whakahoutia e

ia nga  tika nga katoa, ai waiho e ia te ra

tuatahi o te Wiki, hei ra Hapati, a no taua

wa mai ano ka waiho taua ra o te Ariki hei ra

 Hapati. Hei ra motuhake tena nga Mahi

 20. 7 te pukapuka ki nga Koriniti Whaka-

 kitenga 1. 10. Na mo aua wa mai ano, ko

tenei tonu te tohu onga tangata whakapono,

 o era e titiro atu ana ki te rangi hei kainga

 tuturu mo ratau, ara era e waiho ana ia te

 Karaiti hei Ariki mo ratau, era e kukume

 ana mai i nga tikanga o te Atua e ara ai

Tatau  me  o ratau hoa, me to ratau iwi. Ki

 te takahi te tangata i taua ratapu o te Ariki,

 kei te whakaoho  tenei i te riri o Ihowa kia

 ia me  tona whenua. A he tangata kino ia.

 Na  e nga iwi Maori e ara, whakahoutia te

 tapu o te ra Hapati  o te  Ariki kia ora ai

 koutou me a koutou tamariki.



                Na PERERIKA PENEHA.

                                                            

   I ROTO I TE KOOTI WHAKAWA

            HARA.







         I TE AROARO, TIATI KETARA.

    He whakawa na Wiremu Nganarangi (ko

  Panekoti tona roia) mo Hawira Puhaki (ko

   Tereriwuru te roia).

     Ko te take o te whakawa a te kai tono, ara

  i te 22 o Oketopa, 1897, ka hoatu e ia tona

  rima hereni, hei, utu mo   te hawhe  tikiti,

   kahuia ai ta raua tikiti he 10/- he Nama 4 te

. nama o te Totara o taua Tikiti, wini ana i taua

  hoiho, ko  te tiwi e Ł31  15s kaore hoki i

  pakina mai e te kai karo te tahi wahi o taua

 moni me te whakahe hoki, kaore, rawa ia i

   whai hea ki roto, ko ta raua tautohe ka tahi ka

tukua ki. te komiti Maori, a whakataua ana e

taua komiti, kitea iho e tika ana te kai tono,

kaore rawa taua tangata i  whakaae ki  te

whakatau a te komiti. He  nui nga korero,

ahua taupatupatu ai nga korero.



  Whakapuaki  ana Te Roia o te kai karo, ki

runga  ki nga ritenga o te Ture, kaore i ahei

te kai tono kia whiwhi ki te tahi moni, i raro i

te  Ture  arai mo taua mahi, ka  tae ki a

Pukapuka  Ture, o ia tau, o ia tau hei whaka-

kaha i tona korero.



   Whakahe ana a Panekoti, ka tae hoki tenei

 ki ana pukapuka Ture hei patu hoki i nga

 Ture a te hoa. I te mutunga o nga whai

 korero. Katahi te kai whakawa ka ki, e tika ana

 ano kia tamia tenei mahi, engari kaore e taea

 e kooti te tutaki, te whakaaro mo tenei whaka-

 wa, mo  nga raruraru, engari ki taku mahara,

 me hanga  rawa e te Paremata he rarangi ki

 roto ki te Ture Arai, me  kaua tenei take e

 whakawakia i roto i nga kooti. Mo  tenei

 keehi, te tikanga ia he mea Apira mai i te

 komiti Maori, ki taku mohio he tika tonu te

 whakatau a te komiti i runga i nga korero.

 Kaati mo runga i nga Ture kua korerotia mai

 nga  e te roia o te kai karo, maku e ata titiro

 akuanei, hei reira ka whakataua ai e au.

 MO TE RA O TE ARIHI EHARA I TE



           RA HAPATI.

    Kei te ui etahi tangata, he aha i whakarere ai te

  Hahi i te Ra Tapu o mua i pupuri i tetahi ra ke,

  ara i te ra tuatahi o te wiki?  He  pai tenei tu

  whakaaro, i te mea hoki ma te rapu ma te uiui hoki

  e marama  ai te ngakau o te tangata ki nga mea

  ngaro, na  reira kia ata whakaaro  mai  ki tenei

  whakaatu.



    Na Mohi  i whakaatu ki nga tamariki o Iharaira

  nga tikanga katoa e u ai to ratou kawena ki a Ihowa;

  ai whakapumau  ia i nga tikanga i tukuna ki nga

  Tipuna, a na Ihowa ano etahi mea hou i whakaatu

  mai; ko enei etahi o nga ture o mua, ko te tikanga

  mo  te Ra  Hapati, na reira i penei te timatanga o.

, taua ture " kia mahara ki te Ra Hapati, kia whaka-

   tapua, " ko tetahi ano ko te tikanga o te kotinga, ko

8 6

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898. [6]        Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898.

etahi o nga mea hou, ko te kapenga. Na e ata

whakaatu ano a  Mohi  (u Tiuteronomi 18, 15) ki

tetahi ka puta mai i muri i aia, i penei ona kupu

" Ma Ihowa matou atua e whakaara ake he poropiti

mou   i roto ia koe, no ou teina, rite tahi ki aau; ko

ia ta koutou e whakarongo  ai. " Ara i te mea he

pononga  kau a Mohi, ko Ihu  karaiti te Tama

 Hiperu 3. —6. Na reira te kupu o te Karaiti ki nga

Hurae i whakahe ra i aia mo tana mahi, tohu i te

Hapati. " Whaihoki ko te Tama a te tangata te

 Ariki o te Hapati " Maka  2. 28. Na  reira ia te

 Karaiti e whakaara ana i tona Hahi i whakahou ia i

 nga kakahu o nga tikanga, i pera me tana i ki ra

kaore i pai te hoatu i te waina hou ki roto ki te mea

 tawhito kei pakaru hoki taua  mea  tawhito ka

 maringi te waina, engari me hoatu te waina hou ki

nga  i pu hou  a ka  ora tahi raua  Matiu 9. 17.

 Na reira ko te kahu hou o te whakauru ki roto ki te

 kawenata o Ihowa, ko te iriiri ki te wai, haunga te

 Kotinga; ko te hakari hou o te Atua ko te Hapa o

 te Ariki, haunga te Kapenga. Na ko te kahu hou

 mo  te ra tapu ko te ra tuatahi o te wiki, haunga te

 ra whitu. A i ata korero te  Karaiti i nga mea

 katoa mo tona Hahi ki nga Apotoro i mua o tona

 kakenga (nga Mahi, 1. 3) na reira me rapu tatou ki

 o ratou kupu me o ratou tikanga kia marama ai

 tatou ki nga kakahu hou o te Hahi. Na, i ata

 whakarere ratou i te Kotinga, i homai i te iriiri

 (tirohia nga mahi 2. 38 te 8, 38; te 10. 48, me te 15

 onga  upoko  te 16. 3, Karaitia 2. 3 te 5, 1—12). Ai

 whakarere ratou i te ra Hapati, i homai i te ra

 tuatahi o te wiki, tirohia nga mahi, 20, 7, te tahi o

 nga tuhituhi ki nga Koroniti, 16. 2. Te  whaka-

 kitenga 1. 10. A ahakoa  i hokihoki tonu etahi o te

 Hahi ki nga tikanga tawhito o nga Hurai, kaore i

 roa kua ngaro to ratou whakapono ki a te Karaiti, i

 maringi hoki te waina hou i te i pu tawhito; ko era

 i u tonu ki nga  tikanga herekore o te Karaiti; i

 maka  atu e ratou te kahu kua tawhitohia, ara te ra

 whitu; ai u ki te ra tuatahi o te wiki, hei ra tapu mo

 ratou, i ora te waina hou i roto i te ipu hou; I

 waho te ra hoki Hapati hei tohu ki nga Hurai mo

 tu ratou putanga mai i te urupa o Ihipa; Whaihoki

 ko  te ra tuatahi o te wiki te ra i ara ake  ai te

 Karaiti i te urupa, ai whakaara tahi ia ia tatou i

 taua ra, korohe 3. 1. Na  reira ki taua ra tatou u ai,

 kiau ai ki a te Karaiti.

                                      P. H. P.

        PUTU POORO.





  I te putu pooro a nga tamariki o te Kareti

o Whanganui, ki nga tamariki o te Kare ti

o Poneke  i purei ki Whanganui nei, na

Whanganui i wini e 36 ki te kore. Tera ano

aua kareti e purei ki Poneke, a ka tae mai

hoki nga tamariki o te kareti o whakatu ki

reira ratou purei ai.

  I te putu pooro a Whanganui ki te Mana-

watu, i te pureitanga i te Rahoroi nei mate

ana a Whanganui e 3 paina a te Manawatu.

       PITOPITO KORERO.





  E  whakaarotia e Rore Toropere  (Lord

Salisbury) kia whakahaerea  tetahi whaka-

ritenga i waenganui ia Ingarangi ia Ruhia

mo  te pai.

  E  7000 nga hoia o Panioro kua puta mai

ki waho o Manira i naia nei.

  E  ki ana i muake  o te putanga onga

 Panioro ki waho  o  Puroto Riko, (Puerto

 Rico) ka patupatua nga tangata whenua ake

 o taua wahi e 90 i mate, a tangohia mai ana

 te Haki o Marika ia ratau e mau ana haehaea,

 ana.

   Tera ka huihui nga turupa o te Wairoa,

 Manawatu. Hawera, me  etahi atu wahi ki

 Weweri (Waverley) i te 19 Hepetema, e

 whakaarotiana tera e nui taua Huihuinga.

   I roto i te kooti whakawa hara nei, ka

 hamenetia e tetahi kaimahi tona Ariki i mahi

 ai ia, mo ona utu mahi, he kore kaore i utu

 atu kia ia i te mutunga o te Wiki. Ka mea

 te kaiwhakawa o Whanganui nei, i te tekiona

 3 o te Ture o nga Kaimahi  o te tau 1883.

 Ki te whakarite tetahi kaimahi mo nga mahi

 noaiho nei, me utu Wiki ia, a mehe mea he

 mea  ata tuhi rawa te whakaritenga kaiahi ka

 rereke. Engari ia ki te kore e utua e te kai-

 whakarite kamahi tona kaimahi, i wharitea

 nei e taua tekeona, ka taka ia ki raro i te

 whiu, e kore e neke atu i te £50 A ki te

9 7

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898.. [7]        Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898.

kore e utua ka wharehereheretia mo te 3

marama: Na  e te iwi Maori kia tupato ki

nga Pakeha  e haere noana, peka atu ki o

koutou  kainga noho ai, kaua hei waiho kia

noho  i koatu i te po kotahi, ka ki atu kia

haere i tona huarahi, engari ko te aroha kaua

tera hei popia, mo te moe, mo te kai. A ki te

whakaritea hei kai mahi tuhituhia rawatia he

pukapuka  whakaritenga utu, koi mate koe.

  Tera  tetahi korero mo etaei tamariki e

takaro ana i tetahi wahi e tataana ki te ara o

 te Tereina, ka kite aua tamariki i etahi wahi

 pokopokorua o te ara o te rerewe, ka houhou

 ratau ki reira takoto ai, i te mea e haere ana

 ana  te Tereina tae ki tetahi ra, ka kuhu

 kotahi te tamaiti taane, ka haere mai te Ini-

 ana o te rerewe hangai tonu ki runga ake o

 tamaiti ra, ka taka iho tetahi waro, e ka tonu

 ana tau tonu ki runga i te tuara o te tamaiti

 e tapapa ra i raro o nga haeana o te rerewe

 kore rawa  i taea e tamaiti ra te korikori i te

 wehi  koi mate  ia i te tereina, i te kiki hoki

 o tena tinana i raro o te haeana o te rerewe,

 ka wera te tamaiti nei i te ahi nei, pahemo

 rawa ake te rerewe whano mate te tamaiti

 Pakeha nei.

   Tera etahi tima pikau taonga e rua he mea

 nunui rawa, 20, 000 tana o tetahi. Mahi noa

 ra te tangata Pora i tau mahi i te whakamene

 taonga moni.

    Kotahi Wiki i muatu o te 27 o Akuwhata

  nei, ka tonoa nga Pirihi mana toko 3 kite-

  tahi kainga Maori e tata ana ki Rangiaohia

  he ui ui ki nga take i mate ai a Ruhia Poha-

  rama i whakawakia ui ui tiara i te 10 onga ra

  o Akuwhata nei. Ka hui nga Maori katoa o

  taua kainga, me te tohunga Maori a Noho

  Popota, ka noho taua tohunga i runga i te

  ahua onga tohunga Maori kore rawa i taea

  tetahi korero a nga kai whakaki korero kia

  takoto tika mai. I te mea he whakawa ui ui

  i runga i to te Maori ritenga, a i kitea hold ki

  reira te Wehi, me te noho nui o te Iwi Maori

  ki raro i te mana wehi i nga tohunga Maori;

  a e whakaarotia ana e kore pea e taea e nga

  pirihi te kimi nga take tika i koatu. Kaore

  e taea te whakatu he take whakawa ia Popota

  tohunga, ki te aroaro o te whakawa  he

  tangata whakamate  tangata ia. A tetahi e

  kore e tukua e te kaiwhakawa tera tu ahua

take whakawa ki te aroaro o te Huri. Engari

ia e ahei ana nga korero kua takoto i nga ui

uinga hei whakatupato atu i nga mahi a nga

tohunga Maori. Na e nga tohunga Maori

kia tupato ia koutou, kia tika rawa te mahi,

koi pa mai he whiu mo koutou a te Ture e

haere ake nei.

   Na tera tetahi whare purei kaari i Kipa

tiriti, (Cuba Street) o Poneke. I hopukia e

 nga pirihi, tokono  taua hunga  me   te

 Rangatira o te whare hoki, i muri o tetahi

 whare hokohoko pukapuka to ratau ruma

 perei kaari. A  kei te herehere taro  ake

 whakawhakia. Na e nga tangata mahi i

 tenei mahi kua kia ake nei, whakamutua

 tenei mahi kino, ara koia tenei te kino, ka

 koa koe e te tangata e riro ana ia koe nga

 hua o taua mahi, engari ka waiho pouri e, e

 koutou ranei te ngakau onga mea i kore nei

 e waimarie, hoki hari atu nga mea i waimarie,

 hoki pouri atu nga mea i kore e waimarie ki

 o ratau kainga, a pea ka mutu  tonu ra te

 oranga  o era kua riro ra i runga i taua perei

 kaari a ratau. Na e hoa ma e mohiotia ana

 taua mahi, he mahi kino, he mahi whakapo-

 whara  tangata katahi, tuarua he mahi ara-

 taki i te tangata ki te tahae i nga moni a

 a  tetahi tangata, a tipu iho te raruraru, no

 konei me  ata whakaaro nga tangata purei

 kaari o te iwi Maori i runga i te purei utu ki

 te moni, me mutu tera mahi kino titiro ake

 tatau ki era tangata Pora ka mate.

   Kua tae mai nga waea tono mai ia H. T.

 Whatahoro   kia haere atu ia ki te kooti o

  Kereitaone wahi o Wairarapa, a mo te taite

  nei ia i haere atu ai, a ka waiho kia Wiremu

 Waata  Hipango te kai whakahaere mo te

 TIUPIRI me  te kai whakaea i nga reta a nga

  tangata i muri ia ia e ngaro ana. A koia

 ano te tiamana o te komiti i muri ona.

    Ko te ingoa o te Wahine nei ko Mihi Watikini na

  na ko te Wahine  tuatahi rawa tenei i haere hei

  ripoata i nga korero o te whawhai a Marika me

  Peina, mo  te nupepa o  Toronoto. Tera  tetahi

  kotiro i Ranana Ingarangi i hamene i tona rangatira

  i nga utu mo tona mahinga. Te  take i paua ai

  taua kotiro e tona rangatira he ngongoro no te ihu,

  ka kore etahi o nga hawini e warea e te moe, na

  reira ka pana a tono ana tona kotiro kia utua mai

  ona mahi mahi mo te marama, kore i whakaae te

 rangatira, heoi hamenetia aua, tau ana te he ki te

  rangatira, engari kaore i whakataua nga moni

10 8

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, Hepetema 6, 1898. [8]        Te Tiupiri, Hepetema 6, 1898

  Inga ra i muri tata ake nei tera tetahi Tianara

hoia, e titiro ana ki nga ropu hoia e maati haere ana

katahi ia ka iu katu ki te tahi Apiha Taitamariki,

Pewhea towhakahaere mutunga i nga hoia ina tae ki

te tahi whenua kei te whawhai na tupono atu koe he

rangai iwia i nga punui, na he repu hoia i to taha

kotau, kei to taha mani he roto, mo te wahi hei

putanga mou  kua iti te tohapa mai e te ropu hoia.

Ae  tipu karanga. E  tu; tukua nga pu  ki raro.

Tukua  nga pu ki te whenua, tuturi o koutou turi,

na  me  inoi koutou, ki te atua koia nei ra taka

whakahoki.



  Tetahi  mea whakamihara kei roto i te Peehe o

 Ingarangi i roti i te tahi onga ruma, perehi, ko te

 pakeha  tuhituhi, ia toru tekene ka tae atu i te

 mihimi ki a ia e rua nga rima pauna noti, Na ki te

 noho a ia ki taua wahi mo te Eno haora, ka putu

 nga moni ki a ia e £70, 000 a i rito i te 300 nga ra

 e neke atu i te £20, 000, 000.



 Ko te   koura moni nei, he rua tekau hereni nei

 kei roto a ko te pane tonu o te Kuini e mau ana, ko

 taua moni kei runga atu i nga moni katoa o nga

 kuingitanga o te ao; ina hoki kei karamapo  i

 Marika he taone no Paniora e homai ana e 25 nga

 hereni tahi tahi nei mo taua paima, ki Inia e 22

 hereni me te nuinga atu i nga whenua. He pena te

 mahi a nga pakeha o runga i nga tima nunui nei,

 tango ai i nga koura, ka hari ki aua takiwa tini ai.

   Tera te tahi mahine i Nohuru i taua tamaiti i

 Roritia Auherika ko te take i Nohuru tia ai e ia no

 te tupunga horotanga o nga niho o runga i nga niho

 o raro.



   Ekoro aua  te tahi pakeha o te Hawera kei te

 whakamatau ia ki te tahi tekanga hou hei whakata-

 punga i te tanoa. E ki aua hoki ia ka whakatakoto

 kotongea e ia nga purapura ki te whenua katahi ka

 uhi ki te manua, o nga tepara. I te wa kaputa nga

 tupu, kotahi ka uhi iu te repo, mo te kopaha. He

 tere tona te tupu, a kua tino whakamataungia ki

 Taranaki tenei tou taewa, kitea aua te pai.

    Ka mate i au te puku hiakai Waipiro !

           Haere mai  ki au kia



 HAKEI (HAGEY), kei Whanganui

 nei. Kei ahau te tino rongoa i kitea inaia-

 nei hei patu i to hiakai, e kore atu ai ia koe

               taua wai kino.



 TUHIA MAI KI AU KI TE WHAKAHAERE KEI

            WHANGANUI.

        PANUITANGA





  He nui te pouri o [te Kamupane mo nga*.

Pepa a nga tangata e ngaro ana, Tera pea e

riro ana i nga Maori i roto i nga Poutapeta ko-

nga tukunga atu kei te rite tonu ki nga ingoa

onga tangata tango pepa i roto i te Pukapuka

a te Kamupane. Heoi ano ko to  matou

pouri, ko te ngaro  i roto i nga Poutapeta

Kapai hoki te Kamupane ki te whakakapi i 

nga Pepa  i ngaro ina tukua mai nga pane

Kuini, hei utu mo te tukunga atu.



                      WAATA HIPANGO

         PANUITANGA.





   Ki nga tangata e tango TIUPIRI ana. A e

utu  ana hoki  ia ratou TIUPIRI. Ko  nga

hereni e tukua mai ana mo TE TIUPIRI, me

tuku  mai ma  roto i te Poutapeta, kaua hei

tukua mai  ma roto i te waea, he nui rawa te

 hereni e riro ana i tera huarahi.

   Me whakamau mai ki runga ki toku ingoa,

 me nga reta e ahu mai ana ki ahau mo te

 TIUPIRI: Ara me penei,



               WAATA  HIPANGO,

                      Box 93, Wanganui.

   He kupu  tuturu tenei kia koutou.

   Tuarua: —Ko nga tangata e tono pepa mai

 ana mo ratou, taihoa e utu, me tuku mai nga.

 pane Kuini ara me penei—mehemea mo te

 ono marama e 27 nga hawhe kapa pane

 Kuini. Mo te tau e 54 nga hawhe kapa pan



   Tuatoru: —Me  mahara mai  nga tangata i

 tango mo te hawhe tau ki te tuku mai, ia

 ratau hereni E kore e whakamutua te tae atu

 o. te Pepa, ki te tangata ina kore ona kupu

 tutaki i te rere a te Pepa ki a Ia. Me te tono

 ano kia utu. Na e hoa ma koia tonu nei te

 ritenga mo to tatou Pepa a kia mau tonu mai 

 hoki koutou ki tenei ritenga.

                     WAATA HIPANGO.

11 9

▲back to top

12 10

▲back to top




 THE  JUBILEE        Whanganui, Hepetema 6, 1898. TE TIUPIRI.

 — PAORA ME ONA HOA. —



            (PAUL  & Co. )

HAAPU KAKAHU I TE PITO O TE

          - - PIRITI. - -





Kei au nga tino kakahu mo ia ahua

mo  ia ahua, Te Huru Kaingaru,

Paraikete, Horo, nga hutu kakahu,

            nga kaate.



  Nga kakahu Wahine, o ia ahua.

E meiha ana au i nga hutu tino pai

             rawa.



Haere  mai ko nga  po tenei o te

Takurua me te powhiriwhiri ano ki

 te ringaringa kia whiwhi ai koe.





     HUI PARAKI,

             KAI HANGA WATI.

 E hoko ana i nga Runi Taiman, me era atu ringi,

  nga wati koura, me nga wati hiriwha, mo te

                 moni iti rawa.

 Toku haapu ki runga rawa atu o te Pautaetae.



    KURUMUPIRITI, 

 -KAI HANGI ROHI KEKE. —

 E mohio ana nga Maori ki toku haapu kei

 te taha ki Putiki.



     TIMI HURU,

    —PARAKUMETE. —.

 Kai hanga  Kaata, Paki  tino pai

 kaha, Kai  Haeana Hoiho, Mahi

 Parau. I rawahi atu o TE TIUPIRI.

    F. W. IUA,

             ME ONA HOA

      KAI WHAKAEMI TAONGA.

 HE  Hutu mo  nga tane, me nga tamariki. He

     nui te paraikete o ia ahua. Nga hooro papa

 Nga piwhi, me nga hiraka, nga Kakahu mo nga

wahi wahine, me nga Kotiro o ia ahua nga potae o

                    ia ahua.

         Haere mai, he iti noa iho te utu.

       Pataia, He tino pono  tenei korero ?



   TE TINO TARI O TE MOTU  TUARAKI.

 E EKE ki runga i te whenua e eke ki runga

   i te whenua e tama ma.

 Nga whenua whare me era atu mea e hokona

   mai ana, Ehokona  atu  ana  kite tangata.

   Ko nga tono katoa ka whakaotia paitia e

  au   P. RANANA,

              Timuaki Whakahaere,

                 Awaniu Tiriti, Whanganui



 GET ON THE SOIL YONG MAN, GET ON THE

        SOIL.

                                       

 Great Northern  Road  Agency. Properties

 Bought and Sold. Commissions of all kinds

 executed.

                  P. LUNDON, Manager.





  TARAMANA ME TE TAMA,

 TE WHARE RINO I RARO MAI OTE

       —  POUTAPETA. —



 Ki te hanga Whare koe!  Tenei nga mea e

                    rite ana.

 Ki te hanga taiepa koe!  Tenei nga mea e

                    rite ana.

 Ki te pupuhi manu Kararehe koe!  Tenei

             nga mea e rite ana.

  He tangata he wahine marae koe! Tenei

         nga  tini tini mea e rite ana.

  Hopukia te taima! I te wa e iti ana te utu mo te

                     moni.





    J. H. TENETINI,

   KAI  KATIKATI  MAHUNGA.

  E  hoko ana ahau i nga paipa mo te utu iti rawa.

  he pena ano hoki mo nga tupeka Tikareti, tae noa

                 atu ki era atu mea.