![]() |
Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 35. 30 August 1898 |
![]() |
1 cover |
▲back to top |
THE JUBILEE. Maori Newspaper No. 35 Vol 1 TE TIUPIRI AUGUST 30, 1898. WHANGANUI. AUGUST 30, 1898 SMITH & MILLWARD FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS AGENTS. COAL AND PRODUCE MERCHANTS TAUPO QUAY, WANGANUI. Telephone, No 96 P. O. Box 60 TE METE ME MIRIWATE, HE kai tukutuku taonga i runga inga Kaipake Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute Me te hoko nui i te waro, me era atua mea. TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI. Nama o te Terewhono, No 96. Namama o te Poake o te Poutapeta No. 60. HEMI TEINA me te KAMUPENE. NOKU tonu te HAAPU HOKOHO RINO i te pito o Whanganui Piriti. Kei au nga pu o ia ahua me ona paura, me nga hae ana hanga whare, nga waea hanga taiepa, nga rongoa hipi, nga tuuru mahi Kamara NGA TUURU MAHI WHAKAIRO Otira i te tinitini o aku rawa e hokona ana mo te moni iti nei te utu. Ata haere mai koutou te Iwi Maori ki te titiro i ta te kanohi i pai ai.
![]() |
2 contents |
▲back to top |
![]() |
3 1 |
▲back to top |
Vol. 1. ] Tuesday, August 30, 1898 August 30, 1898 [No. 35 TE TOHUNGA MAORI. KO tenei take kua korerotia i roto i te Whare Paremata, kia whakaaro tenei kawana- tanga kia whakamutua te mahi a nga Tohunga Maori i nga mate e pa ana kia ratou whakamaori, E hara tenei i te take tika hei whakahenga ma te kawanatanga i aua Tohunga Maori, notemea e takoto ana i roto i te ngakau o te Maori, nga mana, nga tapu, mai i o ratou tupuna tae mai kia ratou, nga mate e pa ana kia ratou, ma te hia- hia o te turoro, me te moemoea na ana i whakaatu, na reira ka hiahia te turoro ki tana tohunga, hei mahi i tona mamae, me te awangawanga- tanga o te ngakau he mate Maori, na reira ka mahia e te tohunga i runga i nga mana Maori, ko nga tangata penei, he takuta Maori, ara mo te mahi anake i te mamae o te tangata kia ora, i runga i te kore e i utua ki te moni, ki te utua, te tohu- nga ki te moni, ko tona mana kore- ' tanga ano tena o te tohunga. Ko te tino mate e tino awangawanga ana te ngakau o te Maori " he makutu, " e kore rawa tenei take e , memeha atu i roto i te ngakau o enei whakatupuranga, no te mea ko te tohunga makutu kaore ana whaka- ora tangata, ko tona hiahia kia mimiti te tai o te tangata kia Hinenui te po, te kai arai i aua tohunga makutu, ko nga tohunga whakaora tangata, te mea tika ma te kawana- tanga, he kimi i nga tohunga maku- tu, akunei e kore e kitea, ena tangata e te tangata noa, engari ma nga tohunga rawa e kitea ai, kaati ki te kitea tera e kiia e te Ture e whaka- pae, na koia nei te he o te taha Pakeha, e kore e whakapono engari pea me korero mai i roto i nga kupu o te karaipiture, tera e mohiotia kua oti noa mai te whakatakoto he ture, mo te makutu, tae mai ki nga Apo- toro a te Karaiti kitea ana, ko Hai- mona kai makutu, tae mai ki nga ra o nga Pakeha o Ingarangi e tahuna ana ki te ahi, te makutu, ko tenei take kei te mau tonu i te iwi Mauri te matuku me te wehi ano hoki E rua tikanga o te Maori, he Maori tuturu, he Maori Pakeha ara ko te Maori tuturu, ko nga iwi Lei aua noatu o re taha Pakeha e noho ana, kaore nei ratou e mohio Li nga ahua mate e pa ana ki te tangata, ara —KOTAHI PUTUNGA O TE PEPA I ROTO I TE WIKI. —
![]() |
4 2 |
▲back to top |
Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [2] Te Tiupiri, August 30, 189 8: mate Aaku, Koroputaputa, Porono- kiti, Piriuriti, Rumatiki Piwa, Kautu, me te tinitini mate Pakeha, me nga rongoa e tika ana mo aua katu mate, me pewhea he oranga mo ratou i te kore takuta, i te kore rongoa i te kore moni, hei whakamatauranga i o ratou mate, notemea ko o ratou nei Tohunga kaore he utu heoi e mahia ana i runga i te aroha Maori ko te tohunga o te Pakeha he takuta, ma te moni e homai ai tona aroha, ara ma te 7/6 ki te 10/6, kei nga wahi mamao pea he £1 ki te £2, mo te haerenga kotahi, na tenei hoki te tahi wahi na ana i arai. E ahua penei ana ano te Maori Pakeha ara te hunga e noho ana i roto i te taha Pakeha kua roa e mahi haere ana te takuta i tona mate, kua pa mai te pouri, i te roa me te nui hoki o nga utu hei kona kua kore e pirangi ki te takuta, kua hiahia kia mahia ia e te tohunga. Heoi ko etahi mate e ora ana i te tohunga Maori, ko etahi e mate ana, he pena ana hoki te takuta Pakeha ko etahi e ora ana, ko etahi e mate ana tuatoru o nga mate o o te tangata i mate, ko nga moni hei utu i te takuta, kua mate ra hoki tona tupapaku, a ka patu ano hoki i muri i te pouaru me nga tamaiti ana hoki. Engari tenei kia whaka- arohia e te kawanatanga, mo nga tupapaku e mate ana i runga i te mahi a te takuta, " kia kana e uta te pire a tona tupapaku. " Te tahi ahua Tohunga he Poro- piti, he kukume i te tangata kia mene mai ki a ia, koia te mana, koia he oranga ka rereke tena, ka tango ake i tona Hahi, kia ia ake te mana, e kore e pai ki nga Hahi, e whaka- pono ana kia Ihu Karaiti, me ana Ture, engari ena katu, ka kukume kei te tangata ki waho o Te Ture ki te tangata, me Te Ture ki te Atua, . kaore a tatou korero mo tenei, engari rawa mo nga tohunga mahi tupa- paku e whakapaea nei na ratou i mate ai te tupapaku, katahi ka mea te tane, te wahine, me nga whana- unga o te tupapaku me kawe taua tohunga ki te Ture, E toru tonu nga hurarahi kei te Ture. 1. He hopu ki te whare Here- here. 2. He whakamate, 3. He tuku noa kia haere, E kore rawa tena huarahi e tau mai hei arai. i te nga kau hikaka ake o te Maori ki te tahi tohunga hei mahi i a ia, . engari me whakatu rawa mai he riwhi Takuta pakeha, he riwhi mo aua Takuta Maori, katahi pea ka ahua tika, te ngakau Maori, ara me whakatu e te kawanatanga he takuta, me nga rongoa, ki a wahi, ki a wahi, kaua he kainga e hapa i te takuta me whakapau te £7, 000 i whakaaetia nei e Te Ture whakamana o Niu Tireni 1852, taua moni hei painga mo nga Maori, ki te rite tenei kotahi ka hoki te hiahia o te ngakau Maori o ki era tikanga a nga tupuna, Engari tenei ake pea e kore ai aua tikanga maori, kei nga whakatupuranga e piki mai nei notemea kua kaha orawa te Kawanatanga ki te whakatutu kura ki roto ki te iwi Maori hei ako i te matauranga pakeha, ma tena huarahi anake e whakangaro nga
![]() |
5 3 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday August 30, 1898 [3] Te Tiupiri, August 30, 1898 mana nga tapu Maori, nga atawhai, nga aroha, nga marae, me era atu tikanga a te Maori, na kapai tenei, ka ai te kura, hei patu i enei tikanga ma nga whakatupuranga e pike mai nei, na tirohia he riwhi mo te taha ki nga tohunga Maori ki te riti enei take kua rite ta raua haere, ki wae- nganui o te Iwi Maori. PITOPITO KOPERO O TE TINI O NGA i WAHI. \_\_\_\_ I No te 10 Akuwhata, 98. I whakatakoria ai e Henare Kaihau te Pitihaua a nga tangata o te Tai Hauauru o te Tai tokerau ki runga i te Teepu o te Paremata o te Koroni, ka mea a Henare koia tenei te Pitihana whakahe i te Ture rahui whenua Maori a te Kawanatanga i mahi nei mo Nui Tireni na nga tangata e 6000, a kei te haere mai ano etahi atu pitihana whakahe i muri o tenei. Ka mea te whare me tuku kia perehitia i naia nei, a whakaaetia ana. Tetahi tima i totohu ki te waapu o te rerewe i Poneke ka rua tau i naia nei o te totohutanga, e toru nga mahinga kia taea kaore i taea, no te taite nei ka tahi ano ka rewa ki runga, he nui te waikura te paruparu o te ahua. E rima nga manuao o Ruhia kua tata te oti kei a Hepetema te toia ai ki te moana. Ki te whakaaro a etahi tangata matau o, te ao tera a Ruhia a Wiwia Tiamana e whakaaro kia whakakotahi ratau ki te pakanga kia Ingarangi, I te mea kei te tango a Ruhia i Pota ata. Na ko Tia- mana raua ko Wiwi kei te ki kia Kaua te Ingarihi e mahi raina Rerewe ki Piki Hakawa rerewe wahi o Haina, na kua mea a Wiwi kia £3, 000, 000. Nama mo te utu i te mahinga o taua raina kua mea hoki a Pirikama kia £2, 000, 000, mo taua raina ano. Na konei i whakaatu kei te whakatakoto whakaaro mo te whawhai kia Ingarangi. Kua tono a Wi Parata ki te Kawana tanga kia tiakina nga Weka onga motu nei, i te mea kua •ngaro haere taua manu i te Nuinga onga wahi, a me tiaki ranei ki tetahi wahi pai whakatipu ai i taua •manu. Tetahi kotiro Wahine Pakeha i kite i tetahi ngaru, -Nui ake i enei ngeru e kite nei tatau, karoa ia e titiro atu ana ka rere atu ki te Kawhe Kau, a i runga i te wahi o te Kawhe Kau, ka oma me te ngeru a taka atu i te pari. I muri ka heke atu ki te Kai i te Kawhe Kau kua mate ra, ka heke atu taua tamaiti Wahine me te rakau hei patu, ka tata atu ka rere mai te ngeru, he inaha nga wahi onga Kahu i pakaru a ka mate te ngeru ia ia. E kia ana e nga Nupepa Pakeha era e tu tetahi purei whakatangitangi Peene ki Manawatu a nga Ropu purei Peene katoa o Niu Tireni nei puta atu ki waho. Ko te utu mo te Peene pai te tangi £100 Mo te mea tuarua £50. Na tenei tetahi mea whakamoemiti a te Pakeha mo te tera marama rano ka panuitia e ra e puta ki Nui Tireni nei nga whetu e toru, ko nga ingoa o aua whetu ko Makare, tetahi ko. I te po u te 12 nei, wahiiti ka wera te Paremata i te ahi, ko te ruma e noho ai I nga Minita o nga Kura, i te mea e haere ana te mahi o te Paremata, i tu 9 onga Haoro i te ! Ahiahi ka kitea e mura ana te ahi i roto i taua ruma, i wera mai ki etahi <> nga paepae taku o raro I o te papa takatakahi e piri atu ana ki te takuahi o te tumere kaanga ahi, i runga i te tere o te tinei a nga tangata noana i kite, ka mate taua ahi, hei rua tenei mo nga wahiti tanga ka tupono ki te wera. E whakaatu ana te Tiamana o te Poari onga wai ! o Whanganui nei, nga moni i pau i tera tau kua hori ake nei tae mai kia Maehe, mo te whakapai tanga i roto i te awa o Whanganui nei e £973 13s 8d huihui katoa nga moni kua pau i muri iho nei ka £5, 124. Na te kawanatanga o au a moni hei I whakapai i te awa nei £760 a e ki ana he nui te mahi kei te toe o te taha, ki uta o Pipiriki tae atu ki ' taanga Rakau, a kei raro nei o Pipiriki etahi wahi hei mahinga. Ko nga tangata i mate rawa o te Panioro taane Wahine, tamariki i ta raua whawhai ko Mariki, me nga whawhai ake a te Panioro ratau ko nga iwi tuturu ake o aua motu o Panioro e 2 miriona me te Hawhe na te mate kai etahi, na te mate, uruta etahi pukai ai. I 15 nei ka uru nga Pirihimana ki roto i tetahi: — Purei kaari, he tino whareporini, ara kainga taua whare, katahi ka pupuhi nga tangata katoa o roto u ! taua Whare i nga Pirihi, me nga Pirihi hoki ka pupuhi katoa, tu tonu nga pirihi i tetahi taha o te teepu tu tonu hoki nga tangata purei o taua whare i tetahi taha o te teepu pupuhi ai kia ratau, a maumau rawa ake etahi ka toko 8 ka hinga o te parekura nei ia Marika Niu Oka. Kua haere atu Kaore Tapere Pirimia me ona hoa, Minita o te Paremata o Ingarangi ki kanataraki whanga ara Contreville i Parihi o Wiwi, kaore ano mohiotia te take o te haere.
![]() |
6 4 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [4] Te Tiupiri, August 30, 1898 E ki ana kua kitea tetahi wahi pai te Kapia Kaur, i Waiuku ki Pukekohe tae atu ki Karaka, te takoto a taua Kapia, e toru putu tae atu ki te ono putu te hohonu ki oneone te takoto u taua Kapia kauri. Whanganui, Akuwhata 19. Paraire nei ka whakawakia te rangatira o te Karaitiria Hoteera, he mea Hamene na nga Pirihimana mo te whangaita- tanga ia te Ruihi Tamairangi Aporo Hare o Waira- rapa ki te Waipiro i te 21 onga ra o Aperira i te wa o te tangiaanga a nga iwi katoa mo Meiha Keepa. I te mea e hara ia i te Wahine Pakeha a te Ruihi Aporo, ko te Tariana onga Pirihi te kai whakahaere o te Hanuere, ko te Tatara te kai whakahaere o te kai karo patu i mea e kai karu patu ku taua Wahine ko te Ruihi he Wahine rangatira ia no Wairarapa i noho ki taku Whare, a me taku mahara e tika ana kia hoatu he Wai inu inana i runga i tona tono, hoatu ana e ia. A • whakataua ana e te whakawa te paina £2 13s He tangata mahi paamu i hoko mai i etahi purapura i te Toa hokohoko purapura, e £2 nga moni i utua ai e ia nga purapura aniani noi, no le tipunga kaore i rite ki nga pura- pura i whakaritea ai, Hamenetia ana te tangata o te Toa mo nga moni e rite ana, mehemea nei i tipu pai, ara ko te utu e £70, hiripa te tangata o te Toa utu ana, no whakatu tenei whakawa. Kua tono te tangata o te Toa ki te Hupirimi kooti. I muri o tenei whawhai a Panioro raua ko Marika kua tahuri a Marika U te whakanui i ona manuao 14 manuao Hou, tere, kaha hoki, pera ano to ahua me nga manuao e 8 i whawhai nei kia Panioro. Kei te whakaarotia tera te Piriniha Wera e haere ki nga wahi o Marika, ko taua haere, he haere manuhiri, a, e whakaarotia ana tera e hui te takatu o te whakaaro o Marika ki le mahi i nga mahi whakamanuhiri i te Pirimiha Weera o Ingarangi. Kotahi tetahi awa nui kei Marika, ko korotono awa, (Crotton river) te ingoa he mea uha apuni, ara he mea tutaki kia rere ai ma roto i tetahi awa ano e hangai ana te rere ki te taone o Nui Oka taone o Marika, hei wai whakarite inga hiahia wai o nga tangata o taua taone, ko te roa o taua tutaki torn o taua whakapuni 216 putu te hohonu ki roto i te oneone te 10 puta te wahi i waho o te oneone o te meana tae ki te mutunga iho o te wai 11 putu Iki te waipuke hui rawa ka tae te hohonu o te wai ki te 32 putu, a ko te ake i te whenua tae noa ki tona mutunga iho o taua whakapuni 53 putu. Na konei i ora ai a Niu Oka i te wai, ko nga Karani wai 40, 000, 000, 000. Kaore he penei hei rite i te ao e kiana, ta te moni ra tau mahinga, he aha ta te whakaaro kau ki te kore moni. Ko te maha onga paki onga kareti e whiti ana i te pereti o Ran ma i te ahunga kotahi hanga te hokinga mai e 4501. A le iwi nunui tana tu noho, haere hoki. Na ko te tere o te haere a te waea e rere nei ki te kawe korero 16, 600, 000 maero i roto -i te tekene kotahi. Ko te tere o te waea uira nei (Electricity) 114, 000 maero i te tekene, i etahi wahi. I nga wahi ra, e tae ana ki te 240, 000 maero i te Tekene. Ko tetahi Purimu rere rangi nei (Balloon) no te Wiwi kua tae mai kei Amarika e ki ana e tataana te Rere atu Koroteera, (Klondike) kua rite katoa nga mea mo te rere. E Id ana e tata ana te mutu o te haere o te tangata i runga tima i te moona, koiara hei kawekawe ki nga wahi e hiahia ai te tangata ki te haere ko te tere kotahi maero i te meneti le tere o te haere a taua Purunu. Na koia tenei nga rongoa mo te tangata me te Wahine e kaha nei ki te kai Waipiro, mau e te tangata e e tupono ana ki tenei mate e haere ki te kimihi hoatu ai i tenei Panui e mau nei i te reo Pakeha nei ka utu atu i nga moni e rite ana mo enei rongoa, a ki te rite ia koe nga tohutohu tera tau Autaia e whakarerea e koe te pirangi atu kia ia. A correspondent of the Sydney Morning Herald says the following is a safe and effective recipe for the cure of drunkenness: —Sulphate of i on, 5 grains; magnesia, so grains; peppermint water, 11 drachms; spirits of nutmeg, 1 drachm. One teaspoon ful of water twice a day. RONGOA MO TE MOKA KAI HUA RAKAU. Ko tenei ngarara he Codlin Moth ara he pena te ahua me te moka, noho ai ki roto tonu i te hua Aporo e kitea ana i te putaputa o te hua Aporo ko te tohu e mohiotia ai na taua ngarara tonu i kai, kia kainga ko nga kakano tonu o te Aporo, ka pau katahi ka
![]() |
7 5 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [5] Te Tiupiri, August 30, 1898 puta ki waho ko te kinonga tena o te Aporo, I kaore i te kore nga hua Aporo o nga takiwa i n ei i te kainga e taua ngarara. Ko taua [ ngarara he mea whakawhanau ki roto ki nga puaa wai o te Aporo, he iti iho pea i te a poko pine nei, ka noho tonu i roto a rahi noa te Aporo, a whai kakano noa, hei kona katahi ka kai i nga kakano, ka puta mai ai ki waho, ka noho ki te whenua a rahi noa, ka mutu Ka whakawhanau ano. Ko te nga- rara tino kino tenei, e kino ai nga hua rakau, ' e kore ai e manakohia mo te hoko. Na he ruihi kino tena ki te tangata na ana nga rakau, kei te kimihia tonutia he tikanga hei whakangaro i taua ngarara. A inaianei kua tupato rawa te Kawana tanga o Nui Tireni ki hua rakau o era moutere e haria mai ana kinga Nui Tireni nei, kei uru mai he ngarara kai rakau ki konei, Inaianei tonu kua tu nga kai whakahaere a te Kawanatanga ki Akarana me Poneke, hei titiro i te painga i te kinonga ranei o nga hua rakau e haria mai ana, ki tu ' kitea kei te nohoia e te ngarara. Ka rukea katoatia ki te moana. He maha nga rongoa e whakamatauria ana, hei patu i taua ngarara i te Kororini Mota. E kiia ana hoki he rongoa pai tenei hei patu i taua ngarara, me etahi atu nga rara e whaka- kino ana i nga hua rakau katoa. Koia tenei —He raima (whakapiripiri tumera nei) kua ' ti te tatari. Kotahi paina ta ara nga peiti pango pani kaipuke nei, engari ko tenei ta e mahia nei, kei nga Whare tahu keehi i nga taone, kotahi pauna topi hopi, ara hipi rewa- rewa tonu nei, me etahi uku whenua nei, koia nei tonu nga mea hei mahi ara hei i whakaranu koia tenei—Me tango mai nga raima ki roto ki te pakete otira he kapa karetini te mea pai, kia hawhe hii i te raima, . ka ranu ki te wai, kia ahua pai ano te pupuru, ! kaua i te Kuteretere rawa, ka mutu tena, ka •riringi te ta, i muri iho ko te uku, me te rari kua pupuru kaua hei tino pupuru rawa, me paraihi pani ki te rakau, ka oti te rongoa te mahi, katahi nga repo o nga rakau hua, ahako heaha te rakau hua, ka tango nga repp rauna noa kia takoto watea nga pakiaka, na katahi ka paru ki te paraihe, timita iho i •te mutunga o nga peka ahu whakaaro ki te whenua, hei panipani, e kore rawa e noho he ngarara ki nga rakau. • Ko tenei rongoa kia 3/- pea te utu mo enei rongoa. Ko te taima tika hei mahinga i tenei rongoa hei te marama o Mei, tae noa ki Akuhata ahakoa • kua tureiti me tiaki tonu tenei wharangi. I ROTO I TE KOOTI WHAKAWA. Akuhata 22. I roto i te kooti i nu Paremata whaka- taua ana e Tanaputu kai whakawa tu keehi a Pihopa kia Paakahaata ara he tono na Pihopa kia uma ia mo te Hikinga a te kau a whara ana ia, korero ana huki nga kai korero he rarata taua kau, engari i kino ai taua kau, no te mahi whiu whiu tonu. He roa nga kupu o u: whakataunga. Heoi whaka- taua ana ki a utu te tangata ana te kau £50, mo te £9 mo nga ruihi. AKARANA, Akuhata 23. He nui te mate kai o nga tangata e noho ana ki nga takiwa o Taupo me Atiamuri kore rawa a ratou taewa, paraoa, e kiia ana he ; Karaka, he tawa, he pikopiko nga kai. Akuhata 23. Ko Meiha Kotiana, te tahi o nga tiati o te kooti whenua Maori, kua whakatungia hei kai whakahaere mo Rarotonga he nui hold tona mohio ki nga tikanga Maori o Nui i Tireni nei, me ona whakahaere katoa i roto i te kooti whenua Maori He nui hoki te koa o TE TIUPIRI mo te pono rawa o te i tango te Kawanatanga ia Meiha Kotiana mo taua turanga mo Rarotonga a e koa ana I hoki ka rite tonu tona whakahaere i era iwi Maori, me una whakahaere ki enei iwi Maori ona ka mahue ake nei i Nui Tireni, ka haere atu nei ia ki te wahi i heke mai ai nga waka o nga tupuna. HE WAEA MAI. AKARANA, Akuhata 23. Kua kitea te Taimana (he kohatu utu nui) ki te takiwa ki Akarana kua tirohia e nga tangata mohio ki te titiro pera, a, e kiia ana he tino kohatu.
![]() |
8 6 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [6]. Te Tiupiri, August 30, 1898* NO RAETIHI. Ko E. P. Chase (Keehi) kua whakawakia e nga Tei Pi o taua takiwa mo tana arahi o kaata kau i te rori o Pipiriki me Waiouru i roto i nga marama e tutakina ana, whaka- taua ana kia utu ia, (I panuitia ano e te TIUPIRI te Pakeha i whainatia ki tana takiwa ano mo te Arahi kaata kau i runga i aua rori. ) KO TE IRIMANA NGAHOU KUA MATE. Ki te Etita o TE TIUPIRI, 2 Akuwhata, 98. Tena koutou. Ko to Komiti te hunga whiriwhiri katoa Amine. Ehoa utaina atu te matenga o tenei o tatau whanaunga, ki runga ki TE TIUPIRI, hei mau atu mana ki nga pito e wha o to tatau motu. Tenei tetahi Kaumatua rangatira no ngati Hine- manu ko te Irimana Ngahou he taina no Winiata te Whaaro no te 1, onga ra o Aku- whata, 98. I te 4, onga haora o te ahiahi nei i wehe atu ai ia matau, he nui te pouri. te aroha ia matau i runga i tona wehenga atu ia matau, he kaumatua mahaki aroha kaore ana kino ki ona Hapu a haere noatu ia ia matau. Na ko tenei kaumatua he kaumatua e pangitonutia ana e te mate i nga wa katoa; a ku pau ia ia te rapu nga matauranga takuta Pakeha, me nga tohunga Maori, ia Maehe kua hori ake nei, ka korerotia e Wi Pere nga mahi a tetahi tohunga Maori kei Turanga, ka rongo ia katahi ia ka haere ia ki te Kawe i tona mate kia mahia e taua tohunga Wahine i mahia nei a Taitoko te Rangihiwi- nui, i tona taenga mai ki taua Wahine me ana tamariki me ana mokopuna i te Hakete wahi o Maraekakaho e noho ana ratau, he nui tona pai i tona taenga mai, te hau ora o tona tinana, ka meatu ki te whaereere me ona tamariki me haere tatau kia kite i taku tuakana ia Winiata te Whaaro, i Mangaone o Taihape nei ratau ko ana tamariki me a raoa mokopuna e noho ana, i te 5 Hurae nei ka tae mai ki te kainga i to raua Hapu ia Ngati Hinemanu, he nui te pai o tona ahua ia ia i tae mai ai, i te 7 onga haora o te ata ka pa mai tona mate i te 4 onga haora o te ahiahi ka mate ia, kore rawa matau i mahara tera ia e mate, i pena tonu tenei matenga tangata, me te mea nei he mea patu na te tangata te ahua. Na e kui ma, e hine ma, e tama ma tena koutou te aroha ki to koutou matua ki to koutou Tipuna, kua mahue ake nei koutou ona uri ki tenei ao. E Hine ma e tama ma tena ra koutou ma koutou e mihi mai ki to koutou matua ki to koutou, tipuna tenei kua wehe atu ia matau i tenei ao, kua haere atu ki te wahi i ona tipuna i ona matua me ana tamariki Mokopuna hoki, e noho mai. ra i te kainga i whakaritea e te Atua mo nga pera. Koia tenei te tatai o taua Kaumatua Tamaiti, Kahungunu, Kahukuranui, Rongo- maitara, Kahukurairirangi, Huri papa, te ao pakiaka, Rongomaipuku, te Ohua Kee, Tute mohuta, Punakiao, Hinemanua te ngahoa, te Pua o te rangi, te ngaere i terangi, te mo re tapiki, kinokino, te Irimana, te Kiriwai, Motuhia. Na Tamatea, ano ko Ruaehu, Ruawhakatina Tararahiri, Punua, tukorona, Tamaapou, Whitikaupeka, Irokino a Tautahi ia Hinemanu, te Ngahoa. Ara atu ano te nuinga ona whakapapa kaore e taea e au i naia nei. He Waiata tangi tenei na matau mona. I taona ahau e koro kite umu ware- ware kia ware ai aku nei mahara, e mahara noa nei i te rau o te rangi, e ai te koura maunu i te waru e i. E hara e koro era nga mate i te mate hou he mate tawhito tonu te hanga makere ki te ngahe ngahe te whare pau i te ahi, te taka i runga i te rakau, te rere i te pari, te mate i te puta kakari o mangatoetoe, me poroporo e iri haere atu ra koe oti tonu atu. Heoi be nui noatu nga waiata tangi i tukua mai mo tenei tupapaku i te mea he takiwa raruraru tenei no te tamaiti nei, ki te pikau i nga pekaunga onga Paremata e rua nei, no reia ka waiho i konei te mutunga kei te kapi ite pepa nei i nga korero o nga Paremata nei.
![]() |
9 7 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [7] Te Tiupiri, August 30, 1898 NGAWAKA WHAREHUIA. Ngawaka whare Huia tetahi onga Kau- matua o ngati Raa, kua mate i te 26 nei, ko i taua kaumatua he tangata e paingia ana e ona hapu e ngapoutama e ngati Paa, i runga i te marae, me te manaki tangata, koia tetahi onga kaumatua nana i whakaae te ture a te kaitiaki o te katoa i te hui ki karatia, a i mea ia ka tahi ano te ture o te kaitiaki te ture e pai ia kia taka nga whenua o ngati Paa ki raro. Heoi e hoa ma ko nga kaumatua tonu tenei nana i tau- toko te ture a te kai Tiaki, me nga whaka- tika a te hui i tu ki karatia wahi o Whanganui mo Ohotu Poraka, ko Haimona te ao oterangi to mua muri mai ko Harihona Wereta, muri mai ko Meiha Keepa, muri mai ko Mei Mareata Ripeka, muri mai ko Ngawaka Wharenui enei katoa kua wehe atu ia tatau inga tangata o Whanganui nei, na he patai tenei he aha ra i penei ai te whiu kia Whanganui e tangohia nei ko nga kau matua anake o tenei awa i roto i enei marama e toru nei, hei te patai. Na haere atu e koro koutou ko hoa ki te kainga tuturu i oti i te kaihanga mo tatau i te ao nei, e ai tana kupu nana i homai, nana ano i mauatu, haere e koro haere i te mea kua tutuki o koutou ra me nga kupu kei a koutou, me nga mahi ma koutou, waiho ake. a muri nei ma ratau e kuhu ake ia ratau ki roto i nga urua i mahue ake nei ia koutou, haere haere i te ringa o aitua te tangata kaore nei e taea te ngaki te mate o taua pakanga, haere ki nga iwi ki nga hapu ki nga tipuna ki nga matua ki nga tuakana me ona titini kua hori atu i mua i a koutou haere ki o hoa korero ki o hoa noho haere o nga ra ia koutou. H. T. W. TE MAHI MO TE TANGATA KARAITIANA. E ki ana a Paora i tona tuhituhi ki nga Epehi "He mahinga hoki tatou nana, he mea hanga i roto i a Karaiti Ihu mo nga mahi pai, i. whakaritea e te Atua i mua hei haererenga ma tatou " na reira me ata ui te tangata ki te mahi i whakaritea mona i roto i a Karaiti Ihu, haunga ra nga tikanga mona ake ara, te whakapono me te ngakau ma, engari te mahi mo te Ariki, mehemea ka ata titiro tatou ki nga kupu poroporoaki o te Karaiti i a ia e kake ana, ka kite tatou kotahi tona tino kupu, ara, me haere ana akonga ki te ao katoa, kia meinga ai e ratou nga tangata katoa hei tangata karaitiana, e hara i te mea mo era anake 5 rongo ra ki tona reo enei kupu, engari mo era katoa e whakaae ana ki a Ia hei Ariki mo ratou, no aua wa a tae noa ki tenei ra, he kupu ora hoki nga kupu o te Karaiti, e kore e tawhito, me te puna nei e pupu tonu ake ana nga wai, a ahakoa i inu nga whakatupuranga o mua mo tatou ano aua wai. Ko wai tenei te Karaiti e whakarongo ai tatou ki aia ? Koia ra te Tama o Ihowa i hae re mai ki tenei ao ki te whakapuaki i ana kupu i ona tikanga i tona aroha nui e kore ai ia e pai kia mate te tangata; engari kia repeneta, kia ora, a mo taua mea 5 haere mai a Ihu a tuku ana Ia i Aia hei. Patunga tapu, kia marama ai te tikanga e muru ai Te Atua i nga hara o te ao a, i ata whakakitea tona Tamaititanga i te mea i whakaarahia ia i te mate; a tenei i haere ana akonga a oti noa i a ratou te mahi o ia tangata o ratou, me a ratou akonga i pera ano a tae noa ki enei ra, a i naianei kua 500 miriona nga tangata e mau ana i te ingoa Te Karaiti, a kei te kaha tonu te whawhai ki te atua o tenei ao, kei te kukume mai nga pono- nga o te Karaiti e ona herehere kia watea ai , ratou i roto i a Karaiti Ihu. A mo ia tangata mo ia tangata o tatou te whakaarokore te mangere ranei; i mea hoki a Ihu, "Te tangata ehara i te hoa nohu, he hoa riri ia ki au; te tangata kahore i kohikohi tahi maua, titaritari ana. " Matiu, 12. 30, kia pera ra ' tatou me nga akonga i whakahaere ra i o ratou mea katoa ai uru tapatahi ki taua matu nui. a whiwhi ana ratou i te karauna, me ta Paora i ki ra "kua wha- whaitia e ahau te whawhai pai, kua omakia , taku omanga, kua rite ia au te whakapono, i nga wa i takoto ake nei ka rongoatia mai moku te karauna o te tika, e homai ki ahau i I taua ra e te Ariki e te kai whakarite tika o te
![]() |
10 8 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, August 30, 1898. [8] Te Tiupiri, August 30, 1898. whakawa, " 2 Timoti 4. 78. Na reira e hoa ma kia ka kama tatou ki te mahi o te Karaiti, ara, ki te akiaki tonu i nga tangata katoa kia whakaae ai ratou ki a Ihu hei Ariki, hei kaiwhakaora mo ratou, kia whiwhi ai tatou me ratou i taua mea nui i te oranga tonutanga kua homai nei ki a tatou i roto i a Karaiti Ihu. Na P. H. P. PORANGAHAU, Akuhata 23, 1898. Kia te Whatahoro, Etita o TE TIUPIRI. Tena koe. Me to Kamupene katoa mau e uta atu e nei korero hei kawenga mate tamaiti nei kaore e nui rawa he whakamiharo tonu no te ngakau mo te pai o te whakahaere me te whakanoho mai hoki ingoa korero mai o tawhiti ara inga rongo mai o te pakanga a Merika raua ko Peina kaati e. E hoa ko te tino korero ina hoki kai te rapu tonu tatau te Iwi Maori inga tikanga o roto i te Pire o te kawanatanga ina hoki kake rapu aia Iwi a ia Iwi i te ora inga tikanga hoki o roto i te Pire nei ko etahi Iwi kaite whakatu ko e tahi kaite whakahinga kaati. Ko matau ko tenei Iwi kaite titiro ano ki nga tikanga o roto i te Pire nei kitea iho e matau kore rawa he niho tunga i roto he niho koi anake kaati ko matau kua haina ki te taha turaki na i te Poari ko te kaute onga tangata kua haina 94. Ki te Turaki ka rautu nei aku kupu kia ora koe mete Kamupene katoa. Waimarama Hawaikirangi. PANUITANGA He nui te pouri o te Kamupane mo nga Pepa a nga tangata e ngaro ana, Tera pea e riro ana i nga Maori i roto i nga Poutapeta ko nga tukunga atu kei te rite tonu ki nga ingoa onga tangata tango pepa i roto i te Pukapuka a te Kamupane. Heoi ano ko to matou pouri, ko te ngaro i roto i nga Poutapeta Kapai hoki te Kamupane ki te whakakapi i nga Pepa i ngaro ina tukua mai nga pane Kuini, hei utu mo te tukunga atu. WAATA HIPANGO, PANUITANGA. Ki nga tangata e tango TIUPIRI ana. A e • utu ana hoki ia ratou TIUPIRI. Ko nga hereni e tukua mai ana mo TE TIUPIRI, me tuku mai ma roto i te Poutapeta, kaua hei tukua mai ma roto i te waea, he nui rawa te hereni e riro ana i tera huarahi. Me whakamau mai ki runga ki toku ingoa me nga reta e ahu mai ana ki ahau mo te • TIUPIRI: Ara me penei, WAATA HIPANGO, Box 93, Wanganui, He kupu tuturu tenei kia koutou. Tuarua: —Ko nga tangata e tono pepa mai ana mo ratou, taihoa e utu, me tuku mai nga pane Kuini ara me penei—mehemea mo te ono marama e 27 nga hawhe kapa pane Kuini. Mo te tau e 54 nga hawhe kapa pane Tuatoru: —Me mahara mai nga tangata i tango mo te hawhe tau ki te tuku mai, ia. ratau hereni E kore e whakamutua te tae atu. o te Pepa, ki te tangata ina kore ona kupu. tutaki i te rere a te Pepa ki a ia. Me te tono ano kia utu. Na e hoa ma koia tonu nei te ritenga mo to tatou Pepa a kia mau tonu mai hoki koutou ki tenei ritenga. WAATA HIPANGO, — TATINI, — KEI RAWAHI MAI O TE WHARE PUREI. E mohio ana e au i konei nga Toroa, nga Kapata, nga Tuuru, nga Peeti nga Whariki, me nga mahi katoa e tika ana, mo nga. whakapaipai Whare. Me nga hanga Kawhena tupapuku ka mahia. paitia e au i runga i nga tohutohu. Haere. mai tirohia nga rawa o taku haapu.
![]() |
11 9 |
▲back to top |
![]() |
12 10 |
▲back to top |
THE JUBILEE Whanganui, August 30, 1898. TE TIUPIRI. NA RONGO MAI WHAKATATA — PAORA ME ONA HOA — (PAUL & Co. ) HAAPU KAKAHU I TE PITO O TE - - PIRITI. - - Kei au nga tino kakahu mo ia ahua mo ia ahua, Te Huru Kaingaru, Paraikete, Horo, nga hutu kakahu, nga kaate. Nga kakahu Wahine, o ia ahua. E meiha ana au i nga hutu tino pai rawa. Haere mai ko nga po tenei o te Takurua me te powhiriwhiri ano ki te ringaringa kia whiwhi ai koe. o o HUI PARAKI, KAI HANGA WATI. E hoko ana i nga Runi Taiman, me era atu ringi, nga wati koura, me nga wati hiriwha, mo te moni iti rawa. Toku haapu ki runga rawa atu o te Pautaetae, KURUMUPIRITI, -KAI HANGI ROHI KEKE. — E mohio ana nga Maori ki toku haapu kei te taha ki Putiki. TIMI HURU, —PARAKUMETE. — Kai hanga Kaata, Paki tino pai kaha, Kai Haeana Hoiho, Mahi Parau. I rawahi atu o TE TIUPIRI. P. W. IUA, ME ONA HOA KAI WHAKAEMI TAONGA. HE Hutu mo nga tane, me nga tamariki. He nui te paraikete o ia ahua. Nga hooro papa Nga piwhi, me nga hiraka, nga Kakahu mo nga wahi wahine, me nga Kotiro o ia ahua nga potae o ia ahua. Haere mai, he iti noa iho te utu. Pataia, He tino pono tenei korero ? TE TINO TAKI OTE MOTU TUARAKI. E EKE ki runga i te whenua e eke ki runga i te whenua e tama ma. Nga whenua whare me era atu mea e hokona mai ana. Ehokona atu ana kite tangata. Ko nga tono katoa ka whahaotia paitia e au ' P. RANANA. Timuaki Whakahaere, Awaniu Tiriti Whanganui GET ON THE SOIL YONG MAN. GET ON THE SOIL Great Northern Road Agency. Properties Bought and Sold. Commissions of all kinds executed. P. LUNDON. Manager. TARAMANA ME TE TAMA, TE WHARE RINO I RARO MAI O TE —POUTAPETA. — Ki te hanga Whare koe! Tenei nga mea e rite ana. Ki te hanga taiepa koe! Tenei nga mea e rite ana. Ki te pupuhi manu Kararehe koe! Tenei nga mea e rite ana. He tangata he wahine marae koe! Tenei nga tini tini mea e rite ana. Hopukia te taima! I te wa e iti ana te utu mo te moni. J. H. TENETINI KAI KATIKATI MAHUNGA. E hoko ana ahau i nga paipa mo te utu iti rawa, he pena ano hoki mo nga tupeka Tikareti, tae noa atu ki era atu mea.