Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 26. 28 June 1898


Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 26. 28 June 1898

1 cover

▲back to top




THE JUBILEE.



Maori Newspaper



No. 26   Vol 1



TE TIUPIRI







JUNE 28, 1898. WHANGANUI. HUNE  28, 1898.



SMITH & MILLWARD



FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS

AGENTS.



COAL AND PRODUCE MERCHANTS



TAUPO QUAY, WANGANUI.



Telephone, No 96   P. O. Box 60



TE METE ME MIRIWATE,



HE kai tukutuku taonga i runga inga Kaipake

Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute



Me te hoko nui i te waro, me era atua mea.



TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI.



Nama o te Terewhono, No 96.

        Namama o te Poake o te Poutapeta No. 60.



KARAITIANA ME NUMANA.



Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite

haere o tenei wa, me tango koe i nga hu o 



KARAITIANA ME NUMANA.



Awanui Tiriti o, Whanganui.



If you want to 

                  march with the Times,

                              wear

CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS.



Avenue, Wanganui.



2 contents

▲back to top

3 1

▲back to top
Vol 1. ]    Tuesday, June 28, 1898. Hune  28, 1898. [No. 26

           PANUITANGA.

Ko  te utu mo te Pepa nei, te 12 6 mo te tau; e <

    7/6 mo te hawhe tau.

    Ka  tukua atu  he Pepa  ki te tangata ki te

    wahine e tono mai ana. Kia marama hoki te

    whakaatu  mai i te kainga me te Poutapeta. 



                     

 Amerika me  Peina.

                                                   

  

         TE PAKANGA.



   E kiia ana e rua nga manuao whawhai o

Merika  i mate i te hokinga tuaruatanga ki te 

 pupuhi i te pa o te Paniora ko Kuanataina

te ingoa.

, Hune 11.

  Kua  tae i te manuao o Merika nga rauna

 kariri e 3, 000 me nga raiwhara pu e 400, ma

 nga hauhau o Kuipa.

   Kua  pa te mate kai ki Tatiako. E  20

 Kapa te utu mo te ringa ki i te piini. [E rua

 nga manuao o Merika kei te pupuri i te taha

 whakararo o Kuanatome, e 40 maero i te

 taha o Tatiako].

                           Hune 12.

   Te kapu a Atimara Hamahona ki te Ati-

 mara Kawarehi  (o Peina) mehemea ki te

 tukitukia e te Paniora ona manuao i roto o

 Tatiako (ara ko ana manuao o Peina kei roto

 o Tatiako  e tutakina ana e nga manuao o

 Marika kaore e puta mai) he mea na Nga-

 panioro  kia kore  ai e mau   herehere ia

 Marika, ka keremetia ano i runga i nga ture

 whawhai, ka whakaritea ano nga utu o ia

 manuao  o ia manuao, hei utu mai ma Peina

 kia Marika.

   Kua  tukitukia a Kuanatame e nga manuao

  o Marika, tekau matoru nga haora o raua e

  riri ana. Konga hoia manuao i eke rawa ki

  uta, tokowha i mate, ko nga toro kua ngaro

  atu, ko to ratou Keepa  kei te akau o  te

  moana, kia riro ai ma nga manuao ratou e

  tiaki.

  Kotahi te tima no te Ingarihi kua mau i

nga manuao o Marika, e hari waro ana mo

 nga manuao o te Paniora.

   E rua haora e puhia ana e nga manuao o

 Marika a Tatiako. E  ki ana  te Panioro

 kotahi te punui a Amarika i whara tae atu

 hoki ki nga kaipuke.

   E wha nga manuao a Tiamana e 3000 nga

 hoia heramana o runga kua tae ki Piripaina,

 kaore i te mohiotia tona take i haere ai ki

 reira.

 TE WHAKAARO A TE TAHI ATIMARA.



   E  ki ana Atimara Eriota o Ingarangi i roto

 i te tahi Nupepa o Nui Ioka, ka pa enei tohu

 ki te whawhai a Peina me Marika: —

   Ki taku mahara ka tukua e te Panioro nga

 pa o Hawana ki nga manuao o Merika, me

 te tuku hoki i nga hoia kia eke mai i te taha

 tonga o taua Moutere, ma te piwa kowhai

 ratou   e  e   whawhai   (ko  te   mate

  nei kei taua Moutere, ko nga iwi ano o taua

  Moutere kaore e pangia e taua mate, he mea

  hoki kua pangia ratou e taua mate) na ma

i reira a Peina katahi ka tahuri ki te hoa riri,

 engari mo Hawana kua mohio au kua mate i

 te kai; na taua tutakinga hoki i pa ai he

 mate ki nga hoia o nga pa. Na katahi nga

  manuao o te Panioro ka haere mai he whaka-

  ora, hei konei ta raua riri i waho i te moana.



  HE TIMA ATAWHAI NA MARIKA.

   Ko Toreihi te ingoa o te tima nei, a he

i mea  pa hoki i roto i te riri. He tima tenei

, hei atawhai  i nga tangata i tu kai a kiri

  ahakoa  no  merika, no era atu  iwi ranei,

 kua oti a  roto te mahi  te whakanoho-

  noho he  peeti takotoranga nei e 500 aua

  peeti, me te nui atu hoki o era atu moenga,

  nga rongoa nga tuuru a nga takuta, me te

 i tini kai ma nga turoro, mo nga tangata i tu

  kai a kiri i te mataa he maha nga wahine

  tiaki, ko te tima nei ka whai i roto o nga

  manuao  e haere ana ki te riri.

4 2

▲back to top
Jubilee, Tuesday, June 28, 1898. [2]              Te  Tiupiri, Hune 28, 1898

  Ko      tona     peita     e    rereke

ana  i  o   era  atu  kaipuke  me   tona

teitei hoki  ki runga o te wai, kia kitea atu

ai ina tu mamao mai, ka rere ano tona haki

i te maahi he whero he ripeka te tohu, kia

mohiotia ai ia. He tino tikanga hou rawa

tenei, katahi ano ka kitea. Na i te wa e riri

ana ka tu noa ma ia i Tawhiti, ki te mutu te

 te whawhai, ma era manuao e hari mai nga

 mea i mate, me  nga mea i tu kai a kiri, ki

 runga ki aia, ma ratou e tanu nga tangata i

 mate, ma   ratou e tiaki nga tu  kai a kiri.

 Mehemea ki te mou he kaipuke a te hoa riri

 a ki te totohu ranei; ka atawhaitia o ratou

 tangata mate.



   Tenei ano te tahi o nga tima kei te mahia

 kia pera ano me to runga ake nei. Na

 Marika tenei mahi.

    Foreign News.





        I RARO I TE WAI.

                  NUI IOKA, Aperira 17.

   No nanahi i whakamatauria ai te tahi poti

 ruku i raro i te wai, kote roa o te rukunga

 kotahi maero me te hawhe. Kote ahua ote

 hanga o te poti nei, penei te ahua i te wera

 ika nei. I te rangi i whakamatauria ai nui atu

 nga  kaipuke me nga poti whakateretere nei,

 i haere  ki te matakitaki. I te rukunga

 kaore rawa he ngarungaru ote wai, te koropupu

  ranei ote wai, heoi ano te kitenga atu i te

 rukunga, kia ngaro iho kore rawa e mohiotia

 tona haerenga me  te wahi e puea ake ai

 He   nui atu  te whakahari ote iwi ki te

 tangata na ana  i kite i mahi, me te tino

 mohiotia hoki e te kawanatanga e tino tika

  ana. Ko  te ritenga o tenei poti, hei poti

  topito whawhai nei heoi nei tana riri kei

  raro kei te wai, ara kei te turanga o tangaroa. I

  panuitia ano e te TIUPIRI te tahi poti rere

  amanu hei whawhai iho i te rangi. Na ka

  rua enei taonga nunui.

          E 3000 MATA.



  Tenei hoki te tahi pu kua oti, e toru mano

mata i te rerenga i te meneti kotahi; tere

tere tonu ai te pakupaku. He rau mataa pea

ki te tunga ki te tangata kotahi ka hinga ai



       HE ARAI MATAA.

  Tenei  te tahi arai mataa ina haere ki te

whawhai, ko taua mea he tiira haeana nei he

mama  noaiho ki te hari, ki te whawhai ka

 whakaturia ki mua hei arai mataa, he koro-

puta ano kei aua mea hei puhanga atu.



  TE AROHA KI TE RAWAKORE.

   Ko  Rotaera (te tahi tino tangata whai

 moni kei te ao nei) ko nga moni e £8, 000

 i riro mai ia ia i te wini tanga o tono hoiho i

 te Reihi i Parihi kua tuwhaina e ia aua moni

 ma nga rawakore.



      NGA UTU MANUAO.

   Kua  puta te whakahau a te Tino  kai

 whakahaere o nga manuao  o Ingarangi a

 Roori Taare Puretiputu kia whakapaua nga

 moni e £25, 000, 000 hei hanga i nga mamao

 whawhai e 21, e 24 nga manuao tere te rere,

 e 50 nga poti Topito.





  NGA RONGO KORERO O TAINA.

                  RANANA, Hune 10.

   I roto i te Paremata i Ingarangi korero

 ana Raiti Honore Katanga mehemea ki te

 tukua mai e Ruhia ona hoia ki te raorao o

 langatiti (i Taina) i runga i te kore mana i

 tonoa tuatahitia ki nga tainamana; he tono

 pakanga tona tikanga. Mehemea ki te pera,

  ka tahi ka tukua atu nga manuao o to Ingarihi

  ki te tiaki i ona wahi i reira.

     \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_

          TURANA.

          \_\_\_

  Ko te Iwi nei ko Tawihi (he mangumangu)

  kei te horo haere atu (kei te takiwa o Ihipa

  tenei whawhai). E 20, 000 nga hoia Ingarihi

  me nga hoia Ihipiana, ka kokiri ki te whai,

  hei roto i nga ra o Akuhata haere ai.

5 3

▲back to top
 The Jubilee, Tuesday, June 28, 1898. [3]              Te Tiupiri Hune 28, 1898

           RUHIA.



   Kua tae mai  te korero whawhaitia e te

 kotahi mano hoia lukomana, nga hoia e

 300 o Ruhia e rua tekau i mate rawa, ko

 taua iwi i horo, a mou iho to ratou ranga-

- lira.

   Whakaaturanga.



     (Ko nga korero ano o te hui ki Papawai).

  ERUERA TE KAHU—Taku  korero ko nga '

 korero a Tomoana, i te marae, ka rukea ana

 rahi, tuarua. Ka haere ia. Na  e hoa ma

 he pana tonu te Poari nei ia Waikato. Ko

 te kupu anake ki atu haere e hako. Mo

 nga Whanganui me  Tuwharetoa kaore i ki

 mai i Whangaehu me Whanganui kia Wai-

 kato kai runga koutou i te Poari nei. Kaati

 me  titiro atu tatau ki nga mate o te kotahi-

 hanga ehara i te mea na te tangata komou

 tono kia tu hei ateha hei aha atu hoki. Ku

 Taitoko  mate kau  atu ia kaore ia e haere

 ana i runga i te whakahaere a etahi tangata

 rangatira heoi ano ko tika ko te tika anake

 neko ana te whare i te 4 p. m. ki te 7 p. m.

                                7 p. m.

 Tamahau Matupuku

   Ko  taku kupu me whakahaere te Pire.

   PARATENE  NGATA—Ki   taku titiro, kua

  takoto ta Waikato, a e takoto nei hoki te

  Pire a te kawanatanga  i o  tatou aroaro.

  Kaati ko taku kupu ko nga aue e auetia nei

  e tatou i te tau i te tau ahakoa kaunihera

  aha ranei me uta ki tenei Pire, i runga i te

 mea na te kawanatanga tonu hoki i homai ki

  tatou aroaro, a kaati mahia i runga i  ta

  tatou i whakaaro ai. Ka mutu ka korero ia

  kia whakakotahitia nga Iwi Maori katoa kia

  kotahi te mana ko te Kingi Maori engari

  kaua e wehea  tatou i te kawanatanga o te

  koroni engari kati tonu mehe mea hoki ki te

  rapu te motu tera e taea te whakatopu a tatou

  tikanga katoa.

   HEREPETI RAPIHANA—He whakaatu naku

  ko oku teina, tuakana ko te Kingi ko te

  Iharaira i roto i tenei kotahitanga. -..

   Mo te Pire nei kaore aku whakaae whaka-

 kahore ranei. Ko te mea  kei te tu tonu o

 tatou mema i te Paramete ko te Mana o te

 taha kia matou e turaki tonu inga Pire a tenei

 kawanatanga. Ko toku tae mai ki konei ko

 nga whakahaere  a te kawanatanga o  te

 kotahitanga Anake, kaore mo te Pire.

   R. REWETI—I  tu ki te korero tautoko i te

 Pire i runga i te mea he here inga whenua te-

 mea nui o roto o taua Pire kia Wawe te toe

 nga whenua e rere tonu nei inga ra katoa ki

 te moana. He  roa ana korero heoi i runga

 i te mea koia tonu te kai tuhi o enei korero

 kaore hoki e taea e ia te korero me te tuhi-

 tuhi hoki.

   RAINERA WHARERAU—I korero ia i nga

 mahi a te kotahi tanga mai o te timatanga

 tae mai ki tenei ra, heoi ki tona titiro kua tu

 Mokemoke  taua tu i runga i te mea kua eke

 katoa ki runga  i te Pire nei kaore  nei e

 marama ia au ia Ngapuhi no te mea ka riro

 nga whenua papatupu o tatou tupuna ki raro

 i te Poari, kua mate te ahua o tatou tupuna.

 No te mea e 800, 000 nga eka whenua o Ngapuhi

 e takoto papatupu nei. Ko   taku mahara

 hoki waiho atu mana e pahi  atu taua Pire.

 A  ki te kite nga Iwi o tatou i te pai o taua

 Pire ina pahi ma  ratou e tango mai. Ka

 watea ahau. Ko  taku pouri ko te homai

 Langa  ki roto ki te whare o te kotahitanga

 pahi ai a ka eke ki runga ki nga Iwi katoa, kei

  pouri mai ki aku korero tenei ko a te kuare.

   TE UAMAIRANGI—I   korero ia mo nga

  kirihipi a te kotahitanga i whakatakotoria te

  kupu a te kotahitanga ki te Kauhanganui kia

  haina a te Kingi i aua kirihipi e waru kaore

  i pera kaati he hapa ienei ti taku titiro. I

  korero hoki i te taenga onga Iwi nei ki te

  hui ki Waikato me  te hainatanga i ratou

  ingoa ki nga kupu i oti i reira. Na he mea

  naku me timata he korero ma tatou i tera kia

 mutu ko te Pire nei.

  TARAUA  UTIKU—I   korero ia mo tetahi

  Pitihana i mahia e etahi onga iwi o te Tai

 Hauauru i te matenga o Maraenui whakahe

 i te poari engari kia purutia nga whenua o te

i Iwi Maori. I tukua ki te kawanatanga kaore

  ano matou kia mohio, kua pehea te rahi atu

  ana korero.

6 4

▲back to top
  The Jubilee, Tuesday June 28, 1898     [4]              Te Tiupiri, Hune 28, 1898

    WI PIRE —Mo te kupu a Raniera ka mate

  nga papatupu. Taku kupu ki te pai ia me

  kape nga papatupu Id waho tirohia iana i te

  rarangi 11. o te Pire.

   POROKORU PATAPU—E tautoko ana ahau

  i te korero a R. Reweti kua korero nei mo

  nga korekore mo te Pire nei me ta Waikato. I

 korero hoki ia ara i whakama rawa ia mo te

  kupu a Whanganui kia Waikato i Whanganui

  &c., &c. Me tana whakamarama hoki i te

  mangere o te kotahitanga ki te mahi i nga

  mahi i hanga e to tatou kawanatanga  e

  Taitoko  ara te kohi  moni   i te  Tiriti

  ki Waitangi £10  pauna i takoto i aia, i

  Rotorua; £10 i te Kauhanganui £50 pauna,

  kuia nei te huarahi  i Korero ai ia e oti ai a

  tatou mahi. No reira i mahara ai ahau me

 mahi  tatou i tenei mea. Koia taku kupu

 apiti ria ta Waikato hei mahi ma tatou.

   HOANI PUIHI—He  whakaatu naku ko toku

 Iwi ko Muaupoko he Iharaira. Heoi he roa

  ano ana korero, tetahi o ana kupu ki te kite

 au ka rite te haere a katoa ka mohio ahau ki

 tetahi maku ki te kore, kaore kau.

   TAMAIWHAKAKITEA—Taku  kupu te kupu

  ta Taitoko e takoto i roto i te whare nei no

  te tau 1896. Waiatatia ana e ia taua kupu.

   TANATI TE PIWA—Taku  tae mai ki konei

  he whakahe he whakaae i te Pire nei. Taku

 whakahe  no mua   mai ano   Ko  taku

  whakaae no naianei. I penei ai V ua whaka-

 ae  hoki etahi o tatou he Maori. Kua

 whakahe  etahi he Maori ano. Engari he

  rahi atu ana korero.

    PENE PIRERE—Taku  tu ake he tautoko i

 te Pire nei ko te take ko nga whenua katoa

  o toku takiwa mai o te 1882 ka timata te tere

. i te wai. He mahara naku i runga i taku

  titiro ki te ahua o te Pire nei ma konei pea

  e mau ai.

    TE  METE RAUKAWA  (Ngaiterangi)—E

  tautoko ana ahau i te korero a R. Reweti e

  rua nga take e tenei whare me tenei kupu

  me  whakatikatika katoa aua take e rua e

  tatou ara me whare kauru atu o tatou Mana

  Maori. Tetahi o aku kupu e manawapa ana

  ahau mo to tatou Honore mema (Wi. Pere)

  e hanga nei i ana korero mo te Pire nei, no

  te mea ko taku mahara me waiho ma nga

  Iwi e hanga  heoi mana  ko te hari ki te

  Whare.

   WIKITORIA KEEPA—E   tautoko ana ahau

 te korero a taku tane me ta taku tungaane a

 Porokoru no te mea ko te mutunga tenei o te

  haere a taku papa i te ao nei ko te Pire. I

 penei tana kupu e pai ana te Pire engari me

 whakatikatika  E  takoto nei taku whaka-

 tikatikanga. Me   tahuri hoki tatou ki  te

  tirotiro i ta Waikato.

   Ko TE WHAKAMUA—Te take e takoto nei

  i o tatou aroaro ko ta Waikato me te Pire.

  Ki te rite ia tatou ko tetahi pai tonu, ko

  tetahi pai tonu.

   TATANA WHATAUPOKO—Taku kupu kaore.

  au i haere mai mo te pire nei i te tuatahi mo

  te whakarongo i te kotahitanga o nga Iwi

 kua eke mai nei o te motu. No te mea ke

  te pire nei he mea hou. No reira kaore e

 pai kia mahia ko te mea hou  engari rae

  tahuri ki te whaka kotahi i te Kingi me te

 Whiti no te mea  koia nei nga tangata kei

  roto ia tatou kua waimarie nei ki te uru mai

  ki roto ia tatou, ho te mea ko te mea tika

  tenei kia kotahi te motu katoa. Ko te Pire

  nei e tapahi ana ahau mai o runga tae atu ki

  raro, engari me hoatu ko a tatou ake, me ta

  te Kingi e takoto mai nei i te Paremete.

   TEIRA TIAKITAI—He  mahara naku kua

  pau katoa nga korero anga Iwi nei kia tahuri

 tatou ki te whakarapopoto no te mea  kua

  toru enei ra e korero a Iwi nui ana. Engari

  kanui taku whakapai ki nga korero anga

  Iwi kua korero nei



       (Tenei ake te roanga o nga korero).





          HE RETA.

     (He mea tango mai no te Pukekihikurangi).



                Putiki Whanganui.

        Ki Te Puke Ki Hikurangi Nupepa

   He ahakoa kua pahure te taima e tika ana nga

 kupu o tenei ohaoha Hape Nu Ia kia whakahuatia i

  runga i te tau hou o tenei taonga ka Marewa atu

 nei i tenei ra, koia ka hoki ki taua mihi nei, he

i Hape Nu Ia kia koutou, tane, wahine, tamariki, i

i runga i te hari ake o te ngakau, ka pahore te

  tinana ki tua o te tau tawhito, i runga hoki o te pai

 ote Atua, ki a puta o tatau tinana ki tenei tau hou

  e timata atu ana te whanui haere onga ra kawe ano

  tatou i mohio noa he aha ranei nga mea ka tupono

  mai, kia tatau i roto i tenei tau hou. kote riro atu

  ranei o etahi o tatau i te ringaringa o aitua ako te

7 5

▲back to top
The Jubilee, Tuesday June 28, 1898. [5]             Te Tiupiri Hune 28, 1898

waha ranei tatau i nga pikaunga taimaha o te ao, e

rua enei kupu kei te tapaae mai i mua o tatau aroara.

  I hua hoki ahau, te kai tuhituhi tera e parea nga

whakaaro, a o tatou tupuna, a tera hoki tatau e kimi I

atu i te mea kei te takoto mai i mua o tatau aroaro, ]

a nga mea ranei ma tatau ake e whaihanga, heoi no

te putanga ki nga kupu nga Kaumatua, heoi puta 

ana te aroha, tangi ana te ngakau mo ratau i mate, i

kua ora, mo ratau i ngaro kua kitea, ina ra te ora ko

te Kotahitanga e rapu nei te ora mo te motu, na i

runga hoki i nga whakaaro onga kaumatua, i oti ai

ia ratau te hanga he pa, no muri i heke atu ai ratau

ki e te po, e tu mai ra taua pa i Ingarangi ko tona

Ingoa ko Te Tiriti o Waitangi; ina tatou e waewae

atu nei te huarahi kia tae atu tatou ki taua Mana o

ratau, i te mea kua tata atu tata: te kite ia ratou

te mohiotanga ano o te kai tiaka i te tatau o to ratau

pa. Ina nga mokopuna a nga kaumatua, te haere

atu nei kia kite ia ratau, katahi ka tukuna mai he

uira, he whatitiri, he ua, a he hau nui whakahara-

hara, a ngateri ana te whenua, a ohorere ana te

mauri o nga mokopuna a tirotiro kau ana ki etahi

rakau hei whakaruru, a noho kau iho ki raro ki nga

rakau a ka pewhea ai tatau te kite i tu ratau mana,

hua atu e hoa ma, ma te manawanui una ke ko to

ratau mana hoki kei Ingarangi e tu mai ana e ata-

whaitia ana, ko tatau ia kei Niu Tireni nei, he mano

mano  maero  te matara atu ia tatau, he moana te

kai tiriwa ia taiau, ko te kai tiaki kei konei ko te

Paremata, mehemea hoki ki te kai tatau i nga hua e

kore rawa tatau e whiti, e rite ana tenei taonga ki

te karaka rahui i whakatokia e te Atua ki roto ki te

kaari o Erena, i whakatapua hoki kia kauae kainga

 a kihei i rongo a Arama raua ko Iwi, a kainga ake e

 raua, a heoi kore rawa raua i kite UE ora hei tino

 tauira tenei mo tatau titiro tatau ki nga hua katoa

 o te kaari, i meinga kia kainga, ko te rakau o te ora

 i rahuitia, waihoki Ko  Te  Tiriti o Waitangi i

 rahuitia hei mana, ko te Ture whakamana o Niu

 Tireni 1852 i homai hei mahi, kia mahia nga hua i

 roto, ko nga tino mana tenei i homai e te Kuini o

 Ingarangi mo tatau mo nga Iwi e noho ana i Niu

 Tireni nei, kia toru tonu nga tino huarahi e ai ki

 taku whakaaro e  tae atu ai ki enei mana  kua

 whakahuatia ake nei.



   Kote Whakapono, kote tino arawhata tenei mo

 nga huarahi katoa e whakahaerea  ana, e kimihia

 ana e nga tangata matau.

                         (2)

   Ko te matauranga, ku tenei kupu kei nga ahua

 tangata tokorua e whiwhi  ana  ki te rangatira, e

 whiwhi  ana hoki ki te tutua, ma te kotahitanga

 tenei mea e manaaki.

                           (3)

   Kote kaha, ma te tohe, ma te manawanui, ma te

 tupato, ka riterite ai enei mea e toru te hapai, e nga

 tangata matau whiti rere atu Iu tua o Tawauwau.

   Ma  te rangimarie tatau e whakahuihui, ma te

 Wairua  Tapu  tatau e whakaau ki runga  ki te

 Kotahitanga e tumanakohia  nei e te ngakau, kia

 kaua te mauahara  i tetahi rangatira, tetahi matau-

 ranga ki tetahi matauranga, no te mea hoki ko tenei

 Kotahitanga e rapu ana i te ora, mo te mutu katoa,

 ina hoki tatau e aue nei i nga tau maha ka hori ake

 nei, kore rawa i te ata tatu iho te ngakau, me te pai

 ote noho ki runga ki te whenua, e haere mai nei nga

  ra, e vvhakataukitia ai ma te werawera o tou rae, e

 makona  ai koe i te taro mau ko te take i hore ai e

 tae ki tenei kupu, ko nga mana o tatau tipuna kei te

 waha  tonu i runga ia tatau ko te atawhai, ko te

 aroha, na tenei ka u tatau to tatau rangatiratanga.

  E mea nei o tatau whanaunga te Pakeha kia kotahi

 te Ture mo tatau, me pewhea tatau e mohio at ki te

  pono o tenei korero ina hoki he tau, kua kite tatau

  "Ture Whenua  "Ture  whakatikatika "Ture poto

  " Ture vvhakamana me te tini tini noa iho onga

  Ture, ka pewhea ai te tikanga o taua kupu kia

  kotahi he Ture e kotahi  nei hoki tatau, e utu nei

  hoki tatau i nga tini huahua rawa  ate Pakeha,

  kaore he mea kia kore tatau e utu, a he nui ke te

  moni e pau atu ana, ki Niu Tireni nei ano, ko te

  moni ia a te Pakeha he moni haere atu i kona, ki

 etahi atu moutere whakatiputipu haere atu ai, ko to

  tatau Kotahitanga hei pupuri ma tatau, i runga i

 tenei kupu Na Ihu Karaiti tatau i whakatata nga

  noa i noho matara kua meinga e nga toto kia piri

  £ kore hoki te Ture e whakahe kia tatau, ina haere

  tatau i runga ano i te Ture, me titiro tatau ki nga

  Pakeha kai mahi i whakakotahi ratau ia ratau, nga

  Heramana, nga Humeke nga kari Waro, me te tini

  noa iho onga kai mahi Pakeha, engari ratau i mau

  patu, a ohorere ana te ao, heoi i roto i enei ra na te

  hanga he Ture mo ratau, koia ka tau te rangimarie

  kia ratau nei ko tatau ia kei te mahi atu i runga i te

  rangimarie.

    Heoi kei te wehi noaiho te whakaaro, he aha hoki

  te he o ta tatau tono, kia tatau ake te mana mo a

  tatau whenua, i te mea hoki i whakaaetia e te

  Tiriti o Waitangi, a i whakapumautia e te Ture

  whakamana  o Niu  Tireni 1852. No nga ra katoa

  enei i o tatau Kaumatua e ora ana, e rua tonu enei

  mana  nui, no nga ra ia tatau, hanga ana he tatau

  nga  mahi, nga whakahaere, kaore he timatanga,

  kaore he mutunga, heoi iri ana i te takiwa hei hopu

  rango, naenae, ko te ora tenei o te Pungawerewere,

  me  mahi tatau i te mana o nga tipuna kia riro mai

   kia tatau.

    Kaua  tatau e awangawanga kia te Whiti raua ko

  Tohu, kei runga raua ite Kotahitanga o te Oroko-

  hangaanga  mai ra ano  o te Ao, ko te puranga

  whenua, me  te puranga  kei a raua e takoto

  ana, engari ko  o  raua  Iwi me titiro mai kite

  puranga Whenua, o nga Kaumatua, kua whakaarahia

   i tenei ra, na ratau nei hoki te Kawenata, i whaka-

  pumau  ki runga ki enei motu, koia ano i kotuhi ai nga

8 6

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, June 28, 1898. [6]                Te Tiupiri, Hune 28, 1898.

Iwi o te Waipounamu, me Aotearoa i huaina ai

tenei ki, te Kotahitanga o te Iwi Maori.

  I  te tau i hori ake  nei, i tukua atu e to tatau

Kotahitanga, te mihi a te motu ki o tatau. Kuini,

i  roto  ite ra  o  Te  Tiupiri  o  te Kuini, he

mihi    atu  kia  te   Kuini    kia   rahuiaia  te

morehu  Whenua  hei  oranga mo  tatau, ara, e

5, 000, 000 eka e toe nei kia tatau, heoi, mihia iho e

te Kuini, whakahokia mai ana ki tona Kawanatanga

 i Nui Tireni, ma ratau e whakaaro taua Inoi a te Ko-

tahitanga, na e hoa ma, kote pito kupu tenei i tenei

tau hoou. hei ruku ma tatau, ara ma katoa kia rahuitia

e tenei Kawanatanga nga toenga whenua, hei wai u

 mo tatau mea tatau Uri?

                        W. W. HIPANGO.

  TE HUI KI WAITOTARA.



   No te 19 o Hune ka tu te kai

 a Ngarauru e toru nga tahua; te

tahua tuatahi: —Ki Whanganui ki te

 Iharaira, tae noa ki nga iwi o te Tai

 Rawhiti, ki nga  Ringatu, me te

 kotahitanga, tahua tuarua: —Patea

 ahu atu, tahua tuatoru i te marae

 heoi tahua  tuatahi  tuarua  tua.

 toru i hurihia kia Tohu raua ko Te

 Whitu, me o rana iwi.

   Katu ko Whiu, ka mihi ki nga iwi

 katahi ka whakatakoto i te moni a

 Te Ringatu e £3 pauna ka tukuna

 ki nga iwi o Tohu ko te take ko te

 manakitanga a Ruka raua ko Puka i te

 poi a Taranaki i whakatakoto ai ki te

 Marae o Ngarauru me te manaki

 hoki a Taranaki ia Ruka Ringatu

                                                                       o

 Whakarua: I te tau 1897 ka tae mai te

 Ringatu  taku kupu  haere  ki tera

 maunga  e tu mai ra, koia nei taku

 pao. " E kore Taranaki e marere

 atu. "   Kaore  a  N'Rauru   me

 N'Pourua  i te mohio ki tenei moni i

 hoatu na. Taku  kupu kia koutou

 temoni na kainga e koutou i te ata,

   Te Matuku. I whakaaturia mai

ano kia matou i nga ra o Hanuere ka

tae mai te Ringatu ka tae mai hoki

taua moni.

  Ka Kokiri mai te whiu poi a nga

wahine  o Ngatiruanui e 36  katoa

ratou, ko nga terehi he kowhai, ko

Te  Ngaruru te kai whakahauhau

nui atu te rawe, tokorima ano nga

wahine  i taia nga kauae, ko te nui-

nga  he pangore  katoa. Ko  te

whakapai  onga  kai  titiro ki taua

whiu poi, i runga i enei tohu; he

pai no te ahua o nga wahine, tanuku

kau atu te korokoro, tuarua he nga-

wariwari no te mahunga tuatoru ko

te pukana, ano ko puanga i te rangi

 tuawha kei nga ringaringa e mahi

 ana te poi, e huki ana nga tumu, e

 ko kiri whakawaho ana nga  teke-

 teke, tuarima ko te hope kaore i te

 aurere, engari kei te ata ngawari

 apiti ki te tinana pai ana te taka

 okeoke ko nga paina tena i ki ai te

 kai tuhituhi ka nui te pai. Te tahi

 pai ano na to ratou kai taki taki, he

 matara no te reo o te ngaruru, he

 korikori no tona tinana katoa, ma

 tenei e wana   ai nga  kai haka.

 Konga  wai ata o a ratou poi tera

 ano e taia ki te TIUPIRI.

   Ka mutu tenei ropu, ka whakaputa

 mai te tahi ropu ano, he Kakariki

 nga Terehi  o nga  kotiro te 18 te

 maha  o  ratou tokorua ano  nga

 wahine i taia nga kauae. He  pai

 hoki tenei he pera ano hoki me to

 runga, ko te he kaore i tukua mai e

 Tupatea nga waiata o tona poi.

   Kamutu te haka. Katu mai ko

 Tauke (no Tohu) kei runga au i te

9 7

▲back to top
 The Jubilee, Tuesday, June 28, 1898. [7]              Te  Tiupiri Hune 28, 1898.

 koutou kopapa ia Aotea kua iti nei

 te hua he manuao nui, kei te waka

 au ia koutou  putea o  runga i to

 koutou waka, kua  tutuki mai ki te

 pou herenga koia tenei. Tena koe

 e Rauru e Whanganui  e N'Tiapa,

 Rtane me  Muaupoko, nga morehu

 tangata o tenei waka tae noa ki nga

 wahi o te Ao nei. Konga  taonga

 tenei o to koutou tupuna a Taitoko,

 kaore he ritenga mo nga  hikoinga

 waewae  tenei au e whakahaere nei i

 runga i to koutou waka ia Aotea he

 waka  pirau, inaianei kua rewa, e hara

  i te mea na tera rangatira i tiki mai

 i whakaora, kaore engari naku ano.

  E ki ana te korero teka nga waka

  katoa me uta ki runga ia Aotea, me

 pewhea  eke ai ? Engari ma nga

  mahi. Kua  ka hoki mai ki a koe e

  Rauru; kaati tenei, mo te kupu mo

  Taipake, me Waitara ko enei wahi

  kei taku tinana katoa, me etahi ake

 wahi kei a ia. E pai ana te kupu

  a te  Ropiha  e hara i  te mea

  kotahi ano  te ra, tenei ake  nga

  ra, kei te takoto mai kote kupu mai

  a Tohu   ko Waitotara ka mutu,

I he  ra  mo   tena mo   Taipake.

I Ko  te  motu  kei te mahi  ki te

I whenua, ko  au kei  te mahi  ki

I nga  hau. Kaore  he  korero i te

I mautauranga  i tenei rangi heoi ano

I ko  te titiro ki tenei ngaki, heoi ano

I taku ko te poi. Tuatahi: —E Nga-

I rauru haere mai to waka   me  te

I taonga o nga Kaumatua e horahora-

I hia mai na e koe, me ki e au kaore

I aku whakahe mo au kupu kanui te

I marama, engari ko taku kupu hei

whakaui utu ki a koe e Tupatea?

Ko te whea Rangiatea hoki tau. Ko

N'Rauru ko N'Timaruu kei runga ia

Aotea. Ka tutuki mai i roto i tenei

ra. I nga ra o Titokowaru ka toia

te toi " Te kupu a Waru ko Pukea-

ruhe i raro, ko Patea i runga, maku

e powhiri tiapu mai Ewaru "; ka ea

tenei kupu Tuarua o nga toi a Waru.

" Aotea te waka i puta ai ki waho te

utanga o  runga e whiu  poi e au. "

Kei te mau i au nga kupu. He toi

ano  " Kimi mai e Rauru tenei to

Hawaiki  kei roto i te wa i te rangi

nei e Riwaru. I muri katahi ia ka

karakia. " Tao  tao kei runga e Tao

tao kei runga e rangi; (tena atu te);

roanga: —Katu  mai a Te Rangitu-

taki. Ka whakamarama mo te patai a

Tautahi, Whakarua   (Ngarauru)

 Haere mai e Whanganui e Mareata

 e Hipango me nga iwi, ka pai ka tae

 mai koutou hei karanga i o tatou

 Iwi ko nga taonga tenei o to tatou

 papa o Taitoko i waihotia ake nei e

 ta. Haere mai e Mareata kua mate

 atu a Te Waero, a Takarangi a Turei,

 ko koe i waiho ake hei hautu i to waka;

 haere mai karanga ki o Iwi, Haere

 mai N'Ruanui haere mai ki o ratou

 marae, a taea noatia tenei ra, haere

 mai me te taonga, ko te Iwi tangata

 e kore e warewaretia e au notemea

 he whaki na aku tupuna Eki ana koe

 na Tohu i poka nga raho ote motu ko

 au e ki ano naku ano oku  raho i

 poka. Ka  tautoko ahau i ta te

 Ropiha, me   takahi  a  Taipake.

 Mareata. —E    pai ana  ta koutou

 mihi mai, i haere mai au kia mate

 tahi tatou.

10 8

▲back to top
The Jubilee, Tuesday, June 28, 1898. [8]               Te Tiupiri, Hune 28, 1898,

 He Waiata: —I  hoki mai au i ngatai

nga mate tu ki Papawai ra. Ka tupu

a tete a karo rawai i ona ruhi; e kai

te  manana   tonu  taku  tara ki

nga  whenua. Me  te  tapu ra e

tenei motu i te rahui a Tohu Kakahi.

Piko mai te tini o nga tohunga ki te

hamukamu.

   Ngapaki: —Haere  mai ki konei

tatou mahi ai, e ki ana au ko ngati-

ruanui ko te nei iwi ko N'Rauru he

 iwi pai he iwi kino, toku matakutaku

ake ki te tu he N'Ruanui au, kaore i

pai i au nga korero i te marae note-

mea  kaore rawa i putaputa i takoto

kopuni  tonu, e kore e aio, ko nga

 iwi nunui o tenei ra kei te whawhai

 kia raua whaka te tangata.

  Hunia Mei: —Ka whakamarama i

 nga take i tae ai ia ki Papawai.

 Tutahi; — Ka  tonoa e  Paratene

 Ngata (he rangatira no Ngatiporou)

 te poi a te Iharaira, whakaaetia ana;

 takoto atu ko nga piupiu me nga poi,

 tono ana a Paratene kia tukua atu

 he tamaiti hei ako i a ia me ona iwi,

 he ra e kitea ai tona taonga.

   Tuarua: —Ko Te Huki (he ranga-

 tira no Ngatikahungunu) whakatika

 mai ana ki nga kupu i hoatu e au ki

 te marae, ara ko taku pakanga mo

 te hunga ririki, Te Kupu a te Huki,

 ae, ahau me toku Iwi me Hamua, ka

 manaki i to kupu, koia ana taku e

 whai nei, mau te ra e whakaatu mai

 mo  Parihaka.

   Tuatoru: —Ko te kupu a Tama-

 hau  (rangatira o Ngatikahungunu

 me te Marae, me nga whare nunui o

 te Kotahitanga e tu mai nei i Papa-

 wai) Ae e whakaae ana ahau ki to

 kupu mo Parihaka.

      —HE  UIRA. —



  Ko  te Raiti Honore Hereni te Pirimia o Nui

Tireni kua pahika ake tona tunga Pirimia i o era atu

e tu ana hei Pirimia; ka 5 ngatau ka 42 nga rangi.

Te tahi Pirimia hoki i roa ko E. W. Tarawhete, i

timata ia Hune 2, 1856 ki a Hune 12, 1861.

  Kua  whakaaro  a Tiati Waari, tiati o te kooti

whenua Maori o Whanganui  kia tae ia ki Pipiriki

Kooti ai i nga whakawa papa tupu o Whanganui i

runga i te tono a  Ngatikura kia Te  Pirimia i te

taenga mai ki Putiki.

  Kua tae nga tamariki o te Aute kei Whakatu, e

rua nga take o taua haere a aua tamariki he Putu

pooro ki nga tamariki o te kareti o Whakatu (Na nga

kareti hoki taua mahi). Tuarua: —He kauwhau ki

 nga Pakeha o taua takiwa, a  ma  nga  Pakeha

 rangatira o taua takiwa ratou e tiaki, ki te kore o

 ratou raruraru katoa e, ea. ma aua Pakeha katoa e

 utu. Mehemea ki te toe he moni i muri mai i te -

 utunga i nga raruraru katoa, ka tukua ki te komiti

 Maori o taua takiwa hei painga mo nga Maori o •

 taua takiwa. —(Te Iwi Atawhai. )

           PAREMATA.

   Kei te Turei te 280 tenei tanei marama tuhera ai •.

 te Paremata i Poneke.



     TIMI HURU,

    —PARAKUMETE. —



 Kai hanga  Kaata, Paki  tino pai

 kaha, Kai  Haeana  Hoiho, Mahi

 Parau. I rawahi atu o TE TIUPIRI.



     —KUA NGARO. —

   He  hoiho whero pouri i ngaro ki

 Putiki. Ko  te parani kei te peke o

 mua TAU  ka hoatu te £1 ki te

 tangata mau mai ki an.

            WERAROA KINGI.



          PANUITANGA.

    Ki nga tangata me nga wahine  e hiahia

  ana ki etahi hiiri pukapuka ma ratou, hei

  hiiri i o ratou ingoa ki roto ki a ratou puku

  puka. Tukua  mai o koutou ingoa, me te

  kainga, ma matou  e whakaatu  te ritenga, o

  nga utu.

11 9

▲back to top

12 10

▲back to top
      DAVID McFARLANE,

WHOLESALE & RETAIL IRONMONGER,

       Ridgway  Street, Wanganui,

Hold large stocks of —Fencing Wire, Corru-

    gated   Iron. Staples, Nails, Ploughs,

    Spades and other garden tools; Camp

    Ovens. Axes. Slashers, Enamelled and

     Tin   Billies, Pannicans, Plates, and

    General Ironmongery.

Ail goods sold at lowest market rates.