Te Tiupiri 1898-1900: Volume 1, Number 19. 10 May 1898 |
1 cover |
▲back to top |
THE JUBILEE. MAORI NEWSPAPER TE TIUPIRI MAY 10, 1898. WHANGANUI. MAY 10, 1898; SMITH & MILLWARD FORWARDING SHIPPING & CUSTOMS AGENTS. COAL AND PRODUCE MERCHANTS TAUPO QUAY, WANGANUI. Telephone, No 96 P. O. Box, 60 TE METE ME MIRIWATE, HE kai tukutuku taonga i runga inga Kaipake Tima ranei. He kai whakahaere Katimaute Me te hoko nui te waro, me era atua mea. TAUPO KI TIRITI, WHANGANUI. Nama o te Terewhono, No. 96 Namama o te Poake o te Poutapeta, No. 60 KARAITIANA ME NUMANA, Kite hiahia koe kite hikoi ki a rite kite haere o tenei wa, me tango koe i nga hu o KARAITIANA ME NUMANA, Awanui Tiriti o, Whanganui. If you want to march with the Times, wear CRICHTON & NEWMAN'S BOOTS. Avenue, Wanganui.
2 contents |
▲back to top |
THE JUBILEE. Whanganui, May 10. 1898. \_\_\_\_\_\_TE TIUPIRI. HEHITINGI MOA. • Kote tino whare Hokohoko Kakahu tenei i runga i te utu iti noaiho, ara kaone. Hooro, Paraikete kara, to- kena, he. mea whatu ki Niu Tireni. Ritiwe Tiriti, kei tawahi mai o te tiata o Whanganui. —WANTED KNOWN. — AUSTLINE CURE FOR ASTHMA The undersigned wishes to place on the market the above, at a low price, so as to come within the reach of all sufferers. It can be obtained at the " Jubilee " office or from Mr Kitchen, Druggist, Whanganui. SIMPSON-, MANUFACTURER, At Wellington. KEI whea te toa pai hei haerenga atu mou ki te hoko, kia riro mai ai i akoe te taonga e • rite ana mo to moni na maku e whakaatu, kei F. RAWHITEI tangata whakamine taonga kakahu, ara Paraikete Paranene, Wuru Whatu- whatu, Horo, Paraikete kara me nga Hutu tangata, tamariki hoki Haate, tarau, tokena, here Kaki, Perehi, Karapu ringa, toroiho, taora Piihi Hiiti, Kaone, tatana, Paranene angiangi, Potae, Karakaki, Araiaroaro, Henui, Kaone po, Heipene me era atu mea. F. RAWHITEI. Keremeputu Whare, Wikitoria Awanui, Whanganui. WHERE is the BEST SHOP to go to buy the BEST VALUE for your MONEY ? WHY at CHELMSFORD HOUSE! F. LOVEDAY the CASH DRAPER and DIRECT IMPORTER. Imports the best goods direct from the Manu- facturers and so saves all intermediate profits. For the best value in Blankets', Flannels, shawls, Rugs, Men and Boys' Tweed Suits, shirts, Pants, Socks, Ties Braces, Gloves, Cashmeres Merinos, Dress Tweeds, Sheeting, Prints, and, satteens, Flannelettes, Hats, Collars, Bags, Portmanteaux, Pinafores; Chemises, Night Dresses, Aprons and. Dresses.. F. LOVEDAY,. CHELMSFORD HOUSE, Victoria Avenue, Wanganui. . HEMI TEINA ME TE KAMUPENE WHAKAMINE taonga Haeana me nga mea maroa katoa . Wikitoria Awanui Tiriti, Whanganui. Kei konei e tiaki ana tona tini o nga taonga mahamaha o tenei takutai katoa ara, haeana rau whare, korere wai, nera raka, inihi, omu riihi kai hapara, hapara koko toki poke whaki mahi taewa, tapu horoi, pakete wai, kariri pu, paura, hoota, tingara pu, kohua, me era atu tini taonga katoa ka hokona i konei mote utu iti noaiho. M. KORANA PARAKIMETE Kai whakanoho haeana hu hoiho. TERA WIRI TIRITI, WHANGANUI. M. GORDON HORSE-SHOER & GENERAL BLACKSMITH TAYLORVILLE WHANGANUI. W. L. KOO KAIMAHI mohoanga tangata haere hoiho hanihi kara hoiho. Kei au nga taonga o ingarangai me o Amarika Hanihi, Kara Paraire Wepu. Awaniu Tiriti, Whanganui. W. L. COE SADDLE, Harness and Collar Maker Best English, and American Harness Co lars, Whips and Bridles. F. KOURAMAMA TANGATA hokohoko taonga tuarua kua oti te kakahu te mahi oia ahua oia ahua me te hoko- mai ano i nga mea katoa aha koa heaha heaha mai i te ngira te atu ki te haika. Whanganui. F. COLEMAN, DEALER, Whanganui Aways in aorkl second-hand goods of every des- cription. I buy anything from a needle to an skct tocn
3 1 |
▲back to top |
THE JUBILEE TE TUIPIRI MAORI NEWSPAPER. Tuesday, May Mei JUBILEE TE TIUPlRl. Timi Kara Waipatu Heretaunga Waikato Meiha Keepa Whanganui;
4 2 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898. [2] Te Tiupiri, Mei 10, 1898. me toku hiahia kia penei te ahua o o te whakahaere o taua pire, kite rere ke ake i enei, e kore au e mohio he pai kei roto mo te iwi Maori. 1. —I runga i nga tikanga o tenei Ture me roherohe nga takiwa o te koroni nei e te kawana ki tana e whakaaro ai. 2. —Me whakatu he Poari whenua Maori mo ia takiwa mo ia takiwa, ko nga mema mo taua Poari kia tokorima, ko te komihana o nga whenua o te karauna, hei Pakeha, kia tokowha hei mema Maori, ma nga Maori o ia takiwa o ia takiwa, e pooti aua mema Maori, kia toru tau e tu ana, ka pooti hou ano e nga tangata o ia takiwa. 3. —Me utu tau nga mema katoa o tenei Poari, te komihana me nga mema Maori tokowa o ia Poari o ia Poari, me era atu utu e tika ana, e whakaaetia ana e te Paremata ia wa ia wa. 4. —Ko te Komihana onga whenua o te Karauna hei tiamana mo te Poari i runga ano i tona tunga Komihana kia rua nga pooti mana ko tana ake pooti, me te pooti whaka- tau. Ki te ngaro ke te Komihana Tiamana, mana e whakatu tetahi atu Pakeha hei riwhi mona, me panui rawa ki te kahiti te ingoa o tona riwhi, hei tepu te tiamana. 5. —Me whai Pooti te Teputi Tiamana me te pooti whakatau ano. 6. —Ko te korama o te Poari e tu ai, kia kaua hei iti iho i te tokotoru, kia rua mema Maori, kia kotahi Pakeha, haunga te maha ake. 7. —E pai ana tenei rarangi katoa. 8. —Ko te whakaetanga kia whakahaerea nga tikanga o tenei Ture ki roto ki nga takiwa. Me pitihana, ma te kawana e whakamana taua tono, a te tokomaha onga tangata nona te whenua. Aha koa papatipu, karauna, tiwhikete, me era atu pukapuka pupuri take whenua Maori. 9-—E pai ana tenei rarangi katoa. 10. —Ki te puta he whakahe ma nga tangata, o te pitihana, o waho ranei o te pitihana onga tangata ano e whaitake ana ki te whenua i pitihanatia i roto i te kahiti, me whakatau taua take i runga i te pooti a te tokomaha i tae ki te aroaro o te Poari i te- ra i panuitia ai ki te kahiti. 11. —E pai ana tenei rarangi katoa. 12. —E pai ana tenei rarangi katoa. 13. —E pai ana tenei rarangi katoa. 14. —E pai ana tenei rarangi katoa. 15. —E pai ana tenei rarangi katoa. 16. —E pai ana tenei rarangi katoa. 17. —E pai ana tenei rarangi katoa. 10. —E pai ana tenei rarangi katoa. 20. —E pai ana tenei rarangi katoa. 21. —E pai ana tenei rarangi katoa. 22. —E pai ana tenei rarangi katoa. 23. —E pai ana tenei rarangi katoa. 24. —I runga i te tono a nga tangata Maori nona te whenua kia nama etahi moni i te kawanatanga hei whakaea mokete, i" etahi atu moni e tau ana ki runga i te poraka inga poraka ranei, apiti atu ki nga moni. nama anga tangata nona te poraka. 25. —I runga i te tono a nga tangata no- ratau nga whenua kia tuku a mai he moni mokete e te kawanatanga ki runga i o ratau poraka whenua, ko nga takoha, hei hua mo nga moni tinana i tonoa moketetia ra, kia kaua e neke ake i te rima pauna i te rau, ko • aua moni utu takoha ra, me tango i roto i nga moni utu reti, wuru, hokonga kararehe ranei o taua poraka i pungaia ai aua moni pera, ia tau ia tau. E puta ana mai ki nga Maori nona te whenua. 26. —E pai ana tenei rarangi katoa. 27. —E pai ana tenei rarangi katoa. Na me apiti atu tenei hei rarangi ano mo - tenei Ture. 28. —Kaua hei hokona nga whenua Maori katoa e mau ana i raro i te Ture mokete, riana ranei, mo te hapanga o te utu hua takoha onga moni tuturu i tonoa e nga tangata nona te whenua i whakaaetia ranei kia takoto mokete ki taua poraka, ki aua poraka ranei, engari me apiti atu ki nga tino moni tuatahi o te mokete. 29. —Kia rima tau me tango mai e te Poari, etahi moni e rima pauna mo ia rau mo ia rau o nga moni tinana i tonoa ra hei takoto mokete ki runga i te poraka inga poraka ranei, hei whakaiti haere i nga moni tinana o te mokete.
5 3 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898. [3] Te Tiupiri, Mei 10, 1898 30. —Kaua te Ture peekerapu e pa ki nga takiwa kua whakaaetia kia whakahaerea tenei Ture, te muru ranei inga i hea moni, i te hea whenua ranei, mo tetahi nama, aha ranei. 31. —Kaua te tangata o te poraka e waiho wira ki tetahi tangata ke atu i ona ake uri ana ake, a ona taina, tua kana ranei a te whaea kotahi, a te papa kotahi, ina kore rawa ana ake uri, ki te kore ana ake uri, a ona taina, tuakana, nga uri ranei a ona taina, tuakana hoki, me waiho ki te whanaunga tata tonu kia ia o te hapu nona ai te poraka i whakataua ai e te kooti. Kaua ki te tangata ke, ki te pakeha ranei. 32. —Me whai panga te Pouaru Wahine ki tetahi wahi oranga mona a te taane i mate, aha koa reti, moni takoto ranei ki te peeke, era atu putanga moni ranei, aha koa whaiuri a raua ake ko te Taane i mate, kore ranei. Engari kia mate taua Wahine, me hoki tau a painga ki te tangata, ki nga tangata ranei i whakataua e te kooti koiara nga riwhi o te tupapaku. E kore e mana te Wira mo te paanga pera a te Wahine pouaru. Heoi e hoa ma aku ake whakaaro tenei mo te pire a to tatou kawanatanga tenei i whakaaro ai, Otira ma koutou ma nga upoko maha e whaka haere nga mea e rite ana ki o koutou ake whakaaro hei painga mo te iwi Maori, me nga toenga whenua. TE MATENGA O TE PENEHA, I te hatarei te 30 onga ra o Aperira i mate Te Peneha, kaumatua, koia tetahi o nga mihi- nare o mua, i haere mai ia i Amerika i te tau 1840, i haere atu ki Ingarangi a i whiti mai ki Niu Tireni i te tau 1842, i haere tahi mai me Pihopa Herewini. I haere atu ia ki Rotorua i te tau 1845, ki Tarawera i te tau 1844, i reira. ia tae noa ki te 1870 katahi ka ahu atu ki maketu, a i mate ki reira, kua maha atu ona tau i te 86! He tangata e tino mohiotia ana ki te tai rawhiti he tino hoa ia no nga Maori o reira, a i roto i nga pakanga i noho tonu ia ki ona tangata. Tenei kei a tatou nei tetahi o ona tamariki a Pererika Penaha he tino hoa ano o nga, Maori, he Minita hoki ki & ratou. WAIROA, 2 Mei, 1898, Kite Etita o te TIUPIRI. E hoa ki taku whakaaro he mea tika kia tukua utu koretia atu e koe enei kupu aku, aha koa roa e pai ana, kite mea me utu mau e whakaatu mai te utu ki te waea kia tere ai taku mohio atu, ka taea ranei Na taku kupu tuatahi, he mihi atu ki ta tatau taonga ki Te TIUPIRI he nui toku whakamoemiti Pakeha he aha te tua ai ki nga ingoa ano a otatau tipuna ake, tapa ke koutou ki te ingoa Pakeha Kapai tera taonga a tatau, te Puke ki Hikurangi he ingoa ano na o tatau tipuna, ka pai tera ki au Na tetahi o aku kupu atu kia koutou, ko ahau he tangata note kura o Nepia ara o te aute o te tau 1878 ahau puta mai ai ki waho, a he maramatanga ahua iti nei ke, au i naia nei mo te ahua onga whakahaere o te taha Pakeha, Maori hoki, koia ahau ka tuku atu ai i tenei reta aku, hei titiro noa iho ma koutou, na, ma koutou ka whakahe mai pai noatu, i te mea e hara i au i he ai te motu nei ' Na mehe mea he painga kei roto i enei kupu aku e pai ana me whakaatu i te tika i te he. 1. -Whakaatu ria mai nga tangata kua tango i te TIUPIRI, i runga i te utu i runga i te kore utu kia mohio ai ia tangata ki tana moni, ki tana tono kia takatu ai te ngakau onga tangata tono pepa i runga i te nama, kia wawe te Kimi moni hei uta, e hara i te mea pai kia nama te tangata; koia te putake onga mate o nga pepa katoa o te ao, He nama te putake e mate ai, aha koa peeke moni, e mate i taua mahi. 2. Kaua hei whaka tokomahatia nga tangata mahi i te pepa, ko tetahi putake tera o te mate onga pepa Pakeha, me nga pepa Maori hoki o tenei motu puta noa te ao katoa; ko nga tangata, tika mo te whakahaere i te pepa, kia kotahi te Etita kia kotahi Etita tuarua, a ko raua ano hei kaituhi i nga korero katoa o te rira o te pepa ake, me etahi korero e hiahia ana raua tahi o nga tini pepa, o nga reta tuku mai ranei, a nga tangata penei me taku nei. Kati rawa i konei nga tangata whakahaere mo te pepa ake, ko raua ano hei kai tiaki moni ma te Kamupene o te pepa. 3. Na ko tetahi mate he haohao nui no te nga- kau, kia tino nui te utu tau wiki ranei, ra ranei, no te mea ko te tino utu mote Etita e £5 55. e £10 10s i te wiki, mote Etita tuarua e £3 33. e £6 6s. i te wiki, mo nga tangata pai, mohio, tupato, koi pa mai he mate ki te pepa. Na mehe mea, e hara i te mea he rawa tenei kupu ka kia ake nei e ahau, e pai ana, engari koi pouri mai ngahoa whakahaere i ta tatau taonga, mo tenei wahi o te kupu ka kia iho nei, te
6 4 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday May 10, 1898 [4] Te Tiupiri, Mei 10, 1898. utu tika mo te Etita tuatahi kia £3 3s, mo te Etita tuarua kia £2 2s, te take i penei ai taku whaka- marama, he hoto iho no taku ngakau, koi hinga ta tatau taonga, tetahi he titiro iho naku, ki te ahua o te TIUPIRI he paku, mei rahi penei e ra au, e mea, he iti tera utu kua kia ake nei e au, ko tenei e titiro iho ana ahau, e mama ana nga mahi ma enei tangata tokorua e kia nei e au. 4 —Kaua hei tuku i te pepa nei kia namaia e te tangata waiho ma te moni e tiki atu te pepa, kaua e whai kia wawe te nui he tangata mo te pepa, ara mehe mea kei te pera te ahua o te whakahaere o te pepa nei, aha koa iti, he iti i puta te moni, paiatu i te nui kaore i puta mai he moni. 5. —Ehoa ma e te 24 Rangatira me nga Tiamana Hekeretari, Komiti, o te TIUPIRI he inoi atu tena naku kia koutou kia whakanui ake ta koutou pepa kia 12 nga wharangi katoa, kia uru atu ai nga reta a nga penei me au nei, na te paku ka hopohopo te tuhi atu kia maha ake nga kupu mo ta tatau taonga. 6. —Na e whakamihi atu ana hoki au ki nga kupu whakamarama a te rira o te TIUPIRI e panui nei. pai rawa atu te takoto onga kupu, me te take o aua kupu, i korerotia ai o te No. 1 tae noa mai nei ki te No. 15 pai rawa atu, ae kia pena tonu te haere marama o nga take korero ma te rira, he tohutohu i te ara e ora ai te iwi Maori, me te whakaatu i te ara e mate ai i nga tini Ture huhua a te iwi Pakeha, katika, kia kaha ta koutou whakamarama mai, i nga ahua o ia whakahaere o ia whakahaere, aha koa na te Pakeha, aha koa na te iwi Maori, whakaaturia mai, koiana hoki te rawe o ta tatau taonga o te pepa, e whaka parahakotia nei e tatau ki te tango pepa, ki te utu hoki i te pepa kia ora ai nga kaimahi, me te pepa, kia taea ai te hoko he pepa, he mangu mangu, me te utu o te perehitanga, whakahemo koutou mai, tamaroa anake, no te matapihi anake koutou, kaore he mea o te kauwhanga o te whare. 7. —Na kia maia koutou kia pai te whakaputa i ta tatau taonga i enei tau. Ki taku whakaaro ake, ki te mea kei te whare kotahi ta tatau, kei te whaka kotahi ranei e hoe ana, puta ake, ora ake, ta tatau taonga; enei kupu katoa aku e pa katoa atu ana kia tatau taonga e rua, hei whatu mo tatau, hei mangai, hei whakaae, hei whakakore, i nga take e tika ana, mo te kore, mo te ae ranei. 8, —Na ta matau mahi he tatari atu ki te tangata i kia e koutou kei te haere mai ki te tango pepa kati kua roa nei, e pai ana me tono atu e nga tangata he pepa ma ratau kia tukua mai, penei me ta koutou panui e mau net i te TIUPIRI, na ma ratau e tono atu, engari koi wareware ki tenei, kia mau te patu i roto i te ringa ka tau ai ki te tu ki te aroaro o te hoa riri, ki te kore he patu i te ringa, he momo na te kuare, he kai na te patu. Na e whaka- pai ana ahau ki nga reta a G. B. Hall, i tuku nei ki te pepa 14, 15, o te TIUPIRI, e hoa e G. B. Hall tena koe, he nui toku whakamihi iho ki nga kupa katoa o reta, pai rawa atu o kupu tohutohu, ki te tahuri te Iwi Maori ki te whakahaere i okupu, hei okiokinga mo tona whanau, mo tona whanau, me tono whare, pai rawa atu tera whakaaro. 9. —Na o whakatika ana hoki ahau ki to kupu kia whakanuia te pepa o te TIUPIRI kia ura ai nga korero hei painga mo te iwi nui, koia taku tautoko i nga kupu o reta e rua nei. Engari kotahi to kupu kaore i marama ki taku whakaaro, ko te ki noa te whakanuinga rawatanga o te pepa TIUPIRI, e tango pepa ai koe, me pewhea hoki e tipu ai ta tatau tao. nga mehe mea kaore tatau e tango pepa hei whaka- tipu i ta tatau pepa kia rahi ai hoki. 10. —E meana hoki ahau kia koutou ina tae ki te hui o te kotahitanga me noho tetahi karaka ma te kamupene ki taua Hui hei tuhi atu i nga tino korero kia TE TIUPIRI, hiahia ana ahau kia man katoa ia tatau nga korero onga Paremata e rua, te Paremata Maori hoki. 11. —E tono ana hoki ahau ki te Etita kia whaka- atu ia i tana whakaaro ake mo te Pire a te Kawana- tanga i Panutia nei e Timi Kara e te Pirimia ki nga iwi Maori hei titiro ma nga iwi Maori i mua mai o te huihuitanga ki te Paremata nei. 12. —E te Etita kati pea i konei enei kupu aku, koi hoha koe ki te tuku atu i enei korero aku, Otira mau e titiro iho e marama ana e pai ana, a ki te he iho ia koe, mau e whakarere ake. Na T. W. KATENE. Ehoa T. W. Katene tena koe, a nei to reta kanui to matau pai ki nga kupu o reta, mo te kupu patai mehe mea me utu to reta e panuitia ai kakaha tonu koe ki te utu, he meatu kia koe me era atu kaore he utu onga Reta penei, engari nga panui mahi moni, kimi taonga ranei, ko era he mea utu. ETITA. RETA. Ki te Etita o TE TIUPIRI. E hoa mau e tuku atu tena reta aka kia hariatu ki nga marae o nga iwi e rua nei o Maori o Pakeha. Mai o te taenga mai o tenei iwi o te Pateha ki roto ia tatau noho ai, ka kite tatau i te ahua o ana Ture atawhai tangata, ko te nuinga o ana Ture kei te pa ki nga iwi e rua ki te Maori ki te Pakeha, me te ora pai ano tatau i raro i aua Ture. Engari anei ano tetahi Ture kaore i te pa mai kia tatau ki te
7 5 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898. [5] Te Tiupiri Mei 10, 1898 iwi Maori, ara, ko te Ture Rehita Tamariki, . tupatupaku mate nei, Na ki te whanau he tamaiti na te Pakeha, tere tonu te kawe anga matua ki te whare Rehita, kia rehitatia te ra i whanau, me tona ingoa iriiri hoki me nga ingoa o nga matua kia tuhia ki te pukapuka o te kai Rehita, na ki te hapa inga matua te kawe kia rehitatia taua tamaiti; ka kitea e nga kai tiaki o te ture Rehita, ka Hamenetia nga matua ki te aroaro o te Ture mo te korenga e kawea atu kite rehita, a ka whakataua kia utua te peratanga. Ko nga take o tenei Ture he maha noatu, •engari ko etahi e whakaari ake kia tatou; tuatahi ma te rehita e mohiotia ai kua whanau mai he tangata ki tenei ao, tuarua ma te rehita ano e mohiotia ai, he tamaiti Taane ranei he tamaiti Wahine ranei, tuawha ma te rehita e mohiotiai nga tau mete ra mete marama o taua tamaiti i whanau ai, me te kainga i whanau ai me te motu hoki, tuarima ma te rehita ka mohiatia ai te tatau o te tokomaha onga tamariki taane o nga tamariki Wahine, ma tenei e mohiotia ai, kei te tipu ranei te tangata kei te heke haere ranei te tipu o te tangata kite iti, tuaone onga take i rehitatia ai, mo te haere atu ki nga tini wahi o te ao, ka mate ona matua ona tipuna ranei, tuakana, taina, tuahine ranei, a ka mahue iho hie Wira, he taonga ranei, ka kimihia nga uri tika mana e tango aua taonga, e kereme ranei taua Wira, na ma te pukapuka rehita ra e whakaatu mai ko mea te uri tika, nga uri tika, ranei; ko reira ata rapua ai i nga wahi katoa o taua motu i whanau ai taua tamaiti, a, kite kore e kitea, ka tukua nga panui ki era atu wahi o te ao kimi ai, a ma te pera rawa e tupono ai te kitenga onga mea pera. Anei ake ano te maha o nga tikanga o tenei Ture. Na ko te Ture rehita tupapaku i peratia ai, te ingoa o te tangata me te wahi i tapukea ai, 4, kua paahitia e te takuta he tika kua mate taua tangata taane, Wahine ranei; I runga i enei ahua o te Ture ka tuturu te whakaaro he tika kua mate rawa taua tangata. Na katahi ka tika te kereme a nga uri tata ake i ona taonga, whenua ranei, a, ka marama hoki te whakatau a te ture ki te tangata mate, pera hoki mo nga inihua tinana ma te penei ka tika ai. Na, ma tenei e arai nga mahi tahae, tinihanga, kohuru, me era atu mahi kino, a, ma tenei e marama ai te whakahaere i nga tangata, whanau mai ki te ao nei. Ma taua rehita ano e mohiotia ai, he momo pai ranei taua tangata, he momo kohuru ranei, he momo tahae ranei he momo rangatira ranei, he momo tutua a ranei. Na, ma tenei e mohiotia ia nga tupapaku mate ohorere, he mea ata mate ranei, he mea paitini ranei. Na kia tatau ki te Maori, ka tupono mai nga tupapaku ata mate marire, me nga mea ohorere te mate, kotahi tonu te mahi, he tangi, he whakapae he mea whaiwhaia ranei, he mea" tohuru ranei, na te taane, he aha ranei, heoi a mutu te tangi, ka kawe atu ka tanu noatu, kaore e penei me ta re Ture, ka ata rapua nga mea katoa kia marama rawa te ahua. Na, he mea nui tenei hei ata whakaaro ma otatau mema ake o te kotahi- tanga, o te Paremata hoki o te koroni nei, kia ata whakaaro tia tenei, kia pera hoki tatau i te mea kua akona tatau e era atu Ture ki te mahi Wira, ki te kooti i o tatau whenua, ki te wawahi i nga hea o ia tangata kia ia kia ia, ka whai huarahi mo nga mahi kohuru i naia nei, no te mea ko te whakaaro nui o te tangata i naia nei ko te tatari ki nga Wira, a kua riro mai ia ia te Wira, kua tatari atu ki te matenga o te matua, o te tuakana, o te tuahine, o te tipuna hoki, kia wawe te riro mai nga hea o te tupapaku,. ko nga whakaaro tenei o te nuinga o te tangata Maori o naia nei. NA REREKURA RANGIWHAKAEKEA. WHANGANUI. 20 Aperira, 98. Ki te Etita o te TIUPIRI, Whanganui. Ehoa mau e tuku atu ena kupua ku ki TE TIUPIRI. No te 15 ka mate a Meiha Keepa, timata i taua ra tae noa ki te 18 ko Whanganui anake e whakaeke ana ki te tangi. I te 19 ko ngara- uru e 90 me ngarerenga, awatea ake ko nga- tiapa e 30 me nga rerenga, awatea ake ko Rangitaane, ko Muaupoko e 80 me nga rere- nga, i te ahiahi ko ngati Raukawa e 60 me ona rerenga, i te ahiahi ko ngati Kahunganu kia Tamahau Mahupuku 100 me ona rerenga, i te 20 ko te Uamairangi me ngati Kahungu- nu ki Heretaunga 100 me nga rerenga, Ngaitahu ki te waipounamu kia Taare Tikao me tona papa Timoti Whiua. No Parihaka ko te kakakura me ona: hoa tokorua, no Pari- haka ano ko te Huarei me oha hoa tokorua, ko te Maari, ko Ihakara me ngati Tuwharetoa 50 me nga rerenga, ko Rau angina me ngati
8 6 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898. [6] Te Tiupiri, Mei 10, 1898 Rangi 20 me nga rerenga. Ko Timi Kara to te kawanatanga me Tamatea pokai whenua me o raua hoa, koia tenei nga iwi me nga rangatira i tae mai. Nga taonga ringihanga roimata mo Taitoko a te ope koia tenei 30 korowai 10 kahu Pikake, 20 kahu ngore, 12 kahu kiwi, nga Parawai e 6, nga patu Pounamu e 4, nga Patu paraoa e 5, ko te tahua kai e 300 nga peeke paraoa, 200 peeke Huka, 100 keehi pikete, e £200 pauna moni. I te 23 ka hui- hui katoa nga iwi ki te marae, he nui nga rangatira i tu ki te korero, he maha nga rerenga korero, ka tu mai a Timi Kara he nui ona korero mo tona Pire mo nga whenua o te iwi Maori; kotahi te kupu o tona korero i puritia e au; ko tenei kupu ana me mutu nga tangata Maori te hoko i o ratau whenua ki te kawanatanga. Taku utu tenei ka pai to kupu, e mea nei koe kia pupuri te iwi Maori i o ratau whenua; na koia tenei taku kupu kia koe, he kaiwhakawa ahau no uta o Whanga- nui, a he penihana toku, a ki te riri koe, aki te tango atu koe 1 to penihana i au, kaore he tikanga; ara ko taku kupu tenei kia koe, he kupu manakitanga tenei kia koe, kia homai e te atua te manakitanga mete momo- natanga o te whenua kia koe, kia piko iho nga iwi nei kia koe, kia waiho koe hei huinga tangata i te ao; I na rite to whakahaere ki ta te kotahitanga, Kia ora te pani te Pouaru, me te hunga rawakore ia koe; I te mea kua tae atu koe ki te putahitanga o te huanui onga iwi e rua te Pakeha te Maori kokoe te kai, wehe i te mate, i te ora, i te pai, i te kino kua oti hoki koe te pure ki te ingoa Minita, hei whakahaere i o iwi e rua, na kia marama kia pai to ngakau kia tapatahi to whakaaro. Natetahi o aku kupu, homai te kooti whenua Maori ki au, kia haria e au ki nga kainga Maori tu ai te kooti; me mutu te waiho i nga Taone Pakeha tu ai te kooti, koia te take i rawakore ai nga iwi Maori, a ka hoko inga whenua. Na kaore te Honore Timi Kara i utu mai i aku kupu, e nga iwi koia tenei te take i panui ai au i enei kupu, he kore ona e utu . mai i aku kupu. NAKU RIIMI HEMOATA. WHANGANUI, Mei 10, 1898, Ki te Etita me te Komiti o TE TIUPIRI. Tena koutou. E whakahari atu ana tooku ngakau mo to koutou kaha ki te tiri haere i io tatou Taonga ki o tatou motu e rua piko noa, no konei ka kaha te takahi o nga waewae, me te hitoko i nga one roa e iri nei nga whakatauki a o tatou Tupuna i nga pito e wha o tatou motu, e noho matapo ana. hoki o tatou Tupuna me o tatou matua ki tenei pito ki tero pito, e penei ana hoki o ratou ngakau kei whea ra te mutunga mai, o te whenua kei whea ra te mutunga mai o te noho a te tangata na to tatou taonga i Haere ki tera wahi ki tera wahi me tend wahi, no konei ka kite iho au i nga ingoa o era tangata atu me era atu kainga, ka mohio iho au, koira te mutunga mai o te tangata, me te whenua, ka whakaaro au tera to tatou taonga e rere maia tonu ki nga wahi katoa mutu noa tenei tau kaati ake aku kupu mo tenei. Ehoa ma ka Rima oku marama e noho ana ki tenei wahi ko te take o tenei noho ko te Keehi o Whakaihuaka e whakawa kia ana e Tiati Waari me toku roa e titiro haere ana ki taua mahi i temea he tau hou rawa au ki (end mahi ki te kooti whenua Maori kaore ano au i uru ki te whaka haere i enei mahi i raua ata o Whakaihuaka, ka tahi rawa au ka ura ki tenei mahi, no tooku kitenga kanga mai tenei patu kia au tonu, a te tangata, ka mea au me kimi hoki au i nga mahi a te hunga mohio no temea ko te wahi tonu tenei i ai oku Tupuna me oku matua tae mai kia au i he pa he kainga mahinga tonu no ratou mai tae mai kia au, i timata mai nei i Pipiriki, kote Rereaheihei te mutunga mai o te taha ki tai nei he wahi tenei kaore rawa e mutu te mahi me te haere a oku Tupuna me oku matua tae mai kia au, kore rawa e kitea ana nga Tupuna me nga tangata o etahi Hapu me etahi ate Iwi ke o waho ia Tararoa kia mahi take ki tenei wehenga no Pipiriki ki Rereaheihei, no tenei ra tonu ka kite au ka rongo atu hoki, ki nga tangata tokorua e korero ana ki te aroaro
9 7 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898. [7] Te Tiupiri, Mei 10, 1898. 0 te kooti ka penei atu ki te kooti, he mahinga araua ki roto i te wehenga kia Tararoa kaore nei e kitea ana te mahinga e te tini o te tangata e pae nei i te awa o Whanganui, e ki ana hoki aua tangata ko te hunga i kite i to raua mahinga kua mate katoa kaore he mea i te ora e ora no nei o matou matua nga hoa whanau onga tangata nei, e hoa ma tino he rawa te korero a enei tangata ko nga kainga tuturu o aua tangata kei Manganuiateao kei Tieke e 20 maero te mamao atu i Pipiriki kei reira o raua Tupuna e tanu ana me oraua pa me a raua mahinga, Ehoa ma tapiko noa te motu nei i rongo au ki nga kupu ao tatou Tupuna, i whakaatu nai ai ki o tatatou matua ko te whanau a Houmea raua ko Pani ko te Pukeko me te kiore nana o tatou Tupuna matua i whaka mokai inga ra o mua ko nga tangata tokorua nei nga uri. Te tahi lake i titiro ai au ko te ritenga o te utu a te kai hapai i te keehi me te kai turaki i te keehi rite tonu te ho atu tanga i te whiu moni ki nga taha e rua taku mahara e penei ana ka hapai te tangata i te keehi me te mohio o katoa tangata i te mahi me te noho tonu me te whaka taunga hoki a te kooti i tona tika ki taua keehi kaua taua tangata e uru i te keehi no temea kua tika ia, ko te tangata turaki i te keehi ka kitea tona he e katoa tangata me te whaka taunga hoki a te kooti, kua hinga ia kaore ia i tika i taua turaki a taua tangata i te keehi mana katoa nga taha e rua e utu me penei me nga whaka- wa tangata ko temea i tika kua tika ko te mea i he kua he mana katoa nga Roia te whakawa roe nga ruihi katoa e utu ehoa ma ki te penei tia te Ture ka wehi nga tangata tinihanga te tito ki te whenua o tera atu tangata. Kaati aku kupu kei pau katoa te Pepa na to koutou hoa. Na I. REREKURA TE RANGIWHAKAEKEA. TAUPIRI, 5 Mei, 1898. Ki te ETITA o te TUIPIRI, Me onga rangatira e 24 me te Komiti o te taonga • te iti, o te nui, e pa ma tena koutou katoa, he koa no te ngakau, koia ka whakaatu ake ai; He nui taku whakamoemiti iho ki nga korero a to tatau taonga e whakaatu nei hi nga wahi e haere ai ia, katahi ano matau nei ka rongo i nga korero, me nga whakaaro a nga iwi o tenei ake motu onga motu hoki o te ao, e whakaatu nei TE TIUPIRI, e nga rangatira kia mau te taura o tenei o tatau Waka, koi motu ka haria e parawhenua mea ki runga kite tuahu o taana tama, a, ka potiki whangai a aitanga a tiki; ha pera ano te Mate, me era atu taonga a nga tangata mohio i hinga nei; e kimi ana ahau i te take i mate ai, koia ranei tenei ko ta koutou e whakaatu mai nei TE TIUPIRI te mate, kaore ranei, mangakahia ranei kaore ra nei, Otira e pa ma, he tika pea, ko te puhoi onga tangata taane Maori Wahine hoki, ki te tango pepa ma ratau, tuaru onga take ko aa mangakahia e mea nei, he whakapau nui no koutou inga moni e whakaritea ana, e nga rangatira nana te taonga, me nga moni e tukua atu ana e nga tangata tango pepa; ae, e whakaae ake ana ano ahau mo tera. A anei ano tetahi ki taku ake whakaaro, he tuku no te komiti kia nui noatu nga tangata, hei mahi i nga tikanga o te pepa: I patai ahau ki te Pakeha, e hia te utu mo te perehitanga i te pepa penei te rahi, me te maha o nga wharangi o te pepa me Te TIUPIRI nei ka whakaatu ahau i taua pepa ki taua pakeha, ka mea mai taua Pakeha kiau, kia Ł7 10s, i te Wiki ka meatu ahau kia hia tangata hei mahi i te pepa, ka mea mai ia kiau kia kotahi tino etita tuturu, kia kotahi etita tuarua, ma raua e mahi, e whakamine nga korero katoa onga wahi katoa hei tuku ki roto i te pepa nei. Ka marama atu ahau, koia ahau i whakaatu ai kia koutou i enei korero. Na konei i whakatu mai ki au he nui te taimaha onga whaka- haere o te pepa, te utu o nga tangata tokorua nei ka tae ki te Ł6 6s pauna neke atu e kiana ia, na ko nga pane kuini tetahi e ki ana ia, e kore e iti iho i te Ł2 pauna i te Wiki kotahi ha Ł100 tera ka hui ka Ł7 6s pauna, no reira e pa ma kia kaha koutou ki te tauto i ta tautau tanga, engari ki taku whaka- aro e taea ai tenei pepa te whakahaere kia tino pai, kia tae nga moni ki te Ł800 i te tau kotahi, katahi ka kore e pa mai he aitua, Otira ko nga tonoa nga tangata e tono nei kia whakarahia ake te pepa nei kei te ki taku whakaro e tika ana ta te Etita i kite iho nei ahau, he koke moni te take i kore ai e whakarahia, a, koia ia i mea ai me ata haere, te whakarahinga o te pepa nei, ae, kaua te Etita e whakarongo ki nga tonotono pera a nga tangata, no te mea ko koe ano e te Etita e marama ana me to Komiti ki nga huarahi e taea ai te whakarahi, te kore ranei. Kati ake i konei Na RENATA POHOI.
10 8 |
▲back to top |
The Jubilee, Tuesday, May 10, 1898 [4] Te Tiupiri, Mei 10, 1898. WHAKAMAHARATANGA Powhiritia mai te tamaiti ki o koutou kainga, ko te kai mana i te ono marama 7/6; I te tau, 12/6. Mo te kawhenata kotahi o te ono marama, 10/6; mo te tau 21/. Mo nga panui taonga hoko, kite, ngaro, me era atu panui e utua nei, kei te utu a nga Nupepa te ritenga utu, mo nga ahua tangata nei 12/6 mau ano te ahua, engari kia pai te ahua hei tuku mai. NOTICE. Welcome our child to your respective settlements. The necessary money for our new child is 7/6 per quarter, or 12/6 per annum; for half-yearly bound num- bers of our child 10/6 or £1 is per annum. For all advertisements the charges are on the same scale as European newspapers. Persons desirous of having their photo printed in our child can do so by forwarding their card. The charges altogether is 12/6, the block being their own private property. It is particularly requested that a first class photo be forwarded in order to give satisfac- tion. HOKINA ME TIURI MONI takoto tonu mo te Hoko Wuuru, me nga Hiako Hipi, a keia matau nga mea paraoa TiHuka, me era atu mea katoa koia tenei te whare. iti te utu o Whanganui nei. TERAWIRA o WHANGANUI. EHIAHIATIA ANA KIA MOHIOTIA. TIMIHANA AHIRAINA. Rongoa Huango. Na e hiahia ana ahau ki te whakaputa i te rongoa i runga ake nei, mo te utu iti kia ahei ai nga tangata e pangia ana e taua mate te tiki atu i te Tari o te " Tiupiri, " ia Kitini, tiaki rongoa o Whanganui ranei. TIMIHANA TANGATA, HANGA RONGOA. WHAKAMAHARATANGA. Me tuku mai e nga tangata e hiahia ana kite tango pepa taane wahine ranei a ratau reta, waea ranei, a ka tukua atu te pepa nei. A kia marama te whakaatu mai o te ingoa o te tangata o te kainga o te Poohi, kia tika ai te tae atu o te pepa. Engari koi wareware kite o te potiki nei, e ora ai te haere atu kite whaka rite i to tono mai. Tiamana o te Kamupene o TE TIUPIRI. PUKAPUKA KAWHENATA. Kite hiahia etahi tangata, ki etahi onga nama o te TIUPIRI kia hangaia, kia whaka Kawhe- natia, me tuku mai he reta, he waea taunaha, e rua pukapuka i te tau, kotahi ia ono marama ia ono marama. Mehe mea e hiahia ana koe ki te Pia pai UI MAI KIA KIPA ME ONA HOA. Persons wishing to have Half-yearly volumes (bound) reserved for them should give their in- structions without delay, as only a limited number will be kept back for binding each half-year.
11 9 |
▲back to top |
12 10 |
▲back to top |