![]() |
Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 7, Number 25. 21 November 1912 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI Te utu/price "Te Puputanga ki te ora. Nui tangata e haere ana ki te po, iti tangata i mahue ake ki te ao nei, rauhitia, manaakitia." 6d. Nama 25 o te tau 2. Carterton Wairarapa, Taite Noema 21, 1912 G. HIUANA. KO TA ANAKE TE TANGATA WHAI-MANA KEI WAIRARAPA NEI, KI TE HOKO I NGA WHOOTA MOTU-KA. (FORD) ... MOTOR CARS.) HE MOTU-KA KEI A AU MO TE TUKU. Ko nga oota e tukua ana kia au, ka tere tonu taku mahi. HU RAUMATI. Koia nei to taima tika hei whakaa- rohanga ki te tango Putu, Hu raumati hoki. Haere mai kia KITINA mo te ra rangi pai, kakama hoki, kei roto i te ro he o Wairarapa nei. Na matau nga tao- nga pai atu, e taea ai te hoko mo te mo- ni iti, a, o whakahaua ana o matau wha- kaaro ki te iwi Maori. HAERE MAI! J KITINA Te hoa o te waewae." Kei tawahi o te Poutapeta. Kuini tiriti MAHITAONE. Whare Hoko Ika. HAEREMAI! HAEREMAI! HAEREMAI! Ki te hiahia koutou ki te Ika toroina mai au. Kei ahau nga ahua ika katoa o te moana. No te puranga mai rano o te ra nga IKA e riro mai ana i ahau. IKA HOU I NGA RA KATOA. KOURA kuhu ki te wai-maori mehemea e hiahiatia ana. TE WHARE IKA ITI TE UTU I WAIRARAPA KATOA NEI. H. TAONATA. H TAONATA. (waea korero) (waea korero) 109. 109. (HIGH) TIRITI KAATATAONE. Ika ! Ika ! Ika ! KUA KITE, KUA MOHIO, KUA MATAU KOUTOU. KOIA NEI TE WHARE KAI E HUINGA ANA E TE MAORI. Ko nga Ika reka, momona anake nga IKA e hokona e au. Kaua hei wareware ki te toro mai i to koutou hoa. HE IKA HOU I NGA RA KATOA. HE WEERA anake te IKA o te moana kaore i au. KOURA KI RO WAI-MAORI I NGA WA KATOA. H. HETIHANA . H. HETIHANA (waea korero) (waea korero) 110 110 (HIGH) TIRITI KAATATAONE.
![]() |
2 2 |
▲back to top |
Te Puke Ki Hikurangi, Noema, Taite 12,1912. Nama 25 o te tau 2. raro i tenei tekiona ka ahei i nga wa katoa kia whakakorea atu e tetahi atu Ota Kaunihera ranei i nga wa katoa ka ahei kia whaka- rereketia i runga i taua huarahi nei ano, ahakoa mo te taha ki nga rohe o te whenua e uru ana ki tana wahi rahui Maori, mo te taha ranei ki nga take i rahuitia ai taua wahi; engari kaua tetahi whakakorenga atu, whakarereke- tanga pera ranei e mahia engari ma runga anake i te kupu tohu- tohu a te Poari Whenua Maori o te takiwa kei reira nei e takoto ana taua whenua e paangia ana e taua tikanga, ma runga ranei i te kupu tohutohu a te Kooti Whenua Maori, a te Aperata Kooti ranei. 6. Te whenua i uru ki tetahi wahi rahui Maori e kore rawa e taea te tuku, ahakoa ki te Karauna ki tetahi atu tangata ranei, a ahakoa ano hoki e nga tangata whai paanga no ratou ake, e tetahi Poari Whenua Maori ranei, o tetahi ropu kaporeihana tangata kotahi ranei kua tau atu ki a ia taua whenua, tetahi paanga ranei i roto i taua whe- nua. 7. E kore totahi Ota Kauni- hera i raro i tenei tekiona e pa atu ki tetahi riihi, raihana, tiaati, taumahatanga ke atu ranei, e mana ana ki runga ki taua whe- nua. 8. Ka ahei te Kawana i ia wa i ia wa i runga i te Ota Kauni- hera ki to hanga i nga, rekurei- hana e maharatia ana e ia e tika ana mo to whakahaeretanga mo to tiakitanga, o tetahi wahi rahui Maori, ahakoa e nga Maori no ratou, o totahi Kaunihera (Marae) Maori, Poari Whenua Maori, e tetahi mana ko atu ranei, a mo te ahua ano hoki o nga mahi mo tana wahi a nga tangata no ratou, a i runga i tana huarahi ano ka ahei ki te whakanohonoho whaina, kana e neke atu i te rua tekau pauna, mo ia takahanga o aua rekureihana. [Taria te roanga atu.] MO TE KOKO HE Whare Hou, E Rima nga ruuma, kei (Rhodes) Tiriti, Kaatataone. Ruuma kaukau, ruuma tuunga pereti, me era atu raweke o o te whare. Wai-matao, wai-wera kei roto i taua WHARE. Kei te hiahia kia tere te hokona. Nga whakamarama, Haere kia D. T. KIINGI. (Kamura.) RONGO KORERO C TAWHITI. TE WHAWHAI A TE PARA KANA. TE MATENGA O TAKEI. TE WHAWHAI O RIURU PEEKA. I MATEMATE TE TINO ROPU A TAKEI. TE WHAKAEKENGA I KONO TANATINOPERA. KUA TONO HOHOU-RONGO A TAKEI. KUA WERA TE TAONE C ATARAIANOPERA. Kua riro i nga Parakana tetahi o nga taone nui o Takei, a Tara- ama, na konei i motumotu Te Takei i Konotanatinopera ki Mahitonia. I taua wa, e whakaeke ana hoki te Kariki i Haronika, me te whawhai haere tonu i tona hua- rahi ki Weria, e 35 maero te ! mamao mai i Haronika. Kei te whawhai tonu te Hewiana (Servian) i wahanga, ki a ia, (he kai-awhina enei iwi no te, Parakana), kua neke tonu ki te taha o Ahikapu, a, kua riro here- here mai hoki i a ratou a Kui- parirai, i te taha whaka-te-tonga o Uhikapu. E whawhai haere ana hoki ratou, kia puta ratau ki Haronika, te waahi i whakaritea ai hei tutakitanga, mona ki to Para kana, me te Kariki. Kua riro herehere i te Motini- kirini a Tarapoohi (te keeti ki Kutari) tetahi o nga tino taone a Takei, kei tawaahi tonu o Kono- tanatinopera. Kei te keeti ratau o Kutari inaianei. Kua riro here- here ano hoki i a ratou tetahi o nga taone e patata ana ki Ku- tari. Kua ripoatatia mai tekau mano nga Taake i mate i te whawhai i Kuimanaowo, e rua tekau mano nga Hewiana i tu-akiri. I tino kino te matenga o Takei i te Parakana i roto i nga ra e wha, a i mate hoki i a ratou to Ropu Otomana, (e 40,000 mano taua ropu) i whaia haeretia taua ropu kia whakangaromia. He nui nga mea i riro herehere o te Taake. He tino whawhai nui tenei, e ai ki nga korero o nga nupepa Pakeha. PANUI HE POWHIRI. Matangirei Whare-. Parewanui, Rangitikei. Noema 4th 1912. Ki nga iwi, ki nga hapu, ki nga reo, ki nga huihuinga tanga- ta o nga motu e rua noi o Aotea- roa me to Waipounamu, tena koutou katoa e noho maina i nga Marae o koutou Tipuna, Matua, kua heke atu nei ki te po, kaati te mihi. He Powhiri atu tenei ia. kou- tou katoa kia tae a-tinana mai i koutou ki Parewanui nei a to 25 o nga ra o Tihema, te tau 1912, no reira o nga iwi hoea mai nga Waka o koutou tipuna, ara, a Aotea, Tainui, Te Aniwa, Mata- tua, Tokomaru, Takitimu, Arai- teuru, me Kurahaupo, ki te marae o te hunga iti i roto i to tatau Ariki :— Take 1.—He whakamoemiti ki te Atua, i te ra o to tatau Ariki, i te 25 o nga ra o Tihema. T ake 2.—Ko te Tiriti-o-Waitangi kua rewa nei ki runga, no reira e nga iwi haria mai ona utanga, ara, o koutou mate e ia waka, e ia waka, utaina ki runga ki te Tiriti- o-Waitangi. Nga ra hei taenga mai mo koutou. ko te 20, 21, 22, 23, 24, o nga ra o Tihema. Ko te teihana, mo koutou ko Greatford. Heoi na o koutou hoa,— Wirihana Hunia, Inia Te Rangi, Piripi Ropiha, Te Rangimarie Maui, Te Whatarangi Teka Wiremu Mawhete. Otira na matau katoa. KE TAUTOKO. E tautoko ana ahau i te po- whiri a nga morehu o Ngatiapa kia hui atu ki Parewanui i te ra o te Kirihimete. Ko te kaupapa tenei o taku tautoko, i nga ra o mua i te wa e toitu ana te tangata, e hui ana nga morehu o ia marae ki tona marae i te ra o te Ariki, no tenei wa ka huhua, ka putuputu o tatau aitua, ngaro ana te momo o te tangata ki te po, ko etahi o nga aitua e taea ana te tangi i te wa i hinga iho ai, ko etahi he wa ke ka tangihia. Tuarua ka mokemoke te nga- kau i te hinga putuputu o te tangata, no reira ka mea au me waiho te ra o to Ariki i puta mai ai ki tenei ao hei ra tangihanga mo tona putanga mai hei Ariki mo te ao katoa, hei ra tangihanga ki o tatou aitua, hei tangihanga ki a tatau ki nga morehu o nga iwi, hei ra kitekitenga hoki i roto i te tau, kia watea ai nga iwi ki nga raruraru o te tau hou. E toru enei putake tangi nui tatou e te iwi, he mea nui rawa enei tako e toru ki taku mahara, mehemea ka taea e te tangata ora ritenga katou te whakatinana he mea nui rawa ki toku nei ngakau kuare, no konei ka kiia, tenei tangihanga i roto i te ra o te Ariki ko te tianara o nga tangi- hanga ki te hunga mate i roto i te tau. Heoi tena, ko nga korero a te tangata e pa ana ki te whenua, ki te taonga, ki te ture tangata. e waiho ana e toku ngakau kuare mo te ra o te tau hou ka whaka- haere ai i enei take, kia marama ai nga mea e waiho ma te tau tawhito e pikau kia marama ai nga mea hei pikau ma tatou ki roto i te tau hou. He nui noa atu nga whakahaerenga o enei kupu. Ki te hiahia te tangata kia rongo me patai mai ki au a te ra o te Ariki e kiia nei he Kirihi- mete, e kore au e hopo ki te whakamarama. He whakamarama enei i nga Kirihimete i uru ai ahau ki te whakahaere i ona mahi. I te tau 1903 ka tu te Kirihimete ki Ngawi, ki runga ki te kauwae ote ika a Maui. I te tau 1904 ki te Hurupi, " 1905 " Hurupi. " 1906 " Ranana 1907 " Motuiti 1908 " Kohunui. 1909 " Porirua 1910 " Mokai. " 1911 " Ngatauewaru. i tenei tau 1912 ki Parewanui. Ko tenei Kirihimete ki Parewa- nui he mea ata korero e te Wiri- hana Hunia ki au i a matau i Poneke ka whakaae ahau, ki te hiahia tetahi i hapu, iwi ranei ki a ia te Kirihimete i muri i tenei me inoi ki nga morehu o Ngati- apa ki a te Wirihana Hunia mo ona hoa whakahaere. Kaati aku whakamarama i konei. Heoi na to koutou hoa na Meiha H. P. TUNUIARANGI. H. H. KARANI. (G. H. CULLEN.) (Kereitaone, Wairarapa.) ROIA Tenei au te tangata tika, matau, pai hoki ki te whakahaere i nga ahuatanga mahi katoa a te Roia. Ko taku Tari kei tawaahi atu o te Whare o te Etita o te Mareikura. Ka taea e au nga mahi "Maori katoa, e hangai ana ki te Ture Mahi Riihi, Hoko, Mokete Paara moni. He moni kei ati mo te tuku i runga i nga Taitara motu- hake. E hoa ma kana hei whakarea i 5 koutou hiahia me a koutou TAKE.
![]() |
3 3 |
▲back to top |
Nama 25 o te tau 2. Te Puke Ki Hikurangi, Taite, Noema 21, 1912. TE MATENGA O MAHUTA. TE WHAKAEKENGA POTO O TENEI RANGATIRA. [AKARANA WIKIRI NUI Kua mate a Mahuta Tawhiao Te Wherowhero, te " Kiingi " o nga Maori, i te 10 o nga haora o te Hatarei te 9 o nga ra o Noema nei, i mate ki Waahi, Akarana. I te Taite ka haere ia ki Hana- tere (Huntly) i to ora tonu ia, i te kaha tonu tona tinana, no te Paraire, Hatarei hoki, katahi ano ka mohiotia kei te ahua mate ia, no te 10 o nga haora o te Hatarei ka mate, i mate-ohorere. Ka 57 ona tau. Ko te takotoranga o tona tinana kei te marae tonu, he teneti kanawehi tona whare, karapotia ai te tupapaku e te whare-mate, he rau-rakau nga parepare, potaea iho ai ki runga ki nga mahunga, ko te roimata me te hupe me te aue anake te mea i roto i te ngakau o te tangata. Kaore rawa i nui te tangata, i te kore whakaatuatu ki nga tangata, no te Mane rawa i puta ai nga whakaatu, ko nga mea ano i reira e haereere noaiho ana i te marae, ko te pupuhi anake 3 nga konohi, na reira tonu i whakaatu te nui o te aroha o te iwi ki te matenga o tenei ranga tira kua matua, nei ia ki nga iwi o nga motu nei, a, tae mai nei ki tenei wa, kaore ano i tatutu te ahua o te tangi a te tangata, mo to ratou " Kiingi," kua tangohia kinotia atu i a ratau. Ko nga Pakeha e haere atu ana kia kite kaore ano i whaka- aetia kia tao kia kite. Kei te tu tonu he Heteri i nga keeti tiaki ai. Kaore ano i mohiotia to tako o te mate o Mahuta, kaore hoki ho Takuta i tae noa kia kite. TONA WHAKAHEKENGA MAI. Ko Mahuta te tama a Tawhiao Te Wherowhero, a tona wahine tuatahi, a Hera, e iwa nga whaka- paparanga o tona whakahekenga, ko te nuinga o nga tipuna o tona whakapapa he toa katoa, tae noa mai kia Mahuta tuatahi. I ma roto mai i tenei rangatira te kaha o te pupuri a Ngati-Mahuta i tona ingoa. Ko ia hoki ko tenei rangatira, he tangata pai, mohio, matau hoki, kaore i tino nui ana kupu, he tangata atahua te whaka- tipu. I whanau a Mahuta ki Whati- whatihoe, Waikato. Ko tona matua, ko Tawhiao, i mate i te tau 1894, a, i te wa e takoto ana tona tinana i Taupiri, ka tohu- ngia ia hei " Kiingi." . I a Mei 22, 1903, ka oatitia a Mahuta hei mema mo te Whare o Runga. I te wa ka mate a te Hetana, ara to tumuaki o te Kapeneti i taua wa, a i runga i te karanga tuarua ka ngaro te ingoa o Mahuta i roto i te rarangi ingoa o te hunga i whakaturia mo te Whare o Runga. Ko te wahine a Mahuta ko te Marae, he tamahine na Amukete, he rangatira tenei pera ano mo te whakaekenga mai o Mahuta, ko tenei tangata rangatira, i mate ki Rangiriri. Tokorua nga taane me te wahine, nga tamariki a Tawhiao kei te ora inaianei o muri iho i a Mahuta. Ko te tamahine ko Tu Kotuku kei Maungatautari e noho ana. Ko nga tamariki ake a Mahuta kei to ora toko rima, ko Rota, ko Taipei, ko Tumate, ko Tonga, me te Wherowhero Mahuta. Ka tekau ma rua marama tuturu inaianei te roa o te matenga atu o te Wherowhero, a ka mate atu nei hoki ko Mahuta. I te wa i tanumia ai a te Wherowhero ki Taupiri, ki te urupa o te whanau a Tawhiao he nui te tangi me te aue o te tangata, wai hoki ko tenei kei te pera ano te tini te mano o te tangata. TE MANA KIINGI. Ko te turanga o Mahuta kua tau ki runga i tona tama ia te Rata, ka 34 nga tau, he tangata tenei o whakaaro nuitia ana e te iwi katoa, ko te mahara a te ha- nga kuri kite kua matau ki a ia he taumata, pai tenei hei whaka- whirinakitanga atu mo te iwi i runga i te whakaarotanga iho he tangata tenei kua marama ki te whakahaere i nga tini ahuatanga o te taha Pakeha, tera e hipa ke atu tona turanga i tona papa. Kua takoto inainei te whaka- aro o te iwi ki te whakariterite i nga ahuatanga maha e pa ana ki a te Rata, ara, te kai-riwhii mo te turanga o Mahuta. Kua puta nga panui i roto i nga pepa Pa keha, tera e rite tonu te Koronei- hanatanga o te Rata ki to tona matua. Ko te wariu o nga taonga katoa a Mahuta ki te whakaarotanga iho he tangata tenei kua marama ki te whakahaere i nga tini ahuatanga o te taha Pakeha, tera e hipa ke atu tona turanga i tona papa. Kua takoto inaianei te whaka- aro o te iwi ki te whakariterite i nga ahuatanga maha e pa ana ki a te Rata, ara, te kai-riiwhi mo te turanga o Mahuta. Kua puta nga panui i roto i nga pepa Pa- keha, tera e rite tonu te Koronei- hanatanga, o te Rata ki to tona matua. Ko te wariu o nga taonga katoa a Mahuta ki to whakaaro iho e £20,000. Ko te wariu o nga whenua o nga Maori i tuku mo Mahuta e ai hoki te whakaatu ake a nga pepa i tae ki te £100,000. Ko enei whenua katoa i runga ano i te tikanga "Kiingi " ka tau katoa ki runga i a Te Rata, te kai-riiwhi o te turanga o Mahuta. Ko nga tikanga katoa o te whakahaerenga o tenei tangi- hanga kei roto i nga ringaringa o Henare Kaihau raua ko Pepene Eketone. Kua takoto te whaka- aro o nga kai-whakahaere kia kotahi marama a Mahuta e takoto ana kia ahei ai nga iwi o ia waahi o ia waahi ki te haere kia kite. Ko te maha o nga Maori e tae ki tenei uhunga ki te
![]() |
4 4 |
▲back to top |
Te Puke Ki Hikurangi, Taite, Noema 21, 1912 Te Rata Mahuta Maahi Herihi Te Hohepa Waari Timi Kara Pomare TE NGAKAU MAMAE TE POU HERENGA KUPU TE PIKIKOTUKU KUA RERE I TE HAU Waikato Tamahau Tawhiao Tomoana Te Uamairangi Ropata Te Ao MATENGA O TA WI- REMU TUATI Wiremu Tuati M. L. C Rev. Mekenehi Kipihana HON. TA HEMI KARA Hemi Kara Wairoa Te Kooti Rikirangi Wi Pere Tai Rawhiti Wairarapa HON A. T. NGATA Te Aute Ahu-Whenua KI NGA TANGATA KIMI WHENUA Tai-Hauauru te Waipounamu Akarana Poneke Ohinemuri Nerehana Nelson Ruihi Lewis TETAHI TIKANGA PAI MO TE KARI TIMUTIMU IWI KAI-TANGATA
![]() |
5 5 |
▲back to top |
Nama 25 o te tau 2. Te Puke Ki Hikurangi, Taite, Noema 21, 1912. Nga Makete. AKARANA. PONEKE. HUARAKAU. HUA-WHENUA. OTAUTAHI. Akarana. Kua motini te Honore J. Arani, (Minita mo nga Moni) ki te Whare, kia tonoa, ara, (borrow' he moni kia £1,750,000, hei whakapiki haere i nga mahi mo te Tominiona. Ka utaina tenei moni ki runga i nga taake o nga whenua. Nga moni i kohia e te Hara-weihana i tenei tau, mo te " Self-Denial fund) ara, hei awhina i nga pohara o nga motu nei £15,906. Kua paahi te Pire Whenua i roto i te Kaunihera, i hui ki roto i te Paremata, i te 7 o nga ra o Noema nei. Ko te korerotanga tuatoru tenei. Kua paahi i roto i te Kauni hera te Pire Whenua Maori. Ko te korerotanga tuatoru tenei. He tau tino nui rawa tenei mo te hua-rakau ki Hehitingi, Haaki Pei, e ai ki to korero a te - kaitohutohu a te Kawanatanga. Ka iti te utu o te hua-rakau, era etahi o nga hua-rakau e pirau noaiho. Kua whakaatu Te Kai-tatau a te Kawanatanga i te maha o nga tangata o te Tominiona. Kia Hepetema 30, 1912, kotahi miriona, kotahi rau e rua mano, e whitu rau tekau ma iwa. Kaore nga Maori i roto i tenei Kaute. I te whakawa a nga Pirihimana i Kaatataone, i te 15 o nga ra o Noema nei, ka hamenetia a Arapata Hoani luri (Albert John Udy) mo tona wawahanga (he mea tainamaiti) i tetahi whare i Waihakeke i te 5 o nga ra o Noema. Kua whakawatea te keehi mona. I whakaaetia te peera, e £300. Kua hokona e nga Maori o te Tai-Hauauru tetahi whenua ata-hua e mohiotia ana taua whenua ko Ohotu Poraka, kei te taha Whanganui, NGA NGAHAU PUREI PAIHIKARA. Paraki Kereema (Frank Kramer,) MOE POTI. Kua whakaae a Anihi, kia hoe ratau ko Wherehana, ko Petona me Taone, mo te moni o ara ko £100 ma te tangata kotahi, hui katoa e £400 ma te wiini. tekau nga hekene i hoatu e Anihi. Te Kawana KEI TE HOKI. Rua tae te whakaatu a te Paraiwiti Hekeretari a te Kawana ki te Mea o Akarana, kei te 22 o Noema ka haere te Kawana me tona wahine i Poneke ki Akarana, hei reira mohiotia te ra hei haerenga i Nui Tireni noi. I runga i te haeretanga o Kawana Ihiringitana he nui te moteatea o te ngakau Maori. KEI A AU NGA HUTU KAHA, PAI HOKI TE MAHINGA, KO NGA UTU E £3 5s. (a raro.) NGA Raka mo nga haere, ko nga utu e £2 5s. a raro. Nga MEA katoa e hiahia ana koutou kei a — Paaka TINO TOA KAHU, o KAATATAONE nei.
![]() |
6 6 |
▲back to top |
Te Puke Ki Hikurangi. Taite. Noema 21.1912. H. E. ITANA. (H. E. ETON.) KIMIHI HOKO RONGOA. HE KIMIHI TINOPAI TENEI KEI WAIRARAPA NEI MO NGA AHUA RONGOA KATOA. KEI KUINI TIRITIMAHITAONE. Te nama o teTe nama o te AEA KORERO 31.P.O.Box 61. C. S. POORO. (C. S. BALL.) TEERA TUI KAHU- Kuini tiritiMAHITAONE. Kei au nga tino tawhe papai mo nga wahanga e wha o te tau ka mahia e at: nga ahua mahi kahu katoa e hiahiatia ana e te tangata mo te utu iti. \_\_ W. KEREKE. (W. CRAGG.) HE TANGATA KATIKATI MA- KAWE, HOKO TUPEKA HOKI, Kaore e ngaro tenei haapu i te tauhou ko te "HAAPU KEI TE KOKI," o KUINI TIRITI, MAHITAONE. D. T. KIINGI. HE TANGATA HANGA WHA- RE, HANGA KAWHENA HOKI. He wahi mahinga tawharau toa, mahinga toa hoki. Porootiwe TiritiKatataone. Te hono rakau o nga ahua mahi katoa e mahia ana e tenei ta- ngata i roto i te wa poto. Nga ahua mahi whare katoa e mahia na. He Kai-whakahaere nehua nga tupapaku hoki. Ka haria : nga tupapaku ki nga waahi katoa Wairarapa nei.\_\_\_ I Niho Pai. Mehemea he niho pai on, haere kia ti- rohia kia rongoatia. Mehemea koe e hiahia ana kia pai o niho haere kia:— I Makiwera a Takana Makahana Tangata unu niho. (Kei tawahi o te Maku- ihi Hoteera.) CARTERTON. Kei nga Mane o nga wiki katoa ki ki Pe tetone.