![]() |
Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 6, Number 30. 24 February 1906 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
![]() |
2 2 |
▲back to top |
![]() |
3 3 |
▲back to top |
![]() |
4 4 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI. He whakahoki Panui. Maungapohatu. Ki te Etita o te "Puke," te na koe koutou ko nga kai whakahaere o te oha a te hunga mate, kua wehe atu nei ratau ki te po, e taea koa te pehea i nga mate o tenei wa, e pai ana ratau waiho iho to ratau taonga i te no marama nei. Utaina atu aku kupu ki runga i to tatau maunga tapu hei titiro iho ma nga tangata matau o nga motu e rua nei. Kua kite iho i te panui a te Peina Waharau o te Ahorangi e takoto nei i te "Puke" No. 27 o te tan 6 wharangi 6. E patai nei mo te whare o te wananga i taia- potia mai ai ki te ao marama me te kai hari mai ki tenei motu, rae te waka nana i uta mai, te whare i takoto ai te wananga i tenei motu, mo nga rangi e tu iho nei, e patai nei e hia nga rangi, mo te patai ki te wha- nau a Papa Tuanuku nana te tatai tangata koi nei nga whakaupoko o aua patai, tera ano au e whakahoki i aua patai kia kite au i a koe he kanohi he kanohi, kia korero atu he mangai he mangai, ara, mehemea ka tae atu ki te hui whakapapa me te kawanga o Kahuranaki, e powhiri nei a Kiingi Wha- tuiapiti. tenei au i whakaatu ai mo enei pa- tai. Mo te whakahoki a Niniwa ratau ko tona komiti, ara, ko te komiti o Tupai e takoto nei i te wharangi 6 kia tukua ki te "Puke" kia nui ai nga konohi hei matakitaki hei titiro, te ra pea ka marama ia ahau e- tahi o aua patai tae atu hoki ki a te Whata- horo patai i roto i tona pukapuka kia te Iri-whiro, koi nei ano nga patai ko aua patai nei, otiia tera te nuinga o ana patai mo te whakapapa o nga atua, o nga ika, o nga manu, o nga ngarara, o nga kararehe, o nga kohatu, o nga tarutaru, o nga waka. Ko te mahinga o nga waka ka mohio au ki etahi kaore ki etahi, mohio iti nei ki eta- hi mohio nui ki etahi, otira kai te wa tonu
![]() |
5 5 |
▲back to top |
![]() |
6 6 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI. taua koroua ki a koe. e hoa kaore ranei koe e wehi ana kia au, kaore koe i rongo ko Taranaki tenei, he kupu maminga a konia i taua wa i te (Hotera o Urenui,) ka mea atu koe kia ia e hoa kaore koe e wehi mo te tangata makuta ahakoa ko wai e kore koe e mate i tera mahi, engari ko te tangata e ma- te ia koe. Na enei katoa, he maminga na tatau katoa i reira, i taua rangi ka haere atu matau ki to matau whare ka kite atu ma- tau i te Karewarewa e noho ana i runga i to matau whare, i reira ano i taua po, ka pa mai te mate ki tana kaumatua, e rua nga rangi i muri mai i a koe ka mate atu taua kaumatua, na enei take e rua, katahi ka whanake te whakaaro e pa he tika pea he tipua nga kai tiaki ia koe. Heoi koi mea mai koe, e mea aua ahau nau i mahi kia pera koe, e penei ana he tangata koe kua mahia e nga kaumatua; a, he mana kei a koe, ki te eke he kupa ahua kino a te tanga- ta kia koe tera aua mana i whakataua kia koe e haere ki te patu tangata maana ma ratau ranei, otiia e pa kei pouri koe, he kimi noa ake tenei naku ake, me mea ahau i te • pai i te kaha ki te haere atu ki te karanga a te mokopuna rangatira a Tamahau te tangata pai ki nga iwi o te motu, kua haere atu ahau ki taua hui, ki te hui ranei a nga ra- ngatira ki Tamaki, kaati kia ora ano koutou e aku ariki kia ora koutou, kei awangawanga te whakaaro e aku ariki mo nga kupu a ta koutou mokai, e te Etita tena koe, mau e whakahangai nga reta me nga kupu kia pai ai. kia kino ai i nga kupu kia pai ano i nga reta, kaati kia pau katoa atu aku kupu nei kia kotahi tonu te pepa. Heoi ano na ta koutou mokai. Na Te Peina Waharau. He Whakautu Panui. Kia te Otene Paora kei Orakei. E hoa he ngakau mihi ake mo to tao nga me nga ritenga e korero nei to panui me te mahara hoki o te ngakau he mea pai tino pai tena taonga be taonga na te iwi kore matauranga i kite he mea pai ano kia tukua nga tauira ki ton iwi Maori ki nga motu e rua nei, otira tukua mai ki Wairarapa nei tetahi tauira maku e whakahaere ki oku hapu me kore e manaakitia to taonga e nga hapu maha o Wairarapa nei heoi ano nga kupu na to hoa aroha pono H L R Kingi Papawai Greytown North. Kia ora te Etita me tou komiti. Te Raruraru ki te Whaiti. Kotahi tetahi raruraru i paoho i waenga- nui i nga Maori, me te ropu Wea Whenua a te Kawanatanga, i tetahi kainga e kiia ana ko Te Whaiti, e 40 pea maero te mamao mai i Rotorua. Ko te take o tenei raruraru; no te marama o Tihema ka hori nei, ka tu- kua mai e te Kawanatanga tona ropu Wea;
![]() |
7 7 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI. WHOREHETA AMO HOTEERA. (FORESTERS ARMS HOTEL.) I tawaahi atu o te Poutapeta o Kereitaone. HE WHARE HOU. He whare pai hoki, a, he Hoteera e muia tonutanga ana e nga Maori me nga Pakeha. KEI AU NGA WAIPIRO TINO PAI ATU. Ara.—— Nga Wehike, nga Tiini, nga Parani, nga Rama, nga Waina, me nga Pia tino pai ho- ki, hui tahi ki nga ahua Wai-reka katoa. —A— Ke nui hoki te papai o nga kai, me nga moenga, tae noa ki te Piriote ruuma. —Me- Te Tepara Hoiho. Iwa Ropata (Eva Robert's. Kereitaone Noota. T. P. ROHIPI. (D. P. LOASBY.) He toa kai, kei tawaahi ake o te Peeke o Niu Tireni. He nai nga ahua kai katoa kei au. . —Ara— Paraoa, Huka, Tii, Pata, Raihi, Tiamu, me era atu tu ahua kai katoa. He nui hoki nga Pureti, me nga Kapu me nga Toote, Naihi, Whaaka Tiaka, me era atu tu ahua o era tu taonga. —A— He nui nga Puutu, me nga Huu, a, he ngawari hoki te utu. Nga Toowe (Stove) tunu kai, nga Toowe whakamahana hoki. Engari kaore e riro i runga i te nama. Toa o nga taonga katoa T. P. Rohipi. Tiriti Nui Kereitaone. A. TEONE. (A. JONE'S.) Kai tunu Rohi, Keeke. E tino mohio ana nga Maori ki taku Pe- ka, kai te taha tonga o te Parahi Hooro o Kereitaone. Me te tino mohio hoki o nga tangata, he tangata pai ahau ki te tunu Paraoa, Keeke, me era atu tu ahua kai pera katoa. Ko ahau hoki tetahi o nga peka kawekawe rohi ma nga tangata o Kereitaone, me Papa- wai Maori Pakeha. No reira haere mai ki ahau, ko ahau to koutou hoa i nga ra katoa, huri noa nga tau maha e tu mai nei Tiriti Nui. A. Teone. Kereitaone.
![]() |
8 8 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI. WHAKAMARAMA I NGA TURE O "TE PUKE KI HIKURANGI." Kia tau raia kia koutou katoa te rangima- rie, me te aroha noa, me te rongomau, e kii ana te kupu a to koutou whanaunga, i muri nei kia mau ki te Whakapono, na te Wha- kapono i tu ai nga mahi, na nga mahi i tu ai te Whakapono ae Amene. E nga iwi o runga i nga motu nei, tit iho ki nga pa-tuwatawata o to koutou taone i raro iho nei, koia nei he rama hei wha marama kia koutou, mo nga tikanga e a mai ana ki to koutou taonga, koia tenei- Ki Te Etita. "O Te Puke Ki Hikurangi." Box 20. Greytown Wairarapa. Ko te ahua tawhito ra ano, ki te maha nga korero ka maha atu hoki nga wharangi, i te iti nga korero ka iti iho nga wharangi. Printed and Published for the Proprietors T. RENATA at their Registered Printing office, Main-street Greytown Wairarapa N.Z.