Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 6, Number 30. 24 February 1906


Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 6, Number 30. 24 February 1906

1 1

▲back to top

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

4 4

▲back to top
TE PUKE KI HIKURANGI.

He whakahoki Panui.

Maungapohatu.

Ki te Etita o te "Puke," te na koe koutou
ko nga kai whakahaere o te oha a te hunga
mate, kua wehe atu nei ratau ki te po, e
taea koa te pehea i nga mate o tenei wa, e
pai ana ratau waiho iho to ratau taonga i
te no marama nei. Utaina atu aku kupu ki
runga i to tatau maunga tapu hei titiro iho
ma nga tangata matau o nga motu e rua
nei. Kua kite iho i te panui a te Peina
Waharau o te Ahorangi e takoto nei i te
"Puke" No. 27 o te tan 6 wharangi 6. E
patai nei mo te whare o te wananga i taia-
potia mai ai ki te ao marama me te kai hari
mai ki tenei motu, rae te waka nana i uta
mai, te whare i takoto ai te wananga i tenei
motu, mo nga rangi e tu iho nei, e patai
nei e hia nga rangi, mo te patai ki te wha-
nau a Papa Tuanuku nana te tatai tangata
koi nei nga whakaupoko o aua patai, tera
ano au e whakahoki i aua patai kia kite
au i a koe he kanohi he kanohi, kia korero
atu he mangai he mangai, ara, mehemea ka
tae atu ki te hui whakapapa me te kawanga
o Kahuranaki, e powhiri nei a Kiingi Wha-
tuiapiti. tenei au i whakaatu ai mo enei pa-
tai. Mo te whakahoki a Niniwa ratau ko
tona komiti, ara, ko te komiti o Tupai e
takoto nei i te wharangi 6 kia tukua ki te
"Puke" kia nui ai nga konohi hei matakitaki
hei titiro, te ra pea ka marama ia ahau e-
tahi o aua patai tae atu hoki ki a te Whata-
horo patai i roto i tona pukapuka kia te
Iri-whiro, koi nei ano nga patai ko aua patai
nei, otiia tera te nuinga o ana patai mo te
whakapapa o nga atua, o nga ika, o nga
manu, o nga ngarara, o nga kararehe, o
nga kohatu, o nga tarutaru, o nga waka.

Ko te mahinga o nga waka ka mohio au
ki etahi kaore ki etahi, mohio iti nei ki eta-
hi mohio nui ki etahi, otira kai te wa tonu

5 5

▲back to top

6 6

▲back to top
TE PUKE KI HIKURANGI.

taua koroua ki a koe. e hoa kaore ranei koe
e wehi ana kia au, kaore koe i rongo ko
Taranaki tenei, he kupu maminga a konia
i taua wa i te (Hotera o Urenui,) ka mea
atu koe kia ia e hoa kaore koe e wehi mo te
tangata makuta ahakoa ko wai e kore koe
e mate i tera mahi, engari ko te tangata e ma-
te ia koe. Na enei katoa, he maminga na
tatau katoa i reira, i taua rangi ka haere atu
matau ki to matau whare ka kite atu ma-
tau i te Karewarewa e noho ana i runga i
to matau whare, i reira ano i taua po, ka
pa mai te mate ki tana kaumatua, e rua nga
rangi i muri mai i a koe ka mate atu taua
kaumatua, na enei take e rua, katahi ka
whanake te whakaaro e pa he tika pea he
tipua nga kai tiaki ia koe. Heoi koi mea
mai koe, e mea aua ahau nau i mahi kia
pera koe, e penei ana he tangata koe kua
mahia e nga kaumatua; a, he mana kei a
koe, ki te eke he kupa ahua kino a te tanga-
ta kia koe tera aua mana i whakataua kia
koe e haere ki te patu tangata maana ma
ratau ranei, otiia e pa kei pouri koe, he kimi
noa ake tenei naku ake, me mea ahau i te •
pai i te kaha ki te haere atu ki te karanga
a te mokopuna rangatira a Tamahau te
tangata pai ki nga iwi o te motu, kua haere
atu ahau ki taua hui, ki te hui ranei a nga ra-
ngatira ki Tamaki, kaati kia ora ano koutou
e aku ariki kia ora koutou, kei awangawanga
te whakaaro e aku ariki mo nga kupu a ta
koutou mokai, e te Etita tena koe, mau e
whakahangai nga reta me nga kupu kia pai
ai. kia kino ai i nga kupu kia pai ano i nga
reta, kaati kia pau katoa atu aku kupu nei
kia kotahi tonu te pepa. Heoi ano na ta
koutou mokai.

Na Te   Peina   Waharau.

He Whakautu  Panui.

Kia te Otene Paora kei Orakei.
E hoa he ngakau mihi ake mo to tao
nga me nga ritenga e korero nei to panui me
te mahara hoki o te ngakau he mea pai tino
pai tena taonga be taonga na te iwi kore
matauranga i kite he mea pai ano kia tukua
nga tauira ki ton iwi Maori ki nga motu e rua
nei, otira tukua mai ki Wairarapa nei tetahi
tauira maku e whakahaere ki oku hapu me
kore e manaakitia to taonga e nga hapu
maha o Wairarapa nei heoi ano nga kupu na
to hoa aroha pono

H L R Kingi

Papawai    Greytown     North.
Kia ora te Etita me tou komiti.

Te Raruraru ki te Whaiti.

Kotahi tetahi raruraru i paoho i waenga-
nui i nga Maori, me te ropu Wea Whenua a
te Kawanatanga, i tetahi kainga e kiia ana
ko Te Whaiti, e 40 pea maero te mamao
mai i Rotorua. Ko te take o tenei raruraru;
no te marama o Tihema ka hori nei, ka tu-
kua mai e te Kawanatanga tona ropu Wea;

7 7

▲back to top
TE PUKE KI HIKURANGI.

WHOREHETA AMO
HOTEERA.

(FORESTERS ARMS  HOTEL.)

I tawaahi atu o te Poutapeta o Kereitaone.

HE WHARE HOU.

He whare pai hoki, a, he Hoteera e muia
tonutanga ana e nga Maori me nga Pakeha.
KEI AU NGA WAIPIRO TINO PAI ATU.

Ara.——

Nga Wehike, nga Tiini, nga Parani, nga
Rama, nga Waina, me nga Pia tino pai ho-
ki, hui tahi ki nga ahua Wai-reka katoa.

—A—

Ke nui hoki te papai o nga kai, me nga
moenga, tae noa ki te Piriote ruuma.

—Me-

Te Tepara Hoiho.

Iwa  Ropata (Eva Robert's.

Kereitaone Noota.



T. P. ROHIPI.

(D. P. LOASBY.)

He toa kai, kei tawaahi ake o te Peeke o
Niu Tireni. He nai nga ahua kai katoa
kei au.

. —Ara—

Paraoa, Huka, Tii, Pata, Raihi, Tiamu,
me era atu tu ahua kai katoa.

He nui hoki nga Pureti, me nga Kapu me
nga Toote, Naihi, Whaaka Tiaka, me era
atu tu ahua o era tu taonga.

—A—

He nui nga Puutu, me nga Huu, a, he
ngawari hoki te utu.

Nga Toowe (Stove) tunu kai, nga Toowe
whakamahana hoki.

Engari kaore e riro i runga i te nama.

Toa o nga taonga katoa
T. P. Rohipi.

Tiriti Nui Kereitaone.

A. TEONE.

(A. JONE'S.)
Kai tunu Rohi, Keeke.

E tino mohio ana nga Maori ki taku Pe-
ka, kai te taha tonga o te Parahi Hooro o
Kereitaone.

Me te tino mohio hoki o nga tangata, he
tangata pai ahau ki te tunu Paraoa, Keeke,
me era atu tu ahua kai pera katoa.

Ko ahau hoki tetahi o nga peka kawekawe
rohi ma nga tangata o Kereitaone, me Papa-
wai Maori Pakeha.

No reira haere mai ki ahau, ko ahau to
koutou hoa i nga ra katoa, huri noa nga tau
maha e tu mai nei

Tiriti Nui.

A. Teone.

Kereitaone.

8 8

▲back to top
TE PUKE KI HIKURANGI.



WHAKAMARAMA I NGA TURE

O "TE PUKE KI HIKURANGI."



Kia tau raia kia koutou katoa te rangima-

rie, me te aroha noa, me te rongomau, e kii

ana te kupu a to koutou whanaunga, i muri

nei kia mau ki te Whakapono, na te Wha-

kapono i tu ai nga mahi, na nga mahi i tu 

ai te Whakapono ae Amene.





E nga iwi o runga i nga motu nei, tit
iho ki nga pa-tuwatawata o to koutou taone

i raro iho nei, koia nei he rama hei wha
marama kia koutou, mo nga tikanga e a
mai ana ki to koutou taonga, koia tenei-









Ki Te Etita.
"O Te Puke Ki Hikurangi."

Box 20.
Greytown   Wairarapa.

Ko te ahua tawhito ra ano, ki te maha
nga korero ka maha atu hoki nga wharangi,
i te iti nga korero ka iti iho nga wharangi.

Printed and Published for the Proprietors
 T. RENATA at their Registered Printing
office, Main-street Greytown Wairarapa N.Z.