![]() |
Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 2, Number 7. 31 May 1899 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE PUKE KI HIKURANGI, [NAMA 7, O TE TAU TUARUA.]\_\_\_\_\_\_WAIRARAPA.MEI WENEREI 31st. 1899. [Wharangi No. 1] Moe ara ara, moe ara ara, ka tau te manu ki runga ki tona pae kohiri, kohera, ka tiriti- ria ka rearea ka taka mai tu ki tona hiiwa ki a hiiwa e ara e tera pa, e ara e tera pa, e ara e tera tangata, e ara e tera Wahine, e ara e tera Tai-Tama, e ara e tera Tai-Tamahine, e ara e te Iwi Maori, e ara e te Iwi Awhekaihe, titiro nga kanohi o te hunga matau ki te ko- rero i nga Nupepa Pakeha, whakarongo e nga taringa o te hunga matapo kaore nei e mohi- o ki te korero Nupepa Pakeha, tenei te rongo o te tai a Ruatapu te hii ha mai nei, kua ii mai a Paikea te oranga mai o te Huri-purei- ata ko tona korero raaraa, rooroa, o te Rau- mati, poopoo rooroa o te Hotoke, hei "Te Puke Ki Hikurangi" te puputanga o nga morehu oneone, e toru nga nohoanga o te whare Paremata e tu mai nei i Poneke. Tuatahi. Ko te Kawanatanga. Tuarua. Ko te Apitihana. Tuatoru. Ko te Takawaenga, ara ko aro- aro tahurihuri, e ki aha te Kawanatanga, ko tana Pire Poari hei Rahui i nga morehu Whenua o te Iwi Maori, me te Iwi Awheka- ihe, e tipu ai enei Iwi ki te pai, ki te Honore me te ora, he mea whakahau mai na te Kuini Wikitoria kia whakaarotia e te Kawa- natanga o te Koroni te tono a to Iwi Maori, me te Iwi Awhekaihe mo to ratau toenga oneone. E korero ana te Apitihana, e Kauhau ana ki te Iwi Pakeha, ki te hinga tenei Kawana- tanga ia ratau, ka wetekia nga here o nga Whenua Maori i Rahuitia e tenei Kawanata- nga, ka hokohokotia kia tae rano ki te eka whakamutunga, no te mea kaore e pai ko te Maori hei Rangatira Whenua, ko te Iwi Pa- keha hei whakapai, ko nga Maori hei noho, engari me riro katoa nga Whenua i te Pakeha, ko nga . Maori me mahi oranga mo ratau, penei i nga Pakeha e mahi nei i nga rori hei oranga mo ratau, ko nga Takawaenga ara ko aroaro tahurihuri, kaore e mohiotia ka huri ratau ki tehea taha i te ra o ta ratau pakanga i roto i to ratau whare kote tino take a te Apiti- hana e turaki nei i tenei Kawanatanga, mo nga Ture kua oti nei mo tatau, timata mai i te tau 1894 tae mai nei ki te Pire Poari. Ko tetahi take a te Apitihana i whakapu- aki nui ai i ana whakaaro, kia peneitia nga Whenua Maori, kua tata mai te wa pooti Mema mo te Paremata o te Koroni, e pooti- tia mai ai a ratau tangata e te Iwi, hei tautoko i a ratau whakaaro e hinga ai tenei Kawanatanga, e tu ai ko ratau he Kawana- tanga, hei whakatutuki i to ratau hiahia mo nga Whenua Maori, ki ta matau whakaaro ake e kore te Iwi Pakeha e whakaae mo tenei ahua, a ka pooti mai i enei tangata hei Mema, no te mea kai te aroha te Iwi Pakeha, e noho ana i runga i enei Motu, ki nga Maori me nga Awhekaihe me o ratau Uri, tuarua he kore take. Te Iwi kua kii katoa nga Nupepa Pakeha, o nga Motu nei i enei tu korero, ko te "Puke Ki Hikurangi," e rua putanga i te marama, he roa rawa ka kite ai koutou i enei ahua korero, e mahia nei e te Apitihana me te Ka- wanatanga. Ko te mea pai e whakaaro ana matau e kite kite tonu ai koutou i nga ra katoa i nga
![]() |
2 2 |
▲back to top |
[NAMA 7. O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI, MEI WENEREI 31st 1899. [Wharangi No. 2] whakapono, ko matau kaore i te whakapono ki te korero aua Pakeha wea nei, heoi ano he tuku kau atu kia, panuitia atu enei korero tito a enei Pakeha. Heoi, ka huri iho enei korero ki a koutou katoa ko tou whare. Na Kerei Hanataua. Ngatiki Hawera 11/5/99. E hoa e te Hanataua, me titiro e koutou tona taonga nui o te Motu nei, mehemea ka ; mau te hopu, hei taonga nui tena, notemea, kua ngaro tenei taonga nui o te Maori te nanakia, e korerotia nei e nga kaumatua me nga Taniwha o mua, koi mea ko te kai tiaki pea tena o te Toki nei a te Awhiorangi i kitea nei ki tena takiwa, me titiro hoki te ahua o • nga ngarara me nga manu e huihui na ki kona, mehemea he Huia tetahi o aua manu, he tika taua korero, mehemea he Kokako, be Tirairaka etahi o aua manu, he korero parau na nga Pakeha na. "To Puke." Kia Reweti T. Kohere kua kite matau i to hiahia me to punui i roto i te Pipiwharauroa, o mea ana koe me tango mai e te Puke me te Tiupiri nga korero a Apirana T. Ngata, i roto i te Pipiwharauroa ina puta mai ki to Motu tangi haere ai, ki ta matau whakaaro tika, mehemea nga korero a Apirana T. Ngata hei ora me te Iwi Maori, me tuku tonu mai ki te Puke ki te Tiupiri ranei, kia puta hohoro ui kia wawe te Iwi te kite, kaore hoki e mo- hiotia e hia ranei putanga o te Pipiwharau- roa i te tau, ko to Puke e rua patanga i te marama, ko te Tiupiri kotahi putanga i te 2 wiki, mehemea ka tukua ma te Pipiwharauroa e pamu kaati kua kite hoki nga Iwi. "Te Puke."
![]() |
3 3 |
▲back to top |
[NAMA 7, O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI. MEI WENEREI 31st 1899.\_\_\_\_\_\_[Wharangi No. 3] hoha ki te whakaatu i te ora mo toku Iwi i te huarahi tika hoki. Heoi Na to koutou hoa. Na T. T T. Te Tau. P S. No te 26 o Aperira, ka whanau taku Tamaiti he Wahine, ite te 11 o tenei marama ka tae mai te Pirimia raua ko tana Kotiro ki toku kainga, ka Iriiritia e ia te Ingoa o taua Tamaiti, hei Ingoa mo tana Kotiro, mo te ra hoki o te Kuini Tiupiri, ara, mo to matau haerenga ki Ingarangi, koia tenei taua Ingoa. Ko Meri Tuari Wikitoria Te Tan. Heoi ano, e aku hoa koi hoha, ko te kaute o nga Maori kai toku Whare, ara, matau ko aku Tamariki kotahi tekau matau, me tuku katoa i naianei te kaute o nga tangata, o ia Whare, o ia Whare, ki roto i te "Hikurangi" ki a mohiotia ai kai te piki haere ranei nga Maori, kai te hoki haere ranei. Heoi. Taiawhio T. T. Te Tau. Hamua. Mei 19 1899. Kia Tamahau Muhupuku, e tama tena koe. E whakaatu atu ana ahau ki a koe mo nga Ingoa o nga tangata hei tukunga mai mo te Pepa o "Te Puke Ki Hikurangi" ki Hamua nei, koia tenei. Ko Haora Tatere, Hamua Poutapeta. " Heremaia Maika, ... " Hona Tutemiha, ... " Hakaraia Haratiere, ... " Painetu Ngatata, ... " Hetariki Matae, Ngawapurua Wurupe- re Poutapeta. Hamuera, Karaitiana, Horowhenua Rewini. " Mohi Ihaka, Raupanui Hamua. " Himiona Wirihana, Heoi, tena koe. Hamuera Tangatakino.
![]() |
4 4 |
▲back to top |
• [NAMA 7. O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI. MEI WENEREI 31st 1899.\_\_\_\_\_\_[Wharangi No. 4] tukua e Pariora nga Moutere o Piripaina, kia Marikena no te rongonga o Akuingaro kua riro ia Marikena aua Moutere, katahi ia ka tono kia tukua mai e Marikena te inana whakahaere o ratau Moutere kia ratau ano, kaore a, Marikena i whakaae, katahi ka ki atu a Akuingaro, he aha te painga o to ma- tau kaha ki te pana i te muna o te Paniora, ka eke mai ano he inana ke ki runga io matau, ka, whakatutia tonutia iho tona Ka- wanatanga, hei arai atu i te mana o Marikena. Ka timata i konei te whawhai, e mahi mai nei i Piripaina, i waenganui i a Marike- na me nga Piripino, kua maha nga marama e whawhai ana, kaore ano taua Iwi i hinga, ko nga hoia a Marikena kai reira e 40,000 no tenei wiki ka tukua atu e Marikena 13,000 hoia, hei apiti atu ki nga hoia e 40,000 ka hui ka 53,000 i te timatanga mai o te whawhai tae noa mai ki tenei marama, kua neke atu i te ono te kau miriona moni a Marikena kua pau, kaati kaore ano kia tata te mutu te whawhai, kai te kaha tonu nga Piripino, e ki ana hoki Akuingaro e kore ia e mutu te whawhai, a kia tae ra ano ki tona mutunga ko te Ture a Akuingaro mo ana Tianara, me ana hoia ki te puta he ngakau mataka ia ana Tianara, ki te puta ranei he kupu mana Tianara kia mutu te whawhai, me haere ki raro i te mana o Marikena, ka whakamatea kaore ia e pai kia noho he ta- ngata ngakau mataku i roto i te Iwi, kua ki katoa nga Nupepa o te Ao nei, tae noa ki Marikena, i te whakamiharo ki tenei tangata toa kua tapa e nga lwi Pakeha tona Ingoa ko Naporiana, tuarua, ko te tangata nei he tangata iti mama noa iho ki te titiro atu, he Tamariki tonu ka 28 ona tau, no te timata- nga o tenei wiki ku tae mai te Waea whaka- atu i tono atu a Paniora, kia tukua nga herehere a Paniora kai a Akuingaro e pupuri ana, ka utua atu o Paniora nga moni kotahi miriona Tara, ka utua atu e Akuingaro kia homai ra no e Paniora, kia ono miriona Tara ka tukua atu ai e iti nga herehere o Paniora, i akona te tangata nei ki nga reo katoa, i a ia o noho ana i te Kuru Pirihi Katorika, he nai nga korero mo te tangata nei, kaore e taea te tuhi atu. Te taenga o to Kawana ki Rarotonga.
![]() |
5 5 |
▲back to top |
[NAMA 7. O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI, MEI WENEREI 31st 1899.\_\_\_\_\_[Wharangi No. 5] haere tetahi tangata o te Aku Port Wa- kato, ko Tionehana te Ingoa, i haere ki te pupuhi Kereru, kaati i a ia e haere ana me te pupuhi ano, ka taka atu tetahi o nga Kereru i te pari, ka heke atu hoki te tangata nei ki te tiki i taua manu, no tona taenga ki raro, ka kitea e ia tetahi. Ana nui, haere ana te tangata nei ki roto ki te matakitaki, i mahara hoki a Tionehana, ko te Ana tenei i nehua ai nga Maori o reira, i o ratau tupapaku o mua, engari no tona tomonga ki roto, kahore i kitea e ia te waahi nehunga o nga Maori, i tere te pau o ana maati, he nui hoki te mihi o te Pakeha nei mo te atahua o tana Ana, kua puta te kupu a nga Pakeka o reira, kia haere ratau katoa ki te matakitaki i taua Ana. Nga Nama o te katoa. Ko nga Nama tenei o nga Koroni o Ahi- tereiria (Australia) tae mai hoki ki Niu Tireni, ki nga kai-tuku moni o Ingarangi, me te whakarite hoki i te nui o te nama kai runga i te tangata kotahi o ia Koroni, o ia Koroni, ara te Nama kai runga ia tatau katoa, nga taane, nga Wahine, me nga tamariki. Ko te nama ate tangata kotahi. Niu Tauta Weira Ł'6:3,112,720. Ł47. WikitoriaŁ47,558,088. Ł40. Niu TireniŁ44,963,424. ŁG1. KuiniraniŁ33,595,414. Ł68. Tauti Ahitereiria Ł24,309,035. Ł69. Weta Ahitereiria Ł9,208,736. Ł53. TahimeniaŁ8,800,020. Ł40.
![]() |
6 6 |
▲back to top |
[NAMA. 7. O TE TAU 2.] . TE PUKE KI HIKURANGI, MEI WENEREI 31st 1899.[Wharangi No. 6] MATENGA TUPAPAKU. Ki nga whanaunga, tena koutou katoa, tenei tetahi Aitua kua pa ki nga tamariki o konei, ara kua wehe atu raua i tenei ao, kua haere ki te kainga tuturu mo nga tinana, kua haere hoki nga Wairura ki te waahi mo raua, ara ko te Kohai te Ingoa, he Ingoa no te Kohai Hoera, ko Hape Renata te Papa, ia te Kohai Hoera e whakatipu ana taua tamaiti, no te Turei te 28 o nga ra o te marama nei ia i wehe atu ai i ona matua, me ona Hapu hoki. Eo Eriha, he tamaiti na te Kahu Piripi, he Mokopuna na te Maari-ote-rangi, no te 25 o nga ra o tenei marama ia i wehe atu ai. Heoi he nui te pouri i mahue iho ki o raua matua, me o raua Hapu hoki, mo te tango- hanga atu ia raua. "Te Puke." Waipawa. Aperira 28th 1899. E hoa e "Te Puke Ki Hikurangi," utaina atu te matenga o tetahi Kaumatua Rangatira o Hami Te Hau, koia tetahi Kaumatua Ra- ngatira o Ngaati Kahungunu, he Tama ia na Te Matenga Tukareaho, i moe a te Matenga ia Hine-i-koia, ka whanau ko Hami Te Hau- erangi, ko Hine-i-koia tetahi Wahine Ranga- tira o te Aitanga-a-Mahaki tae noa ki te Whakatohea, he nui te pouri o tona Iwi, o ana Tamariki me ana Mokopuna, mo tenei Kaumatua kua wehe atu nei. Arapata Meha. KAHORE E TAU TE HEE, KI NGA KAI-MAHI O TE "PUKE," ME To TATAU NUPEPA Mo NGA WHAKAARO, ANGA RANGATIRA TAANE, WA- HINE, E TUKUA MAI ANA Ku PANUITIA E "TE PUKE KI HIKURANGI," OTIRA KIA TUPA- TO ANO KOUTOU, KAUA NGA KORERO KINO. MARAMA-TAKA O TE "PUKE." Ko nga ra enei hei putanga atu mo te Pepa, i roto i te marama, a, pau noa tenei tau, ko nga ra hei taenga atu ki o koutou Kainga kaore te "Puke", e mohio, engari te poohita- nga atu i konei, e mohiotia ana, koia e whai ake nei:— TAUIRA POTO. ONGA TURE O TENEI PEPA. (TUBE 1.) Ko te utu mo te Pepa o "Te Puke Ki Hi- kurangi" i te tau 10/ hereni. (TUBE 2) Ki te tono mai i te Nupepa, me penei te a- hua o te Ingoa ki waho o te kawa. Ki Te Etita. "O Te Puke Ki Hikurangi." Box 20 Greytown Wairarapa. (TUBE 3.) Ki te tuku moni mai koutou, ko te Tauira ano tena i runga ake nei, hei nga moni oota Poutapeta anake. " (TURE 4.) E rua putanga o te Pepa i roto i te mara- ma. Na Te Etita o "Te Puke. Ki Hikurangi." Printed and Published by T. RENATA. Under the Authority of H. T. MAHUPUKU at his Registered Office, Main-street, Grey- \_\_\_\_ town North. Wairarapa.