Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 2, Number 11. 31 July 1899


Te Puke Ki Hikurangi 1897-1913: Volume 2, Number 11. 31 July 1899

1 1

▲back to top
TE PUKE KI HIKURANGI
[NAMA 11 O TE TAU TUARUA.]WAIRARAPA, .     HURAE   MANE   31th    1899.\_\_\_\_\_[Wharangi No. 1]
KEREITAONE HURAE 31TH 1899. WAAHI TUAHWA O TE
NGAKAU   POURI.
I tuhituhia e Mohi  Pononga  a Ihowa tetahi pukapuka i nga ra o muri, he mea korero a waha mai na Ihowa kia ia hei tohutohu a-tu mana ki te Iwi o Iharaira ia ratau e haere manene ana i te   Koraha, he  tohutohu  mo nga kai rae nga mate e paa ana kia ratau, ko aratau kai, he Wai, he Mana, he Koitareke, ko te     wai    i   puta   ake   i   te      kohatu me te Whenua, ko te   Koitareke na te hau i mau mai ki o ratau aroaro, ko te Mana, i heke  iho i te Rangi, hei nga Po, ka tukua iho ki o ratau aroaro penei i te huka papa e kitea nei e tatau, he   tohutohu   ano mo enei kai, ki te he te mahinga me  te kainga, ka mate te tangata ka pirau nga kai.  ko te mea nui i tangohia mai e ratau mo nga kai nei, ko te Tupato, ko te whakarite i nga tohutohu a to ratau Takuta mo te mahinga o  te Mana, he kai hou hoki kia ratau tena  kai  nui, kaore i kitea mai i te wa i o ratau   Tipuna   tae noa mai ki o ratau whanautanga, no to ratau hekenga i te koraha whanui, katahi ano ka kitea tenei kai, i ma runga mai i te homaitanga i enei kai me tenei wai, hei ora mo ratau tinana me a ratau kararehe i ta ratau amu-amu me te tangi me te aue  nui kia Mohi raua ko Arona, me to raua  Atua, ko te take i hinga ai ratau ki te koraha, mo ta ratau takahi i era atu ritenga tohutohu a te  Atua,  i  korerotia e Mohi kia ratau, e 40 nga tau i kai ai ratau i enei kai. i pai tonu  ta   ratau   whakarite i nga tohutohu kia ratau, ko enei kai no ratau e haere ana,   no to   ratau   taenga ano ki te whenua hei Tuturutanga  hei  okiokinga mo ratau, ka mutu te kai inei kai, i tohutohutia ano nga Kararehe me nga Ika, me nga Manu hei kainga ma ratau, e to ratau Takuta mo ake tonu atu, e mau nei ano i nga morehu e karangatia   nei be   Hurai (Jews,)   na Mohi i whakapuaki ki te Iwi nga korero mo nga kai kikokiko nei, na Ihowa tonu i korero mai ki ona   taringa, ko nga Kararehe kua   tae mai kai enei Motu, e tika ana hei kai, he Kau he Hipi, he Nanenane, he Tia, engari mehemea he mate kai o ratau   tinana, kai roto ranei e kore e kainga, kai mau mai taua mate ki te tangata, hei mea poke   tena, ko te Kararehe e kainga o nga Kararehe kua whakaaetia hei kai kia koha kore,   ko nga Kararehe kua tae mai ki enei   Motu kaore e tika kia   kainga i runga i   te tohutohu a Mohi, he   Poaka, he Hoiho, he Kaihe, he Miuru, he Hea, he Ra-peti,   he Ngeru, he   Kuri, he   Whereti   he Witara, he Kiore, he Kinipiki, ko enei Kararehe   kaore e tika kia kainga, hei mea poke enei ki te tohutohu a   Mohi, ko nga Manu e tika ana kia kainga, he Kereru he Parera anake,     '. ko nga Manu katoa i tua atu o te Kereru me te Parera, hei mea poke katoa, ko nga Manu hou     : kua tae mai ki enei Motu, he Kuihi, he Taketake he Tikaokao, he Parera, he Kukupa, he kai

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

4 4

▲back to top
[NAMA 11. O TE TAU 2.]. TE PUKE KI HIKURANGI   HURAE    MANE 31th   1899.                 [Wharangi No. 4]
Muhunoa. Ohau.
Hurae 7th 1899.
E hoa e Purakau Etita o "Te Puke Ki Hikurangi" tena ra koe he panuitanga me te whakaatu hoki, i haere atu au i Ohau nei i te 18 o nga ra o Hane kua taha nei, i muri i au ka hemo taku Kotiro a Ria Te Haukoroki, he Wahine Rangatira ia i roto i nga Hapu o Ngaati Raukawa, i marena ia kia Taare Wi-niata Mokopuna a Nepia Taratoa i te 5 o nga ra o Mei 1898. Heoi ra e te Iwi, na Ihowa i homai na Ihowa i tango kia whaka-paingia te Ingoa o Ihowa, ka mutu tena. I te 16 o nga ra ka tae au ki Paeroa Hauraki, ka tupono atu au ki tetahi huihuinga nui o Ngaati Maru i reira he tangihanga tupapaku, ko nga Hapu i te Marae ko Ngaati Tamatera ko Ngaati Paoa, ko Ngaati Hako, a i mohio katoa au ki o ratau Rangatira Kaumatua, Taane, Wahine, me o ratau Rangatira Tai-Tamariki, Taane, Wahine, a i patai au ki nga Rangatira Tai-Tamariki, mehemea kaore ratau e tango ana i nga Nupepa Maori ara. a "Te Puke Ki Hikurangi, te Tiupiri me te Pipiwharauroa," ki mai ana kaore ratau i te mohio he Nupepa Maori ano hoki kei tenei, pito o to tatau Motu, ka tino patai mai hoki ratau ki au ki te utu me nga ritenga katoa o nga Nupepa Maori e tora nei, katahi ka ata whakamaramatia e au nga tikanga katoa me te utunga, heoi i runga i taku mahara ki te aronga o nga korero ki au, ka mohio au he nui to ratau hiahia ki te tango Nupepa ma ratau, koia au ka Inoi atu nei kia koutou e nga Etita o a tatau Nupepa Maori nei, ara, "Te Puke Ki Hikurangi te Tiupiri me te Pipiwharauroa," kia tukua kia kotahi kia rua ranei Nupepa kore utu ma nga Rangatira Taane, Wahine, me nga Tai-Tamariki Taane Wahine, kua kapea mai nei e an o ratau Ingoa me o ratau Potapeta, hei tukunga atu kia ratau, koia tenei:—
Hirawa Te Moananui.     Paeroa Potapeta.
Haora Tupaea.
Rihitoto Mataia.
Haora Tarereanui.
Watene Taiwhakaekea.
Tukukino Te Wara.
Tumatekitua Paaka.
Teaoturoa Kiniwe Roera.
Pepene Paeroa.Thames
Mere   Teretiu.
Putata.
Wi Hare.Auckland.
Koia tena nga Ingoa o nga tangata, me nga Poutapeta, hei tukunga atu mo nga Nupepa, mo taku Inoi kua tuhia i runga ake nei, kia kakama ai te ngakau, me te mahara ki te tango i o tatau taonga, ara, i to tatau Nupepa Maori nei a ko taku Inoi ano hoki tenei kia koutou e nga tangata kaore nei ano i tango noa i nga Nupepa nei, tangohia he Nupepa ma koutou eia tangata, e ia Wahine, e ia tamaiti, ehara i te taonga kino, he taonga pai momona ahuareka, kia kite ai koe i inga korero a o whanaunga e

5 5

▲back to top
[NAMA 11. O TE TAU 2TE PUKE KI HIKURANGI,   HURAE   MANE   81th  1899.            [Wharangi No. 5]

Haami Pahiroa

Hanita Pakaiahi
Waikohai Hanita

Rawhira Paku
Hiwa Paku

Arapata Himona
Wirapeta Himona

Otene Piripi Ropiha
Haana Ropiha 

Mera Tahana
Waipoapoa Maungarake

Ngati Hinewaka
Ngati Kahungunu

Wairarapa
Heretaunga
Wairoa te Mahia Turanga Whangara
Tamaitohikura


Wi Patene
Porangahau
Ngamoa Pahi
Kapariera 
Timirana Ratima

Whangaehu
Matatera
Wiremu Tauwhiro

Te Wera Pahaki

Patangata

Hemi Takiwa






6 6

▲back to top
[NAMA 11. O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI,    HURAE   MANE   81th   1899.             [Wharangi No. 6]
No Wiwi tenei korero.
Ko nga tangata o te pito ki te tonga o Paranihi te Whenua o te Wiwi, mehemea tokorima tangata o te Hapu kotahi, ko nga moni e pau ana ia ratau hei hoko kai i te ra kotahi, e rua kapa, tena he ngawari no te utu o nga kai i penei ai te utu mo nga kai a nga tangata tokorima, e mohio nei tatau e rua kapa mo nga panana e rua ki Nui Tireni nei.
Ko nga Haahi o te whakakotahitanga o Marika, e whitu nga Haahi, i neke atu nga tangata i te miriona, ara nga Mema, tuatahi, ko te Haahi o nga Akonga o te Karaiti, kotahi miriona e waru tekau marima mano, 1,085,000, tuarua, ko te Haahi o nga Hurai, kotahi miriona e rua rau mano, 1,200,000, tuatoru, ko te Haahi o Ruta, kotahi miriona e rima rau e rua tekau maono mano, 1,526. 000, tuawha, ko te Haahi o Kotarani, kotahi miriona e rima rau e wha tekau marua mano, 1,542,000, tuarima, ko te Haahi Iriiringa, e wha miriona e toru rau e ono tekau ma wha mano, 4,864,000, tuaono, ko te Haahi o te Tikanga Weteriini, e rima miriona e waru rau e iwa tekau mawaru mano, 5, 898,000, tuawhitu, ko te Haahi Katorika Romana, e iwa miriona e toru rau e iwa tekau marima mano, 9,395,000, ko nga Hahi nunui tenei e Karakiatia ana i roto i taua tua-whenua i Marika, e tae ana nga tangata ki te miriona, he nui ano era atu Haahi kai te Karakiatia, i runga i taua tua-whenua, kaore i tae nga tangata ki te miriona.

7 7

▲back to top
[NAMA 11. O TE TAU 2.]TE PUKE KI HIKURANGI,    HURAE    MANE    31th   1899.\_\_\_\_[Wharangi No. 7]
Ko te whakaatu a te Tari o te taha ki nga herehere, e korerotia ana e rua tekau mano herehere, e 894 he wahine i whiua i kawea ki Haiperia i enei tau e rua kua taha nei, ko tenei Whenua ko Haiperia he Whenua huka nui, mehemea ka oma tetahi herehere kaore e ora i te huka, i te mate kai, no reira kaore e oma nga herehere i tae ki tenei Whenua, ko nga mahi ma nga herehere nei, he kari i raro i te Whenua, he Koura, he Hiriwa, he Tote, he Kuiki Hiriwa, ara, ko nga herehere e hiahiatia ana e te Kiingi kia mate ka kawea ki nga rua mahi Kuiki Hiriwa e kore e roa ka mate, e rua tau te roa mehemea he tangata kaha ka mate ai, he paitini te Kuiki Hiriwa.
Ranana Ingarangi.
Kotahi Tamaiti e whanau ana mai i nga meneti e 4, kotahi tekau marima i roto i te haora e 24 haora i roto i te ra kotahi, ka huia nga Tamariki i whanau i roto i nga haora e 24 e 360 i te ra, no te taone anake enei Tamariki o Ranana, ka hai atu ki nga marama 12 ko nga Tamariki i whanau mai i tenei ahua 131,400 kotahi rau e toru tekau matahi mano e wha rau.
Tiamana.
Ki te pangia te kai-mahi a tetahi tangata e te mate, kaua e panaia e tona Rangatira, ma ana e tiaki, me utu ranei e ia e rua hereni i te ra, hei ora mo tona kai-mahi i te Ohipera a ora noa.
Ko te Waina tino tawhito i mahia ki Tipa-na, ka rua mano tau, he mea tango mai tenei Waina i roto i te Raihi, haunga hoki te Waina Karepe.
K. T. Te Ahu.
Kai te tu a K. T. Te Ahu, he whakatete i te tuunga o Hoone Heke M. H. R. i tenei pootitanga. I puta taana korero mo te Penihana Kaumatua. Ko toona whakaaro te taea pai me tango kia £500 o te moni e utua ana ki te Pirimia, me tango mai hoki kia 50 pauna o nga moni e utua ana o ia Mema o ia Mema o te Whare Paremete, hei oranga mo nga Kaumatua, ki te tu a K. T. Te Ahu ka tu ia hei takawaenga.
Te Tino Kaumatua.
Kua mate tetahi Kaumatua o te takiwa o Hangare (Hungary.) ko ona tau (113.) i whanau hoki ia i te tau (1786.)
Ko Te Whakapakoko nui.
E kiia ana ko te Whakapakoko tino nui o te Ao kai Tiapani,   ko   te   Ingoa   o   tenei Whakapakoko ko Tiaputena,   ko   te teitei e 60 putu, he mea whaihanga ki te kapa ki te tini,   me  te koura,   he   Atua  tenei no nga Tiapani,    he mea tawhito hoki,   ina hoki kua neke atu i te tekau ma rua (1200.) rau tau e koropiko atu ana te Iwi nei ki taua  Whaka-kakoko.

8 8

▲back to top
[NAMA 11. O TE TAU 2.]\_\_\_\_\_\_TE PUKE KI HIKURANGI   HURAE    MANE 31th   1899.\_\_\_\_\_\_[Wharangi No. 8]
HE PUKAPUKA  POROPOROAKI.
Na nga Maori o te Haahi Weteriana e noho nei i roto o Hokianga mo te haerenga o to ratou Matua, o te Rauhi, Minita o te Haahi Weteriana i noho ki Te Poinga Waima, no te tau 1863 tae noa mai ki tenei tau 1878. Katahi ia ka haere atu i roto o Hokianga, i te 15 ona tau e ako ana ia i te kupu a te Atua ki nga Maori o Hokianga. Koia nga Maori i Poroporo-aki aroha ai kia te Rauhi. Koia tenei ko te Poroporo-aki ka tuhia ki raro iho nei:—
Waima, Maehe 28, 1878.
Haere atu ra e to matou matua e te Rauhi, korua ko Mata me  a korua whanau,   haere atu i runga i te Rangimarie,   i  horahia  nei ki te ao katoa e   to   tatou   Kaiwhakaora  e Ihu Karaiti, ka haere na korua   ka   whakangaro  o  korua mata i nga kanohi tirohanga a o matou matua kua Pahure atu ki te mate. Waiho matou i konei e Paa e te Rauhi  mihi kau ai ki to kaha ki te   ako   i   te  kupu a te Atua ki roto o Hokianga i enei tau te 15 ka pahure ake   nei.        I to         taenga    mai, rokohina mai e koe tenei  Whenua a Waima o tino totohu atu ana ki te Rire   o   te mate, ki te kai nei ki te   Waipiro,   katahi   koe ka piri kia   Arama Karaka Pi,   raua   ko   Mohi Tawhai,   ka hui huia a koutou whakaaro kia whakakorea te Waipiro   ki roto   o   Waima. Ka timata tonu to kaha ki te peehi   i   tenei kino nui i roto   o   Waima  i te tau 1864, ka kite nga Iwi katoa kua whakakorea te  Waipiro ki roto o Waima   e  koe e te Rauhi.    E Arama Karaka Pi,   e   Mohi  Tawhai,   e   te Mahurehure katoa.    Ka tikina mai   e   nga Iwi katoa ka takahia,   otira   kihai  i taea te takahi taea noatia te matenga, o ou hoa.    Me tou kaha tonu ki te kauwhau i te kupu   a te Atua ki roto o Hokianga.    Me tou kaha tonu ki te pupuri i ta koutou Ture e tu nei  i   roto o Waima,   tae noa mai ki tou  haerenga   ka haere nei koe Haere atu ra e Pa,   kei   wareware koe ki te inoi atu ki to   tatou   Matua i te Rangi kia tiakina matou   o   tamariki  ka mahue iho   nei i a koe.