![]() |
Huia Tangata Kotahi 1893-1895: Volume 2, Number 23. 21 July 1894 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
HUIA TANGATA KOTAHI. NAMA 23. HATAREI. HURAE 21, 1894 Tukua mai te whangai i mua ka rere atu te Manu. E hara i te tika ma te hunga kua utu, i tana Pepa e utu te Pohitanga ki te hunga kaore ano i utu. Kote utu mote pepa nei ite tun, kotahi pauna ite Pohi, me Rehita rawa, ka tuku mai; kote tuhi me penei Kiu Ihaia Hutana, Etita o Huia. Hehitingi Nepia. PANUITANGA Kupu whakamarama ki nga hou ki te tuku moni mai koutou, mote Pepa nei, me tuku mai i nga moni otu o nga Poutapeta, kaua i nga Pane Kuini, he mea ua na te homai moni mo nga Pane kuini i konei. Tenei kei te Tari o Huia nga Pukapuka wha- ka Kawenata ote Paremata Maori, ote Kotahi- tanga i tu nei ki te Waipatu, ite tau 1892, me te tau 1893, kua whakakotahitia te Pukapuka, kite hiahia te tangata me tono mai ki te Etita o Huia, Hehitingi Nepia, me tuku mai hoki te rua herengi, ka tukua atu te Pukapuka i te Meera. HUIA TANGATA KOTAHI HATAREI, HURAE 21. 1894. KOTAHI PUTANGA ITE WIKI "HUIA E" HUIA TANGATA KOTAHI, TOROA WHAKAPAI TANGATA. ENEI kua kite matou i nga Taonga ote Kahui wananga, o te Arawa i utaia mai nei ki runga i tetahi Kopapa a konga he mihi ki te koiwi me te Ata- ona whiunga, mo te Pehi tonu o tu taimaha ia tau ia tau. Te ui noa he taanga mo te Manawa. Mehemea pea ko te Iharaira tuarua tenei i whakaponongatia ra, ite whenua i Ihipa, ara tatou NO HERETAUNGA. TENEI nga mahi a te Arawa i mahia ai ratou hei ture pumau mo ratou, kei roto i tenei putanga o Huia. Tenei ano hoki etahi o nga mahi i paahitia e te Kauhanganui hei ture mo runga i te rohe o te Kingitanga Maori Kua paahitia e te Paremata i Poneke tenei tunga o te Paremata mutu ai te mahi hoko waipiro i roto i te Whare Paremata. Kua tae mai te rongo kia matou kua hemo Marere Te Apatu o Wairarapa.
![]() |
2 2 |
▲back to top |
2 HUIA TANGATA KOTAHI, HATAREI HURAE 21. Kua hemo a Irihapeti Whatuira, tetahi o nga wahine rangatira o Heretaunga nei, I hemo ia ki te Paki Paki i te po o te Ratapu 15 o nga ra o Hurae nei. Kanui te kaha haere o te mahi aniana i roto. i nga motu o te ao. Kua kite ano hoki matou kua puta te kupa A nga Iniana o Atereina e mea ana kia kohi moni ratou hei hoko paura ma ratou hei whawhai ki nga tangata o waho, e mohiotia ana he Parakireke to ratou ingoa, ara he iwi whakaiti i te utu o nga mahi. Ko te mahi a te Paremata inaianei kei te korero tonu mo te ahua o te raruraru mo te Peeke o Nui Tireni. Kua tae mai nga rongo kanui te ahua kino o Ingarangi ki a Hori Kerei. E maharatia ana tera ia e tere te hoki mai i tona ahua mate i reira. I tu tetahi hui nui i Rotorua i te ono o nga o Hurae nei mo te whakatuheratanga i tetahi, whare hou ko te Ngahau te ingoa o taua whare, ko te hapu nona taua whare ko Ngati Taru- kenga. Kotahi tetahi pakeha no Amerika i Karaitiati o mahi kooti ana i enei tau kua mahue ake nei. Kaati i ranga i tona mahara Ue nui rawa te mahi ki Amerika, katahi ka hoki. No inaia- nei kua hoki mai ano taua tangata ki Karaiti- ati mahi ai me tona ki he nui rawa te pai o konei. Te pire a te Taute kei te Whare Paremata e ta- koto ana. E mea ana taua pirekia whakamuturia nga mahi petipeti hoiho me nga mahi purei hoi- ho kia whakaititia, a tae atu hoki ki nga totarai- heta. Kaati ko tetahi mema ko Hone Makareka te ingoa e mea ana kia hoatu e ia tetahi rara- ngi mo taua pire. Ko tona rarangi e mea nei ia kia uru atu ki roto o penei ana. " Kaua te oere hi e perehi i nga korero peti, i nga whakaatu ranei i nga mea tera e wini; ko te perehi e perehi ana i aua korero ka whainatia ki te £20 Pauna, a ka mau hoki te tangata na ana i panui ki te herehere mo te marama kotahi. Tena tetahi mate kei te kaha haere ki roto i nga rohe o Heretaunga. Ko te ahua o taua mate timata ai ki te tunawiri, ka mamae te mahu- nga, ka ngehe katoa te tinana, me nga turi, ka mamae hoki nga konohi. Ko te rongoa mo taua mate, me kai i te pire, i tetahi mea whakatiko- tiko ranei, ka mutu katahi ka whakamamaoa ki te purukamu. E rua e toru ranei nga ra ka mutu mehemea ia ki te tere te mahi a te tangata i te mea e iti ana taua mate. Ko tona ito he matao. Kia mahana tonu te mea e mate ana ka pai taua mate. WAEA MAI. O NGA MOTU I WAHO ATU I i NUI TIRENI. INGARANGI RANANA, Hurae 14. Kua kino haere tonu a konei kia Hori Kerei i te kaha o te matao o konei. Kua puta hoki toua kupu hei a Oketopa nei ia huki atu ai i runga haere mai ai. AMERIKA. WAHINGITANA, Hurae 4. Kua tukua he pohiri kia Karahitone kia haere mai ki konei i roto i tenei tau hou e tu mai nei. Hurae 14. E mea una nga tangata o Tikako kia haere atu te Tumuaki ki reira kia kite i to ratou mate i runga i te mahi a nga uniana. Kua puta te kupu a Tepe, tumuaki o nga uniana, kua mutu te mahi a nga 1 uniana inaianei. Ko nga moni a te kawa- ] natanga i pau i runga i te aruarutanga i te mahi uniana i tae £200, 000 J pauna. WIWI. PARIHI, Hurae 14. I te tunga mai o tetahi manuao ki Torono, ka haere atu etahi anatihi ka pangaia atu he ahi ki roto i tetahi o nga run. a wera tonu atu a roto o taua manu- ao, engari na te kaha u nga heramana ki te tinei ka mate te ahi 1 whiriwhiria tetahi komiti e te Pare- mata hei tirotiro i te mahi a nga anatihi e mahi nei, a kitea ana e ratou ko te mea pai he whakakore rawa Utu i taua Iwi. Ko te hoatu i a ratou ki roto i te here- here he kino, he mea i taua Iwi kia kaha rawa ki taua mahi kino. RUHIA. PITAPARA, Hume 13. Kua timata ano tu mate korera nei ki konei, kua nuku ke atu te kaha o taua mate i to mua putanga. Ko nga hoia nui atu e mate mate ana i te ra kotahi. TIAMANI. PERINI, Hurae 13. Kanui te kaha o te mate korera ki konei, a he nui hoki te kaha o te mahi a nga tangata ki te peehi kia kore taua mate e puta mai ki roto i nga rohe o Tiamani nei, otira e kore e taea te peehi i te kaha rawa o te horapa haere o taua mate. WIWI. PARIHI, Hune 15. Kei te mahi tonu nga anatihi ita ratou mahi. Ko to ratou tino hiahia inaianei kia mate i a ratou te Tumuaki hou o Wiwi nei, me nga tangata nunui hoki o Wiwi. Kua noho tiaki katoa nga pirihimana me nga hoia i te Tumuaki me te Whare Paremata. Ko tetahi tino mahara a ana; anatahi nei, e ai ki te hopu a nga u rihi- mana. kia hopungia ngaroti ate wahine a i te Tumuaki nei, a ka mau e ratou. Kua I kitea e nga anatihi tetahi ahua mahi tai- namaiti kaha. Ko te rahi o aua taina- maiti penei tonu i e arani. AMERIKA. WAHINGTON. HURAE 16 Ko ngamoni i pau i runga i tetahutahu- tanga o nga kareti tereina i Tikako i tae ki te wha miriona tora ara e £833333, 6s 8d. Ko taua main kua mutu haere inaia- nei, a e tae ana ki te mano tangata kua hoki ano ki te mahi i a ratou mahi. Kote rangatira o taua uniana ara ko Tepe kei te mea ano kia timata houtia ano temahi a te uniana. NU TAUTI WEERA POIHAKENA, Hurae 16. Nui atu te kaha o te matao o konei i me nga whenua o uta. Tokorua etahi tangata e haere ana i runga i o raua hoiho i ka puta te huka a mate tonu atu aua tangata tokorua. Kotahi tetahi tangata tope ngahere i konei. I tetahi ra ka haere ia ki tana mahi. No te hinganga o tetahi o ona rakau ka mau tetahi ona ringa ki wae- nganui i nga rakau. Kore rawa i taea e I ia te unu ake tona ringa. E waru nga ra i muri mai ka kitea taua tangata, kua i tata te hemo. Kaore tahi ona kai i taua 1 wa roa. PERETIAMU. PARAHERA, Hurae 18. Tenei tetahi ope hou kua timata te mahi i ta ratou mahi i konei, otira kua a mahi noa atu, engari katahi ano ka i kitea. Ko to ingoa o to ratou ope ko te a Ope Pango. Ko o ratou i mau i raua tata ake nei tekau ma toru. Inaianei kua ti-
![]() |
3 3 |
▲back to top |
HUIA TANGATA KOTAHI, HATAREI, HURAE 21 3 Koia tenei te Pire tono mana motuhake ku Paahitia e te Paremata o te Kotahitanga noho ki pakirikiri Turanganui i te 11 Aperira 1894, hei tuku atu ki te Paremata nui o te Koroni i Poneke. • TURE WHAKAPUMAU I TE MANA MAORI. He Ture • whakamana i te " Kotahi tanga" onga iwi Maori o Nui Tireni, NGA TIKANGA I WHAKAPUMAUTIA E TE ARAWA, I TE HUI I TU KI OTAWA WAHI O TE PUKE. MAEHE (i, 1894. TE HUI NUI O TE ARAWA, I tu ki tenei wahi o to tatou motu. Ko nga take o tenei hui koia tenei: — 1. He Mihi ki tetangata. 2. He mihi kia Papa, ara ki te whenua. 3. He whakakore i nga taimaha o te Paremata e pehi nei i te iwi maori. Tuatahi 1. Kooti, ko tona tikanga ko te kooti whenua maori e tu nei i Nui Ti reni. Te Ruuri. Te Taake. Te Kaitiaki o te katoa e kiia nei be Pakeha, rae era atu taimahatanga kaore nei i 1. Kooti whenua. Kua whakataua kia mutu te haere a te Arawa ki te hari io ratou Panga ranei ki te kooti whenua nuu/ri. 2. " Pooti mema, T ma tikanga kote Pooti mema ki te Paremata nui o te Koroni i Poneke. Kia whakamutua iu te Arawa te Pooti Mema, ki tana whare, 1 runga i te whakaaro ki te kupu ate Kiriri Wiki- toria o Ingarangi Kereita Piritana i tuhia mai i te 14 o nga ra o Noema . 1891 tirohia te Karoro Ti pihau wha- rangi 19. 3. "Te huihuinga o nga iwi e rua, " Tona tikanga ku te ture whakakotahi o ngu iwi maori ki te iwi Pakeha, kua wha- kakorea, I runga i te Pire a Tima Kara ote tau 1887, Haunga iu nga ture o te tau 1852, Tirohia; roto i te Tiriti o Waitangi. 4. " Reti Whenua, " Tona tikanga konga reti whenua katua kiu whakamutua te te tuku i raro i te mana o te Pakeha, Engari kua waino ma te Kahui wana- nga nui o te Arawa e whakahaere ki raro ki nga tikanga riihi e kitea ai hei tawhito. I 5. " Hoko Whenua, " Tona tikanga konga hoko whenua me Mutu i runga ia te Arawa katoa Haunga ia te hoko ate maori ki te maori, e kapea anu ki waho o tenei ture. Heui hoki te wahi i wha- kaputaina KI waho ku tetahi wahi o te Whenua a Mikaera Heretaunga, a ku te wahi o tanga whenua kua taka ki raro i te mana o te Kahui Wananga e 26, 000, mano eka 6. " Ruri whenua, " tona tikanga mote ruri I whenua a ngu Hupu, u te tangata, u i nga tanga ranei kua whakamutua te i ruri whenua, Haunga ia nga whenua ' raru raru ki te kawanatanga. 7. "Taake Kuri, " Tona tikanga ko te tuake kuri kia whakakorea. 8. " Kooti Hara. 'Tona tikanga ko te kooti haru e tu nei i Nui Tireni, kua whaka- mutua te haere u te Arawa ki taua kooti, a rate haere i runga i o ratou tuke ake, ki aua kooti pera, a kua waiho nga hara pera, ma te kahui wananga nui o I te Arawa e whakawa hei muri akenei whakaturia ni aua kai whakawa. Hau- I nga iu te hum a te maori ki te Pakeha i e kapea ana ki waho tenei ture. 9 " Whakatoputanga, " tona tikanga ko ngu whenua katoa o te Arawa kua ho- atu ki raro i te mana o te Kahui wan- anga Nui o te Arawa, a ma te Kahui Wananga e whakahaere ki raro inga tikanga riihi, e tukua ai ki nga kai tango riihi, a tern ka taea e te Kahui Wananga o te Arawa, te wehe etahi tangata hei kai whakahaere mo nga mea pera, me nga hura tangata ti onga ranei i raro i te mana o te Kahui Wan- nga, me era atu mea e kitea ana e taua ropu, i wehea mo nga mahi i raro L tona mana ake. Otira ka whaimana te Kahui Wananga ki: te whakatikatika ki te whakarereke ranei i etahi mea i he, i mahue ranei i roto i nga take e iwa kua whakapumau- tia i runga ake nei. Te kupu mutunga he Inoi kia te Run- garawa.
![]() |
4 4 |
▲back to top |
4 HUIA TANGATA KOTAHI, HATAREI, HURAE 21. I tangohia mai i te Paki o Matariki. Ko nga ture i Paahitia i te Paremata o te Kau- haunganui tau 1894. KO TENEI TURE KA HUAINA NEI I KONEI, KO TE Ture Mo Nga Kuri a Nga Tangata Maori. WHAKAMAHARATANGA. He Ture kua Whakaotia, a kua kiia hei "TURE" e te RUNANGA Nui o TE KIINGITANGA o te Iwi Maori, e noho Hui- hui ana i roto i to ratou whare: i Te Ka- Whanganui o Aotearoa mete Waipounamu, i raro ano i tona mana. TE INGOA POTO o TENEI TURE. Ko te Ture Tatua Kaki Kuri, 1894, e Apitiria ana tenei waahi, me era atu Kararehe e kitea ano e tenei Ture kia Whaitohungia. KURI. Tona Tikanga: —Ko nga Kuri a nga Tangata Maori, e noho nei i Aote- aroa me te Waipounamu. TOHO. Tona Tikanga: —Ko nga Kuri a nga Tangata Maori, me " Whai-tohu katoa, i raro ano i nga tikanga u tenei Ture. " PANUI Te Uniana a nga kaimahi me nga tangata ati kati hipi. katoa Niu Tireni. mote takiwa ki Haaku Pei nei. Tenei he kupu, atu kia koutou katoa o Haaka Pei nei kia kaha koutou E hoa Ite Uniana, kei konei anake He oranga mo tatou I roto I enei nga Tau e tu mai nei. Te mahi u nga Rangatira I enei tau ka mahue ake nei, he whaka hoki, I te utu mote Kati Kati, me era atu mahi Huhua ate Rangatira Pakeha ko te hia hia nui tenei ute Iwi Pakeha, kia kaha Te Iwi Maori kite hapai I tenei mea Ite Uniana, E kore e tino roa Rawa ku tae mai nga pukapuka whaka atu kia koutou Inga painga e puta mai ai kia tatou, I roto I tenei mea Ite Uniana Taihoa hoki ka takuna te tahi tangata mohio ki waenganui o koutou whakaatu haere ai inga tikanga o tenei mea ote Kotahitanga onga tangata kati kati me nga kaimahi katoa o Niu Tireni. Heoi ano kia kaha tatou E hoa ma nga Maori me nga Pakeha kite whakaoti I tenei mea kote take mehemea ka oti i a tatou tenei mahi ka puta mai kia tatou te tahi oranga pai i roto, ko tetahi mahi ate Uniana He whakahau inga Rangatira Teihana kia Hangaia kia pai nga whare moenga o nga Tangata Kati Kati me nga kai mahi ko te nuinga hoki o aua whare e kore e tau hei moenga mo nga kuri. Kinga hoa tuhi mai he moni kua tukua mai hei utu mote Nupepa i te tau— Ł s d Te Keepa Winiata. 100, Iraia Karauria... 100 Pangupangu 100 Hohepa. Haere...... 100 P. KEMARA, E Whakaatu ana ki nga tangata o NEPIA ME HEHITINGI, mo ona boa Maori, kua tae katoa mai nga kahu hou ki tona whare. KO ANA KAHU Ho Koti Wuuru, me era mea katoa e pirangi ana to tangata. Kei aia hoki nga ahua, mahinga kahu hou, pai hoki, o Ingarani. Me haere mai koutou, me homai he oota kiu mahia he kahu pai mo koutou ko nga Utu TARAU •• •• 15s Herengi HUTU.... Ł2 10 O HUTU Mete Tarau i waho, haere atu ite.. Ł3 15 O Kaua e kore te haere mai ki au, kei au te whare iti le utu, koi a nei Anake te whare e hoatu ana orua Tarua mehemea ka homai koutou he ota kia mahia he kahu mo koutou, ko ahau te riwhi o J. H. TOROANA i te taha ote MAHONIKI HOTERA, NEPIA. Ka nui te whakapai o nga tangata ki taku mahi kahu, Ina hoki ka whakaaturia nei tetahi Pare whakapai a tetahi tangata moku. Ka Whitu tau u mahi ana P. KEMARA ki au kaore ano i kitea te ahua te he i aia kaore ano hoki be tangata i mea mai kei te kino tana mahi kahue engari e whakapai tonu ta ratou i aw J. H. TOROA NA. E whakaatu ana hoki ahau ki oku hoa maori ka ta mai ahau ki te Toa ite taha ote HOTERA o MARONI I nga Turei mo nga Paraire Ite waru Ite ata o nga kaora tae noa kite rima, Haeremai homai i koutou ta ki te tangata tino mohio kite mahi kahu. \_\_\_\_\_ HEHITINGI, HAKII PEI NIU TIRENI. He mea Perehi e TEOTI me IANGA a he mea panui e IHAIA HUTANA me TIMOTI WHUIA, i raro i te Komiti o te kotahitanga., HATAREI, HURAE 21. 1894.