Te Paki o Matariki 1892-1895: Number 4. 22 August 1895


Te Paki o Matariki 1892-1895: Number 4. 22 August 1895

1 1

▲back to top
TE PAKI O MATARIKI
  NO.'4|     MAUNGAKAWA,   CAMBRIDGE,  WAIKATO, NEW  ZEALAND,  AKUHATA  22, 1895.
 Te paki o Matariki.

                —————:o:     ———   -—
   KA  TAKOTO TENEI PAKI  MO AXE AKE  TONU ATU.


   MAUNGAKAWA,   AKUHATA  22, 1895
 TENA      ra to hanga, e te matauranga,
      e noho  toitu maina  i roto i ia ta-
ngata iti, i ia tangata rahi, e noho mai
nei i nga marae ote Ao.  (Ara,)  nga
Kanohi  e titiro ana, nga Taringa e puare
ana. me nga Whakaaro e haere ana ki te
arahi i te Tinana ki a tupono ki te Ora, ki te
Mate  ranei, ki te Tika ki te he ranei; ki te
Marama  ki te Pouri ranei.
  Tenei te (reo) te wawara nei i roto i te
Hauauru, mehemea  ano he (ao-o) Na te
Kuri  i te kainga mahue;  Ano  te rite
ngau ana ki roto i nga Iwimokai o nga
Uri o Tiki: "Tiki i ahua mai i Hawaiki"
No  te maahatanga o te (reo) e wawara
nei, katahi ka tino marama te A hua; ka
papaki kau ki te Uma,   ka titiro kau ki
tetehi pito :— "Katahi ka puta te mihi."
   Taukiri koe e tenei hanga, noho ke mai
 ana i te Hauauru, i te Tonga, i te Mara-
ngai, me te Hauraro. Ko wai ra hei wha-
kaaro,  i nga Iwi ka  poto  mai ra ki te
Herehere,  e  hopuhopukia mai  ra i te
Hauauru.
  Koia nei koa e nga matauranga e noho
maina  koutou i o koutou whare. Ko te
ringa anahe te pare ana.
  E koutou o hoa ma  E tangi mai nei!
e Aue mai nei, e kore e taea e ahau  te
whakaaro  atu to koutou  Auetanga; ko
ahau anahe tenei. Me pewhea ra koutou e
ahau ? " Me penei pea'' Haere, a, ka rite.
te hiahia, ka hoki mai  ano  ki to tatou
Tikanga.
TE HUINGA RANGATIRA,

                     KI
  MAUNGAKAWA.
       ——*——

   Ko Etehi enei o nga korero a te Huinga
Rangatira i hui nei ki Maungakawa i te
2 o nga ra o Mei ka mahue nei, Ko nga
korero o te 8 o nga ra o Mei ko ena kua
puta  atu nei, i te Pepa  o te 14 o ngara
o Hune, ka mahue nei.

         [ Mei Taite te 9 o nga ra,]
Ka Hui ano ngu Iwi ki te Marae, ku mu-
tu te Karakia, ka tu ko:—

  TUTUA  TE NGAKAU—   Tena koutou
i te Ata nei. Te mea i tu ake ai ahau u Pe-
te, he whakaaro atu mo to kupu o nanahi ra
mo  ta tatou Tamaiti ka haria pewheatia
ranei ta tatou Tamaiti ki reira ? Ko tenei
anahe kia takoto marama mai taua kupu
ra.

  PETERA TUKINO:—  E Tika ana to
Patai, mo taku kupu, i penei taku kupu
i nanahi, me tuku mai te Tamaiti na ki
roto i nga Upoko maha o nga Motu e rua
nei, Ara, ki te ingoa nei ki te kotahi o nga
Motu  e rua, ki konei ia tu ai, i tohu ano
au mo  tenei e rere nei, ko te Tiriti enei o
Waitangi,  ko te karanga a tenei He Ka-
wanatanga motuhake.




 nei o Aotearoa me te Waipounamu,  i te
 tuunga o te Tamaiti nei rite tonu ano ia ki
 tana Paapa.
   Otira ko te mate o te Motu nei i tima-
 ta mai ano i te Tiriti o Waitangi, me  te
 ora i timata mai ano i reira. Otira ki taku
 mahara  kaore he mate i raro i te Tiriti o
 Waitangi, He Tuunga pai te nei mo te Ta-
 maiti nei, o penei ana taku, mana tonu e
 titiri mehemea kite kore ia e pai heoiano.
 kaore hoki au e penei atu ka hara ia i ru-
 nga i tana kore e pai, koi nei taku kupu.

   TEWHEORO:—    I ahau ka tu ake nei,
 ki runga, kia marama marire mai ta kou-
 tou whakarongo mai i aku kupu ka whaki a-
 tu nei, mo te takoto mai o nga kupu o nana-
 hi, i Penei, i mate a Pikiao, me Rangi-
 wewehi, hei utu mo tana mahi ano. Kia
 marama marire, i Puta ano taku kupu i
 nanahi, i kona au matou nei ko oku hoa
 i muri iho i tena ka ora ano au, Hokona ana
 e ahau taku Whenua,  Ruritia ana e ahau,
 no te rironga o taku Whenua, te Hoko na-
 ku nei ano hoki i Hoko, katahi a a ka ma-
 hara, kua mate au, naku nei ano hoki ta-
 ku mahi moku  ano, katahi au ka titiro atu
 kia Pikiao raua ko Rangiwewehi, engari ra-
 ua i mate tika, ko ahau i mate he noa iho,
 katahi au ka uru ki te Aue nei, te urunga
 atu uru hee, ki hai nei i tika te urunga atu,
 hei utu mo to Kuri Paengahuru, i mate a
 Pikiao raua ko Rangiwewehi, i te mate o te-
 motu nei He mate tena, e mate ana ki te
 Oati, a na te mahuetanga katahi nei ka
 tino mate, ko toku mate, i mate He noa-
 iho i runga i toku Hiahia ki aku Ruri me
 aku Hoko te tukunga iho ko ahau ano.
 aue kau ai ahau, te tukunga iho naku ano.
   Mo  tenei kupu na o nanahi e 5 ano o
 Tau, e whakahaere, ana ka 34 nga mano o
 nga tangata kei tena taha, Maku e penei
 ake, ko etehi o ena tangata na tenei taha,
 Tena i ana, Mehemea hoki ki te haere te-

2 2

▲back to top
                                               TE PAKI O MATARIKI.
   nei pena i tena e haere na, akuanei ko nga mea
    kei roto i tena, ka poto mai ano hoki ki roto i te-
   nei  He  whakaaro noku, tera pea e puta ke he
   mahinga ma taua, i te mea ko ahau e noho nei
   e kore pea e noho ki te Rau, koia au i mea ai, kei
   waiho tenei hei Hurihuri ma to ngakau.
     Kati me hoki taku whakamarama mo te Tama-
   iti nei, Taku whakaaro, kua oti noa mai to wha-
   kaaro i Rotorua, (penei) me hari ki a Ngapuhi
   te whakaotinga o nga Huihuinga o te Motu nei.
     He patai naku, me  pewhea ianei ahau ? I te
   mea kei taku mahunga tonu te ringa o Ngapuhi
   e pupuru ana, koia nei ahau i patai ai, me pewhea
   ahau?  Tika, tika rawa o kupu e korero nei koe
   mo te kotahi o nga Motu e rua nei, ko te whai na
   hoki tena a tenei taha, ki a pena tonu i o kupu
   na he tikanga mo nga Motu nei. Titiro marama mai
   ano koutou ki nga kupu e korerotia atu nei e ahau
   kua korerotia e ahau i nanahi, ko te kupu tenei a
   Ngapuhi kia Tawhiao  He reta tonu, He tangata
   tonu? Hoake ki te Tiriti o Waitangi, tenei he tao-
   nga mou ko te Kotahitanga, ko ahau ano tetehi i
   haere maua ko Tawhiao, te taenga atu ra ki reira.
   ko te kupu mai tenei kia Tawhiao, Haina mai ki
   te pukapuka nei, engari ko to ingoa Kiingi whaka-
   rerea  atu, Heoi ka hinga i konei tenei taha, ko te
  Hokinga mai nei o Tawhiao, ka whakaarohia ko
  tenei e tu nei, ko tenei anahe te mea e whakaarohia
   iho nei. "ka riro atu, ka oti au ki to Haina ka-
  tahi au ka kawea e koe kia Ngapuhi, no reira au e
  whakamarama  atu nei kia koutou, me Pewhea
  ahau,  ka haria nei e koutou ki reira ? Koia, nano
  nga tikanga e korerotia mai na e koe, kaore i raha-
  ki ke atu, engari mo te kupu a Petera, nei me tango
  pewhea atu ra te Tamaiti nei whakina noa tia mai,
  Hei mea, hei aha, hei mana, hei Pewhea  ranei.
    PETERA: — Kaore koa e Mai mo te kupu a Ta-
  whiao i mea nei ki te Tiriti o Waitangi, koiana koa
  te mea i ki atu ai, kia whakatahia mai te Tamaiti na
  ki runga ki nga Upoko maha, koi nei ano, ko te mea
  ano e mohiotia iho nei, ko te kotahi ano o nga mo-
  tu e rua nei, ehara i te aha, i te aha, ahakoa
  pewhea atu kei a ia tonu, pewhea ranei te ahua kei
  a ia tonu, hei aha koa koi nei, otira i Penei atu
  ano ahau i nanahi tena koa tino homai ano tetehi
  mea marama ma tatou, kaua e purutia atu e koutou
  He kupu tena kei te kaha ake i taku ngakau, me
  hemea kei a koutou e takoto ana tetahi mea mara-
  ma, tena, Homai, kati ta koutou pupuru mai, wha-
  katakotoria tonutia mai, ki waenganui nei.

   TE WHEORO:—    E tika ana to tono mai i ta
  tenei Taha, He whakaatu taaku kia hohoro te mo-
  hio o tetehi taha, o tetehi taha, Koia nano nga
  whakahaere Puta, puta, puta, Kati na to kupu
 maina, me hoatu ta tenei taha, Ae, Tena Homai
  o Haina ki ahau, kia Hoatu e ahau te Tamaiti nei
  hei whakamana i aua Haina, Homai ki au i tenei
  ra, Homai ki Waenganui nei.

   TE HEUHEU:—    Mehemea nei e wareware ana
  tatou ki nga korero o nanahi i penei taku korero,
  e korero ana a te Arawa i tona urunga ki te Kota-
 hitanga, i tono ahau i nanahi mehemea he putake
 ta tena ta tena, mei whakaaetia mai te ahua o taku
 tono, kua mea ahau maku tenei ra, mo tenei e kiia
 mai nei kia whakatakototia ki te marae, nga Hai-
 na, Koi nei ahau i tu ake ai kei te Ahua wareware
 pea ia tatou a  tatou kupu o tera rangi, i te mea
 kaore ano hoki ahau i whai korero, mo nga tika-
 nga o te Kotahitanga.
   PETERA TUKINO:—   Heoi ra kua takoto mai
 ta koutou maku e whiriwhiri kia hoki ake ahau
 ki te Whare.

   TE WHEORO:  —  Ae, kua penatia mai e koe
 kia hurihuri marire koe e pai ana, Taku tu ake mo
 tau e Heu, Ko  tau e korero maina, kua oti noa
 atu ena korero i mua ko taua korero he kotahi-
 tanga, heoi ano te whakaarohia ake nei ko te tu-
 hononga o nga Iwi e pae nei, o Te Arawa, o Nga-
 ti Kahungunu o Ngati Porou, o te Urewera, o ia
 Iwi, o ia Iwi, heaha kei tau, he pai noa atu tau
 kia tae mai a te Keepa, hei reira ka whakahaere
 ai i nga tikanga katoa o tena, engari tenei e ko-
 rerotia nei, he tuhononga tangata ke tenei, ko tau
 e korero maina, kua kotahi noa ake, ko nga wha-
 kahaere anake kei te toe.

   Tutua te Ngakau, me  hiki (ha,) te taima o te
 korero Ne Pete—   Petera, Ae, me hiki mo Apopo.

                 [Mei, Paraire 10 o nga ra.]
 Ka hui ki te Marae. Ka  mutu te Karakia, ka
tu mai ko —
  TE KEEPA  RANGIPUAWHE:—    Taku tu
 nga ake i naianei, e hara i te tu tino roa, Engari,
kei te whakahaerenga ake pea ka roa. E tu ake
 ana ahau me te whakapai ano ki nga take kua
korerotia nei mo a tatou korero katoa; Kunui te
 ata takoto marama, heoi to mea e Aumarotia ana
ko nga Uhonotanga  o tetehi ki tetehi. Tena ko te
pu  o nga take o tena taha, me nga take o tenei
taha, kanui te pai, mo te hiahia ano o te ngakau kia
taea nga Uhonotanga whakaaro! He mea whaka-
popoto nga kupu o mua tae mai ana ki tenei ra
Me  pewhea ra e tupono ai ki a raua? Mo tetehi o
a tatou take, he tauhou a te Arawa ki enei mea
e korerotia nei e tatou. Ara, ki te Kotahitanga.
koia nei tuku mahara: Me haere to tatou tikanga
ki te 34 mano tangata :— I to mea hoki kaore i



   i Te Kotahitanga i raro i te Tiriti o Waitangi
   me te rure nui o Nui Tireni; e whakahoki atu an
   e whangawhangai atu ana. Ko te mea i ngaro
   i ahau:— Ko  to penei atu kia koutou ka  haere
   tona ki whea ? Mehemea ka penei, he penei an
   me tenei. "Koia taku kupu  Nukuhia  mai te
   Tamaiti ua ki runga i tenei. Ko enei mano kato
   me kawe ki reira, ki a mutu rano to kawe;  Ko
   reira ka titiro mai ai i te tikanga o taku kupu
   waiho te (MANA KIA TU ANA,) E hara i te mea e
   haere mai aua ki te whakakahore. Kati mehemea
   e penei ana tena, haere mai ki konei haere ai; kua
   roa te taima e huri ana tatou: Me whakapoto
   inaianei, penei me te tukunga mai o te kupu i
   nanahi, e hara i te mea marama. No reira he roa
   te wa e Hurihuri ana; Koia nei te wahi i hiahia
   ake ai ahau ki te whakaatu  i enei kupu ki a
   tatou. "Heoi ake aku kupu."
     No tenei ra ka tu, a Hamiora Mangakahia, ki
   te korero i nga tikanga o te Kotahitanga, me tana
  Whakamarama  i te Hainatanga a nga Iwi ki te
   (Kirihipi,) He roa taua whai-korero i nga tikanga
  katoa o te mahinga a nga Iwi i uru ki taua Kota-
  hitanga, kihai i taoa te tuhi nga whai korero a Ha-
   miora.  Hikitia ana te korero mo tetehi Ra.
                  [Mei, Rahoroi 11 o nga ra.]
    Ko  te ra tuarua tenei o Hamiora, e korero ana
  I rokohanga,  te Kai-tango korero ki te marae i
  tenei tuunga. Koia tenei etahi o ana kupu.

   HAMIORA  MANGAKAHIA:—   "Ki a Ora te
  Kiingi." He kupu  i wareware i nanahi; Ko  te
  wa tika ano tera inanahi, hei korerotanga atu maku
  kia  tuhituhia mariretia  ai a  tatou  korero, ki a
  mau  ai  hei maramatanga mo   tatou, ki nga
  huarahi e whakahaerea nei e ahau kia tatou ; i te
  mea  he roa rawa taku korero, ko etehi e mau
  ana ko etehi kaore e mau. Koia tenei, no te Tau
  1892; Ka tonoa mai a Henare Tomoana, e nga
  Rangatiratanga o te Kotahitanga, kia haere mai
  kia Tawhiao, me nga Rangatira o Waikato, i tonoa
  mai ia ki a haere mai i runga i ta whakaaro
  kotahi; I te mea kua kitea ka maha nga hokiho-
  kinga o te take nei ki roto, Ko taua tikanga te
  putake i haere mai nei a Henare Tomoana,  ki
  konei:

   Heoi kihai i ata mutu te korero a Hamiora:—
  Ka tu  ko te Wheoro.
   M. TE WHEORO:     Tenei ahau ka tu atu:
 Kei te whakamiharo atu te ngakau ki to kaha ki
 te Whakahaere  i nga tikanga e korerotia maina e
 koe, me o kupu i Whakahaere ai i nanahi. E hara
 tenei i te whakahe mou, engari he whakamarama
 atu; nui rawa atu to kaha. Kati kei aku kupu
 nei pea ka ata marama to titiro mai; Ko koe nano
 te hoa o Tawhiao, i korerotia ai o tikanga e korero
 maina.  Mutu  marire te korero atu a  Tawhiao,
 kia koe i Whatiwhatihoe, ko to ngaromanga atu.
 rangona rawatia atu kua tae koe ki te Upoko o te
 Motu; i reira koe e whakahaere ana i aua kupu
 a Tawhiao, i korero ai kia koe.  " E ki ana  to
 kupu nau a Tawhiao i tohutohu ki nga tikanga o
 te Tiriti o Waitangi, Te mahara koe ki to Hoa ki
 a Tawhiao, kua tae koe ki te Upoko o te Motu kua
 oti i a koe nga Rangatira, ka tuku mai i to whaka-
 atu ki to Hoa kia Tawhiao, (ki mai K Hoa kua pe-
 nei te otinga o a taua kupu; kore rawa koe i whaka-
 atu mai ki to Hoa, o reira a taenoa mai ki a koe e tu
 maina, katahi nei ano ka kite atu tenei taha, ko
 koe tena, Heaha ranei koe te whakaatu noa mai
 ai ki to Hoa i roto i nga rangi i ngaro atu ai koe, ki a
 noho marama  atu ai tenei taha, kua pena to ma-
 hinga i a korua kupu ko to Hoa, koia tenei e wha-
 karangona atu nei te ahua o korero, e korero ma-
 ina, Kati nei aku kupu atu kia koe.
  TAIAHO   NGATAI.  Te mea i tu ake ai ahau
e hara i te tino kupu rawa, He mea atu ki a koe €
Hami, kati koa hoki tau, me tuku mai hoki ki te wha-
kaaro  a te Arawa,  ki tenei e tonoa atu nei, koia
ta matou e noho nei, e tatari atu ana i te kupu a te
Arawa, mo  runga i a tatou korero, kua korerotia
 nei.

  HAMIORA  MANGAKAHIA    Taku Tu ake nei
he PANUI  atu i te otinga o te kupu a nga Kau-
matua  nei.

  TUTUA   Me  Horipu tonu atu taku Patai, me
Mahue ha e tatou te Ingoa Kiingi noi no ?

  H. MANGAKAHIA     Kei te tu tonu te Kiingi
i tona Turanga engari e penei tonu ana te takoto
o te kupu a nga Kaumatua nei, Kihai i haere mai
tenei Kotahitanga ki te Turaki •' Mana " engari
ki te Tuhononga.

 


     i te Kirihipi, e kore e homai te "Mana'' e tonoa nei
     e te Kotahitanga, ka waiho taua mea  hei tiroha-
     nga.

      RAWIRI  PUHATA.   Tena koutou e nga Ra-
     ngatira kua Huihui mai  nei tatou ki tenei wahi.
    Te mea i tu ake ai ahau e Hami, moto kupu i puta
    nei mo Wiwi, mo Marikena, E pera ana pea to
    whakaaro  kia pera tatou me era Iwi, kia kaua he
     Kiingi mo tatou. Koia nei ahau i patai atu ai.

      H. MANGAKAHIA:—    Ae, e tika ana to patai,
    koi ana hoki te take i tika ai taua kupu atu nei, e
    rua nga mea kua tae mai. Ko ta te Kuini o Inga-
    rangi, kaore ano i tae mai: — Otira i whakaaturia
    ano e ahau nga huarahi o taua kupu, me te kiatu
    ano me waiho noa ake taua Ingoa Kiingi, kia Tu
    ana, e kore hoki taua Kiingi e taea te whaka-
    kahore.

     TUTUA:—   Koi na te whai a taku ngakau ha-
    unga nga whakahaere, ko tenei anahe taku e whai
    ana ko te kino o te nohoanga o te Ingoa o ta ko-
    utou Tamaiti.

     H. MANGAKAHIA:—    E tika ana o kupu ka-
    ore tahi he He o Tawhiao, engari kei te Pukapu-
    ka e mau atu nei i taku Ringa, kei konei te ahua
    He ki te mahara iho.

     TE HEUHEU:—Taku    tu ake ki runga kaore
    ano ahau i korero noa, kei te tatari atu ahau i a
    e Keepa  kia tae mai, kei te mohio mai ano hoki
    koutou, noku nga Tupuna i tahuri ki te whakatu
    Kiingi, kaore e rereke ta maua nei whakaaro ko
    Taitoko, i ta koutou.
               Tera atu te roanga o enei korero.
       Te  Ripoata a te Arama.




     KO TE RIPOATA
  TENEI A TE ARAWA I TUKU AI KI
     NGA IWI O
  TE   KAUHANGANUI.
       ————«————

            Te Kauhanganui,
                    Maungakawa; Mei 10, 1895.
     Mo runga i nga take i nukuhia ai to tatou No-
   hoanga i nanahi, te 9 o nga ra o Mei, 1895. I
   penei te takoto mai o taua take a te Wheoro:—
   Kia whakaaturia atu e nga Rangatira o Te Arawa,
   tetehi pukapuka Kirimina, hei hainatanga ma Te
   Kotahitanga. Kua puta te kupu a nga Rangatira
  o Te Arawa 
     (1.1 Me haere mai te Tamaiti na kia tu ia i
  roto i nga Upoko maha o nga Rangatira o nga
  Motu  e rua nei o Aotearoa, me te Waipounamu;
   Ki a taea ai e ratou tahi te whakahaere o nga
  tikanga e Ora ai nga Iwi Maori o nga Motu e rua
   nei.
     (2.) E hara i te mea e kii penei ana nga Ra-
  ngatira nei, mo tenei ra tonu ka Whakaoti ai tenei
  kupu  Nui Whakaharahara!   "Engari ko tona
  tikanga, kai te haere mai te wa  e rite ai taua
  kupu."  I runga hoki i te titiro a Te Kotahitanga:
  Ko nga iwi nunui katoa i roto i te ao, e Whaka-
  kotahi ana i a ratou, kaore e kore te whakaturia he
  tangata hei pupuri i nga Mana, me nga Ranga-
  tiratanga o roto i to ratou Whakakotahitanga.
    (3.) Engari me  mahi nui, me mahi tika; I
  runga i te Ngakau-tahi, me  te Whakaaro-tahi;
  E pumau  ai te kotahitanga i roto i te Aroha, He
  mea  paihere na te Rangimarie;——   Ae, Amine
  Hariruia.
                Petera te Pukuatua,
                Te Pokiha Taranui,
              W.  K. Te Rangipuawhe.

  Me te Komiti Whiriwhiri o te Kotahitanga, ara,
     o nga Hapu, i tae ki te Hui i Te Kauha-
      nganui.
               TE

   RIPOATA
              ATE


    KOTAHITANGA,
            Maungakawa,
                      Mei. Taite 16, 7895.
   I noho te Komiti a etahi o nga Mema o To
  kotahitanga i tae ki te Kauhanganui, ki te hari
  to Kirihipi kia haina a Kiingi Mahuta, me ona
  Iwi, i raro i te whakahau a te Paremata tua-wha
 o  te Kotahitanga  o te Iwi Maori, i  tu nei ki
  Rotorua,.
   Ko to tako i noho ai tana Komiti, mo runga i
 Meiha Keepa Taitoko
 Arawa

 Kiingi Mahuta

3 3

▲back to top
                                             TE PAKI O MATARIKI.
   mano, me ona Iwi; Me ki atu e ia, me haina ia
   i runga i tona Mana Kiingi o te Iwi Maori o Nu
   Tireni. Ko nga Mema o te Komiti:
                  K. Taitoko,                
                 H  Mangakahia,
                 H. Tukino,
                  K. Wharerau,
                 P. Taui,
                  T. Mete Kiingi,
                M. Paewai,
                 R. Teao,
                  H. Kerei Paipai.
   Ko  te whiriwhiringa a tenei Komiti mo tenei ta-
   ke,  koia tenei.

     (1.) me  whakatakoto atu e te K. Taitoko kia
   Kiingi Mahuta me ona Iwi te Pukapuka Kirihipi
   Nama 4. mo te wahanga Nama 4. o Aotearoa.
     (2.) I runga i te mea e mohiotia ana ki nga ri-
   tenga o te Ture, Rarangi 71. me te Tiriti o Wai-
   tangi e whakahau ana o raua nei tikanga, i enei
   Kirihipi a te wa e tonoa ai te Mana motuhake kia
   haria ki roto i nga Hupirimi kooti, i nga Piira kooti,
  i nga Paremata, i te aroaro ranei o nga huihuinga
  Kiingi, i raro ano i te mana o nga Ture, i mahia
   mo nga  Tiriti i roto i te Ao. 
    (3.) Na reira me Haina a Kiingi Mahuta i tona
  Ingoa, ki roto i taua Kirihipi, Nama 4. me pera ano te
  tuhinga o tona Ingoa me te tuhinga a tona Papa i
  tona  Ingoa ki roto i tana Pitihana, i tuhia nei i
  Ingarangi i te 22. ongara o Hurae o te tau 1884.
     (4.) Kaore e ahei i raro i te mana o te Tiriti
  o Waitangi, me  te rarangi 71 kua meatia nei hei
  mana  mo aua Kirihipi katoa kia whakarereketia
  kia patupatua ranei, kia tuhia atu ranei etehi kupu
  hou  ki roto i nga Whakaupoko o  aua Kirihipi, i
  to Whakaupoko   ranei o tetehi o aua Kirihipi.
    (5 ) i runga hoki i te kitenga, kihai rawa te
  Kiingitanga; te Mana  ranei o Kiingi Tawhiao,
  i whakarereketia, e aua  ritenga e tona tuhinga
  peratanga i tona Ingoa.  Waihoki, e kore ano e
 taea te whakarereke  enei mahi,  te Mana,  te
  Kiingitanga ranei o Kingi Mahuta. No te mea
  kei te tu tonu ia i te tunga Kiingi, o tona Tupuna,
  tae noa ki toua Paapa.
    (6) Te hiahia o  Te  Kotahitanga,  kia haina
  nga Rangatira katoa ki nga Kirihipi; Ki a toopu
  ai aua  Rangatiratanga ki te tono i te  Mana
  Motuhake mo ta Iwi Maori.
     Ko  nga RIPOATA  tenei i Whakaaturia atu
      i te Pepa u Hune nei.
  Ko te Ripoata a, te Arawa, te mea tuatahi, noho
  ai ki te tatari i a, Te Keepa Taitoko:— No te taenga
  mai o te Keepa, katahi ka tukua mai ta ratou
  Ripoata, no muri ko ta te Arawa
 No te 17 o nga ra, ka tukua mai ta Te Keepa ma.
 No  te 18 o nga ra. ka tukua mai ta te Arawa.


       TE
  WHAKAUPOKO
                       O

       NGA KIRIHIPI A
   TE KOTAHITANGA,
        ——«——

 TE WHAKAKOTAHITANGA  I
        RARO

       I TE MANA O TE
TIRITI O WAITANGI
 Ko  MATOU ko nga  Rangatira o te Wha-
 kaminenga o nga Hapa o te Iwi Maori, o
 nga Motu e rua o Aotearoa me te Wai-
 pounamu me era atu Motu e tata ana ki
 enei; kua karangatia nei ko Nui Tireni,
 "Ka Huihui nei i runga i te Kotahitanga
 o matou Tinana me o matou  whakaaro,"
 i te nui hoki o to matou hiahia kia tino
 whakaukia  te tu o tenei whakakotahi-
nga,—  No  reira ka whakarite ka whaka-
ao, ka whakapumau rawa i te whakakota-
hitanga o nga Rangatira me nga Mana ; i
te whenua i te tangata ki raro i te Mana
o te Tiriti o Waitangi, o te ono o  nga ra
o Pepuere, kotahi mano e waru rau e wha
tekau.
  I to mea  kua  oti nei to whakatuturu
e nga  Rangatiratanga katoa o ia Hapu o
ia Hapu, e noho ana i ia wahi i ia wahi o
Aotearoa me te Waipounamu, o te Iwi Ma-
ori:—  


  ri, kia whakaturia he Runanga Ariki, me
  te Runanga Nui, e tenei whakakotahitanga
  kia Kowhiria i roto i nga Rangatiratanga
  nga Tangata matau mo roto i aua Runanga
  e rua.
    I whakaturia enei Runanga  i raro i te
  Mana  o nga Ritenga i Whakaaetia e te Ru-
  nanga Kaumatua, i tu ki Waitangi i te
  rua tekau ma waru o nga ra o Oketopa, ko
  tahi mano e waru rau e toru te kau ma ri-
  ma, me  te Mana hoki o te Tiriti o Waita-
  ngi o te ono o nga ra o Pepuere, tau kotahi
  mano e waru rau e wha tekau; i raro hoki
  i te Mana o te Ture Nui mo Nui Tireni,
  Rarangi 71, o te toru tekau o nga ra o
  Hune, kotahi mano e waru rau e rima te-
  kau ma rua.
    I te mea e Tino Whakaaetia ana e enei
  Runanga e rua kia Tu,— Ka whakahaerea
  nga ritenga mo te Whakatu i nga Mana
  mo te Runanga Nui irunga i nga ritenga
  Pooti, haunga te Runanga Ariki.
    Heoi, i te Mana kua tukua nei e nga
 Hapu  katoa o te Iwi Maori, ki nga Mema
  o aua Runanga -e rua i runga i te Pootita-
 nga,—  ka taea e aua Runanga te Tino Wha-
 katu he Kawanatanga mo te Iwi Maori, i
  raro i te Mana o te rarangi 71 o te Ture
 Nui  mo  Nui Tireni, o te tau kotahi m8.no
 e waru rau e rima tekau ma rima. Ka
 whakaaetia e nga Rangatiratanga katoa o
 ia Hapu o ia Hapu, o nga wahi katoa o nga
  Motu e rua, Aotearoa me te Waipounamu,
  tia tu he Kawanatanga mo te Iwi Maori.
    Ka whakaaetia hoki e tenei Kotahitanga
  da whai mana te Kawanatanga i whaka-
 turia nei kite mahi Ture tiaki i nga whe-
 nua o te Iwi Maori, me era atu Mana e
 mahi ai taua Kawanatanga.
   Ko  nga Tangata katoa, Tane, Wahine,
 Tamariki o nga Motu e rua Aotearoa me
 te Waipounamu o te Iwi Maori,— Ka Tino
 Whakaae  i te Mana Whakahaere Tikanga
 o nga Whenua, i raro i nga Ture katoa e Pa-
 hitia e te Paremata o te Iwi Maori, me
 ona Runanga e rua o te Kotahinga ki te
  Tiriti o Waitangi.
                                  
   Na he whakapumautanga mo enei ku-
 pu i runga ake nei, koia ka tuhi matou i o
 matou Ingoa me  o matou Tohu  ki raro
 iho nei.
 KORERO WAEA



 He mea  tuhi mai e Wiremu   Atareiria
 Kereama,  e noho  aua ia ki  Kirikiriroa
 Taone, i roto o Waikato. I tuhia . mai e
ia ki a Taingakawa, nga korero mai o te
 Waea a te Pirimia Hetana (Hon. Seddon)
 koia tenei.

        Ki a Wiremu Kereama,
            Kei Hamutana, West.
Kua  tae mai to Waea  kia ahau, wha-
kaatu mai ki au, i nga kupu a Mahuta, i
 korero ui i Te Whare.  Kanui  te pai ki
taku whakarongo  atu ki ana kupu, kua
whakaaturia mai nei e koe. Ka tuku atu
 hoki e ahau, kia koe, hei whakaatu mau
 ti o hoa Maori; te Ture i hanga i roto i
Te  Paremata kua pahure  ake nei. Hei
 tuku mana ki te Iwi Maori:— Kia wha-
 kahaerea e ratou o ratou whenua, i raro i
 ;e mana Komiti. Kahore he hiahia o te
 Kawanatanga ki a kaika ; engari he mea
 pai kia ata tirohia paitia e o hoa  Maori
nga painga mo ratou i roto i te wahi 11
o taua Ture.  Ki taku  i mohio ai, Tera
 he painga mo ratou, kei roto i taua wahi
o te Ture : Mehemea ka tirohia marama-
 ia e ratou taua Ture.
  He nui taku pai ki nga kupu a MAHUTA,
mo nga  Iwi e rua, mo nga Pakeha, me
nga Maori.   Ka  tino tautokona e ahau
tenei whakaaro pai a MAHUTA ; Hei wha-
katakoto i te pai ! Hei peehi i te kino
 waenganui i nga iwi e rua.' Ka wha-
kaarohia paitia e ahau ana hiahia mo tana
 wi Maori, kia aroha tuhi ratou, ku nga
   hoa Pakeha.  Ko toku  hiahia ano tena
   kia kaua e takahi i te Ture, engari Ka
  whakatupu  i te pai. ''Ko  nga tangata
   hanga ke i tenei tikanga pai, e hara ia i
  te hoa tuturu mo nga Maori." Tera  koe
  ka koa;—  Kia rongo mai koe, kua mutu-
  pai te raruraru o Ruatoki, kua oti marama
  kua pai
    Kei te mohio au, ki to kupu mo Mahuta
  E hara i te mahi iti tana mahi; he mahi
  nana ki a takoto te pai ki waenganui i
  tona Iwi Maori, ratou ko nga Pakeha, kia
  tupu ko te pai anake me te aroha ki nga\_
  Iwi e rua. Ka whakaarohia paitia e ahau
  ana mahi mo te Pai, mo te Ora o te Iwi
  Maori, me te Iwi Pakeha.

               R.  J. SEDDON.
                       Wellington,  N.  Z.
                  NEW PLYMOUTH,  Wednesday
    The Waikato  natives  at Parihaka placed the
  King's  flag at Te Whiti 's feet, and asked him to
  be their ruler.  Te W   hiti declined the offer, as he
  might not have power to control men who were not
  living with him. The  natives are feasting at Pa-
  rihaka in grand style.

  M     korero i kitea ki roto ki nga Nupepa Pakeha
        no roto i nga ra o Hurae nei.
        NU  PAREMATA   Wenerei.
    Te taenga atu o nga Maori o Waikato  ki Pari-
  haka, whakatakotoria ana e aua Maori, te Kara
  o te Kiingi, ki nga waewae o te Whiti, me te ki
  atu ano ko te Whui, hei Ariki mo ratou :—Heoi i
  whakakahoretia e te Whiti taua kupu, i mea atu a
  te Whiti ki a ratou. Kaore he "Mana" i a ia ki
  te whakahaere i nga tangata •——Pera ano me nga
   mea kei te noho tahi i a ia. He nui rawa te
   Hakari a nga Maori i Parihaka.
    KO TE RARANGI INGOA


             O
                         
            NGA KAI WHAKAKITE


  WHAKAWA
        \_\_\_\_——
 He   whakaaturanga  tenei, i nga Kai-
 whakawa,  o ia wahi, o ia wahi; o nga
 wahi e kiia nei tona ingoa ko te Porotaka
 nama (1.)

   Ko  Hori Parengarenga, o Matamata
     " Te Meera, o Maungatautari
     " Haaka Ngauaua, o Parawera
     " Ngaapu  Paneiti, o Aotearoa
    " Matenaere Kamaka, o Puniu
    " Te Mete Raukawa, o Tauranga
     " Pateriki te Huiwhara, o Patetere
    " Hoera Nekewhenua, o Taupo Wai-
          roa South
    "  Wiki te Karangi, o Waiheke
    "  Hohepa Mataitaua, o Hauraki
     " Te Ripikoi Rawiri, o Waitakaruru
     " Pohutuhutu, o te Hoe-o-tainui
    " Pouaka, o Kawhia
    " Te Tahupo, o Aotea
    "  Henare Tohora, o Kapetipei
    "  Hetaraka te Koni, o Kaipara

  Etahi  wahi o te Ture, mo  nga Kai-
whakarite Whakawa, me nga Takawaenga,
TUATAHI:—(Ko     nga  Kai-whakarite
         Whakawa)    "Tona  tikanga."
         He  mahi tikanganui, he mahi
          Honore to enei tangata whaka-
          haere tikanga o te Ture, ko to
          Iwi hei whakatu  i a ratou, ho
           mea titiro e ratou ki nga  ta-
          ngata tikanga pai, mohio! ma-
           nawanui ki to tika, hei tirotiro
          i ngu hara e pa ana ki te. ta-
          ngata,  ki te  kararehe, ki  te
          taonga.
TUARUA:—(Ue    Takawaenga.) ko tetehi

4 4

▲back to top
                                                  TE PAKI O MATARIKI.
      



  HE WHAKAATURANGA TENEI I NGA
                 INGOA
                                                O

      NGA TAKAWAENGA,
              ARA PIRIHIMANA


     Porikapa, o Matamata.
    Wharekehi, o Maungatautari.
     Mana Kiingi o Parawera.
     Tumata-a Wiari, o Puniu
     Rota, o te Kirikiri Hauraki.
     Wiremu te Repanga, o Waitakaruru.
     Wirihana Tumure, o Waipa.
     Te  Wirihana Ngatari, o Patetere.


  HE WHAKAATURANGA TENEI I NGA
              INGOA
                                                         O
        
         
  NGA KOOTI WHAKAWA  HARA.


Koia tenei nga Kai-tuhituhi, o ngu Kooti,
Whakawa  Hara, o ia takiwa o ia takiwa;
o te wahi e kiia nei tona ingoa, ko te Po-
rotaka nama (1.)  Koia tenei.
      C Tuhakaraina, o Matamata
       R Tahapari, o Maungatautari
       E  Hororiri, o Parawera.

   RARANGI INGOA O NGA
   MINITA.
              ———*•——

He  whakaaturanga  tenei i nga Minita, o
ia mahi, o ia mahi; o nga mahi e mahia
ana  i raro i te Kiingitanga o nga Iwi
Maori, o Aotearoa, me te Waipounamu.

     Ko te Tihirahi,   o Waikato
        A.  Te Wharakura    ..  .. ..  ..
         M.  Ahuriri,      ..  ..  ..  ..  ..
         K. Tauhara    .. ..  ..  .. ..  ..
        K. Pohepohe, o  Aotea.
       P. Pouwharetapu, o Kawhia.
         Waata  Tiipa, o  te Hoe-o-tainui.
        A. Rongowhitiao, o Aotearoa.
        H. Te Aroa, o Hangatiki.
        Reweti Ngatai, o Tauranga.
        M.  Te Pokaitara,    .. ..
        M. Matiu Poono, o Hauraki.

        TE      HUI         NUI
                    KI


 Ohinemuri.
       ————— ————
  He mea  tangotango mai i etahi o nga
korero o taua Huihuinga.
              KOIA-TENEI

                    [No te 21 o ngara o Hune]
    Ka tae a Kiingi Mahuta Tawhiao, raua ko tona
  Teina ko te Wherowhero Tawhiao, me o raua Iwi
  mo Waikato: I tata pea ratou nga Iwi haere atu ki
  te 200  Waihoki  ko  Ngaiterangi kua tae ke atu
  ki Hauraki, i te 19 o nga ra. T tae hoki pea a Ngai-
  terangi ki tu 200. Otira ko Ngati Kahungunu kua
  tao ke  atu ki Hauraki; Ara  a Peni te Ua Mai-
  rangi, i haere mai ano ia he whai mai kia kite ia i
  taua Hui ka tu nei ki Hauraki.
     Kiingi Mahuta,
   Marutuahu
 
  


         Ohinemuri;    
              Hauraki, Hune 21, 1895.
    KIINGI MAHUTA TAWHIAO POTATAU TE WHERO-
 WHERO  :——  Haere  mai! haere mai!! haere mai!!!
  Haere mai e te Kiingi, o Aotearoa o te Waipou
 namu;  e huaina nei ko Nui Tireni, me era atu
 motu i waho atu. "Haere mai e te Kiingi " Haere
 mai ki Hauraki, haere mai ki nga haerenga a to
 Matua  a Kiingi Tawhiao, nona nei te Mana! nui e
   nei ki runga ki nga motu  kua  korerotia i
 runga ake nei.  Ara. a Aotearoa, me te Waipou-
 namu:—  E  whaka-honore atu ana matou ki a koe,
  Mou kua tae a Tinana mai nei ki a matou, ki te
 hari mai i te aroha, I raro i te "Mano" o tou Kii-
 ngitanga  e tau nei ki nga Iwi katoa, e noho nei i
 runga i te Rangimarie:—— Haere mai! haere mai!
 haere mai!!!:——  Haere mai ete Kiingi, haria mai
 nga kupu a to Tupuna a Potatau, e ki nei kia mau
 ki te Aroha, ki te Atawhai, me te Whakapono,
 Haere mai  e Kiingi Mahuta Tawhiao Potatau te
 Wherowhero,  Haere mai koutou ko to Kawanata-
 nga.
   Ma  te Atua koe e awhina, mana e homai te
 Maramatanga  ki a koe i nga wa katoa.

             NA
           HAORA   TU-TE-RANGI-A-NINI.
           W.  II. TAIPARI.
             NA MARUTUAHU KATOA.


      TE WHAKANUI   A KIINGI MAHUTA.
            Ohinemuri,



Hauraki.



           K. MAHUTA   TAWHIAO  III.
                   No te 26 o nga ra,
   Ka werohia e Marutuahu, a Waikato,
me nga  Ngaiterangi:— Ka  tu te Haka,
a Ngaiterangi, me Waikato, koia tenei.

  Huakina  Huakina ra, to Putea a
   Tawhiao, kia rere Arorangi ki runga ki
  Aotearoa, a-haha—  A homai ra o Iwi,
   kia tuhituhia ki te Kawenata:
         I aue, i aue :—
   Tahi ka ri-ri, toru ka-wha!
  E  koi te mata hopukia homai ra o kupu
   kia Wete-wetea, Wete-wetea  ;
          A  te—  a ta—  a—  tau.

2  !• a mahue Waikato ka puta mai
  Rotokuhu, a-haha— Ma nga Iwi e ki
   mai koia tenei e koia tene-i.
   Ma  Pare-Hauraki e kii mai 
   koia tene-i a-haha.
   Ma  Waikato, mu  Ngaiterangi,
    Kauhanganui.
          
   
  ka tu mai ko Marutuahu.

    KO NGA HAEA TENEI
    To rongo o te hui, hau ana mai runga
    o Te Kauhanga na Taingakawa,
    a-haha :— Hare mai  nei te Kiingi o te
    Rangi-marie ki roto o Hauraki,
    ki runga ki o Iwi e tau nei, a-haha—
    K rutua nei e te Kotahitanga:—
    A te—  a, ta— a, nowhia:
     

    Mangakahia
    To ngaro nga-re, to ngaro nga-re,
    N'Huarere.
    Tauranga,  Waikato
   Aotearoa
   Hauraki,



       WHAKAATURANGA
 KO nga HAINA tenei o nga KIRIHIPI o
 te KOTAHITANGA   kua mutu te Haina.

 TE KIRIHIPI o te Tai Rawhiti.
    Heretaunga ki Wairarapa,  •• •• •• 2275
   Petane Mahanga Haroto ki Taupo 1179
   Turanganui ki Wharekahika,  •• •• 1117
 Te KIRIHIPI o te Tai Hauauru.
   Poneke ki Whangaehu,    •• •• •• •• 964
   Whanganui  ki Taupo,   •• •• •• 1796
                  Hui katoa      7331

 Kei te haere ano nga tangata hari i nga
    Kirihipi ki a Hainatia:——A    kei te ta-
   enga ki te Hui ki Taupo, a  nga ra o
   Maehe,  te mohiotia ai te kaute o nga
   Kirihipi, o nga wahanga e waru o Aote-
   aroa me te Waipounamu.


  HE PANUITANGA
              
 Ki   nga Iwi Maori e noho ana i nga Motu e rua
        nei—Aotearoa, me te Waipounamu.   Ko
 nga pukapuka tono Whakawa Whenua, Riiwhi Hea
 whenua Tupapaku.  Riwhi Taonga Tangata-mate,
 me nga Wira hoki a nga tangata mate mo o ratou
 whenua, roe o ratou taonga; Me tuku mai kia Are-
 mete Ngataru ki Maungakawa; Koia te tangata kua
 whakaritea e te Kawanatanga ote Iwi Maori mo ta-
 ua mahi.    Pokaitara M. T. K. W. Maori.


    PANUITANGA,
       ————
 HE  PANUITANGA,      ki nga  tangata
 korero Nupepa; mehemea  e hiahia ana
 koutou kia mohio ki nga. tikanga o tenei
Pepa, e haere ai kia koutou;—  A, ki tona
 utu ranei.  Koia tenei.
   Ko tenei Pepa, e hara i te mea e penei
ana tona ahua me nga Pepa katoa o te Ao
ara, ko nga Pepa katoa o te Ao, he mea
whakarite rawa ona taima haerenga i te
Wiki  i te Marama i te Tau ranei.
   Ko tenei Pepa, kaore e pera te ahua;
engari e penei ana, ko te tangata e hiahia
ana kia tae atu te Pepa nei ki a ia, he 3/-
tana kohi mai i te Tau.  Me  whakaatu
mai tana kainga, me te Poutapeta ;— A,
ko nga tangata e kohi mai ana i nga toru
hereni, ka tao atu te Pepa nei  ki a ia, i
nga takiwa e haere ai ki te kawe haere i
nga korero e tae mai ana ki te Whare,  i
nga korere ake ranei o te Whare.
      HEOI ANO
                 NA  to koutou hoa.
                 T. T. RAWHITI.


I taia tenei ki te Perehi a te Kiingitanga
    e te Tuatara Wiremu Kereama,  me
     Unua K.  Ti-oo :—Pai Ta-a Nupepa
Maungakawa. Cambridge, Auckland.
                 Akuhata  22 18%