Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 8. 23 February 1878 |
1 85 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA—8. NEPIA, HATAREI, PEPUERE 23, 1878. PUKAPUKA 5. HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI. E mahara ana pea te Iwi Maori, ma te Runanga o TE WANANGA rawa ano e whakaae ka puta ai TE WANANGA nupepa ki te tangata tono kia tukua atu he nupepa ki a ia. Na, he mea atu tenei ki te iwi, ma koutou e tono ka tino tukua atu TE WANANGA nupepa kia koutou, kei te hiahia hoki raua, ko te moni a te tangata te tikanga e puta ai he nupepa ki a ia. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna e rua hereni me te hikipene. 39 MAKI TONORE KAI-WHAKA-MAORI; RAUA KO PARAHI, KEI TE AVENUE WHANGANUI. KUA tu maua hei Kai-riihi, hei Kai-hoko ranei i te whenua Maori, a hei Kai-whakaputa whenua i te Kooti Whakawa. Otira, mo nga mahi Maori katoa, mo nga mea o mua, mo nga mahi o naianei. MAKI TONORE. Hune 2, 1877. 15 KIA KITE!\_\_\_KIA KITE! KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI, A he tini tini noa atu ana Koti, Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa, Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko o RENETI MA, Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito i NEPIA, I TE HEKIPIA RORI. 44 PANUITANGA. RUTOKA RAUA KO PARAI, | KAI HOKO RINO, ! ' (Na Pairari i Mua). KUA tae mai kia raua, no Ingarangi nga purapura pai o te KARAIHE PAKEHA. A he purapura pai rawa aua purapura. Koia nei nga ingoa o aua Karaihe. He Koroa He Kau Karaihe He Korowa Whero He Timoti He Anaki Koroa He Ruhari He Repe He Toka Teira He Pakuhi He Ripi Karaihe He Poa Paterihi He Poa Tawiraha He Kaueri Kiti. Me nga purapura Keha, me te Kareti, me te Marikoura. Tikina mai he purapura ma koutou, whakamatauria toe kia kitea ai te pai. 67 Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa ! Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara- naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga katoa. HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi o koutou e tuhi tuhi i a koutou ingoa, ki te pukapuka hoko whenua ranei, kite Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua, Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo aua mahi. Naku na. TE RIIHI, . . Roia i Nepia,
2 86 |
▲back to top |
3 87 |
▲back to top |
4 90 |
▲back to top |
TE WANANGA. NGA KAIPUKE MANUWAO O INGARANGI. E kiia ana e te kupu, ki ano nga manuwao o Inga- rangi i tae noa ki waho ake o te Pa a Te Tako i Kotati- nupera. NGA TAKE. E ki ana te Kingi o nga Take kia kaua e rere atu nga kaipuke manawao a Ingarangi ki waho ake i tana Pa i Kotatinopera tu ai. TE KUPU A RUHIA. Eki ana. nga Ruhia ki te mea ka tohe te Ingarangi ki a. ratou kaipuke manuwao kia tu i waho ake o te Pa i Kotatinopera, penei ka tonoa a ratou Hoia e te Ruhia kia noho i roto i taua Pa. KAWANA KEREI. Ko te 14 o Pepuere nei a Kawana Kerei i tu ai ki te korero ki te iwi o Poneke, a e rua mano tangata (2000) i tae kia rongo i nga kupu a Kawana Kerei. A i tino whakaae te iwi ki nga tikanga o te mahi Kawanatanga e mahia nei e Kawana Kerei ratou ko ana hoa. Whakaae ana te iwi Pakeha kia mahi tautoko ratou i nga tikanga a Kawana Kerei. TE OPE MO KOTATINOPERA. Ko Mukata Paha te tangata kua tu i te Kingi o nga Take hei arahi i te ope mana e whawhai te taua whakaeke i te Pa i Kotatinopera. NGA TANGATA MATE. E kiia ana, e rua Pa a Te Take e pokea ana e tetahi mate kino, a o tetahi Pa ko Mika te ingoa e 60 tangata mate i te ra kotahi. Tetahi Pa, a ko Teta te ingoa e 38 tangata, mate i te ra kotahi. NGA HIWIANA. . , E kiia ana kua he nga iwi Hiwiana i nga Take. A na nga Take i aru nua iwi ki a ratou takiwa, a kahoro kau he maia o Te Hiwiana i Te Take. NGA KORERO MO MOKAU. Kua tae mai a Wetere ki te Taone o Taranaki, a kua korero raua ko Kawana Kerei. Ko Wetere, ko Epiha, ko Takirau, ko Taiaroa, me a ratou hoa i haere inai kia kite i a Kawana Kerei i te Taone i Taranaki. He hoa Pakeha ano a raua. Na Te Hone a Wetere i tono kia haere aia ki Taranaki, ka tae mai a Wetere ma, ka kite i a Kawana Kerei, ka mea atu a Wetere kia Kawana, i kite ahau i a koe i te wa oku e tino iti ana a he tino hoa pono te papa o Wetere kia Kawana Kerei, a, na tana papa i pikau a Kawana Kerei i te «wa o Awakino i mua. Ano ka tau a Wetere ki raro, ka mea a Wetere kia Kawana Kerei. E hoa, he nui noa atu aku korero ki a koe. He haere mai hoki taku kia kite i a Kawana Kerei. Ka mea a Epiha : kua tae mai te reta a Rewi ki au, e mea ana aia, waiho, taihoa e korero, kia tae koe, kia tae ki Mokau, ka korerotia ai aua tini mea, he mea hoki naku i tatari ai ki te Kooti Whakawa Whenua Maori. I korero ano ahau kia Tiati Moanaroa, a kahore kau he mahi i mahia. I mea aia, nae ruri te whenua, a i mea atu ahau, kana e ruuritia, ka mea aia, kahore he mea e mahia inaianei, kei to mua ake i au te tikanga. Heoi ano aku kupu kia Tiati Moanaroa, a e mea an» a Manga Rewi. E hoa, nei te rite kei a Wetere. KAWANA KEREI : E pehea ana koe ki te kaipuke rere atu ki roto ki Mokau ? EPIHA : I mea atu ahau ki aia, me haere aia ki a Rewi, mana e ako mai nga tikanga mo te Kooti Whakawa Whenna Maori. A koia nei nga kupu o te reta a Rewi, naku te mana i tuka kia Epiha, kia whakaritea eia he tikanga mo Mokau. Tua-rua, kaua he hoko whenna, naku te whenua, kei aa te tikanga, heoi ano naka na Manga, Kuiti, Hanuere 28, 1870. KAWANA KEREI : I pehea te kupu a Rewi mo nga Karauna Karaati o te Kooti Whakawa Whenua Maori ? WETERE - E mea ana a Manga, kana e ta ho Kooti Whakawa Whenua Maori i enei ra, waiho mo nga ra e haere ake nei. He haere mai ta matou ki te korera anake mo Mokau kia whakaaetia hei rererenga ma te kaipuke. KAWAKA KEREI : He pehea te korero mo te riihi whenua ? EPIHA : Kahore kaa i korerotia. WIREMU TE WHAU : Kahore kau aku tikanga mo te riihi, a ko nga kupu mo nga Kooti Whakawa Whenua Maori, waiho tena mo nga ra e haere ake nei. TE HIANA MINITA MAORI : E mohio ana koe, ka tu te hui a Maehe i Hikurangi, i Waikato ? WETERE : I mea a Epiha, ka tu taua hui i Mokau-, a e ki mai na koe, ko Hikurangi tu ai, ae, e mohio ana ahau. KAWANA KEREI : E hoa, ki te mea ka tonoa tetahi tima e ahau kia rere atu ki Mokau, ki te whakatatutu i te moana o Mokau, e pehea to whakaaro ki tana mahi ? EPIHA : Kahore kau he kupu whakahe mo tena, kahore aku kino atu ki ten». K pai ana. KAWANA KEREI : Ka «i atu aia ki a Wetere ma, mehemea he mea ta ratou e tono ai ki aia kia Kawana Kerei. WETERE : Ae, he ui atu taku ? Ka ni atu ahau mo- te kupu e kiia nei, hei a Maehe koe ka haere mai ai ki Mokau. KAWANA KEREI : Ae, ki te mea e ora ana ahau, a e kaha ana hoki, ka ma reira taku haere mai ki Hiku- rangi. WETERE : E pai ana, kei a koe te whakaaro. EPIHA : E kore e pai, me haere atu koe i konei, ka ahu atu ai ki Mokau ? KAWANA KEREI : K kore pea tena e taea e au, ho mea hoki, engari ano te ara mai i Akarana e pai ana, e haere mai ana i runga i te rerewe. WETERE : E rua ra o haere atu ana i Hikurangi ka tae ki te wahi o Mokau e eke ai te tangata i te waka i Mokau. A he ara kino te ara, ki te mea ka ata haere te tangata i taua ara, a ki te mea ka kaha te haere, e rua ra o taua ara e haerea ai, a kotahi ra e haere ai i roto i te repo, a he whenua pori ngahuru, ko to te Akau huarahi. KAWANA KEREI : E rongo ana ahau kei taua ara nga ana e kitea ai nga wheua moa (ka kata a Wetere ma). EPIHA : Tenei taku patai, e mea ana ahau kia haere mai koe i enei ra ki Mokau, kia kite koe i a matou, a me eke mai koe i tau kaipuke ake?"
5 91 |
▲back to top |
TE WANANGA. KAWANA KEREI : Ki te mea, e kore ahau e ma Hi- kurangi ata taka ara e haere ata ai kia kite i a koutou i Mokau, me haere atu ahau i te tai Tuauru taku ara Ida kite i a koutou. EPIHA : Heoi na aku patai kia koe, tena ano nga patai ki a koe, ana tae ake koe kia kite ia matou. KAWANA. KEREI : Tenet hoki taku patai kia koe. He ara pai te ara ki Mokau, kua oti te mahi o taua ara kia pai, a e haere ranei te kareti i tana ara ? TAIAROA : Kahore aku hiahia kia mahia taua ara. . EPIHA : E mea ana ahau he pai ano kia mahia taua ara, no te mea, he nui te mate o te hoiho i nga awa. WETERE ; Heoi ano taku, ko te kite i a koe, a me waiho tena ma Manga, mau tena e mahi. A ko te kupu mo nga rori, i mea ahau i mua, kana he rori, kaua he Riihi, kaua he hoko, kaua he waea. Koia na taku kupa i ki ai, i mua, i mea te iwi ki te hoko, a he nui te raru i tera. A he nui noa atu nga mea i tono ai te iwi, a be rara anake i aua mea. A mo te kupu a Epiha e mea nei, kia mahia nga rori, he nui noa atu te raru i tetia, ki te mea ka tohe aia ki tena, ka puare nga rori, kahore ke atu aku kupu, i te mea he nui to raru i tena. Whakarongo ki aua kii, taku kupu ko te wahi kua tukua kia Epiha, ko te awa o Mokau, a ko nga tikanga e uta ana ki nga whenua kei a Manga anake tena. TE MINITA MAORI, (a Te Hiana) E pehea ana te kupu mo te kooti whakawa whenua Maori ? WETERE : Maku e korero atu kia mohio pu ai koe ki te tikanga o aku kupu, rao nga rori me te Kooti Whakawa Whenua Maori. E mea ana koe, e haere ana koe Ki Hikurangi a Maehe, me ui e koe aua mea i reira. A maku e whakamarama aku kupu i kii ai. E korero ana koe mo Pari-ninihi, kahore kau aku tikanga ki reira, kua hoki i au taua whenua ki Ngatitame. KAWANA KEREI : Me pehea e oti ai te rori ki Pori- ninihi. WETERE : Kua mea atu ahau kia a koe. Kia tae koe ki Hikurangi ma Manga koe e rongo ai ki te mahi mo ena. A ku kiia atu e au te tikanga i pena ai aku kupu. He mea hoki i tuhituhi reta atu ahau kia Kata Porena mo nga Kooti Whakawa Whenua Maori, a ki mai ana aia, kei a Rewi te tikanga. A i tuhituhi atu ahau ki a koe, a ki mat ana koe, kei a Manga te tikanga rao aua mea, a e uia mai na, maku e mahi ana mea. E marama ana koe ki aku e ki atu nei ? KAWANA KEREI : Ae. WETERE : Koia nei aku Pakeha, ko nga Pakeha tokowha e tu nei. Naku ratou i noho ai i Mokau. A he mea naku kia ratou. Koia i kiia ai e au, kia puaro te awa o Mokau, kia pai ai he taonga kawe atu ma ratou ki reira. E pehea ana koe ki aku kupu ? KAWANA KEREI: Epai ana ahau ki au kupu, ac mea hoki, hei hoa ena Pakeha mau, he pai ki au, kia noho he Pakeha i a koutou, a he mea na nga Pakeha pai, kia tiaki pai koutou i ena Pakeha. WETERE :• Ae, koia na taku hiahia. E kore ahau e pai kia kapi ano a Mokau, engari kia tae he taonga ki reira. A ma te Pakeha e kore ai e puare a Mokau e enei ra. A korero ana aua Pakeha o Mokau kia Kawana Kerei raua ko Te Hiana. He mea hoki kia puare tonu ai a Mokau. MOKAU RIVER OPENED TO EURO* PEAN TRADERS. (.From the H. B, Herald) NEW PLYMOUTH, February 9. - One of the greatest triumphs of the Premier's visit to the King Natives occurred to-day, in the opening of the river Mokau to European trade. Te Wetere, the famous Mokau chief, accompanied by the chiefs Epiha Tokerau and Taiaroa, and a half dozen other principal Natives, and Messrs. Jones, Shore, senior and junior and Mac- millan, of Mokau, waited on the Premier and Native Minister as a deputation. Wetere, who has not been over the border for fifteen years, and oa whose head was a reward of five hundred pounds till a year and a half ago on account of his alleged complicity in the White Cliffs massacre, was induced to come by Mr. Jones, who went down On Thursday, for the purpose. The deputation was introduced by Major Standish and Mr. Kelly, M.H.R. Wetere, on being introduced, told Sir George Grey that he remembered seeing him when he was a little boy, and he spoke of the great friendship between his father and. Sir George Grey, whom he remembered his father carry- ing over the river Awakino on his back, when he was himself a child. On being seated, Wetere said : " I have not much to say, as I came only with a strong desire to see Governor Grey." Epiha said : " I have received a letter from Manga (Rewi) ; he has said, Leave the matter for the present. When you and he arrive at Mokau all matters will be talked over ; that is what I have been wanting for the Native Lands Court. I spoke to Mr. Munro, but nothing was done ; he said that the land should be surveyed. I said, ' No ; don't survey it.' He said, 'There is nothing to be done now ; my superior has the management of it.' That is all I said to Judge Munro. What Manga said is,' Here, my friend Wetere has a letter.'" Sir George said, " What do you say respecting: vessels entering Mokau ?" Epiha said, "I ana quite willing." Wetere said, " I told him to go to Manga to get instructions with respect to the Native Lands Court." These are the words of Manga. (Reads Rewi's letter as follows) :—" I have given to Epiha the power to- lay down regulations for Mokau ; secondly, there are no sales of land, for the land is mine. I have the manage- ment of it. That is all from Manga. Dated Kuiti, January 28, 1870." Sir G. Grey asked, " What did Rewi say about the Land Courts for titles ?" Wetere said, " Manga says not to hold any Land Courts fur the pre- sent, but leave it for the future. We are here solely for talking about opening the river for vessels." Sir George Grey inquired if anything was said about leasing. Epiha • said that was not talked about, but Wiremu te Whetu said, " I have nothing to do with respect to the lease, and with regard to the Land Courts—leave that to a future time." The Native Minister asked, "Do you know about the meeting to be held at Hikurangi, iu Waikato, in March?" Wetere replied, " Epiha thought that perhaps it would be held at Mokau, but now you say it is at Hikurangi, I know it is so." Sir George Grey said, "My" friends, should I wish a small steamer to come to Mokau . to inake soundings, what do you think of it ?" Epiha i replied,'' There will be no objection whatever. I make no objection to that. It is very good." Sir G. Grey asked if they had any requests to make to him. Wetere said, " I will ask a question. I will ask you respecting the word that was said that you are coming in March to Mokau." Sir G. Grey replied, " If I am well and strong I will come that way from Hikurangi." Wetere said, "It' remains with you to do as you wish." Epiha said, " Could you start from here and go that way ?" "Sir George Grey said, " I am afraid I 'cannot do that, as it . would be easier to come by way of Auckland, as the rail- ways are there." Wetere said, " It is two days from
6 92 |
▲back to top |
TE WANANGA. Hikurangi Sir George Grey Epiha Mokau Taiaroa Manga Ngatitama Dr. Pollen Rewi Wetere Messrs Jones Shore MacMillan Messrs Kelly Carrington New Plymouth RETA I TUKUA MAI KI TE ETITA O TE WANANGA Ta Hori Kerei Hone Hiana Poneke Ngatikahungunu Tuhoe-potiki Nui Tireni Te Pukenui, Te Ruakariata, Te Whenuanui, Te Umuariki Rakuraku, Rehua, Hoani Ngamu, Te-wai-o-Hiki Ahuriri Wellington Tareha Te Moananui Renata Kawepo New Zealand
7 93 |
▲back to top |
TE WANANGA. mai e nga iwi nei me mutu te pouri mo te mea mate, pouri iho mo tou tinana i tera tangata, i tera tangata, i tera tamaiti, i tera wahine no te mea he tinana ora kai te hanga mai i te mate mo tatou. Ko; te mea mate tukua i runga i te kupu whakarite, he puehu te tangata, ka hoki ano ki te puehu, kati terei kupu. Ka tu ano. Me tautoko tatou i nga kupu o tetahi panui, no Waimarama, na Te Harawira Tatere, ratou ko ona tamariki. E ki ana te.kupu o taua panui, kia taau ki te whakaponohia mau ki te iti whenua, me mutu te kai waipiro. Me ara nga Komiti, me aroha nga iwi i runga i te motu nei, i runga i te aroha whakateina, kaua e riri ko nga hara katoa, me whaka- wa ki te ritenga o te Ture. He nui te whakapai me te koa o nga Rangatira o enei Hapu mo te tika mo te pono o enei kupu. A e rua tino ra e whakahaere ai te Komiti i enei take, kitea ana te tika, me te pono, whakatuturutia iho ki runga ki ona tangata ake, tu ana to tokotoru hei kai karakia, hei whaka- haere i o te whakapono ritenga mo Porangahau. Wi Patene te Rangi, Ratima Wairoa. Oahanga. Hori Taki. Tu ana. toko-wha hei whakahaere mo te whenua, mo te iwi hoki, tae atu ki te whakawa i nga hara katoa o Porangahau. Heta Matua, Renata te Ao, Pirihi, Putai Matangi. Oahanga. Wiremu Hoera, : Matenga Potangaroa, Pirihi, Reewi Paora, Karaka te Rangitaupiripiri. Kia pai. kia tika, kia pono ta ratou arahi i runga i nga kupu i hoatu e te Iwi nui e te komiti he, mahi ma ratou, me haere tonu ratou a runga i nga whakahaunga a te iwi Maori. Koia ka tuhia ki raro nei. Kupu tua-tahi. 1. Kia mau ki te whakapono hei oranga mo koutou ahakoa haere koutou i nga huarahi noho ranei, e ki ana te kupu wha- karite na te whakapono i tika ai nga mahi na nga mahi i tika ai te whakapono. Kupu tua-rua. 2. Kia mau ki te iti whenua hei oranga mo koutou e ki ana te kupu whakarite ko te rangi tona wahi tapu ko te whenua, tona toranga waewae., Kupu tua-toru. - S. Kia marama te whakahaere i te iwi Maori. Kupu tua-wha. 4. Kia marama te whakahaere mo te hara whenua. Kupu tua-rima. 5. Kia marama te whakahaere i te hara nama a te Maori ki te Pakeha, a te Pakeha i te Maori. Kupu tua-ono. 6. Kia marama te whakahaere i te hara puremu, whakapae, tahae i etahi, hara atu ranei. Kupu tua-whitu. 7. Kia marama te whakahaere i te hara o te Pakeha e tango nei i te wahine Maori. Kupu tuawaru. 8. Kia marama te whakahaere i te hara kohuru a te Maori i te Pakeha, a te Pakeha ranei i te Maori. Kupu tua-iwa. 9. Kia marama te whakahaere i nga hara nunui, pakupaku ranei. 10. Kia marama te whakahaere a enei tangata i runga i nga whakataunga tika o te hara, kaua e wkakatuara, kaua e whakahoa, kaua e riro i te hoko a te tangata ki te moni, me haere tonu i runga i te kupu whakarite, mana kupu ano ka whakatikaia ai, mana kupu ano ka whakahengia ai. 11. Ko te Komiti ano tei tuara, mo enei tangata, ki te pakeke nga hara katoa, ma te Komiti kaumatua e whakaoti. 12 Ka whai mana te Komiti mo enei take katoa. 13. Ka haerea katoatia e te Komiri nga takiwa o tenei Motu, kahore ana mutunga mai. E hoa ma, e nga iwi katoa i runga i tenei Motu, kia rite tahi tatou te whakamana i nga kupu o tenei panui. • Heoi nga kupu, he mea tuku atu i runga i te tika, me te pono, me te aroha, Apehama Whakanga, Raniera Kopua, Reihana Hurepoki Heora Rautu, Herewini Pato, Hohepa te Tihi, Tamati Rangi taumaro Matangiuru, Wi Matua, Hami Potangaroa, Hirini Manuhiri, Tipene Matua, Whero Tuhinga, Wi te Rangi, Paora Tarona, Heta Matua, Hirini Manuhiri. KI TE ETITA o TE WANANGA. Toeko Te Keepa Wi Kerei Takahe Aotearoa Raumano Rauru Awanuiarangi, Hinekato Ropiha Marina Tutekawanui, Tutepirirangi Hikaororoa Raumano Raurui Patea No te moenga o tetahi pito, katahi ka karakiatia ki nga atua ika o mua, a no te po, katahi ka tere mai aua ika ma raro i te whenua, tikina rawatia ki uta haramai ai, katahi ka tapahia i waenganui o te Pa o Patea, ka whakakoaratia i raro i te whenua, puta noo, puta noa, motuhia mai ana tetahi poti ki waho ki te moana manu ai, mahue atu tetahi pito, me nga tangata ano e moe aua, oho rawa ake tera i te moe, e tau aua tera i te moana, tangi tau kau tera, heoi, tere tona mai i Raukawa, eke ana ki te taha hauauru o Te Waipounama, huaina iho te ingoa o taua pito ano i motuhia mai nei ko Patea, a noho tonu iho aua iwi i reira, nui haere tonu te tangata, nga tau i maa atu o te whakapono, i ora ano te iwi, tae noa mai ki waenganui o te whakapono, ka mate katoa, ora ake koia anake te putanga ki te ao, mahue iho nei ko tana tama ko Wiremu Kerei, me tona teina, ka 29 nga tau o Wiremu Kerei, ka 26 nga tan o toua teina, te take i kore ai e tuhituhia nga whakapapa, me nga uri a Raumano raua ko Rauru, he mea kei hoha te kai- tuhi, kei te mohio tana tamaiti. Ko Toeko te Keepa Wiremu Kerei Takahe, i mate ia i te 4 o nga ra o Hanuere 1878. Ku» tae ona tau ki te 98, heoi, kua whiti atu ia ki te mate, ki te ora, ka huri tena. Ko ahau te aranga mai, me te ora, koia e whakapono ana ki ahau, ahakoa kua mate ia, e ora ano ia, ko te tangata katoa e whakapono aua ki ahau, e kore rawa ia e mate, heoi tena kupu. He kupu poroporoaki na te iwi, haere atu ra e koro, haere atu ra e Atutahi, ma Rehua, haere atu ra. He Waiata. Ko koe anake ia e koro, Unuhia noatia e te utautanga, Pa, pa tere ki roto ki Pone rua e. Ka tangarua no nga rua Hine, Ka mahara ai au. E koro ko te tamaiti hinaki e ke, Ko nga manu tena e koro, E keke ra i te aro huri e. Tua-rua. E koro tu kino, e koro e, 1 te whakatoitoi, ka hua au e kapo nei, Ki te koroki, he mate, hori i te kaokao, No te hauputanga aroaro. Ka momia tona nui ki raro ra i. NA WIRMMU KEREI. Na te Runanga, kei Oaro, Amuri Bluff. KI TE ETITA o TE WANANGA. Tena koe, utaina atu e koe ta matou korero ki to tatou WANANGA, hei kawe atu ki o tatou hoa Maori, me o tatou hoa Pakeha i te whakahoki mo te korero a te Komiti o Ngati- rangipoutaka, no Whanganui taua hapu. E ki ana a Te Aro i i tana kupu i te i1 o Akuhata, nama 31 32, o TE WANANGA. i pukapuka 4. Koia tenei tana kupu, ko enei iwi ko Ngati- i tama, ko Ngati-teika. ko Ngati-Whiti, ko Ngati-hinemanu, ko te Paneiri, kei runga i taua rohe e noho ana. E hoa ma kaore matou i runga i ona whenua e noho aua, ko o matou whenua e noho nei matou ko Patea, ko Taupo ko Rotoaira,- ko Heretau- I nga. E ki ana a Te Aro, he tangata tuturu ia no matou, whenua. E hoa ma e hara ia i te tangata tuturu no a matou whenua, ko matou ano te rangatira o a, matou whenua ''E ki ana a Te Aro ko Whanganui toan awa, kotahi rau ma, whitu ona rangatira, taniwha" tonu atu; ko ta matou utu mo tenei korero. E hoa ma e mohio ana nga manu o uta, nga manu o waho, ina te kupu aMatene Te Whiwhi, 1 ko tenei -awa ko Whanganui he toitoi, he panokonoko
8 94 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE MIHI WHAKANUI NA NGA IWI MAOEI KATOA O NGA MOTU O AOTEAROA O TE WAIPOUNAMU, KIA KAWANA KEREI ME ONA HOA KATOA. He panuitanga tenei ki nga Rangatira, ki nga iwi, ki nga Reo, me nga hapu o Aotearoa, kia kite, kia rongo, kia mohio, he kupu whakanui, whakamana tenei na matou na nga ranga- tira me nga iwi o te takiwa o Heretaunga nei mo Ta Hori Kerei raua ko Hone Hiana, kua tu nei hei Kawanatanga i runga i te mana o nga iwi e rua, i te mana hoki o Kuini Wiki- toria o te Rangatiratanga o Ingarangi, heoi ko a matou kupu whakanui, whakamana, ka tuhia iho ki raro nei. Tuatahi. Kia ora a Ta Hori Kerei te Tumuaki o Te Kawana- tanga raua ko Hone Hiana Te Minita mo te taha Maori, tena korua me o korua hoa Minita hei matua atawhai ki nga iwi e raa hei kai arahi e whiwhi ai aua iwi ki te pai me te matau- ranga i runga i te aroha. Tuarua. Kia ora korua, ko korua hei kua waiho e matou e nga iwi hei pou herenga e kotahi al nga iwi i runga i te whakaaio tahi. Tuatoru. Kia ora korua, ko korua nei kua whakanuia e matou e nga iwi o nga motu e rua hei Kawanatanga tuturu mo nga iwi e rua. Taawha. Eia ora korua, ko korua nei te kai whakaatu i te he o nga mahi me nga whakahaerenga Ture a Te Kawana-- tanga ratou ko ana apiha i nga taa kaa hori ake nei. Tuarima. Kia ora korua, nga tangata kua whakanuia e nga iwi o nga motu e rua hei whakahoki mai i te mana, ara i te ora kia matou ki nga iwi Maori o nga motu e rua nei. Tuaono. Kia ora korua, ko korua nei hei whakahaere Ture mo matou me o matou rawa i runga i te whenua me o matou uri i muri ia matou. Tuawhitu. Kia ora korua, ko korua nei kua waiho e matou nga. rangatira, e nga iwi, e nga reo, me nga hapu katoa, { e nga tane e nga wahine, me nga tamariki hei kii taurangi ki nga iwi o te ao Tuawaru. Kia, ora korua, i ranga i te whakaaro tahi i te aroha kia rite korua ki nga tangata hohou rongo ka huaina aua tangata he tamariki na Te Atua kia rite hoki ki nga tangata wairua rangimarie kua kiia, e te Atua ma ratou e noho te whenua te hunga tohu tohu ka tohungia ano e Te Atua ana tangata tohu tohu. Tuaiwa. Kia ora korua, me o korua hoa Minita me o korua hoa Meina, me te Runanga katoa hei whakahaere Ture mo nga iwi e rua i runga i nga motu e rua. Tekau. Kia ora te Kawana nana nei korua i whakanui i whakamana e whiwhi ai matou ki nga painga e puta mai a mua. " Tekau-matahi. Kia ora Te Kuini Wikitoria o te rangatira- tanga o Ingarangi me ona uri i muri i a ia, me ona Kawana- tanga me ona iwi katoa i raro i a ia nona nei tenei mana me tenei rangatiratanga e turia nei e korua e whakahaerea nei kia matou ki nga iwi o enei motu. Tekau marua. Kia ora korua ko korua nei nei whakarongo ana ki ta matou kupu iti nei kahore matou e pai kia ta mai mai nga tangata kua mahi Kawanatanga i mua, hei Kawana- tonga ano inaianei no te mea ko aua tangata e rite ana ki te wuruhi haehae, e kite nei hoki korua i te haehaetanga a aua wuruhi i te motu nei me nga iwi katoa o nga motu e rua, heoi nga kupu. E nga iwi o nga rangatira e nga reo ki te kite koutou i tena reta me pena katoa tatou. Ka tuhia iho ki raro nei o matou ingoa. Henare Matua, Heta Matua, Tipene te Ringanohu, Apera" hama te Whakaanga, Reihana Tehurikoki, Nepia Hapuku Hoani Tipene, Tariu Tehoko, Nikora Peeti, Peeti Hoera, Enoka, Oneone, Wereta Tona, Mita Hone, Hirini Manuihiri, Putai Hauroa, Tiemi Rooti, Ramera Peketahi, Renata Pohai Rutene Poreku, Manahi Raupo, Hori Niania, Eru Kainga, Te Wairoera, Matiu Akitio, Wi Matua, Ratima Wairoa, Nohotu- ruturu, Pamoa Tahuri, Tohe Kanarahi, Piki Huia, Paratene, Tariri, Waata, Te Whare Herehere, Ngamako, Herekawhe, Raharuhi Tore, Hanatia Putai, Otene Piwa, Itana Arona, Paora Tarona, Raina Koianake, Ihaka Teponu, Kuitohi, Whitiki, Paremata, T. P Marere, Te Apatu, Tame Marere, Te Apatu, H. Marere, Te Matenga Porangahau, Pakina, Te Whero, Wi Patene te Rangi, Ahitana Haretopi, Tamati Tuhi- nga, Nikorima te Whanatahi, Hirini Tioi, Paora Ropiha, Matene, Otene, Renata, Koroniria Ronohawa, Hori Ropiha, Ahitana, Ihakara Toko, Maika Iwikatea, o Patangata, Hare Paihia, Ngatiporu, Hori Kaihe, Ngatiporou, Hirini Tari, Ngatiporou, Aritaku Pire, Era te Hopu, Anatongia Paora, Rihimona Tukuhe, Rupuha Hianga Manihera Toti, Rongotai, Eparaima Haupapa, Pateriki Hawaiki, Tehiika, Otimi Taiki, Tanirau te Oho, Tepene te Ha, Rihara Ikiiki, Petuha Hau- papa, Maki Turi, Tahana Tahito, Hohepa Torohu, Otimi Himoni, Hoani Tokotoko, Tauriri, Takopa, Pateriki Rehua, Ruri Pahoro, Horomona Rongoparae, Retimana Irawaru. No Ngaitahu.—Hori Niania, Hiraka Tuhua, Hemi Teuranga, Patu, Tanguru, Te Retimana Iraweru, Wiremu Whiuwhiu, Hoani Papanui, Kereopa te Ee, Nahi Te Kawangatahi, Petera, Puiti Pero, Hirama, Teope Taua, Te Tahana Tahito, Hohepa Porehu, Inia Whangataua, Wananga, Retimana Toi- toi, Hiwi, Warana Tewhatu, Nikora Nia, Arapata Nia, Anaru Hiraka, Inia Maka, Rapana whiuwhiu, Paikea Piriha- na Whiu, Turanga, Bongo, Henare Patu, Oai,Tauriri, Hanita, te Aroatua, Te Koera Niania, Ahipene Okeroa, Manawa. Ngatimaru. Ngatingaweki.—Heta Tiki, Nepe te Apatu, Pine Watene, Heri Tawhai, Porikapa Tamaihotua, Kaninamu Hona, Hona te Whakawehi, Taimana, Maki Mare, Hami, Te Ropiha, Wiremu Ngaiho, Iharaia, Hataraka, Kaiwaru, Tipene te Apatu Wii Teroi Kuku, Erueti Tanguru, Reweti Teao Kautere, Kii- ngi Tohunga, Mehaka te Apatu, Haimona, Raharuhi Ngakai, Ripata Moruki, Hone Wehi, Wirihana te Apatu, Hoani Ngaihi- Hare Topu, Wehi Peihana, Ereatara te Kuru, Waione Pona, ngaorangi. Timoti te Pikitanga, Anaru, Matiu Meke, Rawiri, Karaitiana Wirihana, ko Te Harawira Tatere. Akuhata Mate- poti, Haora. Wiremu Teui, ko Iharaira Timotimo, Matia Whitiki, Wiremu Erueti, Tiemi Ruiha, Kahu Ropitini. Ihaka Motoro, Whitiki, Te Harawira Erueti, Pohokura Rangirangi, Te Paratene Tipitaha, Paku Inia, Paora Tuahu, Maaka Whangataua. Terangi Pumama, Mohi te Atahikoia, Taare Paioneone, Heta Teringanohu Pita Mohi. Kiingi Karauria, Tohara, te Wheoro, Te Orihau Ngaika. Moani Ngarara, Hakaraia Ngarangikamau, Te Korana Maaka, Perahama, Wiremu, Raniera Tarairo, Tongike, Tama Paraone, Hoani
9 95 |
▲back to top |
Kehua, Paora Tanata, Kepa Hoepo, Te Mangi te Rangitu- roa, Turoa, Renata Tanihu Te Huatahi Mokopuarangi, Mate- nga Mataira, Paku te Matenga, Matene Waewae, Raniera Ngoto Papu Ruatama, Mohi Tokokoru, Rutene Tero, Rumatiki, Te Hapuku, Tamihana Mahue, Hone Puriri, Hemi Kou, Anaru Puriri, Tame Turoa, Hika Whena Akuhata Rota Harehare, Pohokura, Hira Ngori, Reti Mangumangu To Oti Marike, Heremaiu Kaporangi, Tame te Ita :—No te Whare Hou enei. Te Teira Tiakitai, Taiawhio, Karaitiana Porou, Hori Makere Hare Paihia, Hori Kaihe, Hemi Tauwha, Taniora Tukupaunga Pura Renata, Tipuna Kireka,. Hoani Terangi Kangaiho, Temuera Marere, Hori Kiokio, Eria Kuhukuhu, Wiari Teari, Kaninamu Morena, Tana Wairoa, Pehi Kotu, Te Wano, No te Apiti raua ko Kai-rakau ena. Hami Potangaroa, Hoera Rautu, Hone Kohari, Hemi Porua, Hori te Rangi, Hori Taki, Henare Pakina, Henare Pikari, Karaitiana Whakarato, Wirihana Oioi, Karaitiana, Horatio, Matenga, Manaena, Rewi, Renata, Matutaera, Pipimaho, Hoana Hohepa, Kiingi,- Takerei, Otene Huma, Watapore, Tahuna, Patoromu, Te Waiti, Taraipine Wahine, Te Maraku, Terangi, Piripi, Te Mutu, Waata te Rangi, Mare te Ohonga, Pipimaho, Mariunga, Manihera, Ena, te Wiremu, Kuta. Nehe, Te Hira, Paora, Kapariera, Matetionga, Potangaroa, Terangi, Karanama Hinurewa Ihutapu, Kenehi, Apirana, Toheroa, Wiremu, Piki, Aperahama te Rautahe, Wi te Huata, Hoori te Rangiwhakaewa, Te Peeti te Rangiwhakaewa, Hoera te Rangiwhakaewa, Haira te Rangiwhakaewa, Hirai te Rangiwhakaewa, Wikiriwhi te Rautahi, Eruini te Rautahi, Ihaka te Kautahi, Mare te Rautahi, Rutene te Rautahi, Te Roroneho Arona, Ihaia te Ngarara, Te Rani te Hauerangi Takerei te Ngarara, Eriwhata te Hauerangi, Hare Hakopa, Raniera Hakopa, Huru Tawake, Aperahama te Ngarara, Te Peeti te Heikaretu, Hairuha Rautahi, Matene te Rautahi, Namana te Aupaki, Te Tehira Pana, Nikorima Weherua, Rata te Whauwhi, Hekiera to Raro, Hori Taorangi, Meihana Weherua, Kerei te Awhata, Te Wirihana te Karo. Hori te Raro. Hakaraia Hautumoana, Urupane Pakaha, Te Wirihana te Kohu, Pine Hakopa, Kere te Ngakohua, Taituha Taringa, Temuera Paewai, Tamihana Whareraupo, Hapakuku Paewai, Akuira Paewai, Akapu Paewai, Karaitiana Raimoko- puna, Te Hirawanu Raimokopuna, Te Wirihana Kaimoko- puna, Karauria te Aupaki Ratima, Ihaia te Aupaki, te Aupaki, Te Heke Kite Atua, Hapakuku, Manahi Paewai, Painetu Ngatata. (PANUITANGA.) KI TE ETITA o TE WANANGA. Tena koe. E hoa utaina atu tenei panuitanga ki to Nupepa hei whakaatu i o matou whakaaro. Koia enei a matou kupu. He whakahonore kia te Kuini, he whaka-pai hoki kia Ta Hori Kerei, ki tono Kawanatanga, me ona hoa katoa i roto o te Paremata. Ka i te mea, o mohio ana matou tera o whaka- arohia o tenei Kawanatanga he tikanga, e mama ai te ioka kua whaka-mana nei ki runga ki te iwi Maori : a tera hoki e hanga he huarahi e puta mai ai he pai mo nga Iwi e rua e noho nei i Nui Tireni. Ka konei matou ka hiahia ki te whakaatu ki te Ao, ka hapai, ka tautoko matou nga iwi o Ngatikahuingunu i te Kawanatanga o Ta Hori Kerei. Ko tahi ta matou kupu kei muri ; he whaka-mahara atu ki nga tangata o te Kawanatanga tawhito kua hinga atu nei, me a ratou Aprha katoa, ahakoa e mahi tonu aua etahi o ana Apiha ki -tenei Kawanatanga, me mutu rawa ta ratou haere mai ki o matou kainga me o matou takiwa, ki te korero kia matou mo tetahi mea, ahakoa iti, ahakoa rahi ranei, notemea kua mato matou i nga mahi a aua tangata, a ke totohe aua tangata ki te haere mai ki o matou kainga me o matou takiwa, tera raton e panaia kinotia e matou, ua kia mohio kua puta ta matou kupu, a e koro e rereke atu ta matou mahi. Kua atu ta matou whiriwhiri i enei mea katoa, heoi ano nga tangata e pai ana matou kia haere mai kia matou, ko nga tangata o tenei Kawanatanga me a ratou Apiha hou. kaore i uru ki nga ma o te Kawanatanga tawhito. Ko nga kupu katoa i mua ake nei he mea i oti i a matou i te Hui ki te Waiohiki, te whiriwhiri, i te po o te 15 o nga ra o tenei marama, 1877. Heoi na matou katoa na nga iwi o Ngatikahungunu e mau ake nei nga ingoa, engari kotahi te kupu, kei te toe, ma nga iwi o te motu nei e pai e kino ranei koia tenei, me whai mai a koutou mahi i te matou, kia kotahi ai a ratou mahi me a atou whakaaro, ma reiro hoki tatou e ora. ai i nga tinihanga i nga whakawai e karapoti nei ia ratou. NA, TAREHA TE MOANANUI, NA HARAWIRA TATERE, " KENATA KAWEPO, " HAPUKU, " HENARE TOMOANA, " URUPENE PUHARA, " HENARE MATUA, " HOKI NIANIA, " PAORA KAIWHATA, " MANAENA. TINIKIRUNGA, NA MEIHANA TAKIHI. Ara, na nga rangatira katoa o Ngatikahungunu me o ratou iwi katoa. Waiohiki, 15 Tihema, 1877. (ADVERTISEMENT.) To THE EDITOR OF THE WANANGA. Salutations to you. Friend, put this notice into your news- paper, so that our thoughts may be known. These are our thoughts. We honor the Queen (or express our loyalty to our sovereign), and express our approbation of Sir George Grey, and to his Government, and to his colleagues in the Parlia- ment. And we know that his Government will give their utmost consideration to those matters by which (to lighten) the yoke which has been laid on the Maori people, and (his Government) will also use their best endeavors to lay down some line of policy by which quiet peace and plenty may be conveyed to both races who inhabit New Zealand. Hence, we wish to inform all the world, that we (the tribes of Ngati- kahungunu) will support and uphold the Government of Sir George Grey. We also wish to give utterance to the following words, which is to remind all the officers of the late Government, including also any who may be officers of the present Go- vernment, that all said officers refrain from coming to our settlements, or district, to speak to us on any matter, whether of great or little importance, because we have been ruined by the work of those men. If such officers do persist in coming into our districts, we will cause them to depart in a manner disagreeable to themselves. Now (let such officers) take notice that we have spoken our words, and we will not act in any other way than we have (herein) stated. We have fully con- sidered, and carefully pondered over all these matters. All the people who may come to us in accordance with our approval, will be the men of this Government and their new officers, who may not have been in the employ of the late Government. All the above was ageed to by us at a meeting at the Waiohiki on the night of the 15th of this month. (December), 1877. This, therefore, is from us from all the tribes of Ngati- kahungunu, whose names are signed hereunder. But there is one word more (we wish to give expression to). Let the tribes of these islands approve the following or not. Let your work be in accordance with ours, so that we may act as one and have but one thought, so that we may escape from the deceit and duplicity which now envelops us all. TAREHA TE MOANANUI, HAPUKU, RENATA KAWEPO, URUPENE PUHARA, HENARE TOMOANA, HORI NIANIA, HENARE MATUA, MANAENA TINIKIRUNGA, PAORA KAIWHATA, MEIHANA TAKIHI. HARAWIRA TATERE, That is from all the chiefs of the tribes of Ngatikahungunu and all their sub-tribes. Waiohiki, December 15, 1877. HE PANUITANGA KI RANGITIRA KI NGA IWI KI NGA REO ME NGA HAPU KATOA. KIA rongo, kia mohio, ko te 20 o nga ra o Maehe, 1878, katu te hui 1d Kahuranaki whare o te Hapuku, i tu ki te Hauke wahi o Heretaunga, he karanga tena kia koutou kia haere mai ki taua hui, haere mai. haere mai, heoi te karanga. Ko taua marama ko Maehe, no te hui katoa, heoi. Na to koutou hoa aroha, 56 NA HENARE MATUA i tuku atu.
10 96 |
▲back to top |
TE WANANGA. £100 UTU. KA utua ki te tangata te moni kotahi rau pauna maua e whaaki ki nga Pirihimana te tangata nga tangata ranei nana, na ratou ranei, i whakatakoto nga rakau ki runga ki te wa o te Rerewei i te takiwa i Hehitinga i te Pakipaki, i te 10 e nga ra o Tihema, i nga Haori i te takiwa o te 5 me te hawhi i te ahiahi, a te 7 me te hawhi i te ata. W. J. MIRA, Tino Kai Tiaki Rerewei. Rerewei Nepia, Nepia, Tihema 10, 1877.\_\_\_\_\_\_\_ £10O REWARD. ONE HUNDRED POUNDS REWARD will be paid to anyone giving to the police any information that will lead to the conviction of the person or persons who mali- ciously placed an obstruction, consisting of a quantity of Railway Sleepers, on the Railway line between the Hastings and Pakipaki Stations, within the hours of 5.30 p.m. and 7.30 a.m. of the 9th and 10th December. By order. W. J. MILLER, General Manager Napier Section New Zealand Railways. Napier, December 10,1877. 47 He Panuitanga ki nga Maori. TE POUNAMU KIA MAHIA. HEI MERE. KIA Tonga mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Kawhiti, me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pou- namu, nei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako mate iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o Te WANANGA i Nepia. 55 NA HEMI ROAI. TE REREWEI O NUI TIRENI. NEPIA KI WAIPUKURAU. HE mea atu tenei, he whakatupono ki te iwi Maori, Kia Kaua ratou e purei Kaari, a mahi parei ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere- wei, no te mea e he ana tana mahi te purei ki o te Rerewei tikanga, ara ki te Tare e 31. Na te MIRA, Nepia. Tumuaki tiaki Rerewei. Nei tana ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi tangata, i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki te mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, ki te mea ranei e whakararuraru, ana ia i tetahi tangata haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia kia utu ia i te moni kaua e nukuake i te rima panua ka pana hoki ia i taua kareti, taua teihana ranei." PANUITANGA HE mea atu tenei na TE WARA MA, ki nga iwi Maori, e - mahi wawahi ana ratou i te pounamu mo te Maori, hei mere, nei Kurukuru, me nga mea katoa e mahia ai te pouna- mu hei mea ma te Maori. A ko te utu, he hikipene mo te inihi kotahi. TE WARA MA, Watimeka. Hehitinga Tiriti, Nepia. 41 HOHEPA PAAKA HE ONA HOA. HE PARAKIMETE MATOU, HE KAI HU HOIHO, Otira he kai hanga i nga mea rino katoa. Kei Hehitingi Tiriti to matou whare. He Pai rawa ta matou hu i te Hoiho. Ka taea e matou te hanga, me te whakaora i nga mea rino katoa. Kia mohio ki to matou whare. 36 . NA H. PAAKA me ona Hoa. MAN AIA, HE TIMA, E RERE tonu ana tenei Tima, atu ano i Nepia ki te Wairoa, Ma paki te rangi te rere ai. He tima tenei e eke ai te Maori, kei te kapene i te Tima, kei Te Taranapira i Te Peti te korero. Te utu i te kapene mo te tangata eke £1 i te tireti, £0 15 O i Nepia ki te Wairoa, i te Wairoa ki Nepia, ko taua utu ano. Mo te tana utanga £1 10, ki te ritenga o te ruuri, a £1 mo te tana wahie, me nga mea pera. Ki te mea ka kiia e te tangata ana kupu mo ana mea ka mahia he tikanga e ratou ko te kapene, mo era. THE WANANGA OFFICE HASTINGS-STREET, NAPIER, where the Hawke's Bay Times was formerly published. Agents for Napier— . COLLEDGE & CO. STATIONERS, Hastings-street, Napier. TE TARI O TE WANANGA. KEI HEHITINGA TIRITI I NEPIA i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima. Ko te Kai hoko mo te Nupepa TE WANANGA Ko KARATI ma, K A.I HOKO PUKAPUKA, Hehitinga Tiriti, Nepia. NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panu e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta o Te Wananga, i Nepia. HATAREI, 23 PEPUERE, 1878. NAPIER, Hawke's Bay. New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and published by HENARE TOMOANA the proprietor of this news- paper, at the office of Te Wananga, Napier. SATURDAY, FEBRUARY 23, 1878.