Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 50. 14 December 1878 |
1 621 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 50- \_\_\_\_\_\_NEPIA, HATAREI, TIHEMA 14, 1878. PUKAPUKA 5. - PANUITANGA. PANUITANGA. KIA KITE! KIA KITE! I A. RENETI MA, KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI, A he tini noa atu aana Koti. Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko a RENETI MA., Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito i Nepia, 1 TE HEKIPIA RORI, 62 NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI KATOA. NGA ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i Nepia, ko Te Mane, ko Te Weneti, ko Te Paraire, o nga wiki katoa. NA TE RIIHI, 91 \_\_\_\_\_\_\_ Roia, Nepia. Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa,! Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara- naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga katoa. HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi e koutou e tuhituhi ia koutou ingoa ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo anu mahi. Naku na, TE RIIHI, 58 Roia i Nepia. PANUI KI TE IWI NUI KATOA. 1 I E mea atu tenei na maua na TEREINA rana, ko KAHI- TANA, kua tu ta mau Toa Hoko Kakahu i Nepia," i tawahi ake o te Paparakauta hou i Hehitinga Tiriti, a he mano tini a maua Potae. Kaone, Tokena, Tarautete, Wekete Hooro. Aikiha, me nga kakahu katoa e kakahuria ana e te taane, e te wahine, e te tamariki. He kai tuitui kakahu ano ta matou, a ki te pai te kai hoko me tuitui ona kakaha e matou kia aro pai ai te ahua mau o te kahu ki te tangata mona te kakahu. 06 NA TEREINA RAUA KO KAHITANA. Panuitanga ki nga iwi Maori katoa. ——— HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA, kia mahia e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te Maori. Maku « ata mahi pai, temahi ana tukua mai ki au.
2 622 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA, RARAKA. RAUA KO PARAHI, KAI HOKO RINO, (Na Pairani i Mua). HE hoko nui i nga TERA hoiho, me nga me kainga :— He TERA hoiho e 90 herengi-. He PARAIRE e 4 herengi. : He KAKAHU TERA e 5 herengi me te hikipene. He nui noa atu nga WEPU hoiho. He PAA e 2 herengi. He Whitiki, he TARAPU. He Whitiki TARAPU e 2 herengi me te hikipene. He PERETI Tiini e 2 kapa. He RIIHI kotahi herengi. He MAAKA e 2 kapa, e 4 kapa. He TAMARA e 7½ kapa. He nui noa atu nga RAKA. HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI. KO te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi pauna e ma hereni me te hikipene. NOTICE. SUBSCRIPTIONS to the WANANGA newspaper per year, £1 2s 6d, by post. PANUI KI TE AO KATOA. HE mea atu tenei ki nga iwi, ki nga tangata katoa ano hoki o te ao katoa, he tino korero tito, teka rawa, rawa atu nga kupu o te reta a "Te Arawa katoa i taia nei ki TE WANANGA Pukapuka 5, Nama 27, Rarangi 342, e korero nei mo Te Mea ratou ko ona whanaunga. Nuku atu i te toru-tekau tau o matou i mohio ai, i kite ai i a Te Mea ratou katoa ko ona whanaunga, a i aua tau e toru-tekau, kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kupu ranei o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua reta a "Te Arawa katoa," he tino teka, he tino kupu take kore rawa rawa atu, no te mea e mohio ana matou he uri tangata ratou a Te Mea ma i noho a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i nga ra katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i kua mo ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He nui rawa atu to matou whakahe kia matou ano, me te pouri mo aua kupu teka, teka rawa atu a "Te Arawa," i taia pohehetia nei ki TE WANANGA. ETITA TE WANANGA. Oketopa 8, 1878.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ Kia koe e te tangata tango i Te " Wananga" nei. EHOA he tino kupu tenei ki a koe, tukua mai tau utu mo te wa i tae atu ai te nupepa nei kia koe, mau e mohio nga, moni au mo Te WANANGA kahore ano i utua e koe, ko ena moni me tuku mai e koe i te moni Potawhe i enei wiki i mua o te huri te u NA TE KOMITI O TE "WANANGA." Nowema, 1878. Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki HATAREI, TIHEMA 14, 1878 E UI ana pea nga kai-korero o TE WANANGA nei, he aha te take i kore ai e korero TE WANANGA nei i te korero mo te Pira i kiia nei e te Paremata hei ture e takea ai te whakawa mo nga Maori e whakahe nei ki nga hoko he i te whenua. He nui noa atu te aiahi korero tito a te tini mo taua Pira, a he tini ano hoki nga kai whakahe mo taua Pira. Te take o to matou haangu ki taua ture, he ahua wehi na matou, he mea hoki i penei ta matou wehi me te wehi o te tamariki e wehi nei ki te haere i te po pouri, he mea hoki e kore e kitea te ahua o te ara. A he nui no nga kupu ahua pai o taua Pira, a he kore no matou e tino mea atu ki aua kupu. A he nui no te ahua korero nui mo taua Pira, koia matou i mea ai, he pai kupu kau pea, ko te rikoriko kau, a kahore he take, a e kore e taea aua kupu te kii hei matua mahi. Ahakoa ra, he Pira ahua pai ano taua Pira, a maumau kau kia kore ona tikanga e mahia, a he nui te mahi, me te aro pai a te hunga na ratou i mahi nga kupu o taua Pira, he mea hoki kia mutu nga he, kia kore ai he mau tonu o te ngakau pouri ki nga take e pouri nei te iwi i nga he ki te Maori. Ano ka kiia taua Pira hei ture, ka mahi te hunga mahi i te korero rupahu, a he nui noa atu ta ratou kotetete ki te Minita o te Kawanatanga, i mea hoki ratou na te Minita whakahaere i nga ture taua Pira i mahi. Otira, e mohiotia ana, e hara taua Pira i a Te Hiana i mahi, a kahore kau ana mea atu ki taua Pira, heoi ano tana, he titiro kau atu ki taua Pira, kei uta he taua Pira i te mea he ki te iwi Maori. Te take o taua Pira, he mea mahi e etahi o nga mema o te Paremata, kia mutu nga he i mahia ki nga whenua i Turanga, na reira etahi i kii ai, ki te mea e pai ana taua Pira mo Turanga, heoi he mea pai ano hoki kia mahi ki Ahuriri ano hoki. A na reira etahi o te hunga e pa ana ki nga whenua i Ahuriri i mea ai kia te Taute te tino roia o te Kawana- tanga, me mahi taua Pira kia pai ai nga tikanga o taua Pira ki nga mea e mohiotia ana e ratou, he mea hoki, ma te Kawanatanga e kii he Tiati hei mahi i taua ture. A he kite atu nona i te mea a aua tangata, ko te pai anake kia ratou ta ratou i tohe ai, koia taua Pira i kiia ai me kore, a kihai taua Pira i mahia hei ture. A he kore no te mohio e kite i te tiaki mo te Maori, a he tohe no te tohe he kia pai ki te taha Pakeha anake, a kia kore ai taua Pira e waiho hei uta i te he ki te hunga e tika ana. He mea pai ano hoki kia kore, i te mea kua ahua kite atu tatou i te tikanga, a e kore tatou e wehi ki te he, i te mea kua kore, a kua kore e kiia taua Pira hei ture, i kore ai e mana te hiahia a te hunga e pa nei ki nga whenua a te Maori e pouri nei i te riro he o aua whenua.
3 623 |
▲back to top |
TE WANANGA. NGA RONGO KORERO. TE RIIHI. E kiia ana te koiero o te nupepa o Turanga. He nui noa atu te mahi a Te Riihi i Turanga, a he tangata mahi kakama a Te Riihi, a he nui te pai o ana mahi mo Turanga, i te mea kua kiia kia hangaa he waapu e whiti ai te tangata me te kaata i te awa o Taruheru e tae ai te tangata ki te whenua i Whataupoko, a kua mahia he taone e Te Riihi rana ko nga Maori ki taua wahi. He nui noa atu te pai o taua taone i te Wha- taupoko, a he whakapai kau ta te iwi ki aua mahi a Te Riihi, i te mea ka nui he taone, ka tini he Pakeha, ma reira e nui ai he taonga ma te iwi. A e kiia ana ka nui te pai o te iwi o Turanga ki te Kawanatanga a Kawana Kerei. Kia toa e Ngaiporou ki to mahi, ki» kaha, ki to mahi taone Pakeha mo koutou ko o iwi. MR. REES. The Poverty Bay correspondent of the Auckland Herald writes :—" Mr. Rees is very active and vigor- ous, and is doing a great deal of good for the place. He is about to cause a bridge to be built over the Taruhera to Whataupoko that will cause the town to extend northward, and will open up a large extent of valuable country. Ho is laying out a township, and is causing valuable reserves to be made for racing, cricket, recreation, public park, and pleasure grounds, schools, churches, &c., &c. The public here have the greatest confidence in the present Government, and expect they will largely assist in the advancement of the place." TE TAKO o WAIKATO. Kua tae a Tako ma ki Akarana, e haere ana ratou ko Hoteo i Kaipara ko te mahi whare karakia hauhau i reira. I noho taua iwi nei i Orakei i te wa i tae ai ratou ki Akarana. Mei raru au i te mahi potatu a te tangata, e kore ahau e pai ko ia hoi ako ano i a au, nau atu tau pai kau atu. TE TAKO OF WAIKATO. A party of fifteen chiefs have just come down from the Upper Waikato country, under the direction of a Native priest or Tohunga named Te Tako, for the purpose of opening a Hauhau place of worship in the Hotea district at Kaipara. The party are at present guests of Chief Paul at Orakei Bay.
4 624 |
▲back to top |
TE WANANGA. TAUPO. Waikato He nui noa atu te mahi a nga iwi o Taupo nei ki te katikati i a ratou hipi, a e ui ana ki te utu mo te wuuru, heoi e kiia ana he 9 kapa mo te pauna, a he 7 kapa mo te pauna. Kua noho pai te tini o te iwi, a ko nga tangata tutu i te wa o te kino kua noho pai i enei ra. Ma te ngaki kai, ma te ahuwhenua a te iwi nei e tupu ai te pai me te ora. He nui noa atu te mate o te ika Pakeha i Taupo nei i te hau o te moana Taupo. I nga wa o te hau pupuhi mai i te Tonga, ka pae taua ika, a he mano tini ki te akau o te moana puranga ai. E hara i te pae noa tana ika, i te mea e tupuria ana taua ika e te pukohukohu, e penei aua me te pukohukohu, e mau ana i te kokopu Maori o taua moana nei ano, na pea kei te iwi Maori te mohio o te mate o taua ika, ara, e mohio ana pea te Maori ki te take i tupu ai te puko- hukohu ki te kokopa Maori. Me ako e te Maori ki TE WANANGA nei ana e mohio ai mo te mate e mate nei taua ika. He hanga te mate o te ua-kore o te whenua nei.
5 625 |
▲back to top |
TE WANANGA. KATI TAKIWARU. Kua oti te mahi o te kohatu tohu mo Kati Taki- waru te Teina a Potatau te Wherowhero ki Mangere i tawahi ake o Onehunga i Manukau. No era tau noa atu a Kati Takiwaru i mate ai, a he mea nehu ratou ko ana tamariki, me ana mokopuna ki Mangere, a koia nei nga kupu tohu i tuhituhia ki taua kohatu. " He kohatu tenei hei tohu tapu kia Kati Takiwaru, taina o Potatau te Wherewhero ratou ko ana tamariki me ana mokopuna, nga uri a Tapane i nehua nei ki tenei urupa. Na te Kawanatanga o Nui Tireni tenei tohu tapu i mahi i nga ra i tu ai a Hori Kerei hei Pirimia, a o Hone Hiana he Minita Maori, i te marama o Hepetema 1878. TE WHARE MAHI KAKAHU NUI RAWA O TE AO NEI. Nawa i Ruhia Amerikana i Ninioka TE PIRINIHA O PURUHIA. E kiia aua, e kore e roa ka eke mai a Piriniha He nare o Puruhia i te kaipuke manuao ia te Hitana ka rere mai ki Niu Tireni nei. E pai ana kia kii hoki tatou te Maori i nga uri o te Kingi o tera iwi Puruhia. PRINCE OF PRUSSIA. Prince Henry New Zealand
6 626 |
▲back to top |
TE WANANGA. XGA TAKE. E kiia ana, kua ahua tutu te iwi Take ki to ratou Kingi. A e hoki ana te ope hoia a Ruhia ki Ruhia a e hoki ana nga kaipuke manuao a Te Kuini ki Inga- rangi, ua reira te iwi Take i mea ai, kua hoki nei nga iwi tautoko i to tatou Kingi, me mahi be mahi e tatou kua mea te whakaaro a te iwi mohio, e kore pea e roa ka tahuri nga hoia a te Take ki te mahi he ki to ratou Kingi. He mano nga Take kua tae ki Kotati- nopera, a he iwi aua iwi kua noho kai kore i te mahi a te Ruhia, a na te kai kore i mate ai, a i noho tutu ai te Take, a ki te kahore he kai ma te iwi, ma te mate kai e puta ai te kino. Ł kore pea e roť ka tae mai te rongo mate a taua iwi kia tatou, a ka akua aroha atu hoki i te mea na te mate kai i tono te
7 627 |
▲back to top |
TE WANANGA. RETA I TUKUA MAI. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe te kai whaaki i nga mahara o te tangata e haere nei ki nga wahi katoa, kaati ake ena. E hoa e Te Wananga, tukua atu e koe tenei reta ki to tatou Wananga, tenei, he kitenga iho noku i te mau tonu o nga panuitanga tawhito e haere tonu nei ia putanga, ia putanga o Te Wananga, tera pea etahi o nga kai titiro o Te Wananga te hoha nei te ngakau, inahoki ahau kei te nui noa ata te wha- kaparahako s toku ngakau ki nga panui e tukua nei i nga putanga katoa o Te Wananga, be mea pai ano kia rua putanga o aua tu panuitanga, he mahara hoki noku, ko aua tu panui nei kei te whakataumaha i to tatou Wananga, na reira pea i kore ai e uru nga korero hou, me nga korero e whai tikanga ana mo te iwi, otira, ko te tino mea pai rawa atu ki toka ngakau ko nga korero hou, me nga korero whai tikanga, ma nga korero ako hoki mo te iwi kia ahua nui ai te whakaaro o te tangata katoa ki nga mahi e ora ai te tinana, me te wairau hoki o te tangata, heoi ano. HOHEPA HARAWIRA. Opepe, Taupo.
8 628 |
▲back to top |
TE WANANGA. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa, me tuku atu e koe te aria kupu nei, hei whakarongo mai ma nga tangata e patai mai nei kia whakaatutia nga manu, ka ngaro o to ratou kaainga, ko tana ui no te 30 o Mei, he kii mai, mehemea kei te motu nei, me whakahoki atu ta ratou patai, ae, kahore, na, e hoa ma kia rongo mai koutou he manu tonu kei toku kaainga nei kei Heretaunga nei, he taha tonu taku mahi i te huahua ta Heretaunga nei. E hoa ma, ko ahau e whitu aku tahaa huahua a toku kaainga a O kahu- kura, Takapau, i pau ma nga tangihanga ki oku tupapaku. E hoa ma, he kore kakano tonu no to koutou na kaainga, ko te kakano iana tena he kohe, e hua ai te manu, kia maha nga rakau hua o te ngaherehere hei kai ma te manu, tena kotahi kaore e hua he kai ma nga manu, e maha ai he manu ki kona. E hoa ma kia maha nga rakau hua, kia nui ai he kai ma nga manu, ko nga kai a nga manu o Heretaunga nei, he kahikatea, he miro, he matai, he whinau, he kareao, he rohitu, he patete, ko te kohe, kaore e maha he manu, ko aku manu he koko, he kereru, he kaka, he tahu katoa naku ena manu, mo te ika tenei o te moana, ma nga tangata ano o te taha moana e korero nga ika, heoi te aria kupu. HOROMONA TUKATI. O kahukura, Takapau. KI TE ETITA o TE WANANGA. He panuitanga atu tenei naku ki a koe, kia panuitia atu e koe te matenga o taku tamaiti, kia rongo mai ona whanaunga tenei kua mate to ratou uri, ko taua tangata ko Eru Henare Titi, ko taua tamaiti he uri rangatira taua tamaiti, he moko- puna na Kahungunu :— Ko Rongo-mai-papa, ko Tumaroro, ko Tamaraeroa, ko Rua- pututu, ko Pahero, ko Te Tauru, ko Te Rautu-o-tawhaki, ko Kahutaorua, ko Te Rangi-te-kahutia, ko Tataku, ko Te Rangi- whitihi, ko Tohungaio, ko Wanataua, ko Te Rangi-whaiata, ko Henare, ko Eruini Titi. He rerenga ano tenei mo tana tangata. Ko Te Waata, ko Watonga, ko Te Rangi-wakauru- nuku, ko Wekanui, ko Tawake, ko Rakaimaro, ko Pine Nan, ko Tawhirirangi, ko Tamaua, ko Rongotu, ko Hine te Ahunga ko Tota, ko Hine Wiri, ko Te Wakaihirangi, ko Te Opekai. ko Tiro, ko Wangataua, ko Te Rangiwhaiata, ko Henare,-ko Eru Titi. Ko te waiata a taua tamaiti tenei i te wa ka-tata ia ki te mate, ka waiatatia e ia :— Kaore hoki ra te mamae, tua-ngaro tonu kai taku poho ka hapainga mai te manawa ka wai rutu mate au ka tangi hoki atu tu keka i wahora e kore konei e pipiritia ka tu au i te ongaonga i te haere ra tenei te kakara te huaki nei he tira tua heke hou mai, mau e whakamutu atu. ' HENARE TE RANGI-WHAIATA. - Takapau.
9 629 |
▲back to top |
TE WANANGA. Waitahanui Te Kehuorongo W. PERETINI TE WHETU Tariao Ngati-te-kehuorongo Tapuaeharuru Rotoiti KI TE ETITA O TE WANANGA Hone Horomona Omihitere MR. DANIEL TE HAUOTU Riverton, Southland PAMARIKI PARK Motueka Heretaunga Pahou, Mahia TE TEIRA TOHERIRI KI TE ETITA O TE WANANGA PIRIPI ROPATA Nepia MONITA ERUERA METE KINGI RANGAWHENUA Aorangi Ngatikauhata Rangipo Aperahama Tipae Ngatiapa HUNIA TE RARAOTERANGI Pourewa, wahi o Rangitikei,
10 630 |
▲back to top |
TE WANANGA, Panuitanga naka na Te Hapuku mo Poukaawa moana kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei. Hei Tare tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo toku whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha- katupuranga katoa e haere axe nei. E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e nga iwi katoa i runga i te Mutu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po- ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroke a Pou- kaawa. E kore e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori ranei kite hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua he ingoa ano toku, he mana ano toku kei runga kei oku whenua e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi. kia takoto Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaore he whakawa mo runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, puta noa ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau kia Te Hapuku. E hoa e te Etita o te WANANGA tukua atu e koe taku panui kia Ta Hori Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture Maori, otira e whai mana ana ahau ki te whenua. Me tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau- matua mo te kupu a te Hapuku, e tika ana, ka rongo tonu matou i ana kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari awa hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa. Ko te take kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka- rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua ko Te Hapuku tonu te Karanua Karaati o runga i te mana Maori takoto ai. He Ture tuturu tonu tenei mo nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te whakahe i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e Renata Tamakihikurangi ta Ture Maori, mo te Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o te rohe o te Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE WANANGA, kia tere to tuku, kia TE WANANGA, hei matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki. Ko tenei panui me tuku tonu i nga Hatarei katoa o te
11 631 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA. KI te Etita o Te WANANGA, e ta tena koe, heoi te mihi. E ta, utaina atu e koe aku kupu ki runga ki to tatou waka, kia TE WANANGA, ki nga reo e rua, Maori, Pakeha hei titiro iho mana ma o tatou, ki te korero o tena panui, he mea naku kia kauaka te tangata Maori Pakeha e pokanoa ki te pakaru i te taiepa o Kakewahine Nama 2, wahi o Te Aute i te keeti ranei, i nga wahi katoa ranei o taua piihi pakaru ai tetahi, kauaka tetahi tangata e haere ma taua piihi to haere ai i tana terei wahie, kaata ranei o nga wahie o etahi piihi atu, me haere tonu nga wahie o ia piihi, o ia piihi, ma tona piihi, ma tona piihi, ki te pokanoa te tangata Maori Pakeha ki te pakaru i enei ture, e mau nei i roto i tenei panui, ka utu ia ki te 50 pauna, ki te kore, ka tae atu ia ki te whare kino ko nga kai-tiaki o taua whenua hei titiro mo te mahi a taua tu tangata, ko Te Otene Pomare, ko Tamati Maere, ko Ihaia. ko aua tangata kia kaha, ahakoa ko nga tangata o roto o taua whenua ka haere atu ki taua whenua, ka pono atu e kii ana te keeti, me ata haere atu ki te tangata i a ia te kii o te keeti ko nga tangata tena e tika ana ki te haere ki reira, ka mutu i konei. MAATA HEIPORA Porangahau. Oketopa 17, 1S7S. HE PANUITANGA KOTAHI hoiho kai ahau e tu ana, i mau i ahau ki te Totara, i te takiwa o Horohoro, o Tumunui o Waikato awa, o Rotorua, i roto i nga hoiho puihi. He whero pumangu, he tiwha nui kai te rae, he ma kai te matamata o ' te ihu, e toru waewae ma, he raho-poka, he hoiho ahua nui he parani ranei kai te papa-katau, he mate ranei, kihai i marama. Ko taku kupu tenei, me tere to tiki mai i to hoiho ana kite koe i te panui i roto i Te WANANGA, ahakoa Pakeha Maori ranei. Ka timata i te 28 o Oketopa nei, he taima tatari tena naku i a koe e te ariki o taua hoiho, ki te tae mai koe ki te tiki mai, a ki te homai hoki i taku moni i riro i te utu o te panuitanga, tae noa ki te 28 o Tihema. Ka mutu, ara, e rua marama i whakaritea e au mo to haere mai i raro, i runga ranei o te motu nei ki te tiki mai i to hoiho. Ka timata i te 2y, o Tihema, tae noa ki te tau 1879, kua kore to arikitanga ki taua hoiho ka maketetia taua hoiho i tena taima, kai te tiakina paitia e au taua hoiho i tenei ra i te 7 o Oketopa, tae noa ki te 28 o Tihema, heoi ano. NA NGAMARE HAKARIA, Kaiteriria, Oketopa 7,1878,-
12 632 |
▲back to top |
TE WANANGA. TE HOIHO TINO MOMO REIHI, KO TERENGA Ko te tepara a Hori Karati a Terenga tu ai, hei wahi e kawea atu ai nga uha ki a ia. E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia, a ko Piipi te whaea. He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana uri. A i a ia te wiini o te whakakite hoiho i Kaku Pei. a he hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Reri. Rihipeti te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona uri. Ka tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he aua uha. Me mau atu nga uha ana oti te eke e Terenga, a me utu i aua ra, a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e rua hereni me te hikipene mo te wiki. Nga utu, £5. 5. O. mo te uha kotahi. Ma te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga te korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi. Ko nga uha kihai i hapu i tera tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau NA HORI KARATI. Hawheraka. He mea pai ano. me utu ki te ooti te utu mo te uha. 97 HE PANUITANGA. HE panuitanga tena mo aku hoiho i ngaro ki Himatangi wahi o Pokitaone i ngaro i te 1 o nga ra o Oketopa 1878. Ko aua hoiho e toru ko te utu mo te hoiho kotahi panna ina kitea e te tangata. Ka hoatu e au kotahi pauna mo te hoiho kotahi, huihui katoa e toru pauna mo nga hoiho e toru, mehemea ka kitea e te tangata aua hoiho, me hari mai ki te Paparakauta a Waiti i Pokitaone nei, inana e hoatu te utu ki te tangata nana i kite aua hoiho, nga mea ranei e rua, te mea kotahi ranei o aua hoiho, ki te kore ia e kaha ki te hari mai, me whakaatu mai, maku e tiki atu ki te kaainga o te tangata nana i kite, maku e hoatu te utu mo tona kitenga, heoi tena. Ko te ahua o tetahi he whero pouri, he uha, ko te parani K O P. Ko tetahi he rona, ko te parani Ko tetahi he puhinahina, he taane. ko nga tau e ono. NA TE ROORE RANGIHEUEA. Pokitaone, Noema 5, 1878.