Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 49. 07 December 1878


Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 49. 07 December 1878

1 609

▲back to top
TE   WANANGA.
       HE PANUITANGA   TENA  KIA KITE KOUTOU.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_" TIHE   MAURI-ORA."
  NAMA 49         NEPIA, HATAREI; TIHEMA 7, 1878.———————PCKA^A 5.
PANUITANGA.        PANUITANGA.


   KIA KITE!   KIA KITE!
I   A.   RENETI         MA.,
KUA HOKI  MAI  A RENETI RI NEPIA  NEI,

               A he  tini noa atu aana
Koti, Tarautete, Wekete,

   Potae, Kiapa,
     Kaone.   Paraikete,  Raka,

    Me  nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
       HAERE   MAI  KIA KITE

              I te whare Hoko a
RENETI                MA.,

   Koi tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
                     i Nepia,

        I TE  HEKIPIA RORI.
                                           63

2 610

▲back to top
                        TE WANANGA,
   PANUI   KI TE AO  KATOA.
 HE    mea atu tenei ki nga iwi, ki nga tangata katoa
     ano hoki o te ao katoa, he tino korero tito, teka
 rawa, rawa atu nga kupu o te reta a "Te Arawa
 katoa i taia nei ki TE WANANGA  Pukapuka o,
 Nama 27, Rarangi  342, e korero nei mo Te Mea
 ratou ko ona whanaunga. Nuku  atu i te toru-tekau
 tau o matou  i mohio ai, i kite ai i a Te Mea ratou
 katoa ko ona whanaunga, a i aua tau e toru-tekau,
 kahore kau he mahi ianei, he tikanga ranei, he kupu
 ranei o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau
 tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua
 reta a "Te Arawa  katoa,"" he tino teka, he tino
 kupu take kore rawa rawa atu, no te mea e mohio
 ana matou he uri tangata ratou a Te Mea ma i noho
 a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i nga ra
 katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau
he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i
 kiia mo  ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He
 nui rawa atu to matou whakahe kia matou ano, me
 te pouri mo aua kupu teka, teka rawa atu a "Te
 Arawa," i taia pohehetia nei ki TE WANANGA.
                     ETITA TE WANANGA.
   Oketopa 8, 1878.
         Te    Wananga
                                            

  Kotahi Putanga i te Wiki.
HATAREI, TIHEMA 7, 1878
E UI ana  matou,  nonahea  rawa te kii e kiia nei, i
mohiotia  ai, ara, te kupu   nei, e kore te Maori e
mohio  ki a te Pakeha mahi.   No  mua atu taua
kupu  nei i mohiotia ai, no muri iho ranei b te wa i
hoko whenua  ai te Maori ki te Pakeha ? No mua
atu ranei o te wa i aru ai te Pakeha i te Maori kia
nama moni te Maori i te Pakeha, a no te wa ranei
i tuku kiiki ai te Pakeha ki te Maori, a tahu raiti ai
te tangata i aua kiiki i te wa e whiti ana te ra, i te
wa ranei i hoatu waipiro ai ranei ki te Maori i nga
waipiro  kino.  No te wa  ranei o te Maori kahore
ano i tuhituhi i te mokete, mo ana hoko, mo ana
nama.   E kore te mohio a te tangata e mohio noa,
he ingoa ano to te matauranga ana kiia kua matau
te  tangata ki te mea e mohiotia ana e te tangata.
A  e hara taua matau a te Pakeha e ki nei, e kore te
Maori  e  mohio ki a  te Pakeha  mahi, i te kupu
motuhake  koia anake ki tona turanga, i te mea hoki
e penei ana te kupu.
   " Kia mohio ra ano te Maori ki te korero i te reo
 Pakeha, kia mohio ki nga tikanga mahi mo te iwi,
 a kia utu te Maori i nga utu e utu nei te Pakeha
mo  nga mea ma  te iwi, hei reira ra ano ka pai kia
rite te tu a te Maori ki to te Pakeha tu."
   Heoi ra, ko aua kupu  me penei te whakanoho
hou, he ahua mo aua kupu, me penei.
   " Kia mohio  te Maori ki te reo Pakeha, a kia mo-
 hio ki nga Ture, kia utu i te utu mo nga mea mo
 te iwi a kia puta te utu tika ki te Maori mo a ratou
 whenua i te Karauna, a kia kore e atu te Maori i
 tana wahi o aua moni, a kia kore te Maori e utu i
 te utu a te iwi mo te rama  waipiro, hei reira, ka
 tika ai kia tuku moni te Pakeha nama ki te Maori,
 a kia hoatu kiiki tahu raiti i te ra e whiti ana ki te
 Maori, a ka tango ai te Maori i te  moni  i mua, a
 hei muri ko te whenua."
   Ki te mea he kupu  tika nga kupu  tuatahi e
 kiia nei e  te Pakeha  mo  te Maori,  heoi ra, he
 kupu  tika ano hoki nga kupu i kiia nei i muri
 iho, i te mea hoki, kia rite te ako a  te tangata
 e ako  ai, ki te mahi e  mahia ana  ano e  taua
 tangata ako. A ko te hunga e ako ana i te kupu
 nei, na te mea e kore te Maori e mohio ki te korero
 i te reo Pakeha, kaua hoki te Maori e kiia kia mana
 nga tikanga Pakeha ki aia, a ko aua tangata kau-
 hau i taua tikanga me mahi e ratou kia whakahokia
 mai nga whenua a te Maori i riro i te mokete, i te
 pukapuka nama,  kia tika ai nga tikanga o te tika, a
 kia kore ai he whakawa, kia tau ai te aro o nga kupu
 o te waiata e ki nei.
                  Kia porara a ratou tikanga.
                 Kia mutu  a ratou maminga,
                  Kia kore katoa ai.
   Ki te mea ka  kiia aua kupu nei, e aua kai wha-
 kahe mo te Maori kia kore te Maori e mahi i nga

3 611

▲back to top
TE WANANGA.
        TE WHAWHAI    KI TE AMIA O INIA, O AWHI-
                       KITANA.
            Ano ka rewa te ope hoia a Te Kuini, ka haere ratou
           ki te tau i te pa i Amihuta, a kihai i roa te puhipuhi-
          nga ki te purepo, ka whati te iwi o to pa, a no te
          aonga ake o te ra, ka amohia o to taua, a taea aua taua"
          pa, ka whati te iwi o te pa, a ko etahi i hopuhopukia.
          He  nui noa ata taua ope i te pa, a he tini nga maioro i
           noho ai ratou. Ko  taua pa  i te apiti o Kaipa e tu
          ana.  He  iti nga tangata o te taua i mate.
            Kua puta te pukapuka a te tino Apiha a Te Kuini i
           Inia, a e mea ana aia, he tika te mahi e mahia nei mo
          te Amia, a e whaaki ana aia i nga take i paa ai te
          whiu-a Kuini ki taua Amia (ara  ki taua Kingi) kia
         tae mai nga kupu  o taua pukapuka  a taua Ariki a
           Kuini ka taia e matou hei titiro ma nga   iwi Maori,
          kia mohio ai hoki tatou ki nga take i puta ai nga kino
           ki te ao nei. A  mea ana taua Ariki a  Te Kuini, ko
          te mahi e mahi nei Te Kuini ki taua Amia, e hara i te
          mahi ki nga iwi o Inia, he whiu i taua Amia anake,
          no te mea na taua Amia i ako he te iwi, a na taua
          Amia te he. A e mea  ana ano hoki tetahi kupu, o
          kore a Ingarangi e pai kia pokanoa mai tetahi iwi ki
          te whakararu i taua he.
           Kua  taea te pa i Taka, a kahore kau he whawhai,
           he mea. toro taua pa e to hoia a Te Kuini, a kihai te
           iwi o te pa i ahaaha atu ki te taua.
            A  kua mea nga tino rangatira o nga hapu o Ngati-
          kuta, o Ngati-kaipa, kia haere ratou  ko a ratou iwi
          hei takoto i te tana a Te Kuini.
            He nui noa atu te kai a te iwi whenua e aami ana
          ma te taua. A ko etahi iwi o Inia e tautoko . ana i te
          taua kua noho i te pa i Rahora, a kia mohiotia te wahi
          mo ratou e mahi ai, ka rewa atu ratou i reira ki te wa
          o to kino.
        

4 612

▲back to top
                     TE WANANGA.



 Ngapahua 



 Ruhia



 Mae i Porika, i Awhikana,





    KUA  PAKARU   A TE TARANAKI.
  Kua tahuri a te Taranaki i te moutere i waho ake
> Tauranga i Karewa.  Kahore  kau he  tangata i
mate, he kohu  no te moana i he ai taua tima, oho
rere te mauri o te iwi i Tauranga i te wa i rongo ai
ratou ki te he  o  taua tima, a koia nei te korero a
tetahi o nga tangata o tana tima. " He kai mahi ahau
i nga mahi o te tima, no te Taite matou i rere mai ai
i Akarana, a e SO Pakeha eke noa mai i taua tima.
He nui no te kohu koia matou i tu noa ai i nga mou.
tere i waho ake o Whitianga, ano ka mahea te kohu,
ka rere mai ano matou, a ka tuku ano te kohu ka
ngaro te mata o uta. Ano ka awatea, ka haere ahau
ki te moe, ka rongo ake ahau i te reo tangata e mea
ana, me  mutu  te rere o te tima, a me hoki akei ki
muri, a  ka eke  te tima i te toka, ka haere ahau ki
runga, kahore kau he wehi o te Pakeha, e tu ana te
Kapene e whakahau ana i nga Pakeha kia tukua nga
poti ki te wai. A kihai i roa ka hoea nga Pakeha
ki  Karewa  noho ai, ano ka poto era ki reira ka rere
mai  nei matou ki  Tauranga.  Kotahi rau o matou i
 taua tima, hui katoa ki te Pakeha eke noa mai, ki
nga Pakeha  o te tima. E wha potukitanga e te tima
 ki nga toka o Karewa, a i tino tata pu te tima ki taua
 moutere, i te mea i tutuki pu te ngongohau ki nga
 toka, a he mea kei totohu te tima ki te wahi hohonu,
 koia i mahia ai nga iniana, ara, nga kai hoe o te tima
 kia ahu te rere ki uta, kia mau ai te tima ki runga i
 nga toka. A  kihai i roa ka poto nga Pakeha ki uta.
 Ano  ka rere tetahi o nga Apiha o taua tima ki Tau-
 ranga ka mama te tima, a ka kii i te wai a ka totohu.
 He mea aami he kai ma te Pakeha ki Karewa, a ki-
 hai i roa ka u ruai ki Karewa nga kaipuke kuune, a
 ka  utaina nga wahine me  nga tamariki ki nua kai-
 puke  ka tukua ki Tauranga.  A  ko te Kapene  i
 noho  tonu i reira, hei titiro i te tima ra. E taea pen
 etahi o nga utanga o te tima, ki te mea ia e kore te
 hau e puta.  No te aonga ake o te ra, katahi ka tino
 pakaru rawa atu a te Taranaki, a ko nga Pakeha eke
  noa mai i tera ka utaina ki tetahi tima ano, e tae mai
  ai ratou ki o ratou kainga i rere mai ai. Kua tino he
  rawa atu te tima kua tino pakaru rawa atu, a kua
  totohu te pito ki te kei. A kua  riro i te ngaru nga
  taonga o te riu o te tima te kawe haere i te nuku o te
  moana, he mea hoki na te amai o te marangai i patu
  kino te tima, a kua kapi te moana i te maramara, a i
  te taonga pae noa o taua tima. Kua mea nga Pakeha

5 613

▲back to top
TE  WANANGA.
                   TE AWHA   KINO I AMERIKA.
                   He  nui te kino i pa ki nga kaipuke Amerika i
                  enei ra. E waru  i tino totohu, a e rua tekau ma rua
                  i pakaru.
                   No te 23 o  Oketopa nei, ko nga whare i te pa i
                   Piriteripia 384 i huraa katoatia nga tahuhu, a he tini
                  nga  whare i pakaru.  A  he tini nga whare  i tiua
                  pakaru rawa atu, a 31 whare karakia, 23 wharo kura,
                  35 whare hanga kakahu,  e 5 hotera koko waipiro,
                  e 2 whare tohu kupu ki te iwi, e 53 whare waea, ma
                 - nga whare rerewe i pakaru. A  e G  tangata i tino)
                   mate rawa atu, 13 nga tangata i mate kai-a-kiko. A
                  ko tetahi wahi o taua pa i ngaro i te waipuke, he wai
                 no te awa moana e pari mai ana ki taua Pa, a e 9
                 maero te roa o te wahi i ngaro i te waipuke, a he mea

6 614

▲back to top
                              TE  WANANGA.
piki e nga tangata i nga whare ki nga tahuhu o nga 
whare noho ai a he mea tiki e te tangata hoe hoe
poti i ora ai ana iwi i ngaro ra nga whare i te wai-
puke.   He  nui noa  atu te kau,  te hoiho ,te hipi i
mate, a 11  pereti waapu i nga awa i pakaru katoa i te
waipuke.  E  kiia ma be nui noa atu te utu i nga mea
i pakaru, a i kino i taua Hau nui, me te kino o te na
i puta ai te waipuke, a ko te utu o aua mea nei, e tae
ana ki te wha rau mano pauna moni (£400,000).
       NGA  KUPU  MAI  I TE WAEA.
    E kiia ana, kua mahi tahae etahi iwi rere kaipuke i
 te moana i Pahia.
    A kua kiia he pakanga a Take kia Kirihi.
    A kua  mea  te tino Ariki a Kuini Wikitoria, me
 mutu  te noho taurekareka a etahi o te iwi Take kia
 ratou Take ano.
    A e kore e roa, ka panuitia nga take i whawhai ai
 te Ingarihi kia te Amia.

             GENERAL      TELEGRAMS.
    Pirates have appeared in the Persian Gulf.
    War between Turkey and  Greece is considered in-
  evitable.
    The  British Minister insists that the Turkish, slave
  trade must be abolished.
    It is expected that the proclamation of war against
  the Ameer  will be gazetted shortly, specifying the full
  reasons for the declaration.

            TE WIRA   A  TE RORI.
    E  kiia ana, koia nei nga moni  i kiia e te Rori, te
  mema  o te  Paremata Ariki mo  nga  kura nae nga
  whare karakia, me nga mea mo te iwi. Mo te whare
  karakia o tona kainga i whanau  ai £200.  Mo te
  whare karakia Haahi Ingarangi i Poneke .£400. Mo
  nga kura ako i te kupu a to Atua £400. Mo te Haahi
  Katorika £50.   Mo  te Haahi  Weteriana £50. mo te
  Haahi  Kotirana £50,  mo  nga mahi  oha a te iwi
  £100, mo te whare ako i nga mea mo te iwi £100
  ina te Urupa mo ana whanaunga £000, mo  te kura
  ako i nga mea nui e ako ai te iwi £500. A he tini
  nga moni i kiia ma te nui o ana tangata i pai ai.
       TE  AWHA  I WAIRARAPA.
  E  kii ana te nupepa o Wairarapa, he tino kino pa
ano no te hau i Wairarapa nei, i to haeranga o Hohepa
Mapi, he Pakeha i to ara i Remutaka, a i eke aia i te
hoiho, he kino pu ano  no te hau,  koia aia, i hikitia
katoatia ai e te hau i runga i tana hoiho, a rere ana aia
i te hau ki te whenua takoto ai. Kihai aia i mau i
tana noho i te Tera o tona hoiho i te hau, a taka ana
aia i te hau te pei ki raro, otiia kihai aia i mate.

         GALE  AT WAIRARAPA.
   To illustrate the fury of the gale which raged on
Friday  (says the Wairarapa  Daily), we  may mention
that Mr. Joseph. Maby,  of the Mutt, when  crossing
the Rimutaka   on horseback, was  fairly lifted out of
the saddle near Windy   Point, and precipitated over
the hillside.  His descent being- fortunately a few feet
down,  he escaped without serious injury.

            TE TIMA  HAURAKI.
   Kua paea te tima Hauraki ki uta, a kei te taha ki
 te Hauraro o te wahapu o Waitara uia e pae ana. * A
 kia tae ki nga tai eke, ka maanu ano pea aia, a ka
 rere ano i ana rerenga ki te mahi maua i ana mahi.

          STEAMER   HAURAKI.
   The Hauraki  at present is hard and fast on the
 north bank of the Waitara river, about a quarter of
 a mile from the point. Everything  has been got out
 of Lev.  At  midnight last night she floated, and
 moved about her length. Captain Dale says she will
 be get off when the spring tides set in. which will be
 in about ten days' time.

               HE  ROTO   TUNA'.
  E kiia ana, kotahi Pakeha i Amerika i mea kia wha-
 katuputupu tuna ia, a mahia aua eia he roto wai, e rima

7 615

▲back to top
                        TE   WANANGA.
TE WHAKAARO      O NGA  IWI  O  HAPARI MO
      TE IWI PAKEHA   I INGARANGI.
  I te wa i tu ai te korero o te iwi Pakeha e kii nei,
me   mutu   te mahi  kai waipiro a te iwi, ka mea a te
Makeparena,   Minita-o  te Haahi,  e korero ana nga 
Ariki Maori  o Hapari i tae mai  nei ki  Ingarangi, i
tino oho rere te mauri o aua Ariki o te iwi i Hapari,
i te nui kino o te moni e pau ana i te tau kotahi a te !
iwi o Ingarangi e kai nei, a e kiia ana, kotahi rau e 
rima  tekau miriona pauna moni e pau ana i te iwi
Ingarihi  te kai ki te waipiro i te tau kotahi, a i mea
aua  Ariki o taua iwi Maori  o Hapari, ka hoki nei
ratou ki o ratou iwi Maori, ka kauhau atu ratou ki o
ratou iwi, a ko nga kupu enei ma ratou e ako ai ki o
ratou iwi i Hapari.  " E hoa ma, tatou ka  haere ki i
Ingarangi ki te ako i te iwi Pakeha kia mutu ta ratou
kai waipiro."
   E ki ana matou Te WANANGA, he tika te kupu a
taua  iwi Maori  e tawai nei, no  te mea, he  kino,
he  kino rawa  atu te kai kino a te Pakeha i te wai 
atua whakamate tangata e te Pakeha.            i

8 616

▲back to top
TE  WANANGA.
                      KI TE ETITA o TE WANANGA.
              E hoa tukua atu ki nga marae e haere ana Te Wananga,
           kia kite iho nga Pakeha  e hanga nei i te Ture mo nga
            mea katoa e kurapa nei ki te hanga Ture mo nga manu o
             Nui  Tireni, he aha  ra i kiia ai aua manu kia patua i to
             raumati Kei mahue nga potiki, katahi ano te iwi aroha he
            Pakeha ki nga potiki a nga manu, ko a te kukupa i aroha-
            tia, ko te kai horohoro i nga heeki a ona pikaokao, mei
            anake te aroha, te aha, te hanga i tona Ture mo aua manu
            i mau mai ai i Ingarangi, ko nga manu pea e puhia ana
            hai reira ona Ture, ka pai, te Pakeha ! te Pakeha! i po-
             rangi noa koe ki te hone i te takutai o Nui Tireni ki riro
            noa  i a koe, kai te rapu noa au i to tupuna i tata ai ki
             nga manu, ki te mutunga tai-pari o Nui Tireni, kaore au i
            mohio kei a Toi ranei to paanga ki tenei motu, kei a wai
            ranei. E hoa ma e nga Maori, mehemea koutou e matau
            ana ki te tupuna o te Pakeha e hone nei i te paringa-tai o
            to tatou motu, me whakaatu, ko tenei piri tupuna auaka,
            ia nei e kawea ki te Kooti Whenua Maori kia marama ai
            tona paanga ki tenei whenua? Ka mutu aku kupu hai
            apiti mo a te hoa e wawata nei ki nga Ture mo to whe-
            nua  Maori, me whakakore  ake enei Ture e rua, kua kiia
            ake nei e tatou e nga Maori, inahoki, he rapu oranga tenei
            Kawanatanga  mo tatou, ka mutu.
                                                                                           W.   R
              Waikoriri, wahi o te Kawakawa.

                       KI TE ETITA o TE WANANGA.
              E hoa, me tuku atu e koe taku reta ki. Te Wananga hei
             titiro ma nga iwi e rua, ma te Maori, ma te Pakeha.  B
            hoa ma, kaa kite ahau i te mahi a te Omana kua hanga ki
             runga ki taku piihi, heoi, kia mohio koutou e nga iwi a
             rua, kaore au e pai ki aua rori kia takoto ki runga i taka
            piihi, kaore he take o taua Kawanatanga e hanga ai i ana
            mahi  ki runga i taua piihi. Tetahi hoki he iti rawa taua
             piihi, e toru rawa nga rori kei runga i taua piihi iti rawa
            nei. Tetahi, mehemea pea  e nui ana nga tangata i tua
             atu o enei rori, katahi pea ka whai take mo tenei mahi a
            te Kawanatanga, ko tenei e toru nga tangata nana aua
            rori. Tetahi hoki, mehemea kaore be rori o aua tangata o
            puta ai ratou ki nga taone, ka whai tako mo tenei mahi a

9 617

▲back to top
                         TE WANANGA.
te Omana, tena ko tenei he rori ano to aua tangata e kawe I
nei i a ratou mea ki nga taone i Waipukurau, i Waipawa !
i Nepia, kaore he  mate  o aua tangata i te rori kore, na 
reira kaore au e pai kia haere aua rori e toru i taku whe- 
nua, ko aua rori e toru, e rua rori terei kaata, kotahi rori i
tereina, kei runga katoa enei rori i taku piihi, ko te rori o
te tereina e rua maero me te hawhe, no te rori kaata e rua
ano maero, ka pena ano te tuatoru o aua rori- Ki te tohe
tonu taua Kawanatanga  kia  takoto aua rori i taua piihi,
me utu, kia tekau ma rua pauna mo te eka, ko taku tino
hiahia ia, kia kore taua mahi a te Omana i runga i taku
piihi.  Kua  tukua atu tetahi reta kia te Omana.
                               NOPERA KUIKAINGA.

10 618

▲back to top
                          TE  WANANGA.
Pakeha ia taone, ia taone, ia kaainga, ia kaainga puta noa '
nga iwi e rua, kia kaua te Maori e haere ki roto ki nga
whakawa   Pakeha, kia penei me te Pakeha e kore nei e
inana ki te haere ki roto ki te whakawa  Maori, ina taea
atu e te whakawa Maori te tiki atu. e mea ana mai taua
Pakeha  ki te kai tiki atu ki roto ki te whakawa Maori
pihopiho  ai no tau  e Maori.  Ko te Maori anake te iwi
e haere nei te korero, e pera atu me te Pakeha ra, e mea
atu ai no tau, e ai tau e te Pakeha kia pena tonu hoki a te
Maori  whakahoki kupu  me a te Pakeha.  No  te mea
kotahi ano te hara nui ko te patu tangata anake, ko nga
hara nama o roto i nga toa. kei haere te tangata Maori ki
roto ki te whakawa  a taua Pakeha. No te mea ki te
tamana  koe i taua Pakeha ki te taha Maori, e kore taua
Pakeha e  tae mai, e mea  mai ana  ki a koe, piawhe
paraki Maori, ko tana utu mai tena, kei noho koutou e te
Maori  haere ki  roto ki te whakawa.  Pakeha, ahakoa
riro i a koe  e te Maori to  whakawa, e mea  mai ana
te kai whakawa   me  nga  roia, ha, ha, kua  tau te
he  ki a koe e te Maori, nau ra ano  taua whakawa i
tango, riro noa atu i to hoa Pakeha, ka  raru koe e te
Maori  i etahi atu take, me   etahi ritenga, me etahi atu
mahinga.   E kore te Pakeha e inana ki te taha Maori, me
te Maori, e  kore e mana ki  te taha Pakeha. Me  mutu
rawa  te Pakeha te tamana i te Maori, he iwi ngakau riri
te Maori, kei waiho  hei maua-hara ma raua, he mate ki
muri, ka waiho ano hei whakararuraru ma nga iwi e rua.
                      NA TEONE RAWIRI MAMARU.
   Moeraki.

           KI TE ETITA o TE WANANGA.




Te  Awa-a-te-atua



Mita Karaka
Ngatipare Ateha.

Kawerau



    HAKOPA TAKAPOU,           MIKAERE  WHARAU.
                       Ngatirangitihi.
   Te Awa-a-te-atua.

11 619

▲back to top
                          TE  WANANGA.
           PANUITANGA.

HE     panuitanga tenei na matou i te whakataunga a te kai-
        whakawa  ratou ko  taua Komiti mo tetahi hara i
whakawakia  ki Te Hauke i te 16 o nga ra o Oketopa, i te tau
1878.  Ko te take o taua whakawa  mo  nga Tuna o Te
Rotoakiwa i mahia  pokanoatia e tetahi tangata i runga i te
ture rahui o taua Roto. E hara nei i te mea whakarite kia
mahia taua Roto, whakataua ana e taua whakawa ko Renata 
Kawepo, Arihi te Nahu, Watene Hapuku.  Renata Pukututu
nga kai-tiaki mo taua Koto kei haere pokanoa tetahi tangata
ki taua Hoto mahi ai, maua tangata e mau nei o ratou ingoa e
whakarite kia mahia ka  haere ai te katoa ki te mahi, ki te
whakahe  tetahi i muri iho o tenei whakaotinga, ka hinga te
ture ki a ia.
  RENATA   KAWEPO.        ARIHI  TE NAHU.
  TE  WATENE    HAPUKU.     RENATA   PUKUTUTU.
  Te Hauke. Oketopa 23. 1S7S.                       112


              NOTICE.
WE       HEREBY    give notice, that we have held a meeting
        at Te Hauke  on the 16th of this month, in respect to
some one having taken the Eels out of the Lake Roto-a-Kiwa.
and  we have appointed Renata  Kawepo. Arihi Te Nahu,
Watene  Hapuku, and Renata Pukututu as guardians of that
lake.  Let not any  one take fish out of that lake unless
authorised by the abovenamed persons.
    RENATA  KAWEPO.         ARIHI  TE  NAHU
   WATENE HAPUKU,      RENATA PUKUTUTU,

12 620

▲back to top
                               TE WANANGA.
      Reihi i te Pakipaki.

  KO  A  TE  TUREI   TE  27  O TIHEMA    1878.
                  NGA  TUARI.
   Henare Tomoana,      Paramena,
   Urupeni Puhara,      Hamiora Tupaea,
   Mr. A. Danvers,        Mr. Ed. Bissell.

KO     TE  REIHI  TUTAHI,  ka tu i te 11 o te Taima o
                             te tina.
HANIKAPA  PEKE TAIEPA Ł20.—E  rua maero e oma ai nga.
  hoiho.  E  6 taiepa e peke ai, e 3 putu e G inihi te tiketike.
  Mo  nga hoiho katoa, ko te utu mo te hoiho e tapoko ai e Ł2.
  Ko te weti taimaha 11 toone e 7 pauna.
HAKA  REIHI PEKE TAIEPA, Ł10.—Kotahi maero e oma  at
  nga hoiho, e 3 taiepa e peke  ai nga hoiho, e o putu e G
  inihi te tiketike o te taiepa. He kati weti te taimaha.
METINI  PERETI. Ł20.— Mo nga hoiho katoa, ki ano aua hoiho
  i wini  i tetahi reihi i panuitia ki nga nupepa. Ko  te
  hoiho wiini o te Metinipereti i Hawheraka, ka pikau atu
  ano aia i te 7 pauna taimaha. 1 maero me te hawhe e oma
  ai nga hoiho, e Ł2 mo te hoiho e tapoko ai. Ko te weti kei
  nga tau o te hoiho te ritenga.
REREWEI TEIKI.  Ł20.—Kotahi  maero e oma ai nga hoiho, Ł2
  mo  te tapoko, ko te weti kia rite ki nga tau o te hoiho.
PAKIPAKI HANIKAPA, Ł30.—E 2 macro e oma ai. Ł1 i te wa
  e kiia ai te hoiho mo tenei reihi. A e Ł2 atu pauna i te wa
  e whakaaetia ai taua hoiho kia oma i taua reihi. Ko te tino
  weti nui o te hoiho kia 10 toone. A me kii te kii i te 26 o
  Tihema  i te mutunga iho o te reihi ki Awheraka i te 4 o
  nga  haora o te ahiahi. A ko te ra e tino kiia ai te hoiho
  kia oma  i taua reihi, kei te ra ano o te reihi.
HAKA  REIHI, Ł5.—1 maero e oma ai nga hoiho. Ko te utu
  mo  te hoiho  e tapoko ai ki tenei reihi kia 10 hereni. He
  kati weti te taimaha.
REIHI HANIKAPA MO  NGA HOIHO I MAHUE.—E  Ł2 hei
  hoatu ma  te tangata nona te hoiho ki taua reihi. 1 maero e
  oma  ai nga hoiho.
                     
  Ko  nga utu e utu ai te tangata nana te hoiho ka reihi i
enei reihi, he moni utu era, me te mohio o te tangata utu i
aua moni. Ko nga mea e whakawakia ana mo nga tautohe
o aua reihi, ma nga Tuari, a ma nga tangata e kiia ana e nga
 Tuari aua tautohe e tino whakaoti, a kahore he kupu ma te
tangata i tua atu i ta nga Tuari e whakatakoto ai.
   Kia 3 hoiho e tu, a e oma ai, ia reihi, ia reihi. Ki te kore
 nga hoiho e 3 e oma e kore e utua he moni mo aua reihi. E
 kore e tika kia kiia te hoiho a te tangata kia reihi, ki te mea,
kahore e utu taua tangata i te Ł1 mo nga moni mo te reihi.
   Ko te hoiho e kiia nei he HAKA.  He hoiho ki ano i oma i
 te reihi weti mo te tau, a mo te Hanikapa reihi ranei.
  Ko nga hoiho mo nga reihi, METINI PERETI, mo te HANI-
KAPA  PEKE TAIEPA, me te PAKIPAKI HANIKAPA, me te
 REREWEI  TEIKI, ko te S o te ahiahi o te 14 o Tihema nei ka
 whakatapoko ai i nga hoiho ki te Hotera Ekihena i Hawhe-
 raka. A ko nga pukapuka  tuhituhi atu e te tangata mo te
 hoiho kia reihi, me tuhituhi atu ki te HEKERETERI  o TE
PAKIPAKI REIHI I HAWHERAKA.
   Eo nga moni kohikohi mo te reihi, me hoatu ki nga Tuari,
kia P, Marone ranei,
     HE  PANUITANGA.

HE     panuitanga tena mo aku hoiho i ngaro ki Himatangi,
      wahi o  Pokitaone i ngaro i te 1 o nga ra o Oketopa
1S7S.  Ko aua hoiho e  toru ko te utu mo  te hoiho kotahi
pauna ina kitea e te tangata. Ka hoatu e au kotahi pauna
mo te hoiho kotahi, huihui katoa e toru pauna mo nga hoiho
e toru, mehemea ka kitea e te tangata aua hoiho, me hari mai
ki te Paparakauta a Waiti i Pokitaone nei, mana e hoatu te
utu ki te tangata nana i kite aua hoiho, nga mea ranei e rua,
te mea kotahi ranei o aua hoiho, ki te kore ia e kaha ki te
hari mai, me whakaatu mai, maku  e tiki atu ki te kaainga o
te tangata nana i kite, maku e hoatu te utu mo tona kitenga,
heoi tena. Ko te ahua o tetahi he whero pouri, he uha, ko te
parani ROP.    Ko  tetahi he rona, ko te parani   Ko
tetahi he puhinahina, he taane, ko nga tau e ono.
                NA TE  ROORE RANGIHEUEA.
  Pokitaone, Noema 5, 1878.