Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 47. 23 November 1878


Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 47. 23 November 1878

1 581

▲back to top
TE   WANANGA.
       HE PANUITANGA   TENA  KIA KITE KOUTOU.
              "TIHE      MAURI-ORA."
  NAMA 47.                NEPIA,  HATAREI,   NOEMA   23, 1878.            PUKAPUKA 5.
PANUITANGA.         PANUITANGA.


     KIA      KITE!             KIA      KITE!
I  A,  RENETI        MA,
KUA  HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI,


               A he tini noa atu aana
Koti, Tarautete, Wekete,
   Potete,   Kiapa

    Kaone,  Paraikete, Raka,
    Me  nga tini mea katoa e paingia e te Maori.



       HAERE   MAI  KIA KITE
              I te whare Hoko a
RENETI                MA.,
   Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito

                     i Nepia,
        I  TE  HEKIPIA  RORI.
                                           
NEI TAKU  PANUI KI NGA IWI MAORI
             KATOA.

NGA  ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i
    Nepia, ko  Te Mane,  ko Te  Weneti, ko Te
Paraire, o nga wiki katoa.
                     NA TE RIIHI,
91                                  Roia, Nepia.


Panuitanga ki  nga iwi katoa! katoa!
 Katoa! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara-
   naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
                 katoa.

HE     mea ata tenei kia rongo koutou, kaua te mea
       kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa,
ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua
ranei, ki te mokete whenua  ranei, ki etahi tikanga
ranei e pa ana  ki te whenua.  Maatua  haere mai
koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau
e puta ai mo auu mahi. Naka na,
                        TE RIIHI,
  58                             Roia i Nepia.


HE PANUITANGA    KI TE IWI MAORI.
KO     te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi paana
      e rua hereni me te hikipene.


              NOTICE.
SUBSCRIPTIONS   to the WANANGA newspaper
    per year, Ł1 2s 6d, by post.               .

                                   
  Panuitanga ki nga iwi Maori katoa.

HE    mea ata tenei naku na TE  A. W. PAROMAPIRA, kia
      mahia  e ahau e Te Roia  Kihipene nga mahi ma te
Maori. Maku  e ata mahi pai, te mahi ana tukua mai ki ai

2 582

▲back to top
TE   WANANGA.
              pooti a te Maori ki nga tikanga pooti u to Pakeha,
              a he tini no nga tikanga ki nga mea Maori a i kiia
              aua tikanga e Te Makarini ki te Paremata, i kore ai
               e tino pooti  te Maori,   koia taua mahi i kiia ai kia
              roa pooti ma te Maori. he mea hoki kahore kau he
               tino kai korero mo te iwi Maori i to Paremata i aua
              tau, a na  reira i kiia ai te Ture, me tu te mema
               Maori ki te - Paremata. A  ko te Ture i mana ai te
              tu a aua mema  Maori ki te Paremata, e kiia ana te
             ingoa  o taua Ture  ko " Te  Ture e nui ake ai te
              tikanga ma te  Maori ki  te Paremata,'" a ko nga
              korero whakamatua o taua Ture i tino marama rawa
             era, a koia nei aua kupu whakamatua o taua Ture,
              e mea ana.  " He mea  no  te ahua tini tikanga o
             nga take e mea nei te Ma ri ki ana whenua e mau
               ai ki aia, me etahi tikanga ano a te Maori, koia nga
               Maori  o te Koroni o   Nui  Tireni nei i kore ai "he
              mana  mo  ratou e mau  ai o ratou ingoa ki te puka-
             puka  pooti mo nga  mema  o te Paremata, a o te
               Kaunihera  Porowini ano hoki, koia i kiia ai, he
               mea  pai kia  mahia  he tikanga e puta ai he pai ki
               aua   tamariki a Te  Kuini, a koia i kiia ai me tu he
               tikanga mo enei tau anake, kia tu ai he Maori ki te
               Paremata, a ki nga Kaimihi ra Porowini ano hoki."
                 Na enei kupu i tino Kiia ai, he tino tangata te
               Maori na Te  Kuini, a  he Pakeha   motuhake  te
               Maori  ki  o te  Pakeha  Ture.   A  e tika ana kia
              pooti te Maori, no te mea, he whenua ano a te
               Maori,  a na  te whenua   tetahi take e pooti ai te
               tangata. A  ehara  taua Ture  nei  i te Ture hei
              whakakahore  i to mana, pooti a te iwi mo ana whe-
               nua, otira he pooti taua pooti nei, hei mana kau mo
               etahi tau anake, e whai kupu ai te Maori i te Pare-
                mata, a e kore  e he te manu  pooti a te Maori mo
              ana whenua, i a ia i te Maori e pooti nui nei te iwi
              i katoa mo nga mema  Maori.   A he  tino pai no te
             I Kawana ki taua tikanga, koia a te Kawana i mea ai
               me tu ano hoki he mema   Maori  ki te Paremata
               Ariki, a tu ana a Wi Tako raua ko te Mokena.
                  He nui noa atu te ata mahi marire a te Makarini
                i nga tikanga a te Maori,  ara kia puta tika ai he
               mea  pai ma te Maori i nga mea ma  te iwi, a be pai
                nona. ki te Maori koia te Maori i tu ai hei mema ki
               te Paremata, ara, nanu i whakaae ka pooti te Maori
               Karauna Karaati mo nga mema Pakeha, a kia pooti
               te iwi Maori Karauna  Karaati kore mo nga mema
                 Maori,  koia ra nga pooti e ma  e kiia nei. A  i a te
                Makarini  e ora ana, he tini ana hoa i nui i a ia te
                whakanui  ki te rongo o te ingoa o te Makarini, a
              Kahore kau he  kupu a taua hunga hei whakahe i
                aua  pooti e rua i kiia nei e te Makarini mo te Maori.
                Ano ka mate a  te Makarini, koia i kiia ai te whaka-
               tauki a te Pakeha, "He  nui te nui o te kuri pero-
                pero i te ra o te kuri e ora ana, a he iti te wehi atu
                ki te Raiona kua mate atu ki te po." A e mea  ana
               matou, ko  te ra ano tenei e whiti nei, a i whiti ano
             •  taua ra i te wa i kiia ai aua pooti e rua e te Maka-
             • rini. a kahore hoki he ahua ke o nga tikanga o te
                Ture,  ahakoa  kiritea ranei, kiri pango ranei  te
               tangata. A  kua  kore he inana a te tangata e kii
              kau ai kia te Makarini, i te mea hoki kua mate aia

3 583

▲back to top
                   TE WANANGA.
a ahakoa  ahua tangi etahi <> nga hoa Pakeha o te
•Makarini ki a ia, he tan i kau, ehara i te mea he
aroha pono  to ratou ki a in. a i enei ra e maia ana
aua tu Pakeha ki te whakahe i nga. mea i whakapai
ai  ratou i nga  ra o te  Makarini e ora ana.  A  e
mana tonu ana te mahi pooti a te iwi i enei ra, ka-
hore hoki he rerenga ketanga o te Ture.  A kei te
mea  aua  Pakeha  kia he ia ratou nga mea pai a te
Makarini   i mahi ai ma   te Maori,  a ahakoa mea
ratou he nui  to ratou pai kia te Makarini, he kupu
kau, a me mutu  te mahi penei i te ao ne", no te mea
he whakarewha kau taua mahi i te iwi.
   A ko te Omana  ko te tangata i nui ia te Maka-
rini raua ko Kawana   Kerei, e whakahe nei aia kia
 Kawana   Kerei raua  ko te Makarini.   A  na  te
Makarini i whakaae kia tu he Maori ki te Paremata
ara, kia rua nga pooti ma  te Maori,  a e mahia nei
hoki e te Omana, e  Kapene  Hata,  e Tatana, me. o
ratou hoa kia kore he pooti ma te Maori. Ano taua
mahi   nei e tangohia ana  te  taro a te Maori, a e
hoatu ana he kohatu.  K  kii aua matou  na taua
mahi  nei i rangona hetia ai te ingoa o te iwi i Nepia
nei.  A he takahi ano hoki taua mahi whakahe ki
aua  pooti e rua ma te Maori, i te ingoa o te Maka-
rini, he whakakaitoa ki te tupapaku kua mate a he
ran; ki aua tangata te mutunga, no te mea e kore e
puta ta ratou e rapu nei.
   Nei te kupu ki nga mema o Haku Pei; kei te ora
ano a Te  Kuini a e kore taua kupu e mate, ahakoa
he  nga  kupu  a te Minita Maori kua mate, e kore
nga tikanga me te mana o nga Ture a te Pakeha a
 Kuini e mate.   A  e kore te mate  e eke ki te Maori,
i te mea,  kahore  he  titiro a te Ture ki te pango
ranei, ki te ma  ranei o te tangata, he mea hoki, e
ata titiro ana te Ture ki te tika, ki te ora anake mo
te iwi katoa, ah koa Pakeha, ahakoa .Maori ranei.

4 584

▲back to top
TE WANANGA.
          FALSE INFORMATION GIVEN.
          The  Taranaki weekly writes :—«' We regret to hear
        that some Europeans at Opunake have been telling
        Natives they met there that it is the intention of the
        Government  to at once bring an armed force te Pari-
        haka  to drive the Natives  from  that district. Our
        informant, Mr. A. Coffee, states that the Natives are
        quite uneasy about it, and notwithstanding all he told
        them  to the contrary, they, seemed scarcely to believe
        him.  Mr. Coffee is engaged, in. making the road
         through, the Parihaka district passable for the,coach
        and the Natives told him that he was only doing it
        for the big guns to come over, as they were informed
        that Mr. Sheehan and an armed party were coming
        to New Plymouth in the Hinemoa with a large force
        and intended to kill all the Maoris and drive them
         from the place. It is very reprehensible on the part
        of those who have alarmed the Natives in this way,
        for there is no knowing what disturbance they may
         cause.
           " Heroki is still at Parihaka. His wound is heal-
         ing, and there is no likelihood: of his dying from its
        effects. He was shot by the search party near Opu-
        nake, and the bullet hit him under the short rib on
         his right side, and passed through his body, taking
         with it six matches and three gun caps, which, Maori-
        like, he Lad wrapped up in his shirt. The wound
         could not have bled externally, because Heroki states
         that he was not aware he was hit until half-a-mile
        from the  spot where he was fired at. Those who
        have seen him say he talks with much bravado."
           Another paper states that some Europeans at Opu-
        nake have  been telling the Natives they met there
         that it is the intention of the Government to bring an
         armed force to Parihaka to drive the Natives  from
         that district. Mr.A Cofffee states that the Natives

5 585

▲back to top
                       TE WANANGA.

Parihaka
New Plymouth
Hinemoa
Hawera
Heroki
Mr. Williams
Captain Wilson

TE OPE HOIA MO INIA


VOLUNTEERS FOR WAR

HE HINU WHENUA
Te Ruhia
Te Kapihana

OIL WELL

TE KAI WHAKAWA MO NEPIA

Te Herara 
Nepia
H. H. Rahika
Akarana

R. M. FOR NAPIER

REWI
Te Hiana
Waitara
Whanganui

NGA RANGATIRA MAORI I AKARANA

Waikato 
Whaingaroa
Aotea
Hau Hau

CHIEFS IN AUCKLAND

Raglan 
King Country

TE PIRIMIA
Whangarei

TAIAROA

TE PIRIMIA O NUI TIRENI
Kawana Kerei
Poihakena
Wikitoria
Te Whiti

THE PREMIER OF NEW ZEALAND
New South Wales
Victoria 

6 586

▲back to top
TE WANANGA,
                    TE  PENETI A TE  HOIA.
                 E  kiia ana no te tau 1603 i timataria ai te mahi o
                tenei patu o te peneti, a na nga iwi Wiwi  i kite te
               mahi o taua patu, a i patua te paia parekura ki taua
                 ta patu i taua tau. He mea  hanga taua patu nei ki
                te Pa i Peneti, a koia ra te take mai o te ingoa Peneti
                mo  taua tu patu.

                               THE   BAYONET.
                The bayonet derives its name from the place where
               it was invented, Bayonne,  in France, and was first
               used in battle as a weapon by the French in the year.
               1603, proving a novel and efficient arm.

7 587

▲back to top
                   TE WANANGA.
           KUINI WIKITORIA.
   Kua  tae nga tau o Te Kuini i noho Kuini ai ki te
 41 tau a kia toru ake hoki tau ka tae ona tau ki a
 Kuini  Riripeti i noho Kuini ai.

            QUEEN  VICTORIA.
    Queen  Victoria has  reigned, forty-one years, only
 three years less than Queen Elizabeth.

             ROIA  WAHINE.
   E  kiia ana e tora roia wahine e mahi roia ana i te
 pa i Tikato i Amerika. A  he aha te he  ana ta te
 wahine hei roia ?

           FEMALE   LAWYERS.
   Chicago  Las  three  lady  lawyers in  successful
 practice.                                       .

           TE KUPU  A TE POPA.
   E kiia ana, kua mea te Popa kia kaua rawa nga
 wahine o ana tangata e noho i te Parihi, me haere ke
 atu nga wahine i tana whare i te Parihi a Te Popa.

            ORDER   OF  THE  POPE.
   All the female members   of ihe families residing fit
 the Vatican are being removed from the palace. The
 Pope objects to the presence of women on the pre-
 mises.

        TE PEEKE   MONI TUATAHI.
   E kiia ana no te tan 808 i muri iho i a Te Karaiti i
 tu ai tetahi whare Peeke moni i nga Hurai i Roma
 pati.

             FIRST  BANK.
   The  first Bank was  established by the Lombard
 Jews, A D. 808.

    TE UTU  MO TE KAIPUKE  TAHURI.
   E kiia ana no te tau 43 i muri iho i a Te Karaiti, i
 nga ra o Karauria Hiha i tu ai nga whare utu kaipuke
 tahuri. A no te tau 45 i kiia ai kia utua te kaipuke
rere moana. .

       ANTIQUITY  OF INSURANCE.
   The practice and principle of insurance is of great
antiquity, and was known  in the time of Claudius
Caesar, A.D. 43.  It is certain that assurance of ships
at sea was practised as early as 45 A.D.

      TE TIRITI I MAHIA  I PARINI.
  E  ki ana te Epara  o Ruhia, e pai pu ana aia kia
mahia  eia nga  tikanga o te tiriti i mahia i te pa i
Panui,  kia kore nga Take  e rahua kinotia eia, kia
pono i aia, he kupu aua kupu a taua Epara kia Te
Kuini.

          TREATY  OF  BERLIN.
  The  Emperor of  Russia has  assured the British
Ambassador   here that he wishes faithfully to execute
the Treaty  of  Berlin in  order to bring about the
desired pacification of the occupied territory.

8 588

▲back to top
TE WANANGA
                        KAWANA    KEREI.

             E  ki ana te Nupepa te " Pei o Pureti Taima " he
            nui ta matou whakaae atu  ki te riri tika a Kawana
            Kerei e ki nei i ana korero ki te iwi. He mea hoki
            he tino, tangata tika rawa a Kawana Kerei, he nui no
            ana mahi pai mo te iwi, a he kino te kino o te tawai a
            te tutua e tawai nei ki a ia. E ui ana matou he aha
            te take o Kawana Kerei i mahi ai ma te iwi e nui nei
            hoki ana moni, me ana taonga aue ano, a kite mea e
            pai ana aia ki te noho mahi, kore, he taonga nui ana
            taonga e noho noa iho ai aia, a ko tana mahi e mahi
            nei mo te iwi, ke mahi utu kore, taua mahi, a na tana
            ngakau aroha ki taua iwi aia i mahi ai mo te iwi, ehara
            i te mea he mahi utu kia homai ki aia, ehara i te mea he
            mahi taua kia rangona tana ingoa ki te ao, no te mea he
            uri ariki aia, a kua nui noa atu ana mahi nui, a kua
           kapi te ao i taua, rongo nui, Koia matou i mea ai
            katahi ano te tangata mahi utu kore, a na tana ngakau
            aroha ki taua iwi :«ia i mahi tonu ai mo tana iwi i
            ; enei tau, a koia matou i mea ai-kia mau e te iwi ki to
           ako a Kawana Kerei kia u ki ana kupu ako, maua
           rawa ano, tana iwi e noho pai ai i te ao nei.

9 589

▲back to top
                      TE WANANGA.
SIR GEORGE GREY

Major Atkinson
Bay of Plenty

TE  MOUTERE  T TUKUA   MAI  NEI E TE
    TAKE   KIA TE  KUINI  I HAPARIHI
  
Ngatiparonihana
Hitama
Hepata
Noa
Panapa
Maaka
Ingarangi
Ihaka
Rihari

Perekaria
Ruhia
Take

NOTICE OF CYPRUS
Richard
England
Russia
Turkey

TE PAREMATA O AMERIKA


10 590

▲back to top
TE WANANGA
          RETA I TUKUA  MAI.


                     KI TE ETITA o TE WANANGA. 
             E hoa tena koe, tukua atu e koe ta matou panui ki runga
            ki to tatou Wananga, hei kawe atu ki te ao katoa, kia kite
           iho nga  kanohi e rua, Maori, Pakeha i taua  panui, koia
           tenei—He  ture na matou, kua hangaia e matou i to matou
           takiwa i te awa o Turanganui ki te awa o Uawa, mo nga
            tangata hara i roto i to matou takiwa i nga hara katoa, ina
            whakawakia  taua tangata, wahine, ki te kitea e te Komiti,
           he tika tona hara i runga i nga take i whakawakia ai taua
            tangata, wahine ranei, ka tonoa e te Komiti ki te utu, ka
           kore ia e homai i te utu, me hopu e te Komiti ki etahi o ana
            taonga, ka makete, ka riro mai nga utu ko te wahi e rite ana
            mo te hara, me mau e te Kooti mana, ko te toenga me hoki
            ki taua tangata, wahine ranei, mehemea he tangata kaore
            ana taonga, mo pana atu kia haere atu i te motu nei. E hoa
            ma e nga tangata  mohio e kite iho ana i tenei panui, ki te
            mea e  kitea iho ana e koutou  te he o tenei panui, te tika
            ranei, tuhituhia mai a koutou -whakahe, whakatika ranei ki Te
           Wananga  o koe e te tangata e whakahe ana, e whakatika ara
            ranei. E hoa e te Etita o Te Wananga, me tuku tonu e koe
            tenei panui hei titiro ma o tatou hoa i tenei panui, e hoa ki»
            tere to tuku mai i tenei wiki e haere ake nei, ka huri.
              Hapi  Hinaki, Paora Parau, Rute te Eke,  Hare Wahie,
            Pateriki Pahura, Hoani Matiaha, Rutene Koroua, Arapeta te
            Hau, Mehaka  Ngahue, Hepeta  Maitai, Paki Amaru, Henare
            Ruru, Arapeta Rangiuia, me te Komiti katoa.
              Turanganui.                 

                      KI TE ETITA o TE WANANGA.
              Kia Ta Hori Kerei. E hoa ten» koe, tenei ta matou pitiha-
            na ka tukua atu nei ki a koe mo to matou whenua mo
            Paranui i roto i te ruuri  a te Kawanatanga, i roto i te poraka
            o Paarahaki o Whareora, e tata ana ki Whangarei, e tono atu
             ana matou ki a kue kia whakahokia, mai kia matou taua piihi,
             te take i riro i te hoko a Te Honiana, rae titiro e koe ki te
            mapi a Himi Kerea. ua hoa.
                 Wiremu   Pepere,          Hone  Rakite.
              Wi Kawhena Tauwhitu, Rikihana Takurua,
               Whangarei,

11 591

▲back to top
                      TE WANANGA.
           KI  TE ETITA o TE WANANGA.
  K hoa tena koe te kai uta o nga mahara a te motu nei ki
runga i a Te Wananga,  kia ora koe. E hou mau e uta atu
aku kupu ruarua nei ki runga i a Te Wananga, ki nga reo e
rua, a ki te reo Maori, ki  te reo Pakeha. E hoa ma tena 
koutou  katoa kia Te Wikiriwhi kai Ohinemuri, e hoa tena
koe nga maramara o te waka a to tipuna e tau nei i roto i te
kopu, heoi te mihi, he kupu tenei na aku ki a koe, otira na
matou katoa, kanui to matou ahua pouri ki te he o Te Whatu,
ara, o Ngatikahungunu katoa, kua  haere atu ratou i te 9 o
nga ra o Hurae 1878. ko te take i pouri ai matou ko te kore
pukapuka, ara, tau ki muri nei kia matou, i patua atu te waea
i te 8 o nga ra o Akuhata 1878, kaore i hoki mai, patua atu i
muri mai, kaore i hoki mai, kaati, he huarahi ke tenei, me
kore e tae ata kia koutou taua patai mo taua ope. E hoa ki
te tae atu tenei panui ki a koe, me patu mai ki te waea kia
wawe  matou te mohio, heoi ano.
                    TE RUPAPERA    TE  AOTAKAHIRANGI.
   Waihirere.

            KI TE ETITA o TE WANANGA.
  E  hoa tena koe, ara koutou ko ou hoa, ma te Atua tatou
tahi e tiaki, heoi te raihi. E hoa, utaina atu a maua kupu
mo   nga korero a Ihaka te Riaki ma,  mo a ratou kai kua
ngaro i to ratou whenua, mo  a ratou kai o te waitai kua
 kore, me a ratou manu hoki.  E hoa e Ihaka  te Riaki, koia
 nei pea te kahui manu i kitea atu nei e maua e rere mai ana
 i te ngutu awa o Ngaruroro, ka mahara maua he manu mo-
 ana, kaore ko nga manu o to whenua o te Mahia, kaati, e hoa 
 tenei au manu kei to mau kainga e noho ana. engari kua rata
 ia maua, nua marui, me  o ika hoki kei konei e haere ana. kei
 te awa o Ngaruroro, engari kua hangaia e maua ki te taiepa
 kei puta hoki ki te moana ka ngaro ano,          ai hoki a
 maua nei penapena te kai mo tetahi takiwa, kaati kei hoha
 te kai tuhi. E hoa, utaina, atu enei kupu ki runga i to tatou
 waka  kia Te Wananga,  hei titiro ma nga hoa i te motu.
                           NA HOANI TATARE.
                           NA RAIHANIA WAIPAPA.
   To Waipatu.

            KI TE ETITA O TE WANANGA.
   He panuitanga tena kia rongo mai nga iwi Maori o Aotea-
 roa, be kupu whakapai atu tenei na matou mo to tatou Ka-
 wanatanga kua tu nei i tenei tau. E hoa ma, kin tupato kei
 tahuri mai te mate ka  whiu i ana poai, mehemea he kaha 1
 rawa tenei mate ki te whakaheke ki uta, katahi ano tatou ka
 mohio  koia te tino mate pai, kaore hoki te poti i pakaru i te
 ngaru.  E hoa ma, mehemea  ka u pai ki uta, ko au tetahi o
 nga poai, heoi enei. E ki ana hoki te Karaipiture, rukuhia,
 kei raro iho te painga o tenei akoranga ka homai nei kia ta-
 tou heoi nga kupu mihi atu ki to tatou Kawanatanga, hei
 kona koe e hoa, ka mutu i konei aku kupu.
                             NA  WAIHEKE PUHA.
   Maruhou.

             KI TE ETITA O TE WANANGA.
   E  hoa tena koe, mau  e  uta atu tenei panui ki runga i to
 tatou waka i a Te Wananga, mau e tau ki nga reo e rua, ki te
  reo Maori, kia kite ai hoki o tatou hoa o te Kawanatanga
  koia tenei te panui, ka tuhia iho nei ki raro nei :—
    Tua-tahi : Ko matou ko toku iwi ko Ngaitahu, me Rangi-
 taane, me era atu tangata e whakahe ana ki te tono a Ngati-
  toa e tono nei ki te Kawanatanga  kia riro i H ratou te pito
  whaka-te-rawhiti o Te Waipounamu   kia utua kia ratou he
  moni, a he whenua ranei, ft kei te ahua mea te Kawanatanga
  ki te hoatu. E  hoa e te Kawanatanga, kaua e  hohoro te
  whakarite i taua tono a Ngatitoa, kaati ra te pohehetanga o
  te Kawanatanga ki te hoatu i nga utu o taua whenua kia
  Ngatitoa i mua ra, ko tenei me ata whakaaro te Kawanatanga
  mo matou take ko Ngatitoa, me whakaae te Kawanatanga ki
  taua Pire a Ngai-tahu. mehemea ka tae atu he Pire, he Piti-
  hana  ranei.



 Ngaitahu

12 592

▲back to top
                     TE WANANGA.
   
Te Hiana
Wairarapa
Ngatimariunga
Ngatiteahuhu
Hamiora Maraetai
Wi Hopiona
Tahunga

HAMI PAKAIAHI

KI TE KAI TUHI O WANANGA

Hemi Mahu
Wi Pere
Turanga
Muriwai

HONE WHARIKI
KARAURIA TE PEI

Eru Pohatu

KI TE ETITA O TE WANANGA

Horomona Kiingi

TE PUNIHANA TE RITO

Kakariki

HETA MATUA, K. W. M.

Porangahau

Henare Rorirori

Waihou
Ngatihako
PAKARA HENARE

Ohinemuri

Hipora te Naihue
te Waipounamu
Tawakiteraki
MAIKA PIKAKA
Waikouaiti
Te Wirihana Rore
Aotearoa
Wairewa Potikupa
Te Rore Pukekohatu


13 593

▲back to top
                         TE WANANGA.
ake i te timatanga o tenei reta tena ano taua tamaiti e tae ki 
te turanga ona tupuna matua,  mei  ora tonu, no Ngati-rarua
no Ngati-toa tenei tamaiti, he  iwi rangatira enei ki a matou 
ano, e mohio  ana etehi o nga iwi o Aotearoa ki enei iwi me 
nga Pakeha hoki ki te ahua rangatira, e hara inaianei, no mua v
mai ano no nga tupuna. E  mau  nua te whakatauki ta wha-
kamana  o Kaihamu, e mau ana te whakatauki, te pokeke tuku
mai  i runga o Moatoa reina ana te whare, me  korero etahi
ona tupuna.
  Tuhianga, tana Kopoutama, tana ko  Mango, tana ko Kai-
 hamu. tana ko Teurutira, taua ko Tupahau, taua ko Karewa. 
 tana ko Kamupaku, tana ko Turangaapeke, taua ko Parerarua
 tana ko te Tao, tana ko Hotungaue, taua ko Pukekohatu," taua 
 ko te Rore, tana ko te Wirihana. Tera atu etahi ona tupuna 
 no runga i nga waka i utaina mai ai nga tupuna i haere mai 
 ai i Hawaiki.
                         NA KEREAMA HERANGI.
   Poneke.  \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_
            KI TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena koe, kia ora, kia nuku atu ou tau i te ora roa,
 hei whakahaere i to tatou Wananga, hei kapehu e tika ai tuna
 haere, heoi kia koe. He kupu whakahoki  na matou  mo te
 panui  a  Areta Apatu  ratou  ko ona  hoa. e ki nei ratou, no
 ratou a Opoho puta noa ki te Kauanga i te Karaka, te Wha-
 kaumu,  a te Ruruku, na, whakarongo mai e nga hoa Maori,
 Pakeha  hoki, he korero teka, he korero tito, he korero parau,
 he korero horihori na Areta  ratou ko ona hoa. i te tau 1851.
  ka tu te tautohe a taua iwi mo  taua kainga, heoi, karangatia
  ana he  whakawa   mo  tana kainga, hui ana a Ngatikahu-
  ngunu nga tangata o te Wairoa. ko Paora  Apatu te Timuaki
  o taua whakawa  i tu ki te Whakaki Mei  1, 1861, kitea ana
  te he o taua iwi i te uinga a te kai whakawa, ka korero nga
  kai korero a taua iwi, tokorima nga tangata whakaatu i a
  ratou korero, ka tu te tuatahi ka korero i tana rohe, ka tu te
  tuarua, rere ke i te tuatahi, ka tu te tuatoru, rere ke i ta to
  tuatahi i ta te tuarua, puta noa i te tokorima, rere ke rere
  ke, ka karanga te kai whakawa kia tu a Rakaipaaka, ka tu
  te tuatahi  me  te tuarua  me  te tuatoru, rite tonu a ratou
  korero, kaore i rere ke. kotahi ano ta ratou rohe. na ka kara-
  nga te kai whakawa kia mutu te korero, ka tahuri Te Runanga
  ki te whiriwhiri,

 Ngatihine 

14 594

▲back to top
                        TE WANANGA
Maruhou
Orutua
Hamahona Wiki 
Matiu Ngatoro
Hone Wipaki

Te Hemorere
Henare Ngataura
Matakaraka Whangaroa

Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa
moana kia kaua e whakamaroketia i muri ia au nei

Ta Hori Kerei
Renata Tamakihikurangi

Te Harawira te Tatere
Te Ropiha te Takou
Hemi te Hukui
Te Waaka Rewharewha
Matene Waewae
Renata Tamakihikurangi
Raniera te Iho
Ropata te Hoa
Kiingi Tohanga
Maika te kai tuhi


15 595

▲back to top
TE  WANANGA.
                                    PANUITANGA.


            RARAKA RAUA KO PARAHI,
                           KAI HOKO  RINO,
                       (Na  Pairani i Mua).

                    KUA      TAE     MAI     I  INGARANGI—
                              30 Pu tupara
                            30 Hakimana
                            14 Tupara puru, puru atu i te kake
                            3  Hakimana puru atu i te kake
                           20 Pouaka paura pupuhi manu
                               •2 Tana Hota.
                         He Paraihe Paura, he Paraihi Hota, he  Okaoka  Pu. he
                      Okaoka Horoi Pu. he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu
                       Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu. he Takawe Pu. ho Kuku
                        Mata.- Pu. he Whakapura mo te Pu aua purua, me nga tini
                        mea atu mo te Pu.
                         He tino mea pai nua mea nei, a e hara i te mea tino nui te
                        utu.                                                   


            PANUI  KI TE IWI NUI KATOA.
                     HE    mea atu tenei na maua na TEREINA raua ko KAHI-
                          TANA, kua  tu ta mau Toa Hoko Kakahu i Nepia, i
                        tawahi ake  o te  Paparakauta hou i Hehitinga Tiriti, a he
                        mano tini a maua Potae. Kaone, Tokena, Tarautete. Wekete
                       Hooro. Aikiha, me nga kakahu katoa e kakahuria ana e te
                         taane e te wahine, e te tamariki. He kai tuitui kakahu ano
                       ta matou a ki te pai te kai boko me  tuitui ona kakahu e
                       matou  kia aro  pai ai te ahua mau o te kahu ki te tangata

                      mona te kakahu.
                    06             NA TEREINA  RAUA KO KAHITANA.


                HE  PANUITANGA.
                      KOTAHI     hoiho kai ahau  e tu ana, i mau i ahau ki te
                                  Totara, i te takiwa o Horohoro, o Tumunui.  o
                         Waikato  awa o Rotorua, i roto i nga hoiho puihi. He whero
                       pumangu,   he tiwha nui kai te rae, be ma kai te matamata o
                       te ihu. e toru waewae ma, he raho-poka, he hoiho ahua nui.
                         he parani ranei kai te papa-katau, he mate  ranei, kihai i
                          marama. Ko  taku kupu  tenei, me tere to tiki mai i to hoiho,
                      ana kite koe i te panui i roto i Te WANANGA, ahakoa Pakeha,
                         Maori ranei.  Ka  timata i te 2S o Oketopa nei. he taima tatari
                         tena naku i a koe e te ariki o taua hoiho, ki te tae mai koe ki
                          te tiki mai. a ki te homai hoki i taku moni i riro i te utu o te
                        panuitanga, tae noa ki te 28 o Tihema. Ka mutu, ara, e rua
                        marama i whakaritea e au mo to  haere mai i raro, i runga
                         ranei o te motu nei ki te tiki mai i to hoiho. Ka timata \\ te
                        29, o Tihema, tae noa ki te tau 1879, kua kore to arikitanga
                        ki taua hoiho ka maketetia tana hoiho i tena taima, kai te.
                        tiakina paitia e au taua hoiho i tenei ra i te 7 o Oketopa, tae
                       noa ki te 28 o Tihema, heoi ano.
                     !                       NA  NGAMARE    HAKARIA.
                           Kaiteriria, Oketopa 7, 1878.


                              NOTICE.
                        A HORSE       has been found by me in the Horohoro District-,
                              between  Waikato and  Rotorua running with the wild
                         horses  iu that district. He  is a GELDING,     dark-red and
                        while line on nose and forehead, three white feet, brand not
                         visible Any  one paying for this advertisement can have this
                          Horse   I will publish this till the 28th December, 1878: If
                       not Claimed ia Two  Months  from  this I will put it up to

                   auction                 NGAMARE HAKARAIA
                            Kaiteriria, October 7, 1878,                         108

16 596

▲back to top
                     TE WANANGA.
 TE HOIHO   TINO  MOMO   REIHI,  KO
                        TERENGA
  Ko  te tepara  a Hori Karati a  Terenga tu ai, hei wahi e
kawea atu ai nga uha ki a ia.
  E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia, a ko Piipi te
whaea.   He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana
uri.  A i a ia te wiini o te whakakite hoiho i Haku Pei. a he
hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Heri Rihipeti
te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho
pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona
uri.
  Ka  tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e
kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he nua uha.
Me mau atu nga uha ana oti te eke e Terenga, ft me utu i aua ra,
a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e
rua hereni me te hikipene mo te wiki.
  Nga  utu, £5. 5. O. mo te uha kotahi.
  Ma  te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga
te korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi.
  Ko  nga uha kihai i hapu i tera tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau
                                  NA  HOKI  KARATI.
   Hawheraka.
   He mea pm ano, me utu ki te ooti te utu mo te uha. 97

     HE  PANUITANGA.
 HE    panuitanga tena mo aku hoiho i ngaro ki Himatangi,
       wahi o  Pokitaone i ngaro i te 1 o nga ra o Oketopa
 1878. Ko aua  hoiho e toru ko  te utu mo  te hoiho kotahi
 pauna ina kitea e te tangata. Ka hoatu e au kotahi pauna
 mo te hoiho kotahi, huihui katoa e toru pauna mo nga hoiho
 e toro, mehemea ka kitea e te tangata aua hoiho, me hari mai
 ki te Paparakauta a Waiti i Pokitaone nei, mana e hoatu to
 utu ki te tangata nana i kite aua hoiho, nga mea ranei e rua,
 te mea kotahi ranei o aua hoiho, ki te kore ia e kaha ki te
 hari mai, me whakaatu mai, maku e tiki atu ki te kaainga o
 te tangata nana i kite, maku e hoatu te utu mo tona kitenga,
 heoi tena. Ko  te ahua o tetahi he whero pouri, he uha, ko te
 parani R O P.  Ko  tetahi he ona, ko  te parani )-(. Ko
 tetahi he puhinahina, he taane, ko nga tau e ono.
                  NA TE ROORE   RANGIHEUEA.
   Pokitaone, Noema 5, 1878.


  NOTICE  OF HORSES   LOST.
 LOST,    from Himatangi, Foxton, Three  Horses on the 1st
       of October last. One dark-bay  Mare, branded R O P,
 one  roan, branded )( with —  through the centre, and one
 grey Gelding. Any  one finding the same  will receive £1
 each if brought to Mr. White at his Hotel at Foxton. Any
 one finding same if they will inform me will be rewarded, and
 I will come and fetch them,
                         ROORE RANGIHEUEA.
   Foxton.    -                                  

           PANUITANGA.
 HE    panuitanga tenei na matou i te whakataunga a te kai-
         whakawa  ratou ko  taua Komiti mo  tetahi hara i
 whakawakia  ki Te Hauke i te 16 o nga ra o Oketopa, i te tau
 1878.  Ko  te take o taua whakawa  mo  nga Tuna o Te
 Rotoakiwa i mahia  pokanoatia e tetahi tangata i runga i te
 ture rahui o taua Roto. E hara nei i te mea whakarite kia
 mahia taua Roto, whakataua ana e taua whakawa ko Renata
 Kawepo. Arihi te Nahu. Watene Hapuku, Renata Pukututu
 nga kai-tiaki mo taua Roto kei haere pokanoa tetahi tangata
 ki taua Roto mahi ai, maua tangata e mau nei o ratou ingoa e
 whakarite kia mahia.  ka haere ai te katoa ki te mahi, ki te
 whakahe tetahi i muri iho o tenei whakaotinga, ka hinga te
 ture ki a ia.
   RENATA   KAWEPO,         ARIHI  TE NAHU.
   TE WATENE  HAPUKU.   RENATA PUKUTUTU.
   Te Hauke, Oketopa 23,1878,                       112
              NOTICE.
WE      HEREBY     give notice, that we have held a meeting
        at Te Hauke on the 16th of this month, in respect to
some one having taken the Eels out of the Lake Roto-a-Kiwa,
and we  have appointed Renata Kawepo, Arihi Te Nahu,
Watene Hapuku,  and Renata Pukututu as guardians of that
lake. Let  not any one take fish out of that lake unless
authorised by the abovenamed  persons.
    RENATA  KAWEPO.        ARIHI TE  NAHU,
    WATENE    HAPUKU,         RENATA    PUKUTUTU.


          PANUITANGA.
KI    te Etita o Te WANANGA, e ta tena koe, heoi te mihi.
        E  ta. utaina atu e koe aku kupu ki runga ki to tatou
waka kia TE WANANGA,  ki nga reo e rua, Maori, Pakeha, hei
titiro iho mana ma o tatou, ki te korero o tena panui, he mea
naku kia kauaka te tangata Maori Pakeha e pokanoa ki te
pakaru i te taiepa o Kakewahine Nama 2, wahi o Te Aute i te
keeti ranei, i nga wahi katoa ranei o taua  piihi pakaru ai
 tetahi, kauaka tetahi tangata e haere ma taua piihi to haere
ai i tana terei wahie, kaata ranei o nga wahie o etahi piihi
atu. me haere  tonu nga  wahie o ia piihi, o ia piihi, ma tona
 piihi, ma tona piihi, ki te pokanoa te tangata Maori Pakeha
 ki te pakaru i enei ture, e mau nei i roto i tenei panui, ka utu
ia ki te 50 pauna, ki te kore, ka tae atu ia ki te whare kino,
 ko nga kai-tiaki o taua whenua hei titiro mo te mahi a taua
tu tangata, ko Te Otene Pomare, ko Tamati Maere, ko Ihaia,
ko aua tangata kia kaha, ahakoa ko nga tangata o roto o taua
 whenua ka haere atu ki taua whenua, ka pono atu e kii ana te
 keeti, me ata haere atu ki te tangata i a ia te kii o te keeti,
ko nga tangata tena e tika ana ki te haere ki reira, ka mutu
 i konei.
                            MAATA  HEIPORA.
   Porangahau, Oketopa 17, 1878.



               NOTICE.
 I  HEREBY   CAUTION   all PERSONS   NOT  to OPEN the
     GATE  leading on to the Kakewahine Block of Land
 situate ia Te Aute District. Also that not any person will be
 allowed to go on to that land, or to take drays or carts for
 firewood ; any firewood taken from other Blocks must not be
 taken over Kakewahine Block of Land. Any one trespassing
 will be fined £50 or be sent to gaol. The men in charge of
 this land are Otene Romare, Tamati Maere, and Ihaia. Any
 one wishing to go on to this land must apply to them for the
 key of the gate.

 113                            MAATA   HEIPORA.
 TE REREWEI   O  NUI TIRENI.

 NEPIA  KI   WAIPUKURAU.
 HE     mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
       Kia Kaua  ratou e purei Kaari, a mahi purei
 ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Kere-
 wai, ro te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
 Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
!                         Na te MIRA,
   Nepia.                Tumuaki  tiaki Rerewei.


  NEPIA,.Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panu
     e HENARE    TOMOANA,    e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta
     o Te Wananga   Nepia.
               HATAREI, NOEMA  23, 1878.

  NAPIER, Hawke's Bay. New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and
      published by HENARE    TOMOANA.,    the proprietor of this news-
      paper, at the office of Te Wananga, Napier.
             SATURDAY, NOVEMBER 23,1879,