Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 45. 09 November 1878


Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 45. 09 November 1878

1 553

▲back to top
TE  WANANGA
        HE PANUITANGA    TENA  KIA KITE KOUTOU.
             " TIHE    MAURI-ORA."                 
   NAMA  45.                 NEPIA,  HATAREI,  NOEMA    9, 1878.            PUKAPUKA 5.
 PANUITANGA.        PANUITANGA;

       KIA      KITE!             KIA      KITE!
 I  A  RENETI        MA,

 KUA  HOKI MAI A RENETI KI NEPIA  NEI,
               A he tini noa ata aana
 Koti, Tarautete,  Wekete,
    Potae,  Kiapa
     Kaone, Paraikete, Raka,

      Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
        HAERE  MAI   KIA KITE
                I te whare Hoko a


 RENETI                MA,
    Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
                      i Nepia,

          TE  HEKIPIA  RORI
                                            62

2 554

▲back to top
                          TE WANANGA.
                                                                                                                                                                            

    PANUI KI TE AO KATOA.
  HE    mea  atu tenei ki nga iwi, ki nga tangata katoa
       ano hoki o te ao katoa, be tino korero tito, teka
  rawa, rawa atu nga kupu o te reta a "Te Arawa
  katoa i taia nei ki TE WANANGA Pukapuka 5,
  Nama 27, Rarangi 342, e korero nei mo Te Mea
  ratou ko ona whanaunga. Nuku atu i te toru-tekau
  tau o matou i mohio ai, i kite ai i a Te Mea ratou
  katoa ko ona whanaunga, a i aua tau e toru-tekau,
  kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kupu
  ranei o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau ,
 tini; a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua
 reta a "Te  Arawa  katoa," he tino teka, he  tino
 kopu take kore rawa rawa atu, no te mea e mohio
 ana matou he uri tangata ratou A Te Mea ma i noho
a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i nga ra
 katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau
 he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i
 kiia mo ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He
 noi rawa atu to matou whakahe kia matou ano, me
 te pouri mo aua kupu teka teka rawa atu a "Te
 Arawa i taia pohehetia nei ki TE WANANGA.
                    ETITA TE WANANGA.
   Oketopa 8, 1878.

3 555

▲back to top
TE WANANGA.
              NGA    RONGO     KORERO.
                                           
                     PANUI   KI NGA  IWI  MAORI.
                  Nepia, Oketopa 21, 1878. E aku hoa aroha, tena
                koutou.  He  pukapuka   tenei hei whakaataata kia
                koutou i nga kaainga e mea nei au, ki te pai te Atua,
                kia taea atu maua ko Te Wiremu i roto i enei marama
                 e takoto ake nei.—
               Nowema 1 Turanga, Nowema  6 Whangara,
                    „   7 Uawa,       „   8, 9 Te hui o te Hahi
                                             Maori ki Uawa)
                    ,, 11 Tokomaru,   „    12 Tuparoa,
                      „  13 Waiapu,      „     14 Horowera,
                    „   15 Kawakawa,   .,   36 Wharekahika,
                     „  18 Whangaparaoa,,    19 Raukokore,
                    „  20 Te Kaha,    „    21 Omaio,
                       „  22  Torere,       „    23  Opotiki,
                     „  27 Waimana,     „    28 Whakataane,
                      „  30 Matata,    Tihema   2 Te Teko,
                  Tihema   3 Karatia,      „      4 Ahikereru,
                      „    5 Horomanga,    ,,     6 Waiohau,
                           „     7 Karatia,         „       8 Kaiteriria,
                     „  10 Tarawera,    ,,    12 Ohinemutu,
                     „  13 Te Ngae,     „     14 Maketu,
                     „   16 Tauranga.
                 Heoi ano. Na  to koutou hoa aroha, na to koutou
                matua i roto i a Te Karaiti. [NA TE TUATI, Pihopa.

                           TE HE I INIA.
                  He  mea i whakahe  mai etahi o nga iwi o Inia ki
                nga Komihana  a Te Kuini, koia i kiia ai me rapu te
                 take o te kupu i kore ai te Pakeha e tukua kia haere
                i ona  wahi  i Inia,  a  kua kiia  kua  haere te
                ope hoia ki taua wahi  ite rapu i te take i ama
                amu ai aua iwi, a e kiia ana, ka ton; reta a te Pakeka
                 ki te Kingi ara ki te \_ o taua iwi, a kahore kaa
                 ana utu ruai i aua reta, a ia waru mano hoia kua riro
                ki taua wahi noho ai, a ka haere tonu taua ope ki te
                 pa i Kanatoa, kia watea ai te ara atu o nga pa i Ka

4 556

▲back to top
TE WANANGA.
               PIHOPA  HEREWINI.
         E kiia ana kua tuhituhia nga korero o nga mahi a
       tikopa Herewini i mahi ai i nga tau ona i ora ai i te
       ao nei, a kua taia aua korero i Tawahi, ki te mea e
       pai ana nga iwi Maori kia mahia taua korero ki te reo
       Maori, a kia taia ki te Perehi, penei nae kohikohi nga
       iwi i te £200 (E rua rau pauna moni), ka tuku mai
       ai ki Te WANANGA, a ka mahia taua korero mo Piho-
       pa Herewini e matou.  E  penei te nui o taua puka-
       puka me nui o te Paipera.
           THE  LATE  BISHOP SELWYN.  -
          A  life of  the late Bishop  of  Lichfield  (Dr.
        Selwyn), written by  a  Derbyshire lady, is in the
        press, and will be published shortly.

      KUA  MUTU  TE MAHI A TE PAREMATA   O
                     TENEI  TAU.
         No te 2 o Noema i mutu ai te mahi a te Paremata o
        te tau nei, a taihoa ano ka mahia e matou nga korero
        o te mahi i mahia e taua Paremata nei, ngu tika, me
        nga he, a ka akona e matou he korero ki te iwi kia
        mahi tuhituhi ratou i o ratou ingoa ki nga pukapuka
        pooti, kia tu rawa ake te Paremata hou a nga tau e
        haere ake nei, ka tu ai ia tatou a tatou tangata e mohio
         ai ki te mahi ora nao te iwi Maori.

5 557

▲back to top
                        TE WANANGA.
  Te Hiana—Kaua   e kiia kia mutu aua Rata, me mea kia
maha  he Rata ma te Maori, a kia mohio te Maori ki te reo
Pakeha,  ki te tuhituhi, ki te korero pukapuka, hei aua
ra me mutu   te utu a te Paremata nei i te Rata ma te
Maori.
  Te Poene—E   he  ana kia mutu nga Rata, me tu tetahi
mo  Kaiapoi, he mate hoki ta nga Maori o reira a kahore
te Maori e  kaha ki  te utu i te Rata mo aua turoro. He
Rata ano kei Te Muka, kei Waimate, a kei Kaiapoi te nui
o te Maori.
  Te Hiana—Ae,  mo mahi he kupu mo tenei.
  Te Roritana—E  he ana i te Maori te whare hoko wai-
piro kua  tu  i Te Awaiti, a mo tu he Rata mo reira. E
kore te Rata o te awaiti e tae ki reira.
  Te Hiana—Kohore  kau he kupu  mana a te Kawana-
tanga mo  te Raihana whare  hoko waipiro. Na nga kai
whakawa   tena mahi. A  me  mahi he kupu mo te Rata
mo  reria.
  Makimini—E  pai ana kia utua he Rata mo nga wahi a
te Maori e noho ai.
  Te Rata Henare—E  ui ana aia ki te utu mo nga Ateha
o  Waikato, Kotahi, Ateha,  i £400 mana  i te tau, Kotahi
Ateha i £50 mana i te tau he aha i penei ai.
  Te  Hiana—He    nui no te mahi a tetahi i nui ai te utu
mana.
   Te Kihipone : He aha i £200 ai roa te kai whakamaori o
te Whare  Ariki, a i £80 ai i te tau ma te kai whakamaori
o te Paremata nei. A he aba nga mahi o te Komihana
 Maori i Akarana, a kei Taranaki, kahore kau he Komihana
i Nepia, a he tini nga Maori o reira. He  aha aua tu ta-
 ngata, e kore ranei e pai kia iti iho te utu tau ma ratou.
   Te Hiana : E mahi ana te kai whakamaori o te Runanga
 Ariki i te roa o te tau. A ko te kupu mo nga Komihana,
he kai whakawa te Komihana i Akarana, a mana e mahi
 a te Maori, a te Pakeha.
   Te Poene : Ae he haere ta taua Komihana ki te taha ki
 raro o Akarana mahi whakawa ai.
  Te Hiana : Ae he tika nga kupu a Te Poene.
   Kapene Rata : He aha te take i kore ai te utu mo te kai
 ako kura i Pakowhai, a i Omahu, kua kore aua kura, otira
 ka mahia ano. ?
   Te Hiana : Ka rua tau o to Pakowhai i kore ai e ako, a
 ka kotahi tau o Omahu, a ki te mea ka ako te kura i Pa-
 kowhai ka mahia he utu ma te kai ako.
   Te Kere : kahore kau he utu mo nga kura Taranaki, he
 nui nga Maori o reira, me tu he kura mo reira.
   Te Hiana : Ae, i korero ano aia ki nga Maori o reira, a
 na te Maori te he, otira e mea ana te Maori kia mahia he
 kura. A  me utu he kai ako mo reira.
   Te Tatana : He mea atu ki ehea moni nga utu mo nga
 hai i Waikato  a i Waitara.
   Te Hiana : He mea utu atu ki nga moni e kiia ana e te
 Paremata nei, mo nga mahi noaiho. Na te Maori ake ano
nga kai o kiia nei, he mea uta ki te Terei, a na te Kawa-
 natanga i utu nga mahi mo nga whare.
   Taiaroa : Me pehea he tangata tuku kupu mai a te Ma
 ori ki te Kawanatanga i Tanitana i te mea kua mutu te
 utu mona i tenei tau.?                               
                                                                               

 KOIA NEI TE KORERO MO TE PIRE MO TE POOTI
                  A TE IWI.
   I te wa i kiia ai ano te Pire Pooti a te iwi, he mea hoki
 na te Paremata Ariki i mahi hou he kupu mo taua Pire.
 koia i ahua werawera oi ano te korero a te Paremata. I
 mea hoki a te Taute, kia kaua te Paremata e whakaae ki
 te kupu o te Runanga Paremata Ariki.
   A i mea a te Hiana, he pai kia rua pooti ma te tangata.
   I mea a te R. Takerahi: E he aua kia ngaro te iwi Pa-
 keha i te pooti a te Maori i tenei mota ki Aotearoa nei.
   Ka  mea a te Mare-: E pai ana aia kia nui mai he mema
 Maori ki te Paremata nei, otira kahore kau he tono a te
 Maori ki nga pooti e rua ma te tangata.
   Ka mea a te Paraone : Ae, me te kupu a te Roritana i
 pera ano. Ko te Mohi i mea e tika ana te kupu a te Hiana.
  Ka mea a Karaitiana Takamoana, He tika te kupu e
te Kawanatanga, a ka tautoko aia i taua kupu.
  I mea a te Moahauihi: He tika te kupu a te Kawana-
tanga.
  I mea a Taiaroa: E tika ana te kapa a Karaitiana, a i
mea a Taiaroa, e he ana te mahi a Ngatihokohe ma.
  I mea a te Poki: He aha ra te take i tohe pu ai a te
Hiana ki tana e tohe nei ? He take ano pea? I mea aia,
e pai ana kia kotahi Ture mo te Pakeha me te Maori e
pooti ai.
  Ka mea a Kawana Kerei : E pai ana te kupu a te Pooki
a kia tae ki te wa e tu ai te hui nui a enei marama e haere
ake nei, ka pera ano he kapa ma te Maori ; otira ki te mea
ka tohea te kupu i mahia nei e te Paremata Ariki, penei
ka pouri te iwi Maori. E ki ana aia, e he ana pea tana
kupu a taua Runanga ki ta te Tare tikanga. :
  Ka mea a Meiha Atikina .- Nei pea mei tika te kapa a
Kawana   Kerei ma, penei ka pooti tahi matou ko te Ka-
wanatanga,  otira e ki ana aia, ka raru te Pakeha i nga
pooti Maori.                            
  Ka  mea  te Hirimiki, a Hokihana, a Tanapuru." Ka
pooti ratou mo  te Kawanatanga,  a ka mea .a Kiipi, 
Haata, a Makimini, ka pooti whakahe ratou.
  A  no te pootitanga, i mea te Paremata, e ho ana te kupu
 a te Paremata Ariki, a i whakahe te Paremata ki te kupu
 mo te pooti, i kiia hoki e nga Ariki, i mea to Paremata,
 he mea pai kia rua pooti ma te tangata kotahi.

TE  TURE WHAKAWA   MO  NGA WHENUA  RIRO
             HE A TE MAORI
   No te wa i kiia ai te korero mo tana Pira, ka tu te
 korero a te Paremata.      .                .
  Ka mea a Te Taute, e pai ana te Kawanatanga kia tu
 ko Te Kooki, ko Manipoti, ko Hikinipotama hei kai wha-
 kawa, hei mahi i aua whenua, a kia rua tau e kiia ai hei
 wa e korerotia ai aua mea e whakawakia e taua Kooti.
   I whakaae nga mema o Haku Pei, a ka mea a Te Moa-
 rauihi, e he ana kia mahia tana Pira nei, i te mea e ahua
 whakahe ana taua Pira nei ki nga Tiati o Te Kooti Hu-
 pirimi.
   Ka mea a Te Taute i ahua mea ano te kapu a Tiati
 Retimana, e kore te tika e kitea e te Maori i te Kooti Hu-
 pirimi.                                     
   A he kore mo te korero e ata haere pai i kiia ai taihoa
 ano e korero. Nei ake ka kiia nga korero o tana Pira nei
 e matou.                                 .
   Te Hiana—-Ka tonoa he tangata atu i te Tari Moari, me
 ana hoa Maori o taua-Tari, he kakama hoki no aua tama-
 riki Maori ki te ako reo Pakeha.
   A whakaaetia ana te £16,887 5s.

              NGA  KURA  MAORI.
   Te Mare—E  he ana i au te tuku moni ki nga kura. Ha
 aha te  take i kiia ai etahi kura  kia kore e  utua, a i
 utua ai etahi, he kere hoki e akona te ako karakia i etahi.
 a e ako ana etahi. He kupu tana ino te kura i Te Aute
 i te mea he whenua to taua kara, a i uia nga mahi o tau
 kura e te Komiti, a i kiia me reti akihana te whenua o
 taua kura, a he mea reti ano aua whenua ki tei kai ako o
 taua kura. E pai e puta nui he moni i taua tu reti.
   Te Hiana—E    kore e pai kia kiia ho kupu a tautito i
 i enei wa. Heoi ano nga kura e utua ana ko Te Aute, ko
 Hatamere, ko Hata  Tipine', a kahore\_
 kura  ke atu.  A  ki \_
 kaaetia, penei e kore 

6 558

▲back to top
TE WANANGA.
                      CLASS VII.—NATIVE DEPARTMENT.
                  Salaries and contingencies, £16,887 5s.
                  Mr. SUTTON asked the  Native Minister  whether  he did
               not think the Natives might not very well be expected to
                pay  for their own medical officers. Nearly all the medical
               officers provided for in the estimates might be struck out.
                 Mr. Sheehan would  rather increase the number  than
               strike any  off.  When   the bulk of the Native  people
                were able to read and write English, these officers might
               be dispensed with ; but at present it would be impossible
               to do so.
                  Dr. Henry called attention to the salaries of two Asses-
                sors in the Waikato District, one of whom received £400 a
               year, while the other only got £50 a year. Why was this
                difference made ?
                 Mr. Sheehan—Because   one had little or no work to do,
                whereas the other was about the most trusted and useful
                officer of the Government in the Waikato.
                  Mr. Gisborne wanted to  know  why  the  interpreter to
               the Legislative Council got £200 a year, when the inter-
                preter to the House  of Representatives only sot £80 a
               year.  There did not appear to be any provision for the
                employment   of the former officer during the recess. He
                was also desirous of obtaining some explanation as to the
                duties of the Civil Commissioners.  There  was  one  at
                Auckland, and another at Taranaki but none at Napier,
                although there was a very large Native population there.
                Were  these gentlemen merely Native  agents of the Go-
                vernment at these places? If so, could not they be done
                away with, or put under some other title which would re-
                 quire a smaller salary ?
                  Mr. Sheehan  replied that the interpreter of the Legisla-
                tive Council worked in the office during the recess, and
                 received nothing additional to his salary for his special
                 duties in the Legislative Council, those duties \_
                ceedingly small. With  regard to the Civil Commissioners,
                 that was a title which ought really to be obsolete, as the
                law under which they were appointed bad censed to exist.
                They were  purely Native agents. He  might  say, with
                regard to the Civil Commissioner at Auckland, that that
                 gentleman was  also a Resident Magistrate, and travelled
                to districts north of Auckland, and there heard European
                 as well as Maori cases. If it was possible to make a sav-
                ing in this respect, the Government would do so.
                 Mr   Bowen  said the Commissioner at Auckland  was
                 supposed to travel to the districts north of that place, but
                 in reality used not to do so. His (Mr. Bowen's attention
               had been drawn to the matter when he was in office, and
                a great desire had been expressed by the people of those
                 districts to have visits from a Resident Magistrate.
                   Mr. Sheehan said when  he  came  into  office objections
                were made  that this gentleman did not travel through the
                 districts referred to, but he was doing so now. He   ac-
                knowledged it was a question whether some reduction in
                the expense connected with this officer might not be made,
                 and he would take the matter into consideration as soon
                  as the House rose.
                   Captain  Russell would  like to know  why  no  salaries
                were put down for the schoolmasters at Pakowhai and
                Omahu   this year, although there had been last year. He
                was aware the schools were closed at present, but it would
                be well to re-open them.
                 Mr. Sheehan said the school at Pakowhai  had been
                   sed for two years, and that at Omahu for a year. He
               had that day taken steps to re-opon the former, and if he
                 succeeded he would make  provision  for the salary of the
                 schoolmaster.
                   Mr.  Kelly would call attention to the fact that no pro-
                 vision was made  for the establishment of schools in Tara-
                 naki, which was  thickly populated with Natives.  It was
                 very desirable that an attempt should be made  to estab-
                  lish Native schools there. He hoped the Native Minister
                   \_

7 559

▲back to top
                     TE WANANGA.
West  Coast, brought this matter  before the  Natives  at
every  meeting  he held  with them.  The  fault lay with
the Natives themselves that there were no schools in the
district ; but he believed they were  arriving at a better
state of feeling now. Although  there was no sum placed
0:1 the estimates, he would take upon himself, with  the
consent of his colleagues, to establish schools should an
opportunity arise ; and he had no doubt the House would,
next year, sanction the expenditure.
  Mr.  Sutton  asked  whether  " General contingencies"
covered the expenses of the various meetings between the
Native  Minister and  Premier  and  the Natives  in the
Waikato  and  at  Waitara.  He  found, on  looking over
the document  which  purported to contain an account of
what took place At those meetings, and which had  been
laid on the table of the House, such items of expense as
thirty dray loads of provisions drawn by two hundred bul-
locks.  Then the House was given to understand that the
Government   had erected the buildings in which the meet-
ings were held, and went to considerable expense in other
ways. Did all this come out of " General contingencies"
as he saw no other provision for it?
   Mr. Sheehan  replied that  in this respect the present
Government   had not departed from the  practice of their
predecessors.  The vote to which  the  honorable gentle-
man   referred did cover these expenses. Ministers were
bound  to meet the Natives, and did so as economically as
they could, but of course  had  to  incur  some  large
expenses.  If  necessary, he  would  be  prepared  to
submit  the details of the whole  of this  expenditure
to  the House, when  he knew  that the  House  would
give  him  a  dean   sheet.   The  dray loads of provi-
sions to  which  the honorable gentleman   referred were
supplied, by  the Natives  themselves, and not by  the
Government.   Of course the Government  gave their con-
tributions in this way, and also erected the buildings in
which  the meetings were held but that at Waitara was
BO cheaply put up that Rewi declined to meet in it, saying
•he was not accustomed to being received in a fowl-house,
and indeed a great part of it fell down on those who were
inside.
  Mr.  Taiaroa wished to know  what provision was to be
made  for a correspondent at Dunedin to the Native Office,
as he saw the item was struck out this year.
   Mr. Sheehan said it was  intended to  send an officer
from  the Native Department down amongst the Natives in
the South, and with him, some  Native lads, who  were
now  being taught in the office, and were rapidly picking
up the English language.   The officer sent down would
assist Mr. Watt, the Resident Magistrate, who. he  might
take the opportunity of                    had never drawn a salary
for doing this work, althought the House had voted it.
   Vote, £16,887 5s., agreed to.
   Native Schools, £14,500.
   Mr.  Murray objected  to the increase in the capitation
 allowance to these  schools, and wanted to know why  it
was  that, while the  House deprecated religious teaching:
in European  schools, it should contribute to that class of
teaching in Maori schools.  He  referred more particularly
to the Te Aute School, which had very valuable endow-
ments   in land.  The  administration of that Trust was
enquired  into by  Committees of  both Houses last year, 
 and it was found that it had not been conducted iu a satis-
factory manner.  


8 560

▲back to top
TE WANANGA,
                      NATIVE  LAWSUITS  BILL.
                 A   motion  for  adjournment being negatived on  a
              division, the House  then went  into Committee  on the
               Native Lawsuits Bill.
                  Mr. Stout  said the Government  agreed to insert in the
               Bill the names of Messrs. Cook, Mansford, and Higgin-
               botham  as Judges, and  also to limit the period during
               which actions could be brought forward to two years.
                 This appeared to satisfy the Hawke's Bay members, but
               Mr. Moorhouse  created  an unexpected  diversion by pro-
               testing against these private arrangements between in-
                terested parties, and saying that Mr. Stout's proposal was
              an insult to the Supreme Court Judges.
                 Mr. Stout said that Judge Richmond had once himself
               publicly remarked that it was impossible for the Maoris to
               get justice in the Supreme Court.
                 As it became  evident that in this temper of the House
               nothing could be done, progress was reported, and the
               House  adjourned at 3.20.—Daily  Telegraph.
             RETA I TUKUA MAI.
                                                             
                      KI TE ETITA o TE WANANGA.
                E hoa tena koe, kia ora tonu koe, ma te Atua koe e
               tiaki. Utaina  atu a matou   nei korero  ki ta tatou
              WANANGA,   hei titiro ma o tatou hoa Maori, Pakeha i
               nga pito e wha o te motu nei o Aotearoa.  No  te rua
              tekau ma rua o nga ra o Hepetema, ka noho a Ngati-
              terangiita, a Ngatitu ki Oruanui, no te 24 ka noho ko
               Ngatituwharetoa, ko nga  putake  o taua hui he tai-
              haukai, tuarua, ko te Komiti o Tuwharetoa, tuatoru,
              ko te haere mai a te Whatahoro  i runga i te whaka-
              hau a te Kawanatanga, kia haere mai  ki Taupo kia
              Tuwharetoa, no  te rua  tekau ma  rima, ka noho te
              Komiti o Tuwharetoa ki te whakatau kia te Whata-
              horo, ko nga rangatira tenei, te Heuheu, Topia Turoa,
              Paurini Karamu, me   etahi atu, no  Ngatiterangiita,
              Rawiri Kahia, Hami  Pahiroa, Hori te Tautari, me
               etahi atu, no Ngatitu, Tahau, Wi  Maihi, Maniapoto,
              Hamuera Takurua,  Werewere, me  etahi atu, ko nga
              rangatira o te hui, Hohepa Tamamutu, Te Reweti te
               Kume,  Te Poihipi  Tukairangi, me nga rangatira tai-
              tamariki, e noho katoa ana te iwi nui tonu i te aroaro
              o te Whatahoro, kei runga a te Whatahoro, ka panui
              i nga pitihana, ko nga tino kupu  o roto, kia tu he
              whakawa   mo  Waitara, tuarua, me kimi e nga Komiti
              he kai-whakawa  mo  Waitara, tuatoru, me kimi e nga
              Komiti he kainga hei tuunga mo taua hui, ka whaka-
              aetia katoatia e nga rau katoa o Tuwharetoa e noho

9 561

▲back to top
                   TE WANANGA.
Taupo
Hohepa Tamamutu
Te Heuheu
Reweti te Kume
Ngaiterangi
Tuwharetoa
Ngatiterangiita
Ngatitutemohuta


KIA TE ETITA O TE WANANGA

te Waipounamu
Taiaroa 
Kaiapoi
Tutekawa
Hone Hiana
Hoani Nahe
Te Kerehi
Rewereni Hemi Te Taka

10 562

▲back to top
                      TE WANANGA.
tenei nga moni   o  te poti, i pau ki nga kainga me
nga mea ma te hui £955. No te whitu o Hune nei i
mutu  ai te noho o te hui, ko nga. tangata katoa i haere
mai ki tenei hui he rangatira katoa.
  Mau  e uta atu ki runga o to tatou WANANGA, na to
boa pono.
                      H. MAHUIKA PIRIHIMANA.
   Kaiapoi, Hune 7, 1878.

           KI TE ETITA o TE WANANGA..
   E  hoa, me  tuku atu, e koe taku panui hei titiro
 iho ma  nga  iwi,  hapu   ranei, ki  te haere  o
 ta te  Pakeha hamene, ka hara  tetahi, ka haere
 ki te kai-whakawa   korero ai i te tikanga o  tana
hara ka mata  ka tahi te kai-whakawa ka mea atu, e
 mea hereni mo to tamana katahi ka tika, tena ko tenei
hara tonu homai tonu e rima hereni, i a hara, i a hara,
 pera katoa he whakaatu tena naku  kia koutou kei
 mau tonu hei mahi ma koutou, kei nga kai-whakawa
te tikanga mo te utu o te hamene, ko nga hara hoki
 e rere ke ana e tahi, pena tonu hoki nga hara, rereke,
 rereke.  Heoi ano.
                        MANAENA TETANIWHA.
   Pakowhai, Oketopa 17, 1878.

          KI TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa, tena koe. Kua kite ahau i nga WANANGA.
 E takoto ana tenei panui i roto, kaore koutou e tuhi-
 tuhi i nga pukapuka a nga tangata kaore nei nga
 ingoa a o ratou tipuna i iriiria ai i tuhia ki roto o nga
 reta tuku atu. E  hoa  ma,  kia marama   tenei iriiri-
 tanga hoki a tatou, ko toka ara hoki tena i mahue ai
 i i au te " Waka Maori" i mua, kaore e tuhia ana a
 matou reta tuku atu, na inaianei, kua kimi mai ano
 taua " Waka Maori" ano kia au, a tera pea matou eke
 ki runga, te take. He reta ano ta matou i tuku atu
 ai kia taia mai e nga kai ta o te WANANGA, a kaore
 pea i tika kua maha ke nga marama i ngoiro ai tana
 reta mo to ui mai, pehea te ahua o tana reta. Taku,
 tirohia iho kanui te korero ki taua pukapuka, te ingoa
 o te tangata nana tana pukapuka, Herewini, o Ngai-
 tai, Torere, kaore he ingoa  iriiri a o tatou tipuna i
 roto, engari ta te minita Pakeha koia na. E  hoa, e
 te Etita o te WANANGA, ki te kite iho koe i tena reta,
 whakaatutia  mai kia mohio  ai matou, e mea ana hoki
 matou, i ngaro pea tana pukapuka ki te poutapeta o
 Opotiki, whakaatu kau mai nau  ka maka  atu ai taua
 reta hai aha hoki te hanga ka pirau. Engari ka tukua
 ano e ahau taua reta i pirau na kite perehi i Kihipane.
  Heoi.
                                   HENARE KINGI.
                                 HEREWINI.
   Torere, Hepetema, 1878.
                                                                                                       
           KI TE ETITA O TE WANANGA.
    E hoa, whakaaturia atu e koe enei kupu ki tau. panui
 kia kite nga Pakeha me nga Maori hoki. Ara i taku
 kupu  mo ratou e a rahi hipi, kau mai nei ma Rangi, o
 Tongariro.   E hoa,  ki te mea  koe  ki Waitangi, ki
 Paritakai, ki te Onetapu, ki Mangatoetoe,  ki Waiho-
 honu,  ki Pangaraka, ki Oturere, ki Mangatawai, ki
 Mangahouhou,   ki Poutu ranei i Rotoaira nei, ka utu
  koe i te po kotahi, e £5 pauna.
                              ENUI PARAMIHI.
    Papakae.
          KI TE ETITA o TE WANANGA.
  Utaina  atu te tahi o nga kete a taku hoa i homai
net kia kohia ata he kai mo roto ana e ta e Kopa ata
tiriro iho ki nga kai o roto o to kete ma to papa e ata
kohi nga kai o roto o tena kete a au. Ko Whironui
ka moe ia Raiwa no uta net e hei tangata ko Hutu -
rangi ta raua ka moe i te Pakeha nei i a Paikea ka
puta ko Pouheni ka moe i Mahanaiterangi no uta nei
ka puta ko  Niwaniwa ka moe  ia Nanaaia ko Poro-
urangi ka moe i a Hamo e ta ko Ngatiporau tenei.
  Na kati ki atu ano kia Uenuku ara waahi. Papa
okahutiate rangi koia nei te ingoa o te tangata nei ko
Tamatonu tenei au Uenuku ka moe ia Harahaterangi
ko Huhuti  a no muri mai ko ai Mahutanga no te pa
horo nana Aruatapu na te Whakamatanga o Aruatpu
i te ki a to raua papa a ka mate tera i te whakama ka
hiko no kona  kai pakea mai i te moana ka moe i a
Hutukopouheni  ko Niwaniwa ko Porourangi ko Po-
rourangi tenei e noho atu nei i te Tai Rawhiti nei.
  E  ta e Kopa  o Papawai i kite iho ano koe na
porou a Uenuku koi a he whatutahi pea koe i kore ai
koe ata marama.
  Ko  tetehi o kete ki a tae ki te ngahuru toru hero
ka uta atu ai ki te waka tere maana e hoe atu ki Wai-
rarapa.
  Ki a na ta e Kopa a Papawai e kore au e mamae atu
ki o nui parau ki o nui tawai.
                         H. WATENE  TUKINO.
  Mangati, 28 Hepetema, 1878.

          KI TE ETITA o TE WANANGA.
   He  panuitanga tena ki a rongo nga rangatira ae
te iwi me nga hapu o Ngatiapa i timata atu i Pare-
wanui  kei Whangaehu  te rohe mai e te iwi titiro iho
koutou  ki te panui a Ngawairiki mo te whakawa o
Papakai  a kua  puta te kupu a Ngawairiki kia ta-
manatia  nga tangata te 11 kau  matahi  ara o nga
rangatira, o  Tuwharetoa.   A   Te  Hetiheti, a Topia
Turoa,  a Tahau, a Papanui, a Maniapoto, a Waka, a
 Hohepa Tamamutu, a Paurini Karamu, a Aperahama
 Weto, a Rawiri Kahia,  a  Hori Tauri.  E  ki ana a
 Ngawairiki  ho. mahi porangi ta te Heuheu  whaka-
 taunga i Papakai ki a Matuahu heoi na te Heuheu
 te panui tua tahi e ki ana ko te tumuaki o Hingakiao
 ko Noa  te  Rauhihi he taane na Hingakiao te taina,
 no Ngawaka, ko te kai whakawa ko Hoani Maaka o
 Ngawairiki  ko te tamahine   a Hingakiao i moe i te
 tama a Hoani Maaka ara ko  Eruera he awhekaihe
 tetahi hoki e ki ana hoki taua panui kahore ta te
 Heuheu  Whakatau  i raro i te ture, Na Nagtiapa, wha-
 rongo mai ki taku  kupu mo tenei panui kei te ahua
 uaua tenei panui ara nga Whakahaere o nga kupu
 penei me nga kupu i kite iho nei au i te panui a nga
 Wairiki, no te moa i puta taku kupu i te aroaro o Nga-
 tiapa ki te Wakatakerenui ara nga rangatira o Ngatiapa
 Whakarongo   mai e nga rangatira o Ngatiapa o Wa-
 nganui ara a Ote tiTakarangi. Me  Pehira Turei me
 to raua hapu me Paerangi ko taku kupu mo Papakai
 me  hoki atu ano tau whakawa ki runga ano i taua
 whenua whakaoti ai me nga iwi ano nana i whakawa
 heoi whakaae   katoa ana  nga rangatira o Ngatiapa
 o Wanganui, heoi ra kei hoha i to mea ho, hopohopo
 no  oka  kahore he titiro iho ki te haere uaua o enei
 kupu  kaore e pai te  penei engari ka whakapaea
 koutou i runga i ta koutou whakahaere penei titiro

11 563

▲back to top
                      TE WANANGA.
iho koutou kia Hingakiao raua ka tana tamaiti i moe
na i a koutou kati kei hoha koe heoi he mea tuku
naku.
                           NA  UTIKU  MARUMARU.
  No  Parewanui.


                 KI TE ETITA O TE  WANANGA.
 - E hoa  tena ra koe te mahi mai na i te ora mo te iwi nui
tonu o nga motu e rua, e ta tena koe. E hoa utaina atu e koe
ki runga ki to tatou tima tere kia Te WANANGA,  kia tere ai
te hoki mai  kia kite o matou hoa  tautohe, e whakahe ana
matou  nga uri tupuna ki te mahi a te Au mo Rarotonga moutere,
te take o ta matou whakahe, he mea no te Au, ko tona tuara
kua  oti te huri mai kia matou, ko tona aroaro i huri ke atu
ki taua wahi e marama  ai ona mahara, kia mohio korua e Te
WANANGA,   e te Kawanatanga, kaore o te Au putake ki taua
moutere  ki Rarotonga, kaore ona tipuna kia eke ki taua mou-
tere, ko matou anake nga uri tipuna e noho nei. ku matou ko
oku teina, rae o matou tuahine, me o matou hakoro e noho
nei, he tuturu e ta nga take o matou ki taua moutere, he uri
tipuna, kia mohio koutou ki o matou take, i noho a Huirapa
ia Maririhau, tana ko Rakimatakore, tana ko  te Kutai, taua
ko te Tawhana, taua ko te Ariki, tana ko Kohana, tana ko
 Tamahika, tana ko te Matehaere, tana ko Horoai. ko te Rimu-
rapa, ko Huruhuru,  koia tenei o matou take ki taua moutere,
 he uri o Horoai kei te ao, he uri o Toil kei te ao, he uri o te
 Rimurapa  kei te ao, he tamariki a Huruhuru kei te no, kei
 hea te take o tenei tangata o te Au. kei hea tona putake.
 engari ko Reroia ki Waiau, ki Tumutu, ki ona whenua, ko
 Horomona  Paata, ko Henare te Huruhuru, he take o raua ki
 taua moutere, he tika tena panui aku. kia tere te tuku kia Te
 WANANGA,  kia kite te taha ki te Kawanatanga, heoti ano
 aku kupu, naku, na to hoa aroha.
                          NA TANIERA TE HAUOTU.
   Riverton, Waipounamu.


            KI TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena koe, mau e tuku atu ena kupu kia rongo nga
 tangata o te takiwa o Kaipara  nei. E hoa  ma, e pa ma, e
 tatou katoa o tenei takiwa, he kupu naku kia tatou, ara, he
 whakaaro noku ki nga iwi o etahi wahi o to tatou takiwa nei
 e rangona nei, e mahi witi ana, koia au ka mea nei, me mahi
 hoki tatou i te witi, erangi ko tahi nei te he, ko te poaka ko
 te be, ko te nui o te taiepa ki taku whakaaro, me here te
 poaka, me mahi he taiepa hoiho, kia hohoro ai, kia hui atu
 ai he mahinga, kaati tera, tenei hoki tetahi.



Te Keene Tangaroa, Eruena  te Paerimu,
 Watarauhi  Tawhia.  Ihaka Akuhata,  Hoterene te Tinana,
 Wiremu   Reweti,  Hori Winiata.  Hami   Terakato,  Utiku
 Tearoha, Hori  Papaka, Werihana  Huhu,  Paora Kawharu,
 Menehera   Marutawhiti, Watene   Tautautari Weneti Maehi,
 Herewini  Maui, Rapana   Takerei, Rehari Pungaro. Hoete
 Waihe,  Rauhi   Moki,  Timoti  Hakopa,  Hohepa   Pautama,
 Wiremu  Tamihana, Kihirini Reweti, Wiremu Taua, Maru te
 Akariri, Paraone Ngawhake,  me  etahi atu, ki te pai tetahi,
 haere mai ki taku tari i Hiorekata, kaati nga kupu, na ta
 koutou  tamaiti, boa hoki.
                         NA RENATA APERAHAMA.
    Hiorekata, Kaipara.


             KI TE ETITA o TE WANANGA.
  





                          NA RIWAI KAWHENA,
  Tikapa, Waiapu.

           KI TE ETITA o TE WANANGA.



 Hikurangi


Tawhiao
Kerei raua ko Te Hianga


ko Paatonga, tukua atu ki o taua hoa.
                        NA TE NGAKAU TUTUA.
   Whakairoiro.

            KI TE ETITA o TE WANANGA.
  



                               NA HEPETA, MAITAI.

   E hoa e Ihaka Rangiahua, e pai ana au kupu, ka mahia atu
 e matou, au mahara i kii mai na koe i to reta,
                                   NA  WAITI.
  Etita o Te WANANGA.


   E hoa e Rangiwhakaewa a Haehae, e kore e tika kia taia to
 reta, kei he koe i te Whakawa.
                                     NA WAITI.
   Etita o Te WANANGA.

            KI TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena, ra ko koe, mau e uta atu taku reta ki runga o te
 WANANGA,  hei hari atu mana  ki te Kawanatanga, me te
 Minita o nga Maori, ki era atu tini Minita o te Kawanatanga,
 ki nga Tumuaki hoki o te Whare Runanga i Poneke, me nga
 mema  katoa  ano hoki o aua Whare  Runanga, ki era atu
 tangata hoki e whai kupu ana mo  taku e tono ai, nei taku
 kupu na :—No te mea e whai-mana ana te Paremata ki te
 hanga, ture mo nga  tangata o Niu Tireni. A e whai-mana
 ana hoki ki te hanga ture atu ano hei whakahe mo etahi atu
 ture ano a ratou i mahi ai. No reira ahau i tono atu ai ki
 taua Paremata kia hangaia e koutou he ture hei whakamutu
 i te waipiro e tukua nei ki nga. takiwa nui o te Maori, i te
 mea  koia nei pea nga rangi e kitea ai te ra ki Niu Tireni, kua
 nui ke nga tau e tono ana nga Maori kia mutu te tuku waipiro
 ki nga takiwa Maori, kaore ano i whakamanaia aua tono, a
 he tono Aronui atu tenei ki te Kawanatanga o Kawana Kerei
 ma, kia whakamanaa  e koutou te tono a nga Maori kia mutu
 te tuku waipiro ki o ratou takiwa, engari, me waiho taua
 taniwha horo tangata, horo whenua nei i nga taone Pakeha
 anake, na to hoa.
     Na Hoani  Kerei,       Ka Haora Tunutara,
     Na Anania Tamati,      Me etahi atu.
   Whakataane.

             KI TE ETITA o TE WANANGA.
    

12 564

▲back to top
                                             TE WANANGA.
MANAENA TINI
Pakowhai

KI TE ETITA O TE WANANGA

Hine Kura te Aohau
Ngatipikiahu
Ngatiwaewae
Ngatimaniapoto
Ngatiwhakatere
Ngatiraukawa
Tainui

RANGI HOAPU HENARE

Waikaha, wahi o Hurakia

Tipihau te Puehu 
Keepa te Ahuru
Wi te Hauapo
 
Niu Tireni

ATIRIA HAUAHO

Ruatoki, Bay of Plenty

NIRAMONA PINI TE KOREKORE

Ohinemutu

te Waipounamu

HENARE KAHU

Heretaunga
Paora Kaiwhata 
Renata Kawepo
Tareha te Moananui
Henare Tomoana
Te Harawira te Tatere





 

13 565

▲back to top
                        TE WANANGA.
wahine a Kirihoro ki kona e haere atu ana i a Te Whatu, me
tango e korua, ka whakaatu mai kia matou, ki te roa i tenei
tukunga panui, ka tukua ano i muri iho o tenei panui, no te
mea e kaha ana ta matou ture mo taua wahine mo  Kirihoro,
heoi ano. Na  te Komiti katoa o Tuwharetoa.
    Na  Te  Poihipi Tukairangi, na Hamuera  Takurua, na
Hohepa  Tamamutu,   na Maniapoto,  na Tahau, na  Matene
Paora.  Te kai-tuhi.
   Opepe, Taupo, 31, Oketopa 1878.
            KI TE ETITA o TE WANANGA.

   E hoa utaina ata aku kupu mo te marenatanga o Mihi Hera
 Pama, kia Tamati   Pirata, tetahi o nga tino tangata o tenei
 wahi. E  rua rau i tae ki te kai i te kai o taua marena, a he
 nui te kai pai e mahia ana e te tangata mohio. He  nui te
 korero i taua hui, a kahore he waipiro i kainga i taua hui, i
 mea hoki  tetahi o taua hui, no  te tau 1860 i timata ai te
 Kurutepara, koia  te waipiro i kore  ai e kainga i taua hui
 marena.   A r.o taua tau  1860 kahore  be  kai waipiro i taua
 kaainga.  A, ahakoa  he nui te waipiro i nga ra i mahia ai te
 rerewe. kua   mutu  ana mahi, a  kua  kore  he whare  hoko
 waipiro.                                                              
   Ka  kiia te kupu a Te  Perena, Minita, a Merikihereka Hape.
 a Tama  te Wahia, Erihana me Homahona, he mea  na ratou
 ki te hanga kua oti nei te marena.   A no muri iho i mahi
 takaro  ai te tamariki  Maori,  a  no te po  i turia, ai te Paoro
 kanikani, a he awhekaihe te tangata nana i whakatangi te
 whakatangi kanikani.
   A  no muri tata iho o tera, ka haerea tua-tahitia te rerewe
 atu ano i Tanitana, o Karaitihata, a he nui te mahi powhiri a
 te Maori i a Te Kawana ratou ko nga mema o te Paremata, a
 he me umere e te Maori te umere mo Te Kawana, me Kawana
 Kerei, me te Paremata.
    Kua mutu  te mahi hoko o te Kurutepara, otira, ka timata
 ano te mahi o taua  toa a nga ra e haere ake nei. He mea
 hoki ko Rawiri Mamaru kei te mahi toa hoko mana. Mau te
 reta nei e whakamaori.
                                 NA M. MARONE.
                                         Kai-whakaako.
    Waikouaiti.
            KI TE ETITA o TE WANANGA.
    E hoa tukua atu ta matou kupu kia haere i runga o te motu
  nei. me era atu motu hoki, kia kite nga Maori nga Pakeha
  hoki, koia tenei.                               
    E hoa ma,  kua kite tatou nga rangatira o te motu nei ki te
  karanga kia mau ki te whakapono, kia whakatiputia te wha-
  kapono e nga iwi katoa o Aotearoa. Ko ta ratou karanga
  tenei i roto i o ratou hui mo   nga rangatira kia mau  ki Te
  whakapono  ki te Atua o nga mano tini, i te rangi i te whenua
  e penei ana ta ratou karanga i roto i o ratou hui Maori, i iu
  wahi i ia wahi o te mota nei. ko te rakau hoki tenei naana i
  patu nga kino o tenei motu i tupu ai te pai mo nga tangata o
  tenei motu, i tau ai te honore ki runga ki tona iwi ki tena iwi
  me  te ora hoki. E hoa ma. e tiki ana taua whakahau a nga
  rangatira i mahue hoki to tatou whakapono ki te Atua Nui o
  te rangi, whai ke aua tatou he Atua Tekateka noa, no reira i
  tika ai te whakahau a nga rangatira, kia mau ki te karanga
  kia pono kia Ihowa, no te mea he maha nga iwi i mate o te
  motu  nei. i te whainga he Atua ke, ko nga iwi kua tutuki ki
  te mate i te whainga he Atua ke, me rautu te whai ho Atua ke
   kei nui atu to muri kino i to mua kino, me waiho tonu i te
   rakau, kua whakatokia ki tenei motu, ara ki te whakapono ki
   te Atua Nui, kua mohio nei tatou kua mate tatou i te whai-
   nga he Atua ke.



Wairoa
Haku Pei
Ngatipohatu

14 566

▲back to top
                    TE WANANGA.



The Rev. Mr. Granger

Messrs. Merikheriki Hape, Nama   Tewahia, Erihana, and
Homahona,  



Dunedin
Christchurch


The  Puketeraki Station 



Sir George Grey 



 (David Mamaru) 



                                 M. MOLONEY, Teacher.
   Waikouaiti Native Kaika, September 13, 1878.
                                            
         TO THE EDITOR OF THE WANANGA



Ihaka Kapo
Rora Nonoi
Ihaia Tawhakarere
Nekera  Te Koro
Tamuti Maere
Werahiko Te-o-ipa

Konongata

HIRINI WHANGA

Nuhaka


Ihaka Whanga 
Hori Pomana
Eparaia Whanga
Arua Ngawiki





Te Hapuku mo  Poukaawa
moana kia kaua e whakamaroketia i muri ia au nei

Te Hapuku
Ta Hori Kerei





15 567

▲back to top
                TE WANANGA.
Maori, otira e whai inana ana ahau ki te whenua.   Me  
tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o
te tau 1873. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau-
matua  mo te kupu a te Hapuku, e tika ana, ka rongo tonu
matou i ana kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari
awa  hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa.
  Ko  te take kaore tenei whenua  i Kootitia, Kaore i Ka-
rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua
ko Te Hapuku  tonu te Karauna  Karaati o runga i te
mana Maori  takoto ai. He  Ture   tuturu tonu  tenei mo
nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou
ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te
whakahe  i tenei Ture Mauri, kua whakatuturutia  nei e
Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa
tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere
noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o
 tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o te rohe o te
 Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei
 taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE
 WANANGA,  kia tere  to tuku, kia  TE  WANANGA,  hei
 matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki.
   Ko tenei panui mo tuku tonu i nga Hatarei katoa o te
 marama, o te tau 1878, heoi ua te Komiti katoa e noho
 nei i te Hauke.
             Na  Te Harawira te Tatere,
             Na Te Kopiha te Takou,
             Na  Hemi te Hukui,
            Na Te Waaka  Rewharewha,
             Na  Matene Waewae,
             Na  Renata Tamakihikurangi,
              Na Raniera  te Iho,
              Na Kopata te Hoa,
             Na Kiingi Tohunga,
              Ko Maika  te kai tuhi.

 Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake
   Poukawa, that it shall not be Drained after my
  Death.

   The following is a law made by me, by Te Hapuku, which
 shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which
 have rot passed through the Native Lands  Court, and this
 law shall be a law to all future generations.
   Friend, the Editor of TE WANANGA,   publish this, my
 notice, to all the world, and let it go over all the world, so
 that all the tribes who live oa these islands may see it, that
 is. all the Maori and European people. Let it appear in the
 Maori and  English languages.
   Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not
 be touched or meddled with by European or Maori, nor shall
 anyone  dig or make a drain, by which the water shall escape
 (from the lake), and thereby cause the lake to dry up.  I
 will not be right or just if any person whatever assume any
 right or authority over my lands. I have a name ; I have
 authority over all the lands which I own, and this portion I
 now  hold is very small—it is Te Hauke  only—so  that this
 portion shall be left as it was ia days gone by, according to
 Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves-
tigation by the Native Lands Court be made or held for this }
 land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held
  according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall
  take effect ou it, as such law was the law of my ancestors for 
  ages past and even down to the days iu which I, Te Hapuku,
  have lived.
    Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G.
  Grey, that he may  approve of this, my Maori law. But I
  have power over my own lands. Let this notice be published
  each Saturday of the months of all the year 1878.
    This is the word of the meeting of old chiefs in support of
  the words of Te  Hapuku, and  it is true that we heard his
  words that not any  European  should meddle with or cut
  drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape,
  and thereby drain that lake. And the reasons for his words
  are these : This land has not been passed through the Native
  Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it,
  and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole
  




PANUI  KI TE IWI NUI KATOA.


 HE   mea atu tenei na maua na TEREINA, rana ko KAHI-
 TANA, kua tu ta mau Toa Hoko Kakahu i Nepia, i
 tawahi ake o te Paparakauta hou i Hehitinga Tiriti, a he
 mano  tini a maua Potae. Kaone, Tokena, Tarautete, Wekete
 Hooro. Aikiha, me nga kakahu katoa e kakahuria ana e te
 taane te wahine, e te tamariki. He kai tuitui kakahu ano
 ta matou, a ki te pai te kai hoko me tuitui ona kakahu e
 matou  kia aro pai ai te ahua mau o te kahu ki te tangata
 mona te kakahu.
 06             NA TE REINA RAUA. KO KAHITANA.

————————PANUITANGA
 KI    te Etita o Te WANANGA, e ta tena koe, heoi te mihi.
         E ta. utaina atu e koe aku kapu ki runga ki to tatou
 waka kia TE WANANGA, ki nga reo e rua, Maori, Pakeha, hei
 titiro iho mana ma o tatou, ki te korero o tena panui, he mea
 naku kia kauaka te tangata Maori Pakeha e pokanoa ki te
 pakaru i te taiepa o Kakewahine Nama 2, wahi o Te Ante i te
 keeti ranei, i nga wahi katoa ranei o taua piihi pakaru ai
 tetahi, kauaka tetahi tangata e haere ma taua piihi to haere
 ai i tana terei wahie, kaata ranei o nga wahie o etahi piihi
 atu. me haere tonu  nga  wahie o ia piihi, o ia piihi, ma tona
 piihi, ma tona piihi, ki te pokanoa te tangata Maori Pakeha
 ki te pakara i enei tare, e mau nei i roto i tenei panui, ka utu
 ia ki te 50 pauna, ki te kore, ka tae atu ia ki te whare kino,
 ko nga kai-tiaki o taua whenua hei titiro mo te mahi a taua
 tu tangata, ko Te Otene Pomare, ko Tamati Maere, ko Ihaia,
 ko aua tangata kia kaha, ahakoa ko nga tangata o roto o taua
 whenua ka haere atu ki taua whenua, ka pono atu e kii ana te '
 keeti, me ata haere atu ki te tangata i a ia te kii o te keeti,
 ko nga tangata tena e tika ana ki te haere ki reira, ka mutu
 i konei.
                            MAATA HEIPORA.
   Porangahau, Oketopa 17, 1878.


               NOTICE.
 I  HEREBY  CAUTION  all PERSONS NOT to OPEN the
     GATE  leading on to the Kakewahine Block of Land
 situate ia Te Aute District. Also that not any person will be
 allowed to go on to  that land, or to take drays or carts for
 firewood ; any firewood taken from other Blocks must not be
 taken over Kakewahine Block of Land. Any one trespassing
 will be fined £50 or be sent to gaol. The men in charge of
 this land are Otene Romare, Tamati Maere, and Ihaia. Any
 one wishing to go on to this land must apply to them for the
  
                       MAATA HEIPORA.

16 568

▲back to top
                              TE WANANGA.
           PANUITANGA.

KA    tu te Purei Hoiho i te Pakipaki i te 24 o Tihema 1878.
      Taihoa ka panuitia nga tikanga o taua purei.
                                      H. TOMOANA.
  Nepia, 19 Oketopa, 1878.


TE REREWEI   O  NUI TIRENI.
NEPIA KI WAIPUKURAU.
HE     mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
       Kia Kaua ratou e purei Kaari,  a mahi purei
ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Kere-
wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te
Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
                           Na te MIRA,
  Nepia.                 Tumuaki tiaki Rerewei.






           PANUITANGA.

HE    panuitanga tenei na matou i te whakataunga a te kai-
        whakawa  ratou ko taua Komiti  mo tetahi hara i
whakawakia  ki Te Hauke i te 16 o nga ra o Oketopa, i te tau
1S78.  Ko te take o taua whakawa  mo  nga Tuna o Te
Rotoakiwa i mahia pokanoatia e  tetahi tangata i runga i te
ture rahui o taua Koto. E hara nei i te mea whakarite kia
mahia taua Koto, whakataua ana e taua whakawa ko Renata
Kawepo, Arihi te Nahu, Watene Hapuku,  Renata Pukututu
nga kai-tiaki mo taua Roto kei haere pokanoa tetahi tangata
ki taua Roto mahi ai, maua tangata e mau nei o ratou ingoa e
whakarite kia  mahia,  ka haere ai te katoa ki te mahi, ki te
whakahe  tetahi i muri iho o tenei whakaotinga, ka hinga te
ture ki a ia.
  RENATA   KAWEPO,        ARIHI  TE NAHU,
  TE WATENE    HAPUKU,     RENATA  PUKUTUTU.
  Te Hauke, Oketopa 23, 1878.                       112