Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 44. 02 November 1878 |
1 541 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 44. NEPIA, HATAREI, NOEMA 2,1878. PUKAPUKA 5. PANUITANGA. PANUITANGA. • KIA KITE! KIA KITE! I A RENETI MA KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI, A he tini noa atu aana Koti, Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko a RENETI MA Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito i Nepia, I TE HEKIPIA RORI. NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI KATOA. NGA ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i Nepia, ko Te Mane, ko Te Weneti, ko Te Paraire, o nga wiki katoa. NA TE RIIHI, 91 Roia, Nepia. Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa ! Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara- naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga katoa. HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa, ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo anu mahi. Naku na, TE RIIHI, 58 Roia i Nepia. HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI. KO te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi patina e rua hereni me te hikipene. NOTICE. SUBSCRIPTIONS to the WANANGA newspaper per year, Ł1 2s 6d, by post. Panuitanga ki nga iwi Maori katoa. HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA, kia mahia e ahau e Te Roia i Kihipone nga mahi ma te Maori, Maku e ata mahi pai, te mahi ana tukua mai ki au. 75
2 542 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUI KI TE AO KATOA. HE mea atu tenei ki nga iwi, ki nga tangata katoa ano hoki o te ao katoa, he tino korero tito, teka rawa, rawa atu nga kupu o te reta a "Te Arawa katoa i taia nei ki TE WANANGA Pukapuka 5 Nama 27, Rarangi 342, e korero nei mo Te Mea ratou ko ona whanaunga. Nuku atu i te toru tekau tau o matou i mohio ai, i kite ai i a Te Mea ratou katoa ko ona whanaunga, a i aua tau e toru-tekau kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kupu ranei o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua reta a "Te Arawa katoa," he tino teka, he tino kupu take kore rawa rawa atu, no te mea e mohio ana matou he uri tangata ratou a Te Mea ma i noho a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i nga ra katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i kiia mo ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He nui rawa atu to matou whakahe kia matou ano, me te pouri mo aua kupu teka, teka rawa atu a "Te Arawa," i taia pohehetia nei ki TE WANANGA. ETITA TE WANANGA. Oketopa 8, 1878. TE WANANGA Kotahi Putanga i te Wiki HATAREI, NOEMA 2, 1878. I NGA ra o mua, i tutu te iwi o Inia ki te Pakeha, & i tino whawhaitia aua iwi e te Pakeha, a no reira mai ra ano te ahua hopohopo a taua iwi ki te Pakeha, tena e pa te mate kai ki aua iwi, a he mea aami te kai e te Pakeha mo ratou, katahi ra ano aua iwi ka mea, ara te iwi pai te Pakeha, a no nga ra o Te Kuini o Ingarangi i kiia ai ko Kuini te Eparahi o Inia (ara Te Kingi) i mea ai aua iwi, he mea pai kia iwi kotahi ratou ki te Pakeha. A koia nei nga kupu a nga nupepa Maori a aua iwi, mo te kupu a Ruhia kia whawhai ki te Pakeka. I mea hoki a Kuini kia haere mai nga ope hoia a aua iwi Maori ki te taha o Ingarangi noho ai, kia tata ai ki te parekura kia Ruhia. He tini nga nupepa Maori a aua iwi; he nupepa na ratou ake ano, he penei me TE WANANGA e mahia nei e nga iwi Maori o nga motu nei mo te Maori ake. E ki ana te nupepa a " Te Kama Kawa" ko nga ra enei, e kitea ai te tika me te pai a nga iwi Maori o Inia, i te mea hoki i he tatou ki te Pakeha i era tau, a kua pai te Pakeha kia iwi kotahi tatou te iwi Maori o Inia kia ratou, a ki te mea ka mahi he te Ruhia kia Te Kuini, kia maia, kia toa te whawhai ia Ruhia kia riro ai te parekura ia Te Kuihi, kia hoki toa mai ai tatou ki o tatou whenua E mea ana te nupepa a " Te Uruahipa."" E ki ana matou, e kore te iwi kotahi o Inia e turi ki te kupu a Te Kuini, e nui te ope a te Ruhia, heoi ra, i te mea ka haere tahi o tatou iwi Maori i nga ope hoia Pakeha a Te Kuini ara o te Eparahi o Inia, e kore ano tatou e tino mate, ka putu ano he wahi na tatou. E ki ana te nupepa a " Te Akapaetamani" ki te nea ka kiia koutou e te iwi ope hoia Maori o Inia, e to tatou Eparahi e Te Kuini, kia haere ki te tutu ope whawhai, kia Ruhia, e pai ana, me haere te nano, ahakoa he haere ki Ingarangi, he haere ranei ki Ruhia whawhai ai, kaua e turi, kia maia, kia toa, ko te rongo tonu ki te kupu a Te Kuini te Eparahi > Inia, a mana ka mate katoa tatou te iwi Maori i te parekura, e mate ana mo to tatou Eparahi. E ki ana te nupepa " Te Amonaapapa." E ki ana o tatou maatua, me to tatou atua kia kaua tatou e haere ki te whenua tangata ke, otira, kaua te poroporoaki a te atua o Inia, me te kupu a o tatou maatua e kiia i enei ra, ki te mea ka kiia a Te Kuini, te Eparahi o Inia kia haere nga ope Maori o Inia ki Ruhia, ki te whawhai i Ruhia me haere tatou, ahakoa kiia e te atua o Inia, kia kaua tatou e haere, ko te kupu tono a Te Kuini kei runga ake i te kupu a taua atua o tatou, kia maia, kia toa, mana ka mate atu he iwi ke, na Te Kuini te mana kia ora. E ki ana te nupepa "Te Tapapahono." E pouri ana etahi o o tatou ope hoia Maori, no te mea, ko etahi ope kua tonoa e Kuini kia haere ki Ruhia whawhai ai, a ko aua ope e pouri nei, kahore ano he kupu tono a Kuini ia ratou, e mea ana aua ope Maori kia haere ano hoki ratou ki te whawhai ia Ruhia. He nui te hari o te iwi Maori o Inia no te mea e kii ana Te Kuini kia haere tahi o tatou ope Maori i nga ope hoia Pakeha a Te Kuini, he mea hoki na te Maori o Inia, kua iwi kotahi tatou kia Te Kuini, a ki te mea ka mate a Ruhia i a Te Kuini, penei ka rangona te ingoa toa o te ope Maori a Te Kuini o Inia, a ka kiia tatou he Pakeha motu- hake na Te Kuini o Ingarangi. 7 E ki ana te nupepa a " Te Karanatauwanaka." He nui te hari o te ope hoia Maori, no te mea kua puta te kupu a Te Kuini kia haere te ope hoia o Inia ki Ruhia, ki te patu i te Ruhia, a no te mea na Kuini te kupu kua oho te ao katoa o Inia, a ka koa te ope Maori ki te kupu a Kuini, no te mea ko nga he a tatou kia Te Kuini i mua, kua kore era he e maharatia e Te Kuini, a kua mea aia hei tamariki pu ake tatou mona, a ka haere tatou ki te whawhai i nga hoa riri kia Te Kuini. E ki ana te nupepa a " Te Rakapata." E ki ana tatou, kua mohio mai a Ruhia ki to tatou piri kia Te Kuini, e hara i te kupu kau, a e kore te ope Pakeha a Kuini e haere kau, no te mea ma te ope Maori o Inia e tautoko a e Haumi te ope hoia Pakeha, a ki te mea ka turia te riri a Ruhia ki a Te Kuini, ma tatou e patu te Ruhia, kia kore ai e he te mana a Te Kuini. E ki ana te nupepa a " Te Kamapatapahika He mea tika te mahi a nga ope hoia Maori o Inia kia whawhai ratou ki te Ruhia, ko te Ruhia e
3 543 |
▲back to top |
TE WANANGA. whakahe ana ki to tatou Kuini, a he nui nga ora, 1 nga pai nga noho kai nui o Inia ia Te Kuini, a ko tenei kua iwi kotahi tatou kia Te Kuini, a kua tino whakaae tatou, he Ture tika, he Ture pai, he Ture ora nga Ture o Te Kuini mo tatou katoa, kia maia, kia toa, kia ora ai te mana o to tatou Kuini o Inia. TE WANANGA Published every Saturday. SATURDAY, NOVEMBER 2, 1878. THE opinion of the Native races on the use of the Indian troops as a contingent to the Bri- tish forces in Europe is a matter of great interest, and on that ground a few have been compiled, as below, by the correspondent of the "Times" at Calcutta:- - The " Kham Kwas Alar" says;— The time has arrived for the Native troops to acquire great dis- tinction. In order that the stain attaining their fame since 1857 may now be removed, Government will begin to place confidence in them. If war break out, they have to fight a civilized, disciplined army. If is to be hoped that nothing will be left undone to win renown, and that they will soon re- turn triumphant to India." 2 The " Urdu Akhbar" says:—" There is no doubt that the subjects of her Majesty, in whatever part of her dominion they live, arc inspired with enthusiasm by this intelligence. It will be no dif- ficult task for our armies to acquire victory over the Russians now. It is the duty of all her Majesty's subjects to pray for the success of the English arms." The "Akhbar e Jammani" says :—" Brave soldiers of the Indian Army, it is ordered by the Empress of India you should go to Malta! If the "enemy wish to fight, fight bravely, and destroy their whole army. Your ambition will be put to the test. Cheerfully obey the order of the Empress of India." The "Almora Akhab" says:—"The Hindoo religion strictly forbids a sea voyage, and an orthodox Hindoo will prefer death to crossing the sea; but at the present state of affairs it is just the reverse of this. Those Native soldiers who have not been sent to the Mediterranean with the Indian Contingent are uneasy at heart, and are anxiously awaiting the day when they will receive orders. For the sake of the Government they are willing to act in opposi- tion to the dictates of their religion, because they love the English Government." The " Safiri Pudhone" says :—" Those regiments which have not yet received orders for foreign ser- vice are much grieved. The soldiers who were left behind on account of illness are very anxious. In filling up vacancies in the regiments, where one was required four volunteered. It is a source of delight to. us that the Government has sent Native I troops on an expedition to Europe, and afforded them an opportunity of exhibiting their bravery. This is the cause of an increase of confidence and loyalty on the part of the Native troops. If suc- cess attends their arms they will win a good name and share the fame of victory with the English i The "Kamatau Wardecha" says :—" This wise resolution of the Government to send the Native regiments on active service out of India will inspire every Native, especially every Native soldier, with joy and with feelings of gratitude for the proof it has afforded of the generous confidence placed in the loyalty of the Natives and the Native army Native soldiers will now have an opportu- nity of fighting against disciplined armies in civilised Europe and of achieving a name. We have great pleasure in recording the enthusiasm evinced by the Native troops on being selected for service in Europe.' The "Rast Gofcar" says:—" This force has convinced Russia of two facts—one, that England has termed a firm resolution to oppose her; the other, that in the event of war England will not light single-handed, but will be assisted by her great dependency, India, which has already despatched in a short time a portion of her army, and which can supply a very large force. Great surprise has been felt that Mr. Fawcett, distin- guished as a well-wisher of India, has joined the Opposition on this matter." The " Grambarta Prakashika" says :—" It is but right that India should in this way repay the great benefits received. The Hindoos now have disre- garded caste, which they used to guard more jealously than their lives. What stronger proof can be given of their loyalty ? There will now be no longer any distrust. Proof is given of their satis- faction with English rule."
4 544 |
▲back to top |
TE WANANGA WAIMATE I TARANAKI. Koia nei nga kupu a tetahi kai tuhituhi ki te nu- pepa i Whanganui mo nga mahi i Taranaki. E kiia ana he nui nga Maori e haere ana ki te hui i lrari- haka, a e haere ana ano hoki a Rewi ko reira, a e mau tonu aua te mahi a nga kai ruuri i te whenua i te Waimate, a he pai kau te maui a te Maori, He mea hoki, e hoatu kai ana nga Maori o reira ki nga kai ruuri. E kiia ana, ki te mea ka mahia te rerewe kia haere atu ki Oeo, penei ka haere tonu taua rerewe ki Opunake, ka nui noa atu te pai o te awa o tu ai nga tima nui i reira. E ki ana taua Pakeha, ko te taone mo reira, me tapa te ingoa ko Wotemeki i te ingoa o te Pakeha toa i mate ki reira.
5 545 |
▲back to top |
TE WANANGA. NGA MIHINARE I KOHURUTIA E NGA IWI MAORI O PAPUA, He kupu tawai na tetahi Pakeha ki te Pihopa, i kii be iwi mea tonu te Maori i te tangata Minita hei kai ma ratou, a ahakoa he kupu horihori taua kupu, ko te tino o te tito ko te kupu i kiia e nga Nupepa o Tawahi, na nga Maori o enei motu i patu nga Minita toko-ono i enei ra, a na Te Pokera i kii, he teka taua kupu, kahore hoki he he a te Maori i enei ra ki nga Minita. Ano ka tae mui taua rongo patu Minita a te Maori " ki te Paremata, he mea umere e nga mema ki. te kata, he mohio hoki no ratou, ko taua kupu patu Minita, no nga motu o Papaa, a he pono, kua mate i aua iwi nga Minita te putu i reira, otira i he ano aua iwi i nga hoa o aua Minita i mate, kua tae te kupu a te Kawanatanga ki Tawahi, he mea atu, kei te noho pai nga iwi Maori o enei motu, a na nga iwi o nga motu ke noa atu i patu aua Minita. TE RA E WHITI NEI. He nui noa atu te rapurapu a nga tino Pakeha mohio o te aokatoa nei ki nga tikanga o te Ra e whiti nei. He uiui na ratou, he aha te Ra? be whe- nua penei ranei me te ao nei he aha ranei? Heoi, he mea naahi e ratou ki to Karaihe koata hei titiro, a e kitea ata ana te ahua o te ra e aua karaihe koata, a e mea ana aua kaiaka mohio, e hara te ra i te whenua, e hara i te oneone, e hara i te kapura, engari kua kite atu ratou, he penei me te riro, me te kapa nga mea o te ra e kanapa mai ana kia tatou, a e kiia ana e tora te kau ahua ke o aua rino i te ra, heoi he iti nga rino o te ao nei, he iti nga kapa nga mea pakeke, tena ko- te ra, he riro anake, e hara in i te rino penei me te rino toki nei anake, he tini nga mea ke o te ra. E ki ana aua Pakeha, ma a tatou wi e tino rapu e kitea ai nga mea o te ra, i te moa hoki.katahi nei nga karaihe koata ka oti hei titiro atu ki te ra, e kitea ai ona mea.
6 546 |
▲back to top |
TE WANANGA. HIROKI. Poneke Oketopa 23. Kua tae te kupu a Te Whiti ki Taranaki, e kii ana, kua tae a Hiroki ki Parihaka. He kupu na Te Whiti kia Te H iana, e mea ana kua tae a Hiroki ki Parihaka a kua ta a Hiroki i te pu u te kai aaru i aia, kei te Kopu te wahi i tu ai. E tono aua a Te Whiti kia haere a Te Hiana ki Parihaka kia korero rana. E kiia ana te wahi i tu ai a Hiroki te pupuhi, ko Kau- pokonui. No te 7 o Oketopa nei aia i tu ai. HIROKI. WELLINGTON, October 23. Te Whiti has sent word to New Plymouth that Hiroki had arrived at Parihaka. In accordance with his promise to the Native Minister, Te Whiti tele- graphed to Mr. Sheehan, stating that Hiroki had arrived at Parihaka severely wounded in the stomach, where he had been hit by a bullet, which passed through his body and came out at his back. Several bullets had also passed through his clothes. Te Whiti asked Mr. Sheen an to go to Parihaka to see about the matter. The place where Hiroki was wounded was Kaupokonui, where the search party nearly caught him, and as he fled fired on him. This was on the 7th instant. NGA NUPEPA O ENEI MOTU KATOA. E kiia ana. e waru tekau ma rima nupepa o enei motu, a e toru tekau ma rua o aua nupepa he mea taa i ia ra, i ia ra. E rua tekau ma rua, e toru putanga i te wiki, a e rua tekau ma wha, he kotahi taanga i te wiki. He nui noa atu nga nupepa o enei motu, i te nupepa o era atu wahi o tawahi o nga motu nei. NEW ZEALAND NEWSPAPERS. There are eighty-five newspapers published in New Zealand, thirty-two of which are dailies, twenty- two tri-weeklies, and twenty-four weeklies. There are more newspapers in New Zealand than any of the Australian Colonies. NGA NUPEPA O NGA WAHI TATA KI ENEI MOTU. Nga Nupepa o Wikitoria, 151, o Nui Hautu Wera, 118, o Hauta Atareria 39, o Tahimenia 12, o Weta Atereria 3, o Kuinirana 48, o Nui Tireni 96, o Poro- nihia 6, o Nui Karatonia 3, huihui katoa 476, a i Merepana, 96. NEWSPAPERS IN THE COLONIES. As a proof of the rapid strides made in the literary world by the colonies, it is worthy of note that there are published in Victoria 151 journals ; iu New South Wales, 118; South Australia, 39; Tasmania, 12; Western Australia, 3 ; Queensland, 48 ; New Zea- land, 96; Polynesia, 6; and New . Caledonia, 3 ; making a total of 476. In Melbourne alone there are 96. UTU MO TE TAA PUKAPUKA A TE KAWANATANGA. E kiia ana, ko te utu e utu ai te Kawanatanga o Poihakena mo te tau, o ana korero o a te Kawanatanga e taa ai, e tae ana ki te wha tekau mano paana moni i te tau. COST OF GOVERNMENT PRINTING. The Government printing office of New South Wales does not cost the country much less than 40,000 a year—a good sum for a young colony to pay for its printing and bookbinding. TE PEEKE TIAKI MONI O KARAHIKO. Kua tae mai te rongo korero o tawahi, e kii ana, kua kore he moni o te Peeke o Karahiko, ara kua he te mahi o taua Peeke, a kua maumau kau nga moni o te iwi i kawe ai ki reira tiaki ai, a he kotahi miriona pauna kua ngaro noaiho. BANK OF GLASGOW. We learn by a cablegram received the other day that the Bank of Glasgow has failed, the liabilities being £1,000,000. HE IKA NO KARAPONIA. E kiia ana, kua tae mai nga ika o Karaponia, e kiia nei, he tarau ta (e penei ana me te kokopu wai Maori a te Maori), a kua tukua aua ika ki tetahi o. nga roto i Waikato. CALIFORNIA TROUT. The Acclimatisation Society have liberated 500 Californian trout in a lake at Waikato. HE IKA MOANA I KITEA KI TE KAWAU I AKARANA. E kiia ana, na nga kai-mahi a Kawana Kerei î kite te ika moana i te Kawau, kua mate taua ika i te wa i kitea ai, e 254 pauna toimaha o taua ika, e toru puta te roa, e toru putu te whanui. He ika taua ika e kiia nei, he tatara, e te Pakeha.
7 547 |
▲back to top |
TE W ANANGA. HE KAIPUKE I TAHURI KI OTAKI. Koia nei nga kupu o te nupepa a te Te Poohi mo te kaipuke i tahuri ki Otaki. No te 9 o te ahiahi i paea ai taua kaipuke i te Turei. Ano ka paea, ka kiia nga kuaha o te kaipuke kia paia, kia kore ai te ope eke i taua kai- puke e eke ake ki runga kei riro i te aio o te moana. A he wehi na nga tini Pakeha eke i taua kaipuke, i wahia ake ai aua kuaha e ratou a eke ake ana ratou ki runga, ano ka kite te Kapene kua puta ake ana tini Pakeha ki runga, ka ki aia kia kaua nga poti e rahua e ratou kei pakaru. A no te aonga ake o te ra i te Weneti, ka tukua tetahi poti ki te wai, a hoe ana taua poti ki uta, he rapu ora mo te iwi i te kaipuke, a kihai te iwi i eke i te poti i mahara ki etahi o ratou i te kaipuke, otira na te maia o te tangata whenua i mahi nui i ora ai nga Pakeha o te kai- puke, i te mea, ko te Pakeha tautawhito o Otaki ko Tia- kina i eke ki te poti hei kai urunga i te poti, ako nga Pakeha, ko te Mokena Kakiki, ko te Arihau Peka, ko nga awhekaihe, ko Hemana raua ko Maaka, na enei tangata tokorima i mahi te poti weera o taua kaipuke i hoki ai taua poti ki te kaipuke tahuri ra. Ano ka tae te poti ra ki te kaipuke, ka pokia taua poti e te Pakeha, a ka mea atu to Kapene kia kaua te taane e eke, ko te wahine ratou ko te tamariki me uta ki mua, kia poto era ki uta ka eke ai te taane, a ka tu te Kapene me taria pu, ka mea, ki te mea ka tohe te taane ki te eke i te poti ka puhia eia taua tu tangata, ko te wahine me te tamariki kia eke wawe. A herea ana te taura ki te poti, a ki te kaipuke ano hoki, a ka hoki ano te poti ra ki uta, a ka eke te wahine me te tamariki, a ka tata te poti ki uta, e tu mai ana te tangata Maori me te awhekaihe i te takutai, a na era i rere ki te wai i uta aua tini ki uta, a he mea pikau e aua Maori me aua awhekaihe ana wahine me aua tamariki ki uta. He nui rawa atu te maia a ana iwi. A kotahi te kau ma rua hokinga o taua poti i te mahi a aua Pakeha
8 548 |
▲back to top |
TE WANANGA PAREMATA. WHARE ARIKI. Te Kohere : He korero ano taku mo te Pira Pooti a te iwi, e ki nui ana te iwi Maori o toku takiwa, ko te hunga whai Karauna Karaati, me pooti rawa ano ratou mo nga mema Pakeha, otira ki te mea ka kiia kia rua tekau mema Maori ki te Paremata ia Karaitiana ma, penei e kore te kupu pooti a te Maori mo te Pakeha e tohea, me tana te tono mo aua 20 mema Maori, a ki te kore tera e whakaae- tia ka tohe tonu ahau kia pooti te Maori whai Karauna Karaati mo nga mema Pakeha, he mea hoki, na te iwi Maori o toku takiwa kia pooti ratou. Heoi ano aku kupu, ka pooti ahau mo te kupu a te Kawanatanga.
9 549 |
▲back to top |
TE WANANGA. Ki TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe, mahau e ata ata tenei korero ki runga ki to tatou WANANGA, hei titiro ma nga iwi e rua, ma te iti, ma te rahi, i te takiwa i haere mai ai a Kapene Hopihona ki Niu Tireni, i te tau 1839, i tukua paitia mai e te Runanga N ui o Ingarangi i korero, paitia mai e te Runanga o Kuini. Haere pai ana mai Kapene Hopihona, kaore he kino i pa ki a ia, tae noatia tona matenga. Ka tu ano he Kawana, tona ingoa ko Kapene Pitiroia, i te tau 1844. He Kawana pai noa atu ki nga tangata Maori o Niu Tireni, pera tonu te aroha o Kawana Pitiroia. me to i Kawana Hopihona i taua tau ano, ka tae mai he Pakeha tona ingoa ko Wairaweke te ingoa, i haere mai ki te hoko wherua ki Otakou, i te takiwa e ora ana a Tuhawaiki. Na. i marama taua hoko whenua a Wairaweke ki Otakou i te tau 1844. Ko te tau tena i utua ai e Wairaweke, Otakou, ka hoki atu a Wairaweke ki Whakatu, ka mate ki Wairau. He whenua te take, tae noa ki te takiwa i tae mai ai a Kawana Kerei. Ko te tau i mate ai a Wairaweke 1845. Katahi ano a Ta Hori Kerei ka haere kia kite i a, Ngatitoa, ara i a Kawiri Puaha ma. Katahi ano a Ta Hori Kerei, nga ki atu kiu Rawiri i Puaha kia hoatu a Wairau hei utu mo nga toto o Wairaweke. whakaae tonutia e Rawiri Puaha, katahi a Rawiri ka ki atu kia Kawana Kerei kia hoatu kia ia a Kaiapoi hei utu mo nga toto o Te Pehi, whakaaetia ana e Ta Hori Kerei, na riro ana i a Ngatitoa nga utu o Kaiapoi. Koia tenei te he o Te Wai- i pounamu, kua utua ki te toto tangata. Muri iho i te tau ka tae mai a Te Keepa Komihana i te tau 1848, i haere mai ki te hoko whenua, ki te whakaoti i ta mutunga o te hoko a Wairaweke, ka tuhonoa e Te Keepa Komihana. I whakaaria i te mutunga o te hoko a Wairaweke. Tika tonu mai i Whakaari, ka mau ana ko Maungatere, ko te wahi tena i utua e te Kawanatanga, ko te tua-whenua kihai i riro i te Kawana- tanga, muri atu i a Te Keepa Komihana : i taua tau ano 1848 ka tae mai a Matara Komihana ki te whakaaoti i te hoko a Te Keepa, he tangata marama a Matara, i taua takiwa i marama tetahi taha, i tua-pouri tetahi taha, kia rongo mai koutou nga tangata katoa ki te ritenga o te tohe a te Kawana- tanga e tohe nei ki Te Waipounamu, to nga Teihana whangai hipi kia puta te riihi kia ratou ki te Kawanatanga, me nga whenua mahinga koura kia puta ano nga riihi kia ratou ki te Kawanatanga. No kona i ki ai te Kawanatanga, kaua hei whakaatutia ki nga Maori te ritenga o Te Waipounamu, kei mohio nga Maori kei te takoto topu ano te whenua, kei puta hoki tetahi wahi o te riihi o te whenua ki nga Maori. Wha- karongo mai e nga tangata katoa mehemea no Ingarangi ano nga oneone, utaina mai ai ki runga ki to kaipuke, tae mai ai ki konei, whakatokia ai ki te moana tipu ai hei whenua, katahi ano te Pakeha ka ki no ratou te whenua, katahi ano
10 550 |
▲back to top |
TE WANANGA PANUITANGA. HE panuitanga tenei na matou i te whakataunga a te kai- - whakawa ratou ko taua Komiti mo tetahi hara i whakawakia ki Te Hauke i te 16 o nga ra o Oketopa, i te tau 1878. Ko te take o taua whakawa mo nga Tuna o Te Rotoakiwa i mahia pokanoatia e tetahi tangata i runga i te ture rahui o taua Roto. E hara nei i te mea whakarite kia mahia taua Roto, whakataua ana e taua whakawa ko Renata Kawepo, Arihi te Nahu, Watene Hapuku, Renata Pukututu nga kai-tiaki mo taua Roto kei haere pokanoa tetahi tangata ki taua Roto mahi ai, maua tangata e mau nei o ratou ingoa e whakarite kia mahia, ka haere ai te katoa ki te mahi, ki te whakahe tetahi i muri iho o tenei whakaotinga ka hinga te ture ki a ia. RENATA KAWEPO, ARIHI TE NAHU, TE WATENE HAPUKU. . RENATA PUKUTUTU. Te Hauke, Oketopa 23, 1878 112 PANUITANGA. KI te Etita o Te WANANGA; e ta tena koe, heoi te mihi. E ta utaina atu e koe aku Kupu ki runga ki to tatou, waka kia TE WANANGA, ki nga reo e rua, "Maori," Pakeha, hei titiro iho mana ma o tatou; ki te korero o tena panui, he mea naku kia kauaka te tangata Maori Pakeha e pokanoa ki te pakaru i te taiepa o Kakewahine Nama 2, wahi o Te Aute i te keeti ranei, i nga wahi katoa ranei o nga wahie o etahi piihi atu, me haere tonu nga wahie o ia piihi, o ia piihi, ma tona piihi, ma tona piihi, ki te pokanoa te tangata Maori Pakeha ki te pakaru i enei ture, e mau nei i roto i tenei panui, ka utu ia ki te 50 pauna, ki te kore, ka tae atu ia ki te whare kino, ko nga kai-tiaki o taua whenua hei titiro mo te mahi a taua tu tangata, ko Te Otene Pomare, ko Tamati Maere, ko Ihaia, ko aua tangata kia kaha, ahakoa ko nga tangata o roto o taua whenua ka haere atu ki taua whenua, ka pono atu e kii ana te keeti, me ata haere atu ki te tangata ia ia te kii o te keeti ko nga tangata tena e tika ana ki te haere ki reira, ka mutu i konei. MAATA HEIPORA Porangahau, Oketopa 17, 1878.
11 551 |
▲back to top |
TE WANANGA; HE PANUITANGA. KOTAHI hoiho kai ahau e tu ana, i mau i ahau ki te Totara, i te takiwa o Horohoro, o Tumunui, o Waikato awa, o Rotorua, i roto i nga hoiho puihi. He whero pumangu, he tiwha nui kai te rae, he ma kai te matamata o te ihu, e toru waewae ma, he raho-poka, he hoiho ahua nui. he parani ranei kai te papa-katau, he mate ranei, kihai i marama. Ko taku kupu tenei, me tere to tiki mai i to hoiho, ana kite koe i te panui i roto i Te WANANGA, ahakoa Pakeha, Maori ranei. Ka timata i te 28 o Oketopa nei, he taima tatari tena naku i a koe e te ariki o taua hoiho, ki te tae mai koe ki te tiki mai, a ki te homai hoki i taku moni i riro i te uta o te panuitanga, tae noa ki te 28 o Tihema. Ka mutu, ara, e rua marama i whakaritea e au mo to haere mai i raro, i runga ranei o te motu nei ki te tiki mai i to hoiho. Ka timata i te 29, o Tihema, tae noa ki te tau 1879, kua kore to arikitanga ki taua hoiho, ka maketetia taua hoiho i tena taima, kai te tiakina paitia e au taua hoiho i tenei ra i te 7 o Oketopa, tae noa ki te 28 o Tihema, heoi ano. NA NGAMARE HAKARIA. Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake Poukawa, that it shall not be Drained after my Death. The following is a law made by me, by Te Hapuku, which shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which have rot passed through the Native Lands Court, and this law shall be a law to all future generations. Friend, the Editor of TE WANANGA, publish this, ray notice, to all the world, and let it go over all the world, so that all the tribes who live on these islands may see it, that is all the Maori and European people. Let it appear in the Maori and English languages. Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not be.touched or meddled with by European or Maori, nor shall anyone dig or make a drain by which the water shall escape (from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I will not be right or just if any person whatever assume any right or authority over my lands. I have a name ; I have authority over all the lands which I own, and this portion I now hold, is very small—it is Te Hauke only—so that this portion shall be left as it was in days gone by, according to Maori customs and rights. And lot no Crown grant, no inves- tigation by the Native Lands Court be made or held for this land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall take effect on it, as such law was the law of my ancestors for ages past and even down to the days in which I, Te Hapuku, have lived. Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G. Grey, that he may approve of this my Maori law. But I have power over my own lands. Let this notice be published each Saturday of the months of all the year. 1878. This is the word of the meeting of old chiefs in support of the words of Te Hapuku, and it is true that we heard his words that not any European should meddle with or cut drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape, and thereby drain that lake. And the reasons for his words are these : This land has not been passed through the Native Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it, and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the Native Mana of this land, and such right to this land has been that by which this laud has been held from the grand- fathers who held it in ages past, and even down to us the off- spring of those ancient owners. Let not any. person assume any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi kurangi has made this law steadfast on 'Te Hauke, as it is land at Te-Hauke, which is held by Maori custom, and it includes
12 552 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA. RARAKA. RAUA KO PARAHI, KAI HOKO RINO, (Na Pairani i Mua). KUA TAE MAI I INGARANGI— 39 Pu tupara 30 Hakimana 14 Tupara puru, puru atu i te kake 3 Hakimana puru atu i te kake 20 Ponaka paura pupuhi manu 2 Tana Hota. He Paraihe Paura, he Paraihi Hota, he Okaoka Pu, he Okaoka Horoi Pu, he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuka Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini mea atu mo te Pu. He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te utu. HE PANUITANGA, KI NGA tangata Maori, Pakeha hoki, ki te mea he hoiho uha ta te tangata Maori, Pakeha ranei, e hiahia ana ki te kawe kia NANAIA i Kaikoura, ki te mea ka tuku whakaatu mai taua tangata nana taua uha ki au, ka riro maku e tiki atu i te kaainga i tu ai taua uha e kawe ki Kaikoura, a ka mutu te eke a te Tariana, ka tukua atu ano e au ha whakaatu ki te tangata nana taua uha, kia haere mai ki te tiki mai, ki te kore e tere mai, ka haria mai e au ki te Pakipaki nei tu ai aua uha, ma ratou e tiki mai ki konei, kaore he utu mo te Patiki, ki te mea ka hiahia te tangata ki te ui ki te momo o taua Tariana, me haere mai ki a matou ui ai otiia, tera ano e whakaatutia ki Te WANANGA a muri ake nei. NA TE POHUKA HAPUKU. Pakipaki, Oketopa 18, 1878. NOTICE. THOSE who wish to take their MARES to the Entire Horse NANAIA at Kaikoura, by sending word to me to Te Paki Paki, I will go for them and take them to Kaikoura, and I will inform such owner when he may take his mare away, or I will bring them to Paki Paki and put them into my paddock there. Information in respect to Fees given by me at Paki Paki. POHUKA. HE PANUITANGA. HE panui tenei mo taku hoiho i ngaro ki Porangahau, ko taua hoiho he kohinahina, he raho-poka, he ahua kopangopango nga huruhuru o te kaki, me te waero, ko te parani kai te papa-maui, ko te parani he ika hapuku, ko taua hoiho na Ekengarangi Hapuku, i riro mai i a Piha raua ko Wiremu. Ki te kitea taua hoiho, me tiki atu Ekengarangi, me mau mai ki a ia tiaki ai. NA WI MATUA Whangaehu, Oketopa 25, 1878. NOTICE. LOST from Porangahau,-a Dark-Grey GELDING, dark mane and tail, branded on the near side with the figure of a codfish. Any information of such will be thank- fully received by Ekengarangi at Hauke. WI MATUA October 25, 1878 NOTICE. TO SELL the Land known as Kohinurakau, at £8 per. -acre. Apply to us at Pakipaki. RAWENATA PENI TIPUNA. Pakipaki, October 12, 1878, 103 TE HOIHO TINO MOMO REIHI, KO TERENGA Ko te tepara a Hori Karati a Terenga tu ai, hei wahi e kawea atu ai nga uha ki a ia. , E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia, a ko Piipi te whaea. He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana uri. A i a ia te wiini o te whakakite hoiho i Haku Pei, a he hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Reri Rihipeti te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona uri. Ka tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he aua uha. Me mau atu nga uha ana oti te eke e Terenga, a me utu i aua ra, a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e rua hereni me te hikipene|mo te wiki. Nga utu, £5. 5. O. mo te uha kotahi. Ma te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga be korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi. Ko nga uha kihai i hapu i tena tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau NA HORI KARATI. Hawheraka. He mea pai ano, me utu ki te ooti te utu mo te uha. 97 TE REREWEI O NUI TIRENI. NEPIA KI WAIPUKURAU HE mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori, Kia Kaua ratou e purei Kaari, a mahi purei ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere- wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31. Na te MIRA, Nepia. Tumuaki tiaki Rerewei. Nei taua ture—" 31. Ki te mea ka kitea tetahi tangata i runga i tetahi o nga kareti, i te teihana ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi kaari, ara ki te " hipi" rae era atu tu takaro, ki te mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, kite mea ranei e whakararuraru ana ia i tetahi tangata haere o runga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia kia utu ia i te moni kaua e nukuake i te rima pauna ka pana hoki ia i taua kareti, taua teihana ranei."