Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 42. 19 October 1878


Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 42. 19 October 1878

1 513

▲back to top
TE   WANANGA.
       HE PANUITANGA   TENA  KIA KITE KOUTOU.
             "TIHE     MAURI-ORA."
  NAMA  42.               NEPIA,  HATAREI,   OKETOPA    19,1878.            PUKAPUKA 5.
PANUITANGA.         PANUITANGA.


      KIA      KITE!            KIA       KITE!           
I  A  RENETI      MA,
 KUA HOKI  MAI A RENETI  KI NEPIA NEI,
   
               A  he tini noa atu aana

Koti, Tarautete,   Wekete,
    Potae, Kiapa

     Kaone, Paraikete, Raka,
     Me  nga tini mea katoa e paingia e te Maori.



        HAERE   MAI  KIA  KITE
                I te whare Hoko a
RENETI                MA.,
    Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito

                      i Nepia,
         1  TE  HEKIPIA   RORI.
                                              62
NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI
                KATOA.

NGA     ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i
      Nepia, ko Te  Mane, ko  Te Weneti, ko  Te
Paraire, o nga wiki katoa.
                     NA TE RIIHI,
91                                 Roia, Nepia.


Panuitanga ki  nga iwi katoa! katoa !
 Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara-
   naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
                 katoa.

 HE    mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea
       kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa,
ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua
ranei, ki te mokete whenua   ranei, ki etahi tikanga
ranei e pa  ana ki te whenua. Maatua  haere mai
koutou  ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau
e puta ai mo auu mahi. Naku na,
                        TE RIIHI,
   58                            Roia i Nepia.


HE  PANUITANGA    KI TE IWI MAORI.
 KO    te utu mo te WANANGA  i te tau, kotahi pauna
       e rua hereni me te hikipene.


              NOTICE.
 SUBSCRIPTIONS    to the WANANGA  newspaper
     per year, Ł1 2s 6d, by post.


   Panuitanga ki nga iwi Maori katoa.
 HE    mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA., kia
       mahia  e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te
 Maori. Maku  e ata mahi pai, te mahi aua tukua mai ki au.
                                                  78

2 514

▲back to top
                      TE WANANGA.
                PANUITANGA.


  RARAKA RAUA KO PARAHI-
           KAI  HOKO  RINO,
         (Na Pairani i Mua).

KUA    TAE     MAI      I  INGARANGI—
      39 Pu tupara
      30 Hakimana
      14 Tupara puru, puru atu i te kake
       3 Hakimana  puru atu i te kake
      20 Pouaka paura pupuhi manu
       2 Tana Hota.
  He Paraihe Paura, he Paraihe Hota, he Okaoka  Pu, he
Okaoka Horoi Pu. he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu
Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku
Mata  Pu, he Whakapura mo  te Pu ana  purua, me nga tini
mea atu mo te Pu.
  He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te
Utu.                                                    73

   PANUI  KI TE AO  KATOA.
HE     mea atu tenei ki nga iwi ki nga tangata katoa ano hoki
       o te ao katoa, he tino korero tito, teka rawa, rawa atu
nga  kupu  o te reta a" Te Arawa katoa" i taia nei ki TE
WANANGA    Pukapuka 5, Nama 27, Rarangi 342, e korero nei
mo  Te Mea ratou ko ona Whanaunga. Nuku atu i te toru tekau
tau o matou i mohio ai, i kite ai ia Te Mea ratou katoa ko ona
Whanaunga,  a i aua tau e toru tekau.kahore kau he mahi ranei,
he tikanga ranei, he kupu ranei, o ratou katoa i he ranei, i
kino  ranei i aua tau tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua
kupu o taua reta a " Te Arawa katoa," he tino teka, he tino
kupu  take kore rawa rawa atu, no te mea, e mohio ana matou
he uri tangata ratou a Te Men ma i noho, a i mahi rangatira tonu
i nga tau katoa, i ngara katoa o ratou e noho nei i enei motu. A
kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i kiia
mo  ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He nui rawa atu to
matou  whakahe  kia matou  ano. me te pouri mo aua kupu
teka, teka rawa atu a "Te Arawa," i taia pohehetia nei ki TE
WANANGA.
                            ETITA TE WANANGA.
   Oketopa 8, 1878.


      Te  Wananga.
  Kotahi Putanga i te  Wiki.
          HATAREI,  OKETOPA   19, 1878.

 No TE  8 o nga ra o te marama nei i kii ai a Te
 Tauta (Te  Itani Tianara ) kia korerotia e te Pare-
 mata te Pira Whakawa mo nga  whenua hoko he
 a te Maori ki te Pakeha, a i mea aia, e mea ana te
 Kawanatanga,  ki te mea ka  kiia kia tu he Tiati
 hei whakawa mo   aua whenua, penei, ma  reira
 pea e oti tika ai aua he.  He  nui noa  atu nga
 korero a nga mema,   a kiia ana, taihoa ano e tino
 whakaoti taua Pira, a e ahua rite ana ano hoki
 nga tikanga o tetahi hui korero i kiia e etahi o nga
 Pakeha o Nepia  kia turia, hei pehi i te tikanga e
 kiia nei e Kawana Kerei ma kia pooti nga Maori mo
 nga mema   Pakeha ki  nga tikanga i kiia hetia
 mo  taua pira.  He  hui taua hui i Nepia, na
etahi anake i karanga taua hui, e hara i te iwi ake,
a he haere kau noaiho ta te tokomaha a te iwi ki
taua hui, hei ahuareka kau nao ana taringa. A i mea
nga Pakeha na ratou taua hui, e he ana te tono a
Kawana  Kerei ma, kia pooti te Maori mo te mema
Pakeha, otira he hori te kii na te iwi taua whakahe
kia Kawana  Kerei.
 HE  MAHI  RANGATIRA    NA  KAWANA    KEREI.
   E  ki ana te tahi nupepa o Poneke i mahi rangatira
 a Kawana  Kerei, ki nga iwi o te whenua i Wikitoria.
 He kawenga  mai na  te Kawanatanga o enei motu i
 nga hakari o nga ika e Tawahi, hei whakatupu ika
 i enei motu, ano ka tae aua hakari ika ki Wikitoria ka
 mea te Kawanatanga  o taua whenu", kia riro etahi o
 aua hakari ika ma  ratou, a he mea whakaae  e Te
 Makianaru, a na Kawana Kerei i tino whakamana te
 kupu a Te Makianaru.  Ano  ka ui  mai te Kawana-
 tanga o taua whenua o Wikitoria, ki te utu a ratou e
 utu ai ki te Kawanatanga o enei motu mo aua hakari
 ika, ka mea  atu a Kawana   Kerei, kati noa iho, nae
 waiho aua hakari ika hei oha ma te Kawanatanga o
 Nui  Tireni ki te Kawanatanga o  te whenua i Wiki-
 toria  A  ka  mea  taua iwi, rue tuku mai e ratou te
 tohu rangatira kia Kawana Kerei a, ratou, a tukua mai
 ana te moni hiriwa, he mea taa taua moni ki nga kupu
 whakanui mo Kawana Kerei. A i mea atu a Kawana
 Kerei, ma tana hoa ma  Te  Makianaru taua  tohu

3 515

▲back to top
                     TE WANANGA.
rangatira, a kihai a Te Makianaru i pai. Heoi, kawea
ana taua tohu ki te whare huata i Poneke. Ano ka
rongo te Paremata i aua korero, umeretia aua te mahi
rangatira a Kawana Kerei.

           A  GRACEFUL   ACT.
   Sir George Grey, says the New- Zealander, did a
graceful thing in a particularly graceful manner. He
informed  the House  that  certain salmon ova arriving
in Melbourne  in transitu, a request had been made that
3,000 might be left there—that Mr. Macandrew, who
took  a warm   interest in the matter, had authorised
this retention, and that he, as Premier, had confirmed
it; that the Government  of Victoria had applied to
know  what they had to pay, and that he had informed
the sister colony that the ova were to be regarded as
 a gift from New Zealand, and that, in acknowledge-
ment  of  this, the Victorian  Acclimatization Society
 had voted him  its silver medal.  Sir George  Grey
 added that if credit belonged to any individual in the
 matter it was to his colleague, Mr. Macandrew. and
 that he  himself could  not  possibly accept the gift,
 but that he had deemed it best to deposit the medal
 in the Colonial Museum. as showing the gratitude of
 one colony towards the other. The Premier's speech
 elicited hearty applause from  all sides of the House.

         NGA PAKEHA    KAI KORE.




           DESTITUTE   PEOPLE.

 United  States


            TE MATE   KAI  I HAINA.




            FAMINE   IN CHINA.



 TE KUPU   WHAKAHE   A  INGARANGI  KIA
                  RUHIA.




     • ENGLISH PROTECT   TO RUSSIA.




NGA  UTU A RUHIA  MO TE WHAWHAI   KIA
                      TAKE.
  E  kiia ana ko te utu i te tau a Ruhia e utu nei mo
ana mea i he i te whawhai kia Take. Tekau ma rua
miriona moni, (£12,000,000).

      RUSSIAN  TAX  FOR  LATE WAR.
  It  is understood  that  the late  war necessitate
additional taxation  in Russia  of £12,000,000   an-
nually.

         NGA   TAHAE   A TE  MAORI.
  He  Maori i tahae i nga mea a te Pakeha i Opunake
i Taranaki, a haere ana aua tahae kia Te Whiti. Kia
ora ai ratou ia Te  Whiti, kei he ratou i te Ture. A
 kihai a Te Whiti i pai kia noho ratou i tona taha, a
 kihai ano hoki aia i pai kia ora aua tahae i te wha-
 kawa, a peia ana aua tahae e Te Whiti kia haere ke
 atu i aia. A mea atu ana  aia kia ratou, ma koutou
 ano koutou e tiaki, e kore koutou e ora i te Ture. A
 kua kiia te kupu e te Kawanatanga kia rapua aua
 tangata, a kia tukua ki te whakawa.
       

           NATIVE   ROBBERIES.
   Several robberies have been committed by Maoris
 on settlers at Opunake, and after securing their booty
 the thieves fled to Te Whiti, the Maori  prophet, for
 shelter and protection.  Te  Whiti  declined to give
 them cither, and drove them from his settlement, and
 told them  they  must look  out for themselves and
 expect no mercy if caught. The  Government  have
 forwarded instructions to have the culprits followed
 and arrested.

         HE RARURARU   MAORI.
     E  ki ana etahi Nupepa o te Tai-rawhiti, kua tae
 atu te rongo korero kia ratou, e mahi  ana nga iwi
 Maori  o Te Whai  a-paoa, i te mahi raruraru. A  ko
 aua iwi kua mahi i te pa whawhai ma  ratou, a kua
 pupuhi aua iwi kia ratou. He nui noa atu te mahi
 pupuhi a aua iwi kia ratou, otira kahore ano he ta-
ngata kotahi i ta noa ranei i mate noa ranei i te pu.
! K ki ana aua Nupepa, he pupuhi takaro kau pea, kua
 tae te kupu a te Minita Maori ki  aua iwi, a e mahia
 ana te mahi e mutu ai taua raruraru. He  whenua  te
 take o taua he.

            MAORI TROUBLES.
    Under  the heading  " Maori Troubles at Waiapu"
  the Evening Herald of the 3rd instant says that a
 messenger'  arrived in  town  last night from Hick's
  Bay

4 516

▲back to top
                     TE WANANGA.
            RAHERA    TIWARA.
  No tera wiki i tukua ai te korero a te Komiti rapu-
rapu i nga tikanga o nga Pitihana ki te Paremata.
A  no tana ra i kiia ai nga korero a taua Komiti mo te
Pitihana a Rahera Tiwara, he wahine Maori taua wa-
hine, he tono hoki  na taua wahine kia tukua te
whenua ki aia, he whenua, e ki ana aia, nana taua
whenua.  A e ki ana taua Komiti, ko nga kupu a te
 Komiti mo tana whenua, e pera ana ano me a ratou
 kupu mo taua whenua  ra ano i tera tau. E kiia ana,
 na Rahere Tiwara i ora ai nga Pakeha tokorua, i kore
 ai e mate aua Pakeha i nga tangata a Titokowaru i
 nga ra o te tino. A e kiia ana e te Komiti rapurapu
 i nga mea Maori, me hoatu te kotahi rau pauna moni
 ma  Rahera  Tiwara, mo  tana mahi,  i ora ai ana
 Pakeha tokorua, i aia.

             RAHERA   TIWARA.
   Mr.  Bryce,  as Chairman  of  the  Native Affairs
 Committee, brought up on Tuesday week the report
 on  the petition of a Maori  woman  named  Rehera
 Tiwara.   She petitioned for some  land which, she
 alleged to be  hers, but the Committee  declined to
 make any farther recommendation than that made by
 the same Committee  last session. It appeared, how-
 ever, that Rehera Tiwara had by her individual exer-
 tion been instrumental in saving  the lives of two
 Europeans who were threatened to death by an armed
 band of  Titokowaru's followers in the last Native
 rebellion, and the Native  Affairs Committee  have
 recommended   her to a gratuity of £100 in recogni-
 tion of this act of humanity.

     HE  NIKAU,  HE KORAU,   HE  PONGA.
   I nga wa o nga Tima e rere atu ana i Whakatu ki
 Tawahi, he nui noa atu nga Nikau, me nga Ponga,
 roe nga Korau e maua ana e aua Tima ki Tawahi.
 He  mea hoki e kohia ana aua mea ki roto ki nga mea
  e tupu ai aua mea, hei matakitaki ma te  Pakeha o
 Tawahi.   He nui pea te moni e riro ana i aua Pakeha
  i te mea, he iwi ahua, aami te Pakeha i nga mea o
  nga whenua ke, hei titiro ma ratou. E pai ana, kia
  kite te Pakeha i to tenei whenua ahua rakau.

     EXPORTATION     OF NATIVE   FERNS.
    The  Ringarooma on a recent trip took away from
  Nelson a large quantity of ferns for Australia. They
  comprised all kinds, from the giant tree to the more
  diminutive kinds  in pots, and were selected chiefly
  from Collingwood.   The  trade, says the Nelson Even-
  ing Mail, must be a profitable one, for on her last trip
  the Ringarooma  took  a similar quantity, and next
  week another shipment will be despatched.

              HE  PARAU   HOU.
    E korero ana nga nupepa o tawahi, kua mahia he
  parau hou e nga iwi o tawahi, a ko to ahua o taua
  parati, e kore e nui te hakuku haere o te parau i te
  toonga a te hoiho i te whenua, no te mea ko te mea
  O taua parau nei i rere ke ai i nga parau tawhito, he
  mea, i te wa  e  parau ai tana parau, ara i te wa e
  toia ana e ' te hoiho, e pipi ana te hinu i te taha o te
  rino nana i mawhaki  ake ai te whenua i te parau, a
  he maenene no te ahua o te hinu i te rino o te parau, i
kore ai e ahua hakuku  ai te whenua i te rino o te
parau.  He  mea hoki  i penei ai, ke kaaho, ara he
paata te mea e takoto ai te hinu, a he mea mahi ki te
ahua kotutu taua mea, a he mea whakakowhaowhao
nga taha o te rino o te parau, e puta iho ai taua hinu
ki nga wahi katoa o te parau o pa ana ki te whenua
3 keria ana e te parau. A  ahakoa  kino te oneone,
ahokoa  keretu ranei, uku ranei, whenua ranei kua
pakeke i te whitikanga a te ra, e kore e ora te tikaka
e tana parati, he mea hoki  ko te hinu e pipi ra, hei
mahi  e kore ai e takoto kino i taua parau. A ki te
mea  e pai ana te tangata nana taua parau, he mea
pai, me  wai  Maori  te wai mo taua mahi.  A ki te
mea ka ki te kotutu takotonga wai, kotahi eka me te
hawhe  e oti te parau ka pan ai te wai ranei, te hinu
ranei o taua kotutu, ka mahia ai ano he wai mo roto,
kia tae mui  taua tu parau nei ki enei motu ka taia ai
ano e matou taua rongo hei mohio ma nga iwi Maori.

             A  NEW  PLOUGH.
   A  " self-lubricating plough" is described  in an
 English  paper, entitled " Mines, Metals,  and Art."
 By this invention it is said that " the friction attend-
ant  on ploughing is withdrawn. The  plough, by
 means of a thin skin of water or oil maintained be-
 tween it and the soil, slips through, almost uncon-
 sciously." As  described, there is a supply of lubri-
 cant applied continuously over the share and mould-
 board, also over the coulter and the side of the plough,
 whereby  the  plough  is made  to pass easily and
 smoothly through, the soil without sticking or adher-
 ing.  The  fountain  consists of perforations or thin
 slit openings between the mould-board and the share,
 which are connected by proper tubes with, a tank of
 oil (or water, which is just as good) to a reservoir,
 which may  be attached to the handles or beam,  or
 preferably to a tank or cask on the  wheels of the
 plough, whence the lubricating liquid is supplied to
 the tubes, and oozes or passes through, the lights into
 the share and  mould-board,  coulter, and side, and
 permitting not only  stickey and waxy land to be
 turned over or broken up, but also the hard clay soil
 of any country, in time for summer and fall plough-
 ing.  It is said further that the reservoir may con-
 tain fifty gallons of water, or a day's supply in plough-
 ing one and a half or two acres.

             TA   KAWANA      POENE.
   E kiia ana kua whakaae a Ta Kawana Poene  kia
 tu aia hei Kawana mo te whenua i Te Mirihia. A ko
 Nowema   nei aia ka haere ai ki reira. He Kawana
 hoki a Kawana Poene no enei motu i mua.

               SIR G. BOWEN.
    Sir George Bowen has accepted the Governorship
  of Mauritius.   It is stated that he will leave for that
  place iu a couple of months.


              PAREMATA.
 TE KORERO  I TE PAREMATA  MO  NGA MEA  KI
                   TE  TAHA   MAORI.
    TE TATANA ; Ka mea, ko nga korero katoa ekiia ana i te
  Paremata nei mo nga mea Maori.  Me  whakamaori  aua
  mea ki te reo Maori. He mea hoki, ko te Maori kia kite

5 517

▲back to top
                             TE  WANANGA.
i era, e kite nei hoki te Pakeha i nga kupu a nga mema
Maori.  I whakaaetia te kupu a te mema mo Whangarei i
tera tau, a he tono taua tono a taua mema, he penei me te
tono ka tono nei a Tatana, a i kiia te kupu, kia whaka-
maoritia  nga korero a te Paremata nei, mo  te Pira mo te
Kooti Whakawa   Whenua  Maori, a kia tukua taua korero
 hei titiro ma te iwi Maori, a i mahia   ano taua mahi.  I
 mea te kupu a te Minita Maori, i oti taua mahi, a kihai i
 tukua aua korero ki te iwi Maori, otiia i mea. te Minita
 Maori, kia korero aia i ana kupu mo  te taha Maori, ka
 korero ai i nga tikanga o tana mahi. E mea ana aia a
 Tatana, kahore kau he marama o te kupu a te Minita Ma-
 ori, mona e ki nei, kihai ana kupu i tukua hei titiro ma
 nga iwi Maori. E mea ana aia a Te Tatana, he mea tika
 kia rongo nga iwi Maori, i nga korero katoa a te Paremata
 nei. E mea ana aia he aha ra te kupu a te Paremata nei
 te mahia ai e te Kawanatanga, he mea hoki ko te Kawa-
 natanga tenei e whitikia ana aana mahi e te ra. E mea ana
 aia me whakaae te Paremata nei ki taua kupu, he mea
 hoki kotahi ano nupepa a te Maori i tenei tau, a e pa ana
 te Minita Maori ki taua nupepa.

6 518

▲back to top
                             TE   WANANGA.
TAIAROA
Tatana

DEBATES ON NATIVE QUESTIONS

Mr. Sutton
Marsden

Mr. Sheehan
Napier



7 519

▲back to top
                              TE  WANANGA.

Napier

Captain Russell
North Island
Mr. Sutton
Mr. Macfarlane
Mr. Stout
Mr. Speaker
Mr. Sheehan
Mr. Gisborne





8 520

▲back to top
                               TE  WANANGA.
     RETA I TUKUA MAI.


            KI TE ETITA O TE WANANGA.

Ngarokiteuru
Taiaroa
Hoani Nahe

9 521

▲back to top
TE WANANGA.
         
Tiraueke
Wairaweke
Taiaroa
Hoani Nahe
Ngarokiteuru
Paretiia
Raukawa Teeneei
Ingarangi
Ta Tanara Makarini




10 522

▲back to top
                                TE  WANANGA.
te waha, kaore he reo kaore he aha, taataau kau te take o
te arero kua poroa hoki te matamata i te 13 o nga ra o te
marama.  Na  kona au ka mahara, ka pakaru ano te upoko
o Te Waka  Maori, he rere tootooa hoki nona ki runga ki
nga mahi whakahi, he whiu kino i te kupu, na kona i pau
ai ana hau i te rupahutanga hei utu mona i horomia ora-
tia nei e te Kawau-a-toru, heoti kua pumau i te po te mate
mona  a mua ake nei. Otiia i mahara ahau e kore te upoko
o Te Waka  Maori e pakaru ano, he mea hoki kua tupato
te kai whakatere i a ia i horomia ra e te Waha-o-te-parata,
tetahi hoki kua eke nui ia ki runga i nga iwi mohio hei
hapai i a ia, e ai hoki ko tana ki he iwi mohio era, otiia
na  te po i kite he mate ano mona kei mua e takoto ana
mai.   Koia au ka whakatupato atu nei, kia pai to haere e
Te  Waka  Maori ngohi paenga tai, kua tirotirohia i runga
i tenei moe, mehemea  ka pa he raru ki Turanga, otiia ki-
hai i marama,  engari mehemea   no mua atu te moe i te
kohurutanga o Hiria Whakarau, penei ka tupono ki kona,
tena ko tenei, kei mua ake nei ano te ika ma taku moe e
haere ana mai i runga i taku moteatea ki te ohaoha a Te
Makarini, ka pakaru nei ano te upoko e tohungia nei ano
e te po, e ai ra hoki ko te kupu whakamihi a nga iwi kua
taia nei ki Te Waka Maori, e mea nei, he oha na Te Maka-
rini te ika  pirau e piro mai ra i Turanga.  No runga  i
taku mahara ki taku moe, ka rapua e ahau nga waka kua
taia ki Turanga, kitea ana nga moni kohikohi i roto i te
waka  o te 21st o Akuhata, 1878, hei oranga mo nga kai
mahi   o tana  waka,  koia tenei, e £2. 6. 0., i roto i te
waka  tuarua o te 4th o Hepetema,  1878, e £3. 18. 0., i
roto i  te waka  tuatoru o te 18th o Hepetema,  1878, e
£3. 11. 6., hui katoa nga moni o nga putanga e toru o te
waka, e £9. 15. 6.. E  rua mano  (2,000) pea nga waka
e puta ana i te tainga kotahi, e ono mano, (6,000) hoki
nga waka kua  puta i nga tainga e torn, ko te utu mo te
waka   kotahi, me ana pepa, me te tainga, me ana mahi
katoa, ka rite ki te kotahi parenga me nga wahi parakihana
i runga  i te mahi whika, ara e penei ana na te ahua,
£d 423—750.   E  toru mano e rima ran, (3,500) pea nga
waka  e tukua ana ki nga iwi i "waho atu o Turanga. E
whitu pauna e rima hereni tekau kapa, (£7. 5. 10.,) e pau
hei utu mo  te tukunga ki te meera, ko nga moni i toe
iho, e rua pauna e iwa hereni e waru kapa, (£2. 9. 8.,
tena, ka ea ranei nga mahi, me nga kai mahi o te waka,
 i nga moni i toe nei i te tukunga o etahi ki te meera, e
 rua nei pauna e iwa hereni e waru kapa ? (£2. 9. 8., e
 mea ana ahau, kahore. Engari e inihi ake ana ahau ina-
 ianei, auee, tena ra to hanga e nga tangata kua raru nei i
 runga i nga  mahi  tinihanga  a Ngaro ki-te-uru te kai
 whakatere o Te Waka  Maori, i nukaia ai ratou kia whaka-
houtia Te Waka  Maori, kia whai mahi ai mana ki Turanga,
 te titiro atu koa taua hunga nei, he tangata horomanga ia
 na te kawau, a kua mate  ana rangatira tawhito i runga i
 ana mahi kino. Mei  kore hoki te awhina a te iwi ia ratou
ko ana rangatira, penei ka rite ratou ki te kiore kua kuhu
 ki roto ki te rua hei huna, i te wehi kei tikina iho kei
 mauria atu e te kaahu nui, kai  kiore o te Waipukurau,
 Nepia, Haku  Pei. Na  to hoa.
                             NA TAO ANGA-ANGA.
  Te Aro, pa Maori o Whanganui-a-tara. Hepetema 25, 1878.

            KI TE ETITA o TE WANANGA.           
   E hoa utaina atu ta matou panui ki to tatou WANANGA,
 hai titiro ma nga iwi Pakeha Maori o te motu nei. o runga o
 raro o waenganui, o tetahi taha, o tetahi taha, mo  tetahi
 rurururu kino i ra nei ki to matou takiwa, ara mo   tetahi
 kainga, ko Taoparapara te ingoa, ko nga tangata tenei nana
 taua raruraru. ko Hirini Kahe, ko Renata Taiapa,  ko Pita
 Roki. no tetahi taha. Pineaha Nikora. Hakaraia, no te taha
 kia Hirini ma, i karanga nga rangatira me  nga Komiti, ko
 nga Komiti  i hui mai ki Tikitiki noi. no Wharekahika, mutu
 ki Waipiro



   Konga  ingoa, o nga tangata—-.Tamati  Ngahoko (te Tia-
 mana o te Komiti), Rewiri Potiki, Witoere, Hamahona Puha,
 Wi Takeke, Te Piriniha, Tipene Tihai, Puha, Raniera Tuhua,
 Paora Haenga, Raihania Pahina, Piniha  Waikaho,  Warihi
 Onewa, Hare Taua. Hemi Tapeka, Te Harawira. Te Haranira
 Huriwai, Te Iririmana te Whare, Te Kooti Tipoki. Te Witutu,
 Himi Mokaera, Hoani te Aute. Akapu  Matera. Paora  Hotu-
 rangi. Hemi Tokoaka. Honatana Hautonga, Karanama Ngere-
 ngere, Peta Taenga, Piniha Rangahau, Ihaka Pai, Pita Manu-
 ka. Have Paraone, Hare Tokoaka, Apirana. Mane. Karaitiana
 Pakura, Te Wikiriwhi. Matauru, Herewini Tamahori, Eruera
 Kahia, Hona Pao.
   Ko nga tangata tena nana i whakatau taua whenua kia
 Hirini ma.
   Me tuhi katoa atu ena tangata ki raro o ta ratou whakata-
 unga.  Kia mana tonu, utaina atu , kiu rongo te motu katoa.
   Tikitiki 14 o Hepetema. 1S78.


           To THE EDITOR OF THE WANANGA.
  


Taoparapara
 Hirini Kahe, Renata Taiapa, and Pita Roki
 Pineaha  Nikora and  Hakaraia. 

Tikitiki
 Wharekahika, and from Waipiro, and  Te-Awa-o-ngaro.



   Tamati  Ngahoko  Chairman  of the Komiti. Rewiri Potiki,
 Witoere, Hamahona.  Puha. Wi  Takeke. Te Piriniha. Tipene
 Tihai. Puha. Raniera Tuhua. Paora Haenga. Raihania Pahina.
 Piniha  Waikaho.  Warihi  Onewa.  Hare Taua. Hemi Tapeka.
 Te  Harawira.  Te  Haranira Huriwai, .


             KI TE ETITA o TE WANANGA.

  E hoa tena koe te noho mai na i tou kaainga, kia ora tonu
 koe i runga i te aroha o te Ariki, i runga ake nei, nana nei I
I whakatika a tatou mahi katoa, kia ora tonu koe. E hoa kei

11 523

▲back to top
                                  TE  WANANGA.



                 NA TAMIHANA NGATAIAWAWARAU.
   Wairau.  Hepetema, 23, 1878.

             KI TE ETITA o TE WANANGA.
 E hoa. utaina atu e koe to matou  pouri mo ta matou  tamaiti
 mo  Kamateroa, no te 20 o nga  ra o Hurae i timata ai te pa o
 te mate ki taua tamaiti kia Kamateroa. timata noa i nga ra o
 Akuhata  kaore i ngawari tona mate, tae noa ki te mutunga o
 nga ra o taua marama o Akuhata, kihai rawa i ngawari tona
 mate i te mahi a nga takuta Pakeha, me nga  takuta Maori,
 kihai i taea tona mate, timata noa i nga ra o Hepetema mo te
 mahi ano a ona matua he inoi tonu ki te Atua nui kia Ihowa.
 No roto no te whakahaere a, ona matua, katahi ka. hamumu
 ake tona reo ki ona matua, ki ona tuakana, ki ona tipuna, tae
 noa atu ki te iwi, koia tenei te kupu a tana tamaiti a Kama-
 teroa, kia kaha te whakapono ki te Atua kia nuku atu ai o
 koutou ra i te ora roa, ka mutu i konei te hamumu o tona reo,
 i te tekau ma rima 15 o nga ra o Hepetema, ka takoto noa
 iho, kaore i whakahiakaitia i te nui o te kaha o te mamae o
 tona tinana, i te tekau ma whitu 17 o nga ra, ka karanga ake
 ia ki toua papa kia Horomona  Turoa eia, katahi, ka oho ake
 tona pepa i te moe, ka ui iho ki a ia, he aba ? katahi ka kara-
  nga ake he kai maku, katahi ka uia iho, he aha te kai ? ka
 karanga  ake ano, he kaanga, katahi ka whangaitia, katahi Ua
  kai. i Te 7 o nga haora o te ata. a tae noa ki te 5 o nga haora
  o te ahiahi o taua ra ka, mutu tana kai, katahi ka moe i te po ]
  ao noa te ra, i te tekau ma waru 18 o nga ra, i te 8 o nga
  haora o te ata. katahi ka titiro ake ona kanohi, ko te tiro-
  hanga tenei i roa. kaore kia hamumu tona, reo, engari ko nga
  tangata whakahaere, i te Ture a te Atua, kua eke katoa ki
  runga ki taua tamaiti kia Kamateroa, be karakia anake te
  mahi ki taua tamaiti i nga po e S i nga ra e S, ko ona ra tena
  i takoto puku ai, tae noa ki te ra i hemo ai, i te 25 o ngara
  o Hepetema, l875, ka hui katoa mai\_nga tangata\_ki te tangi
  ki taua tamaiti rangatira, E hoa kei hoha koe ki te uta atu
  i to matou pouri, me uta atu e koe ki te rae o Te WANANGA,
  no te mea he nui no to matou pouri mo tenei tamaiti ranga-
  tira, koia te take i tukua atu ai kia koe kia utaina atu kia Te
  WANANGA,  hei titiro ma nga whanaunga e noho ana i runga
  i tenei motu i Aotearoa, heoi ena korero. Ko te tipuna tenei
  o taua tamaiti i kiia ai he rangatira. Ka timata, ko Tupaea
  Tahiotaane, ko Te Rangituanui, ko Hineaka, ko Te Kumu-
  kumu, ko Hineporehe, ko Te Autahae, ko Kerenapu, ko Mere
  Materoa, ko taua tamaiti. Ka timata ano, ko Te Kakari-nui-
  o-te-atu, ko Matawhaiti, ko Whea, ko Tangoiro, ko Horomona
  Turoa, ko taua tamaiti ano, ka huri enei korero.\_ He waiata
  tangi tenei na te iwi mo taua tamaiti, ka timatatia.—
    Taku  aroha kia, Materoa i te ahiahi kauruki nei, he waka i
  ora kia toia nga mata a rae ki ra uta hum.  Ka  timata. E
  hika hoki e kui ka nei matua ia ra e tahiri mai, na wai i te
  mea ka  raruku popou, ka whakamate ki to whenua i. Ka
  timata   E tu e mate i te ihi o te whare me  te kai aohia te
  roimata i ahau.  Ka huri, ma nga mea e mohio ana ki tenei
  waiata e whakamutu  atu, heoi ano.  E hoa  e te Etita o Te
  WANANGA,   kei mahue  i a koe etahi o nga reta o tenei panui,
  kia tere te tuku kia Te WANANGA, ka huri.
    NA TE KEEPA HOEPO,         NA WI TOKO,
    NA HATARAKA RANGI,          NA ERUETI RANGI.
     Korito, Hepetema 2S, 1S7S.           \_\_

              KI TE ETITA o TE WANANGA.
    E hoa tena koutou, i whakaatu ano ahau kia Te WANANGA
  kua  riro atu ahau kei Opotiki, ko tenei, kua hoki mai ahau i te
   whitu o nga ra o te marama  nei.  He nui te pai o te mahi a
  te Takuta i taku taenga ki reira, he mea oka e ia taku mate.
  He tangata ahua marire, kanui te whakamoemiti o nga iwi
   o reira ki taua tangata, kaore ona mahi tinihanga kinga
   Maori  ki te tae atu nga turoro ki a ia, ka kitea, ko te mea e
   ora ai me tapahi, ka kiia e nga whanaunga, kauaka, ka mea
   atu aia me mau. kaore e ora i a ia. Kanui te pai o taua Rata
   i taku hokinga mai, ko taku tino hiahia kia whakaaro nga
   tangata o konei kia kohia he moni hei tiki mo taua tangata.
                                  H, TOMOANA.
     Nepia, Oketopa 15, 187S.
          KI TE KAI TUHI o TE WANANGA.
  E hoa tena  koe, mau e uta atu enei kupu  ki runga i to
tatou waka i a Te WANANGA hei titiro iho ma o tatou hoa
Maori, kia. mohio ai ratou kaore au e pai kia haere mai ratou
ki te patu i nga huia o toku kaainga o Ngapaeruirui, engari,
me haere tonu ki toua wahi ake patu ai, katahi ka tika, ko te
wahi i au kaore au e pai, me mutu te haere a te tangata ki
taua kaainga, ka tu hoki te rahui inaianei, ko taua rahui kai
te putanga i te Rakautuhaha, ka tu tetahi ki te putanga i te
Rotoiti i a Hutoi, ko te rohe o taua rahui, ka  timata atu i
Ngapaeruirui, tae atu ki te Rakautuhaha, tae noa ki Akitio,
tae ki Tawaputahi. tae noa ki Tangarue, tae noa ki te timata-
nga e mau iho i runga ake nei, ka mutu. E hoa kia wha nga
putanga o taua, panui, kia ata mohio ai o tatou hoa. kua tu te
Ture  mo taua whenua  i au, ki te hinga taua Ture i te tangata
me  utu ia i te kotahi rau pauna £100. E hoa kai hoha koe,
heoi ra.
                             NA WI MATUA
  Porangahau. Hepetema  10, 1878.


Panuitanga naku  na Te Hapuku  mo Poukaawa
moana  kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei.
   Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo  toku
 whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha-
 katupuranga katoa e haere ake nei.
   E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku
 panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e nga iwi
 katoa i runga i te Mutu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua
 nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po-
 ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei
 ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroke a Pou-
 kaawa.  E kore e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori
 ranei kite hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua
 he ingoa ano toku, he mana ano toku kei runga kei oku
 whenua  e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei
 ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi kia takoto
 Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaore he whakawa
 mo runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, puta noa
 ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he
 tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau
 kia Te Hapuku.
   E hoa e te Etita o te WANANGA tukua atu e koe taku
 panui kia Ta Hori Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture
 Maori, otira e whai mana ana ahau  ki te whenua.   Me
 tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o
 te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau-
 matua mo  te kupu a te Hapuku, e tika arm, ka rongo tonu
 matou i aua kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari
 awa  hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa.
   Ko  te take kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka-
 rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua
 ko Te Hapuku  tonu te Karauna  Karaati o runga i te
 mana  Maori takoto ai. He  Ture tuturu tonu  tenei mo
 nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou
 ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te
 whakahe  i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e
 Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa
 tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere
 noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o
  tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o to rohe o te
  Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei
  taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE
  WANANGA,  kia tere  to tuku, kia  TE  WANANGA,  hei
  matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki.
               Na Te Harawira  te Tatere,
•            Na Te Ropiha te Takou,
             Na Hemi  te Hukui,
             Na Te Waaka Rewharewha,
             Na Matene Waewae,
              Na Renata Tamakihikurangi,
              Na  Raniera te Iho,
             Na  Kopata te Hoa,
             Na Kiingi Tohunga,
              Eo Maika te kai tuhi.

12 524

▲back to top
                              TE  WANANGA.
Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake
  Poukawa, that it shall not be Drained after nay
  Death.
  The following is a law made by me, by Te Hapuku, which
shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which
have not passed through the Native Lands  Court, and this
law shall he a law to all future generations.
  Friend, the Editor  of TE WANANGA,    publish this, ray
notice, to all the world, and let it go over all the world, so
that all the tribes who live on these islands may see it, that
is, all the Maori and European people. Let it appear in the
Maori and English languages.
  Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not
be touched or meddled with by European or Maori, nor. shall
anyone  dig or make a drain by which the water shall escape
from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I
will not be right or just if any person whatever assume any
Tight or authority over my lands. I have a name ; I have
authority over all the lands which I own, and this portion I
now  hold is very small—it is Te Hauke only—so   that this
portion shall be left as it was in days gone by, according to
Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves-
tigation by the Native Lands Court be made or held for this
land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held
 according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall
 take effect on it, as such law was the law of my ancestors for
 ages past and even down to the days iu which I, Te Hapuku,
 have lived.
  Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G.
 Grey, that he may approve of this, my Maori law.  But I
 have power over my own lands. Let this notice be published
 each Saturday of the months of all the year 1878.
   This is the word of the meeting of old chiefs in support of
 the words of Te Hapuku,  and  it is true that we heard his
 words that not any  European, should meddle with or cut
 drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape,
 and thereby drain that lake. And the reasons for his words
 are these : This land has not been passed through the Native
 Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it,
 and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole
 holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the
 Native Mana   of this land, and such right to this land has
 been that by which this land has been held from the grand-
 fathers who held it in ages past, and even down to us the off-
 spring of those ancient owners. Let not any person assume
 any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi-
 kurangi has made  this law steadfast on Te Hauke, as it is
 land at Te Hauke, which is held by Maori custom, and it
 includes all the land all around the margin of the  Lake
 Poukawa.  In some future time the boundaries of the land
 held under Maori right will be given, that is, all the Hauke
 lands and all around the lake, over which this Maori law
 shall have effect.
   Now, O Editor of TE WANANGA, be quick and put this
 notice into TE WANANGA, so that it may be seen by the
 Maori and European public.
   Let this notice be published ou each Saturday of the months
 in the year 1878. Enough, from all the committee which is
 now being held at Te Hauke.
   Na Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi,
   Na Te Kopiha te Takou,    Na Raniera te Iho,
   Na Hemi  te Hukui,        Na Ropata te Hoa,
   Na Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga,
   Na Matene Waewae,        Ko  Maika te kai tuhi.   88


     PANUITANGA.
 KA    tu te Purei Hoiho i te Pakipaki i te 24 o Tihema 1878.
       Taihoa ka panuitia nga tikanga o taua purei.
                                          H. TOMOANA.
   Nepia, 19 Oketopa, 1878.

               NOTICE.
 HORSE     races will take place at Pakipaki on 24th Decem-
        ber, 1878. Full particulars in future advertisement.
                                  H. TOMOANA.
   Napier, 19th October, 1878,                          104
           PANUITANGA.


HE    Poni, he raho poka, he ma te huruhuru, he haika te
      parani i te peke, i ngaro i te Takiwa ki te Takapau,
£1. utu ma te tangata mau mai ki te Teihana a Te Wiremu i
Te Aute.
                                   REUPENA    ERUETI.
  Te Aute. Oketopa 9, 1878.


              NOTICE.
LOST    in the Takapau District, a light colored gelding pony,
     branded  with an anchor on its shoulder. One Pound
Reward  will  be given if delivered at Mr. Williams*  Station
at Te Aute.
                                   REUPENA    ERUETI.
  Te Aute, 9th October, 1878.                         105


              NOTICE.
TO    SELL  the Land known  as Kohinurakau, at £8 per
     acre.  Apply to us at Pakipaki.
                              RAWENATA,
                                PENI  TIPUNA.
  Pakipaki, October 12. 1878.                          103







 TE HOIHO   TINO MOMO   REIHI, KO
                          TERENGA
  Ko  te tepara a Hori Karati a Terenga  tu ai, hei wahi e
kawea atu ai nga uha ki a ia.
   E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia., a ko Piipi te
whaea.   He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana
uri.  A i a ia te wiini o te whakakite hoiho i Haku Pei, a he
hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Reri Rihipeti
te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho
pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona
uri.
   Ka tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e
kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he aua uha.
 Me mau atu nga uha ana oti te eke e Terenga, a me utu i aua ra,
 a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e
 rua hereni me te hikipene mo te wiki.
   Nga utu, £5. o. O. mo te uha kotahi.
   Ma te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga
 te korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi.
   Ko nga uha kihai i hapu i tera tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau
                                  NA  HORI  KARATI.
   Hawheraka.
   He mea pai ano, me utu ki te ooti te utu mo te uha. 97


                          UTU.
    E taia ana Te  WANANGA      Nupepa i nga wiki
 katoa.  Ko  te utu mo  te tau, kotahi pauna.  Otiia, ki te
 tukua ma te Meera, kotahi pauna e rua hereni me te hiki
 pene mo te tau. Mo  te WANANGA       kotahi, ana tikina
 atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo
 te Nupepa kotahi.


 NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a ho mea panu
     e HENARE   TOMOANA,    e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta
     o Te Wananga   Nepia.
              HATAREI,  OKETOPA 19, 1878.


  NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE  HIRA, and
      published by HENARE     TOMOANA,     the  proprietor of this news-
     paper, at the office of Te Wananga, Napier.

              SATURDAY, OCTOBER 19,1878,