Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 42. 19 October 1878 |
1 513 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 42. NEPIA, HATAREI, OKETOPA 19,1878. PUKAPUKA 5. PANUITANGA. PANUITANGA. KIA KITE! KIA KITE! I A RENETI MA, KUA HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI, A he tini noa atu aana Koti, Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko a RENETI MA., Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito i Nepia, 1 TE HEKIPIA RORI. 62 NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI KATOA. NGA ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i Nepia, ko Te Mane, ko Te Weneti, ko Te Paraire, o nga wiki katoa. NA TE RIIHI, 91 Roia, Nepia. Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa ! Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara- naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga katoa. HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa, ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo auu mahi. Naku na, TE RIIHI, 58 Roia i Nepia. HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI. KO te utu mo te WANANGA i te tau, kotahi pauna e rua hereni me te hikipene. NOTICE. SUBSCRIPTIONS to the WANANGA newspaper per year, Ł1 2s 6d, by post. Panuitanga ki nga iwi Maori katoa. HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA., kia mahia e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te Maori. Maku e ata mahi pai, te mahi aua tukua mai ki au. 78
2 514 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA. RARAKA RAUA KO PARAHI- KAI HOKO RINO, (Na Pairani i Mua). KUA TAE MAI I INGARANGI— 39 Pu tupara 30 Hakimana 14 Tupara puru, puru atu i te kake 3 Hakimana puru atu i te kake 20 Pouaka paura pupuhi manu 2 Tana Hota. He Paraihe Paura, he Paraihe Hota, he Okaoka Pu, he Okaoka Horoi Pu. he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini mea atu mo te Pu. He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te Utu. 73 PANUI KI TE AO KATOA. HE mea atu tenei ki nga iwi ki nga tangata katoa ano hoki o te ao katoa, he tino korero tito, teka rawa, rawa atu nga kupu o te reta a" Te Arawa katoa" i taia nei ki TE WANANGA Pukapuka 5, Nama 27, Rarangi 342, e korero nei mo Te Mea ratou ko ona Whanaunga. Nuku atu i te toru tekau tau o matou i mohio ai, i kite ai ia Te Mea ratou katoa ko ona Whanaunga, a i aua tau e toru tekau.kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kupu ranei, o ratou katoa i he ranei, i kino ranei i aua tau tini, a tae noa mai ki enei ra. Ko aua kupu o taua reta a " Te Arawa katoa," he tino teka, he tino kupu take kore rawa rawa atu, no te mea, e mohio ana matou he uri tangata ratou a Te Men ma i noho, a i mahi rangatira tonu i nga tau katoa, i ngara katoa o ratou e noho nei i enei motu. A kahore kau he mahi ranei, he tikanga ranei, he kino ranei, i kiia mo ratou e tetahi tangata o te ao katoa. He nui rawa atu to matou whakahe kia matou ano. me te pouri mo aua kupu teka, teka rawa atu a "Te Arawa," i taia pohehetia nei ki TE WANANGA. ETITA TE WANANGA. Oketopa 8, 1878. Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki. HATAREI, OKETOPA 19, 1878. No TE 8 o nga ra o te marama nei i kii ai a Te Tauta (Te Itani Tianara ) kia korerotia e te Pare- mata te Pira Whakawa mo nga whenua hoko he a te Maori ki te Pakeha, a i mea aia, e mea ana te Kawanatanga, ki te mea ka kiia kia tu he Tiati hei whakawa mo aua whenua, penei, ma reira pea e oti tika ai aua he. He nui noa atu nga korero a nga mema, a kiia ana, taihoa ano e tino whakaoti taua Pira, a e ahua rite ana ano hoki nga tikanga o tetahi hui korero i kiia e etahi o nga Pakeha o Nepia kia turia, hei pehi i te tikanga e kiia nei e Kawana Kerei ma kia pooti nga Maori mo nga mema Pakeha ki nga tikanga i kiia hetia mo taua pira. He hui taua hui i Nepia, na etahi anake i karanga taua hui, e hara i te iwi ake, a he haere kau noaiho ta te tokomaha a te iwi ki taua hui, hei ahuareka kau nao ana taringa. A i mea nga Pakeha na ratou taua hui, e he ana te tono a Kawana Kerei ma, kia pooti te Maori mo te mema Pakeha, otira he hori te kii na te iwi taua whakahe kia Kawana Kerei. HE MAHI RANGATIRA NA KAWANA KEREI. E ki ana te tahi nupepa o Poneke i mahi rangatira a Kawana Kerei, ki nga iwi o te whenua i Wikitoria. He kawenga mai na te Kawanatanga o enei motu i nga hakari o nga ika e Tawahi, hei whakatupu ika i enei motu, ano ka tae aua hakari ika ki Wikitoria ka mea te Kawanatanga o taua whenu", kia riro etahi o aua hakari ika ma ratou, a he mea whakaae e Te Makianaru, a na Kawana Kerei i tino whakamana te kupu a Te Makianaru. Ano ka ui mai te Kawana- tanga o taua whenua o Wikitoria, ki te utu a ratou e utu ai ki te Kawanatanga o enei motu mo aua hakari ika, ka mea atu a Kawana Kerei, kati noa iho, nae waiho aua hakari ika hei oha ma te Kawanatanga o Nui Tireni ki te Kawanatanga o te whenua i Wiki- toria A ka mea taua iwi, rue tuku mai e ratou te tohu rangatira kia Kawana Kerei a, ratou, a tukua mai ana te moni hiriwa, he mea taa taua moni ki nga kupu whakanui mo Kawana Kerei. A i mea atu a Kawana Kerei, ma tana hoa ma Te Makianaru taua tohu
3 515 |
▲back to top |
TE WANANGA. rangatira, a kihai a Te Makianaru i pai. Heoi, kawea ana taua tohu ki te whare huata i Poneke. Ano ka rongo te Paremata i aua korero, umeretia aua te mahi rangatira a Kawana Kerei. A GRACEFUL ACT. Sir George Grey, says the New- Zealander, did a graceful thing in a particularly graceful manner. He informed the House that certain salmon ova arriving in Melbourne in transitu, a request had been made that 3,000 might be left there—that Mr. Macandrew, who took a warm interest in the matter, had authorised this retention, and that he, as Premier, had confirmed it; that the Government of Victoria had applied to know what they had to pay, and that he had informed the sister colony that the ova were to be regarded as a gift from New Zealand, and that, in acknowledge- ment of this, the Victorian Acclimatization Society had voted him its silver medal. Sir George Grey added that if credit belonged to any individual in the matter it was to his colleague, Mr. Macandrew. and that he himself could not possibly accept the gift, but that he had deemed it best to deposit the medal in the Colonial Museum. as showing the gratitude of one colony towards the other. The Premier's speech elicited hearty applause from all sides of the House. NGA PAKEHA KAI KORE. DESTITUTE PEOPLE. United States TE MATE KAI I HAINA. FAMINE IN CHINA. TE KUPU WHAKAHE A INGARANGI KIA RUHIA. • ENGLISH PROTECT TO RUSSIA. NGA UTU A RUHIA MO TE WHAWHAI KIA TAKE. E kiia ana ko te utu i te tau a Ruhia e utu nei mo ana mea i he i te whawhai kia Take. Tekau ma rua miriona moni, (£12,000,000). RUSSIAN TAX FOR LATE WAR. It is understood that the late war necessitate additional taxation in Russia of £12,000,000 an- nually. NGA TAHAE A TE MAORI. He Maori i tahae i nga mea a te Pakeha i Opunake i Taranaki, a haere ana aua tahae kia Te Whiti. Kia ora ai ratou ia Te Whiti, kei he ratou i te Ture. A kihai a Te Whiti i pai kia noho ratou i tona taha, a kihai ano hoki aia i pai kia ora aua tahae i te wha- kawa, a peia ana aua tahae e Te Whiti kia haere ke atu i aia. A mea atu ana aia kia ratou, ma koutou ano koutou e tiaki, e kore koutou e ora i te Ture. A kua kiia te kupu e te Kawanatanga kia rapua aua tangata, a kia tukua ki te whakawa. NATIVE ROBBERIES. Several robberies have been committed by Maoris on settlers at Opunake, and after securing their booty the thieves fled to Te Whiti, the Maori prophet, for shelter and protection. Te Whiti declined to give them cither, and drove them from his settlement, and told them they must look out for themselves and expect no mercy if caught. The Government have forwarded instructions to have the culprits followed and arrested. HE RARURARU MAORI. E ki ana etahi Nupepa o te Tai-rawhiti, kua tae atu te rongo korero kia ratou, e mahi ana nga iwi Maori o Te Whai a-paoa, i te mahi raruraru. A ko aua iwi kua mahi i te pa whawhai ma ratou, a kua pupuhi aua iwi kia ratou. He nui noa atu te mahi pupuhi a aua iwi kia ratou, otira kahore ano he ta- ngata kotahi i ta noa ranei i mate noa ranei i te pu. ! K ki ana aua Nupepa, he pupuhi takaro kau pea, kua tae te kupu a te Minita Maori ki aua iwi, a e mahia ana te mahi e mutu ai taua raruraru. He whenua te take o taua he. MAORI TROUBLES. Under the heading " Maori Troubles at Waiapu" the Evening Herald of the 3rd instant says that a messenger' arrived in town last night from Hick's Bay
4 516 |
▲back to top |
TE WANANGA. RAHERA TIWARA. No tera wiki i tukua ai te korero a te Komiti rapu- rapu i nga tikanga o nga Pitihana ki te Paremata. A no tana ra i kiia ai nga korero a taua Komiti mo te Pitihana a Rahera Tiwara, he wahine Maori taua wa- hine, he tono hoki na taua wahine kia tukua te whenua ki aia, he whenua, e ki ana aia, nana taua whenua. A e ki ana taua Komiti, ko nga kupu a te Komiti mo tana whenua, e pera ana ano me a ratou kupu mo taua whenua ra ano i tera tau. E kiia ana, na Rahere Tiwara i ora ai nga Pakeha tokorua, i kore ai e mate aua Pakeha i nga tangata a Titokowaru i nga ra o te tino. A e kiia ana e te Komiti rapurapu i nga mea Maori, me hoatu te kotahi rau pauna moni ma Rahera Tiwara, mo tana mahi, i ora ai ana Pakeha tokorua, i aia. RAHERA TIWARA. Mr. Bryce, as Chairman of the Native Affairs Committee, brought up on Tuesday week the report on the petition of a Maori woman named Rehera Tiwara. She petitioned for some land which, she alleged to be hers, but the Committee declined to make any farther recommendation than that made by the same Committee last session. It appeared, how- ever, that Rehera Tiwara had by her individual exer- tion been instrumental in saving the lives of two Europeans who were threatened to death by an armed band of Titokowaru's followers in the last Native rebellion, and the Native Affairs Committee have recommended her to a gratuity of £100 in recogni- tion of this act of humanity. HE NIKAU, HE KORAU, HE PONGA. I nga wa o nga Tima e rere atu ana i Whakatu ki Tawahi, he nui noa atu nga Nikau, me nga Ponga, roe nga Korau e maua ana e aua Tima ki Tawahi. He mea hoki e kohia ana aua mea ki roto ki nga mea e tupu ai aua mea, hei matakitaki ma te Pakeha o Tawahi. He nui pea te moni e riro ana i aua Pakeha i te mea, he iwi ahua, aami te Pakeha i nga mea o nga whenua ke, hei titiro ma ratou. E pai ana, kia kite te Pakeha i to tenei whenua ahua rakau. EXPORTATION OF NATIVE FERNS. The Ringarooma on a recent trip took away from Nelson a large quantity of ferns for Australia. They comprised all kinds, from the giant tree to the more diminutive kinds in pots, and were selected chiefly from Collingwood. The trade, says the Nelson Even- ing Mail, must be a profitable one, for on her last trip the Ringarooma took a similar quantity, and next week another shipment will be despatched. HE PARAU HOU. E korero ana nga nupepa o tawahi, kua mahia he parau hou e nga iwi o tawahi, a ko to ahua o taua parati, e kore e nui te hakuku haere o te parau i te toonga a te hoiho i te whenua, no te mea ko te mea O taua parau nei i rere ke ai i nga parau tawhito, he mea, i te wa e parau ai tana parau, ara i te wa e toia ana e ' te hoiho, e pipi ana te hinu i te taha o te rino nana i mawhaki ake ai te whenua i te parau, a he maenene no te ahua o te hinu i te rino o te parau, i kore ai e ahua hakuku ai te whenua i te rino o te parau. He mea hoki i penei ai, ke kaaho, ara he paata te mea e takoto ai te hinu, a he mea mahi ki te ahua kotutu taua mea, a he mea whakakowhaowhao nga taha o te rino o te parau, e puta iho ai taua hinu ki nga wahi katoa o te parau o pa ana ki te whenua 3 keria ana e te parau. A ahakoa kino te oneone, ahokoa keretu ranei, uku ranei, whenua ranei kua pakeke i te whitikanga a te ra, e kore e ora te tikaka e tana parati, he mea hoki ko te hinu e pipi ra, hei mahi e kore ai e takoto kino i taua parau. A ki te mea e pai ana te tangata nana taua parau, he mea pai, me wai Maori te wai mo taua mahi. A ki te mea ka ki te kotutu takotonga wai, kotahi eka me te hawhe e oti te parau ka pan ai te wai ranei, te hinu ranei o taua kotutu, ka mahia ai ano he wai mo roto, kia tae mui taua tu parau nei ki enei motu ka taia ai ano e matou taua rongo hei mohio ma nga iwi Maori. A NEW PLOUGH. A " self-lubricating plough" is described in an English paper, entitled " Mines, Metals, and Art." By this invention it is said that " the friction attend- ant on ploughing is withdrawn. The plough, by means of a thin skin of water or oil maintained be- tween it and the soil, slips through, almost uncon- sciously." As described, there is a supply of lubri- cant applied continuously over the share and mould- board, also over the coulter and the side of the plough, whereby the plough is made to pass easily and smoothly through, the soil without sticking or adher- ing. The fountain consists of perforations or thin slit openings between the mould-board and the share, which are connected by proper tubes with, a tank of oil (or water, which is just as good) to a reservoir, which may be attached to the handles or beam, or preferably to a tank or cask on the wheels of the plough, whence the lubricating liquid is supplied to the tubes, and oozes or passes through, the lights into the share and mould-board, coulter, and side, and permitting not only stickey and waxy land to be turned over or broken up, but also the hard clay soil of any country, in time for summer and fall plough- ing. It is said further that the reservoir may con- tain fifty gallons of water, or a day's supply in plough- ing one and a half or two acres. TA KAWANA POENE. E kiia ana kua whakaae a Ta Kawana Poene kia tu aia hei Kawana mo te whenua i Te Mirihia. A ko Nowema nei aia ka haere ai ki reira. He Kawana hoki a Kawana Poene no enei motu i mua. SIR G. BOWEN. Sir George Bowen has accepted the Governorship of Mauritius. It is stated that he will leave for that place iu a couple of months. PAREMATA. TE KORERO I TE PAREMATA MO NGA MEA KI TE TAHA MAORI. TE TATANA ; Ka mea, ko nga korero katoa ekiia ana i te Paremata nei mo nga mea Maori. Me whakamaori aua mea ki te reo Maori. He mea hoki, ko te Maori kia kite
5 517 |
▲back to top |
TE WANANGA. i era, e kite nei hoki te Pakeha i nga kupu a nga mema Maori. I whakaaetia te kupu a te mema mo Whangarei i tera tau, a he tono taua tono a taua mema, he penei me te tono ka tono nei a Tatana, a i kiia te kupu, kia whaka- maoritia nga korero a te Paremata nei, mo te Pira mo te Kooti Whakawa Whenua Maori, a kia tukua taua korero hei titiro ma te iwi Maori, a i mahia ano taua mahi. I mea te kupu a te Minita Maori, i oti taua mahi, a kihai i tukua aua korero ki te iwi Maori, otiia i mea. te Minita Maori, kia korero aia i ana kupu mo te taha Maori, ka korero ai i nga tikanga o tana mahi. E mea ana aia a Tatana, kahore kau he marama o te kupu a te Minita Ma- ori, mona e ki nei, kihai ana kupu i tukua hei titiro ma nga iwi Maori. E mea ana aia a Te Tatana, he mea tika kia rongo nga iwi Maori, i nga korero katoa a te Paremata nei. E mea ana aia he aha ra te kupu a te Paremata nei te mahia ai e te Kawanatanga, he mea hoki ko te Kawa- natanga tenei e whitikia ana aana mahi e te ra. E mea ana aia me whakaae te Paremata nei ki taua kupu, he mea hoki kotahi ano nupepa a te Maori i tenei tau, a e pa ana te Minita Maori ki taua nupepa.
6 518 |
▲back to top |
7 519 |
▲back to top |
TE WANANGA. Napier Captain Russell North Island Mr. Sutton Mr. Macfarlane Mr. Stout Mr. Speaker Mr. Sheehan Mr. Gisborne
8 520 |
▲back to top |
9 521 |
▲back to top |
TE WANANGA. Tiraueke Wairaweke Taiaroa Hoani Nahe Ngarokiteuru Paretiia Raukawa Teeneei Ingarangi Ta Tanara Makarini
10 522 |
▲back to top |
TE WANANGA. te waha, kaore he reo kaore he aha, taataau kau te take o te arero kua poroa hoki te matamata i te 13 o nga ra o te marama. Na kona au ka mahara, ka pakaru ano te upoko o Te Waka Maori, he rere tootooa hoki nona ki runga ki nga mahi whakahi, he whiu kino i te kupu, na kona i pau ai ana hau i te rupahutanga hei utu mona i horomia ora- tia nei e te Kawau-a-toru, heoti kua pumau i te po te mate mona a mua ake nei. Otiia i mahara ahau e kore te upoko o Te Waka Maori e pakaru ano, he mea hoki kua tupato te kai whakatere i a ia i horomia ra e te Waha-o-te-parata, tetahi hoki kua eke nui ia ki runga i nga iwi mohio hei hapai i a ia, e ai hoki ko tana ki he iwi mohio era, otiia na te po i kite he mate ano mona kei mua e takoto ana mai. Koia au ka whakatupato atu nei, kia pai to haere e Te Waka Maori ngohi paenga tai, kua tirotirohia i runga i tenei moe, mehemea ka pa he raru ki Turanga, otiia ki- hai i marama, engari mehemea no mua atu te moe i te kohurutanga o Hiria Whakarau, penei ka tupono ki kona, tena ko tenei, kei mua ake nei ano te ika ma taku moe e haere ana mai i runga i taku moteatea ki te ohaoha a Te Makarini, ka pakaru nei ano te upoko e tohungia nei ano e te po, e ai ra hoki ko te kupu whakamihi a nga iwi kua taia nei ki Te Waka Maori, e mea nei, he oha na Te Maka- rini te ika pirau e piro mai ra i Turanga. No runga i taku mahara ki taku moe, ka rapua e ahau nga waka kua taia ki Turanga, kitea ana nga moni kohikohi i roto i te waka o te 21st o Akuhata, 1878, hei oranga mo nga kai mahi o tana waka, koia tenei, e £2. 6. 0., i roto i te waka tuarua o te 4th o Hepetema, 1878, e £3. 18. 0., i roto i te waka tuatoru o te 18th o Hepetema, 1878, e £3. 11. 6., hui katoa nga moni o nga putanga e toru o te waka, e £9. 15. 6.. E rua mano (2,000) pea nga waka e puta ana i te tainga kotahi, e ono mano, (6,000) hoki nga waka kua puta i nga tainga e torn, ko te utu mo te waka kotahi, me ana pepa, me te tainga, me ana mahi katoa, ka rite ki te kotahi parenga me nga wahi parakihana i runga i te mahi whika, ara e penei ana na te ahua, £d 423—750. E toru mano e rima ran, (3,500) pea nga waka e tukua ana ki nga iwi i "waho atu o Turanga. E whitu pauna e rima hereni tekau kapa, (£7. 5. 10.,) e pau hei utu mo te tukunga ki te meera, ko nga moni i toe iho, e rua pauna e iwa hereni e waru kapa, (£2. 9. 8., tena, ka ea ranei nga mahi, me nga kai mahi o te waka, i nga moni i toe nei i te tukunga o etahi ki te meera, e rua nei pauna e iwa hereni e waru kapa ? (£2. 9. 8., e mea ana ahau, kahore. Engari e inihi ake ana ahau ina- ianei, auee, tena ra to hanga e nga tangata kua raru nei i runga i nga mahi tinihanga a Ngaro ki-te-uru te kai whakatere o Te Waka Maori, i nukaia ai ratou kia whaka- houtia Te Waka Maori, kia whai mahi ai mana ki Turanga, te titiro atu koa taua hunga nei, he tangata horomanga ia na te kawau, a kua mate ana rangatira tawhito i runga i ana mahi kino. Mei kore hoki te awhina a te iwi ia ratou ko ana rangatira, penei ka rite ratou ki te kiore kua kuhu ki roto ki te rua hei huna, i te wehi kei tikina iho kei mauria atu e te kaahu nui, kai kiore o te Waipukurau, Nepia, Haku Pei. Na to hoa. NA TAO ANGA-ANGA. Te Aro, pa Maori o Whanganui-a-tara. Hepetema 25, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa utaina atu ta matou panui ki to tatou WANANGA, hai titiro ma nga iwi Pakeha Maori o te motu nei. o runga o raro o waenganui, o tetahi taha, o tetahi taha, mo tetahi rurururu kino i ra nei ki to matou takiwa, ara mo tetahi kainga, ko Taoparapara te ingoa, ko nga tangata tenei nana taua raruraru. ko Hirini Kahe, ko Renata Taiapa, ko Pita Roki. no tetahi taha. Pineaha Nikora. Hakaraia, no te taha kia Hirini ma, i karanga nga rangatira me nga Komiti, ko nga Komiti i hui mai ki Tikitiki noi. no Wharekahika, mutu ki Waipiro Konga ingoa, o nga tangata—-.Tamati Ngahoko (te Tia- mana o te Komiti), Rewiri Potiki, Witoere, Hamahona Puha, Wi Takeke, Te Piriniha, Tipene Tihai, Puha, Raniera Tuhua, Paora Haenga, Raihania Pahina, Piniha Waikaho, Warihi Onewa, Hare Taua. Hemi Tapeka, Te Harawira. Te Haranira Huriwai, Te Iririmana te Whare, Te Kooti Tipoki. Te Witutu, Himi Mokaera, Hoani te Aute. Akapu Matera. Paora Hotu- rangi. Hemi Tokoaka. Honatana Hautonga, Karanama Ngere- ngere, Peta Taenga, Piniha Rangahau, Ihaka Pai, Pita Manu- ka. Have Paraone, Hare Tokoaka, Apirana. Mane. Karaitiana Pakura, Te Wikiriwhi. Matauru, Herewini Tamahori, Eruera Kahia, Hona Pao. Ko nga tangata tena nana i whakatau taua whenua kia Hirini ma. Me tuhi katoa atu ena tangata ki raro o ta ratou whakata- unga. Kia mana tonu, utaina atu , kiu rongo te motu katoa. Tikitiki 14 o Hepetema. 1S78. To THE EDITOR OF THE WANANGA. Taoparapara Hirini Kahe, Renata Taiapa, and Pita Roki Pineaha Nikora and Hakaraia. Tikitiki Wharekahika, and from Waipiro, and Te-Awa-o-ngaro. Tamati Ngahoko Chairman of the Komiti. Rewiri Potiki, Witoere, Hamahona. Puha. Wi Takeke. Te Piriniha. Tipene Tihai. Puha. Raniera Tuhua. Paora Haenga. Raihania Pahina. Piniha Waikaho. Warihi Onewa. Hare Taua. Hemi Tapeka. Te Harawira. Te Haranira Huriwai, . KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe te noho mai na i tou kaainga, kia ora tonu koe i runga i te aroha o te Ariki, i runga ake nei, nana nei I I whakatika a tatou mahi katoa, kia ora tonu koe. E hoa kei
11 523 |
▲back to top |
TE WANANGA. NA TAMIHANA NGATAIAWAWARAU. Wairau. Hepetema, 23, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa. utaina atu e koe to matou pouri mo ta matou tamaiti mo Kamateroa, no te 20 o nga ra o Hurae i timata ai te pa o te mate ki taua tamaiti kia Kamateroa. timata noa i nga ra o Akuhata kaore i ngawari tona mate, tae noa ki te mutunga o nga ra o taua marama o Akuhata, kihai rawa i ngawari tona mate i te mahi a nga takuta Pakeha, me nga takuta Maori, kihai i taea tona mate, timata noa i nga ra o Hepetema mo te mahi ano a ona matua he inoi tonu ki te Atua nui kia Ihowa. No roto no te whakahaere a, ona matua, katahi ka. hamumu ake tona reo ki ona matua, ki ona tuakana, ki ona tipuna, tae noa atu ki te iwi, koia tenei te kupu a tana tamaiti a Kama- teroa, kia kaha te whakapono ki te Atua kia nuku atu ai o koutou ra i te ora roa, ka mutu i konei te hamumu o tona reo, i te tekau ma rima 15 o nga ra o Hepetema, ka takoto noa iho, kaore i whakahiakaitia i te nui o te kaha o te mamae o tona tinana, i te tekau ma whitu 17 o nga ra, ka karanga ake ia ki toua papa kia Horomona Turoa eia, katahi, ka oho ake tona pepa i te moe, ka ui iho ki a ia, he aba ? katahi ka kara- nga ake he kai maku, katahi ka uia iho, he aha te kai ? ka karanga ake ano, he kaanga, katahi ka whangaitia, katahi Ua kai. i Te 7 o nga haora o te ata. a tae noa ki te 5 o nga haora o te ahiahi o taua ra ka, mutu tana kai, katahi ka moe i te po ] ao noa te ra, i te tekau ma waru 18 o nga ra, i te 8 o nga haora o te ata. katahi ka titiro ake ona kanohi, ko te tiro- hanga tenei i roa. kaore kia hamumu tona, reo, engari ko nga tangata whakahaere, i te Ture a te Atua, kua eke katoa ki runga ki taua tamaiti kia Kamateroa, be karakia anake te mahi ki taua tamaiti i nga po e S i nga ra e S, ko ona ra tena i takoto puku ai, tae noa ki te ra i hemo ai, i te 25 o ngara o Hepetema, l875, ka hui katoa mai\_nga tangata\_ki te tangi ki taua tamaiti rangatira, E hoa kei hoha koe ki te uta atu i to matou pouri, me uta atu e koe ki te rae o Te WANANGA, no te mea he nui no to matou pouri mo tenei tamaiti ranga- tira, koia te take i tukua atu ai kia koe kia utaina atu kia Te WANANGA, hei titiro ma nga whanaunga e noho ana i runga i tenei motu i Aotearoa, heoi ena korero. Ko te tipuna tenei o taua tamaiti i kiia ai he rangatira. Ka timata, ko Tupaea Tahiotaane, ko Te Rangituanui, ko Hineaka, ko Te Kumu- kumu, ko Hineporehe, ko Te Autahae, ko Kerenapu, ko Mere Materoa, ko taua tamaiti. Ka timata ano, ko Te Kakari-nui- o-te-atu, ko Matawhaiti, ko Whea, ko Tangoiro, ko Horomona Turoa, ko taua tamaiti ano, ka huri enei korero.\_ He waiata tangi tenei na te iwi mo taua tamaiti, ka timatatia.— Taku aroha kia, Materoa i te ahiahi kauruki nei, he waka i ora kia toia nga mata a rae ki ra uta hum. Ka timata. E hika hoki e kui ka nei matua ia ra e tahiri mai, na wai i te mea ka raruku popou, ka whakamate ki to whenua i. Ka timata E tu e mate i te ihi o te whare me te kai aohia te roimata i ahau. Ka huri, ma nga mea e mohio ana ki tenei waiata e whakamutu atu, heoi ano. E hoa e te Etita o Te WANANGA, kei mahue i a koe etahi o nga reta o tenei panui, kia tere te tuku kia Te WANANGA, ka huri. NA TE KEEPA HOEPO, NA WI TOKO, NA HATARAKA RANGI, NA ERUETI RANGI. Korito, Hepetema 2S, 1S7S. \_\_ KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koutou, i whakaatu ano ahau kia Te WANANGA kua riro atu ahau kei Opotiki, ko tenei, kua hoki mai ahau i te whitu o nga ra o te marama nei. He nui te pai o te mahi a te Takuta i taku taenga ki reira, he mea oka e ia taku mate. He tangata ahua marire, kanui te whakamoemiti o nga iwi o reira ki taua tangata, kaore ona mahi tinihanga kinga Maori ki te tae atu nga turoro ki a ia, ka kitea, ko te mea e ora ai me tapahi, ka kiia e nga whanaunga, kauaka, ka mea atu aia me mau. kaore e ora i a ia. Kanui te pai o taua Rata i taku hokinga mai, ko taku tino hiahia kia whakaaro nga tangata o konei kia kohia he moni hei tiki mo taua tangata. H, TOMOANA. Nepia, Oketopa 15, 187S. KI TE KAI TUHI o TE WANANGA. E hoa tena koe, mau e uta atu enei kupu ki runga i to tatou waka i a Te WANANGA hei titiro iho ma o tatou hoa Maori, kia. mohio ai ratou kaore au e pai kia haere mai ratou ki te patu i nga huia o toku kaainga o Ngapaeruirui, engari, me haere tonu ki toua wahi ake patu ai, katahi ka tika, ko te wahi i au kaore au e pai, me mutu te haere a te tangata ki taua kaainga, ka tu hoki te rahui inaianei, ko taua rahui kai te putanga i te Rakautuhaha, ka tu tetahi ki te putanga i te Rotoiti i a Hutoi, ko te rohe o taua rahui, ka timata atu i Ngapaeruirui, tae atu ki te Rakautuhaha, tae noa ki Akitio, tae ki Tawaputahi. tae noa ki Tangarue, tae noa ki te timata- nga e mau iho i runga ake nei, ka mutu. E hoa kia wha nga putanga o taua, panui, kia ata mohio ai o tatou hoa. kua tu te Ture mo taua whenua i au, ki te hinga taua Ture i te tangata me utu ia i te kotahi rau pauna £100. E hoa kai hoha koe, heoi ra. NA WI MATUA Porangahau. Hepetema 10, 1878. Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa moana kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei. Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo toku whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha- katupuranga katoa e haere ake nei. E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e nga iwi katoa i runga i te Mutu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po- ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroke a Pou- kaawa. E kore e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori ranei kite hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua he ingoa ano toku, he mana ano toku kei runga kei oku whenua e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi kia takoto Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaore he whakawa mo runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, puta noa ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau kia Te Hapuku. E hoa e te Etita o te WANANGA tukua atu e koe taku panui kia Ta Hori Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture Maori, otira e whai mana ana ahau ki te whenua. Me tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o te tau 1878. He kupu tautoko tenei na te Komiti Kau- matua mo te kupu a te Hapuku, e tika arm, ka rongo tonu matou i aua kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari awa hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa. Ko te take kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka- rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua ko Te Hapuku tonu te Karauna Karaati o runga i te mana Maori takoto ai. He Ture tuturu tonu tenei mo nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te whakahe i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o to rohe o te Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei taunga mo tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE WANANGA, kia tere to tuku, kia TE WANANGA, hei matakitaki ma nga iwi Maori, Pakeha hoki. Na Te Harawira te Tatere, • Na Te Ropiha te Takou, Na Hemi te Hukui, Na Te Waaka Rewharewha, Na Matene Waewae, Na Renata Tamakihikurangi, Na Raniera te Iho, Na Kopata te Hoa, Na Kiingi Tohunga, Eo Maika te kai tuhi.
12 524 |
▲back to top |
TE WANANGA. Notice by me, by Te Hapuku, respecting the Lake Poukawa, that it shall not be Drained after nay Death. The following is a law made by me, by Te Hapuku, which shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which have not passed through the Native Lands Court, and this law shall he a law to all future generations. Friend, the Editor of TE WANANGA, publish this, ray notice, to all the world, and let it go over all the world, so that all the tribes who live on these islands may see it, that is, all the Maori and European people. Let it appear in the Maori and English languages. Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not be touched or meddled with by European or Maori, nor. shall anyone dig or make a drain by which the water shall escape from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I will not be right or just if any person whatever assume any Tight or authority over my lands. I have a name ; I have authority over all the lands which I own, and this portion I now hold is very small—it is Te Hauke only—so that this portion shall be left as it was in days gone by, according to Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves- tigation by the Native Lands Court be made or held for this land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall take effect on it, as such law was the law of my ancestors for ages past and even down to the days iu which I, Te Hapuku, have lived. Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G. Grey, that he may approve of this, my Maori law. But I have power over my own lands. Let this notice be published each Saturday of the months of all the year 1878. This is the word of the meeting of old chiefs in support of the words of Te Hapuku, and it is true that we heard his words that not any European, should meddle with or cut drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape, and thereby drain that lake. And the reasons for his words are these : This land has not been passed through the Native Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it, and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the Native Mana of this land, and such right to this land has been that by which this land has been held from the grand- fathers who held it in ages past, and even down to us the off- spring of those ancient owners. Let not any person assume any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi- kurangi has made this law steadfast on Te Hauke, as it is land at Te Hauke, which is held by Maori custom, and it includes all the land all around the margin of the Lake Poukawa. In some future time the boundaries of the land held under Maori right will be given, that is, all the Hauke lands and all around the lake, over which this Maori law shall have effect. Now, O Editor of TE WANANGA, be quick and put this notice into TE WANANGA, so that it may be seen by the Maori and European public. Let this notice be published ou each Saturday of the months in the year 1878. Enough, from all the committee which is now being held at Te Hauke. Na Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi, Na Te Kopiha te Takou, Na Raniera te Iho, Na Hemi te Hukui, Na Ropata te Hoa, Na Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga, Na Matene Waewae, Ko Maika te kai tuhi. 88 PANUITANGA. KA tu te Purei Hoiho i te Pakipaki i te 24 o Tihema 1878. Taihoa ka panuitia nga tikanga o taua purei. H. TOMOANA. Nepia, 19 Oketopa, 1878. NOTICE. HORSE races will take place at Pakipaki on 24th Decem- ber, 1878. Full particulars in future advertisement. H. TOMOANA. Napier, 19th October, 1878, 104 PANUITANGA. HE Poni, he raho poka, he ma te huruhuru, he haika te parani i te peke, i ngaro i te Takiwa ki te Takapau, £1. utu ma te tangata mau mai ki te Teihana a Te Wiremu i Te Aute. REUPENA ERUETI. Te Aute. Oketopa 9, 1878. NOTICE. LOST in the Takapau District, a light colored gelding pony, branded with an anchor on its shoulder. One Pound Reward will be given if delivered at Mr. Williams* Station at Te Aute. REUPENA ERUETI. Te Aute, 9th October, 1878. 105 NOTICE. TO SELL the Land known as Kohinurakau, at £8 per acre. Apply to us at Pakipaki. RAWENATA, PENI TIPUNA. Pakipaki, October 12. 1878. 103 TE HOIHO TINO MOMO REIHI, KO TERENGA Ko te tepara a Hori Karati a Terenga tu ai, hei wahi e kawea atu ai nga uha ki a ia. E whitu tau o Terenga, a na Kererewata aia., a ko Piipi te whaea. He hoiho pai a Terenga ki te reihi, a ki te pai o ana uri. A i a ia te wiini o te whakakite hoiho i Haku Pei, a he hoiho pai aia i ana uri haka. Koia te matua o Reri Rihipeti te hoiho nana i wiini te Haku Pei porotuhi teika. He hoiho pai a Terenga ki te mea hoiho haka, i te mea he uri kaha ona uri. Ka tiakina paitia nga uha e kawea atu ana ki a ia, otiia e kore te rangatira o Terenga e pai koia kia he, ana he aua uha. Me mau atu nga uha ana oti te eke e Terenga, a me utu i aua ra, a ki te mea ka noho tonu te uha i reira, ka utu te tangata e rua hereni me te hikipene mo te wiki. Nga utu, £5. o. O. mo te uha kotahi. Ma te tangata nana nga hoiho, me te rangatira o Terenga te korero mo nga utu mo nga hoiho i nui ake i te mea kotahi. Ko nga uha kihai i hapu i tera tau, £2. 2. 6. utu mo tenei tau NA HORI KARATI. Hawheraka. He mea pai ano, me utu ki te ooti te utu mo te uha. 97 UTU. E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki te tukua ma te Meera, kotahi pauna e rua hereni me te hiki pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina atu i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo te Nupepa kotahi. NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a ho mea panu e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta o Te Wananga Nepia. HATAREI, OKETOPA 19, 1878. NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and published by HENARE TOMOANA, the proprietor of this news- paper, at the office of Te Wananga, Napier. SATURDAY, OCTOBER 19,1878,