Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 32. 10 August 1878


Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 32. 10 August 1878

1 393

▲back to top
TE   WANANGA.
       HE PANUITANGA    TENA KIA KITE KOUTOU.
           "TIHE   MAURI-ORA."
  NAMA 32.             NEPIA,  HATAREI,   AKUHATA    10, 1878.            PUKAPUKA 5.
PANUITANGA.         PANUITANGA.

  KIA  KITE!   KIA  KITE!
I   A.  RENETI         MA.,

KUA  HOKI MAI A RENETI KI NEPIA NEI,
               A he tini noa atu aana
Koti, Tarautete,  Wekete,
   Potae,  Kiapa
    Kaone,   Paraikete, Raka,

     Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori.
                                                                                  
        HAERE  MAI  KIA  KITE
              I te whare Hoko a

RENETI                 MA.
   Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito
                     i Nepia,
        1  TE  HEKIPIA  RORI.
                                             62
KIA MOHIO KOUTOU, E NGA IWI
          MAORI


               Kua ta ano i au!
TAKU    TOA   HOKO     MEA   RINO,
              Kei tawahi ake o te

TARI  O TE  WANANGA,   I NEPIA.
Ko  ahau te tangata tautawhito o Nepia, a naka te
      timatanga mahi hoko i nga mea rino
                      ki te iwi.


Naumai   e te Iwi, Maere Mai
     ano  ki au Hoko   ai
                       KIA

PAIRINI MA-
92


2 394

▲back to top
                               TE   WANANGA.
                   PANUITANGA


  RARAKA RAUA KO PARAHI,
           KAI  HOKO  RINO,
         (Na Pairani i Mua).

KUA    TAE      MAI       I   INGARANGI—
      39 Pu tupara
      80 Hakimana
      14 Tapara puru, puru atu i te kake
       3 Hakimana  puru atu i te kake
      20 Pouaka paura pupuhi manu
       2 Tana Hota.
   He Paraihe Paura, he Paraihe Hota,  he Okaoka  Pu, he
 Okaoka Horoi Pu, he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu
 Pa, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku
 Mata Pu, he Whakapura  mo te Pu  ana purua, me nga tini
 mea atu mo te Pu.
   He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te
 Utu.                                                    73

                 PANUITANGA.
 KO   au ko TAKUTA   TERA, ka ki atu nei ki nga iwi katoa o
      Turanga, puta noa ki Waiapu, ki te takiwa ki nga iwi o
 taua takiwa, kei KIHlPENE nei ahau e noho ana, hei mahi i
 nga mate katoa o NGA  TURORO   MAORI.
 66                              TAKUTA  TERA

 NEI TAKU PANUI KI NGA IWI MAORI
                 KATOA.

 NGA  ra oku e korero ai ki nga Maori i taku Tari i
 Nepia, ko Te  Mane, ko  Te  Weneti, ko Te
 Paraire, o nga wiki katoa.
                        NA TE RIIHI,
 91                                  Hoia, Nepia.


. Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa !
  Katoa! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara-
    naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga
                  katoa.


 HE     mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea
       kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa,
 ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Hihi whenua
 ranei, ki te mokete whenua   ranei, ki etahi tikanga
 ranei e pa  ana ki te whenua.   Maatua  haere mai
 koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau
 e puta ai mo auu mahi.  Naku  na,
                             TE  RIIHI,
   58                                Koia i Nepia.


 HE  PANUITANGA    KI TE IWI  MAORI.
 KO     te utu mo te WANANGA  i te tau, kotahi pauna
       e rua hereni me te hikipene.


               NOTICE.
 SUBSCRIPTIONS      to the WANANGA  newspaper
      per year, £1 2s 6d, by post,
      Te Wananga.


3 395

▲back to top
                     TE WANANGA
  Ko  ahau ko TE WANANGA o nga iwi katoa o te
Waipounamu    o Aotearoa katoa, i korero mataati atu
ahau kia koutou katoa i te 5 o nga ra o te tau 1874,
koia ahau i mea ai, ko te rima tenei o nga tau oku
 i ako ai i te ako nui o te ao nei. A kahore aku
pupuri he, ara, kahore i huna e ahau te kupu a te
iwi i tuku mai ai ki au. Otira ko nga kupu ate
iwi i kii ai ko nga korero a Rongo a Haumia,  a
 Taane.  A ko te iwi korero he korero mo nga mea
 e mahia ana e te Taitamawahine. A kahore te iwi
i kii i nga kii o te Taitamataane. A ka rima nei
 tau oku i tatari atu ai, kia korero mai koutou ki au,
kia kiia mai nga mea i tatakuna i Wharekura.  A
he  roa noa  atu taku  tatari atu, kia korero mai
koutou nga Ariki me nga Tohunga. Koia ahau i
ako ai i au, ki o te Pakeha mohiotanga, i ako ahau
i au. ki o te Pakeha tupuna, mo o ratou kauhau, he
mea  hoki naku i ako ai ahau i aua mea, kia kite mai
ai koutou, kei te tatari atu ahau ki a koutou kupu.
Koia ahau TE WANANGA   o nga iwi i kii kupu atu
ai ki nga iwi katoa, ki nga uri o nga Ariki i eke mai
i nga waka ia Aotea, ia Tainui, ia Tokomaru, ia
 Takitumu,  ia Ruikakara, ia Mamari,  me  era atu
waka, kia korero mai koutou ki au ki TE WANA-
NGA.   Koia taku kupu ka kiia nei kia koutou. Me
runanga  koutou te iwi o ia waka o ia waka a ka
mene nga mohio  o ia waka o ia waka, ka whiriwhiri ai
i tetahi o koutou hei karaka tuhituhi, a ka oti tera,
hei reira ka kauhau ai koutou i nga korero mai ra
ano ia Po tuatahi, a tae noa ki te tuatangata, a ki
nga Atua, a ki nga mea  katoa i mohiotia e nga
kahika, e nga Tupuna, ka tuhituhi ai aua mea ki
te pukapuka, a ka oti aua mea katoa te tuhituhi ki*
te pukapuka  ka  tuku  mai ai ki au  ki TE .
WANANGA.        
  E  nga iwi katoa o nga waka katoa i haere mai i
to tatou pukenga mai i Hawaiki, kahore ano koutou
i kite noa, kahore ano kout9u i rongo noa, kahore
ano koutou i mohio mea, ki te nui me te mohio o
tena iwi o  te Pakeha.  Na  ratou na te Pakeha i
tuhituhi nga whakapapa, me "nga  mohiotanga a o
ratou Kahika,  A he mohio na taua iwi ki nga mea"
i matauria e o ratou maatua. Koia ratou te Pakeha
o enei ra, i mea  ai, kia ako ratou i te ako, e nui
rawa ake ai he mohiotanga ma ratou ma nga uri, i.
nga mohiotanga  i matauria e o r.atou tupuna. He
mea hoki na aua Pakeha o enei, ra, kia tino mohio
pu ratou ki te karakia pono ki te Atua, a kia nui
rawa ake ai ratou i o ratou tupuna, kia noho pai ai--
ratou i te ao  nei, kia kore he  kino kia  kore he
whawhai,  kia kore he raruraru. Koia  ahau TE
WANANGA   o aku iwi i mea ai, me mahi pera ano
hoki  tatou, ara me   mahi  tuhituhi tatou i nga
korero  o mua,  kia kite ai o tatou uri i nga mea i
mohiotia   e tatou, a  kia pera  ai a tatou uri, me te
mahi  a nga uri a nga. tupuna Pakeha, kia tu ai o 
tatou uri, hei tino tangata mohio ki te korero, kia
maia  ai ki te ngaki kai, ki te noho pai i te ao nei.
Naku na TE WANANGA    o nga iwi ena kupu kia.
koutou ki nga iwi.
      Te Wananga
  Published every Saturday,

           SATURDAY,  AUGUST   10, 1878


Aotea 
Te Waipounamu
Rongo
Haumia 
Taane
Takitimu
Aotea
Tainui
Tokomaru
Ruikakara
Mamari




4 396

▲back to top
TE WANANGA

NGA RONGO KORERO

TE KOOTI WHAKAWA WHENUA MAORI


NATIVE LANDS COURTS




5 397

▲back to top
                             TE  WANANGA.
TE KOMITI  MO  NGA   MEA  MAORl,   MO  TE
         PAREMATA    O  TE TAU  NEI.
  • Te Hiana, Te Paraihi, Te Karingitone, Te Pooki,
Kawana Kerei, Te- Hemora, Te Ropiha, Te Maki-
anaru, Hoani Nahe, Te Omana, Te Roritana, Kapene
 Rata, Taiaroa, Karaitiana Takamoana, Hori Tawhiti
 Te Wekipira, Te Wiremu, Te Wurukake.

   NATIVE  AFFAIRS  COMMITTEE   FOR
               SESSION  1878.
   The Native  affairs Committee, moved for by the
 Hon. J. Sheehan, consists of the following members
 of the House :—
   Mr. Bryce, Mr. Carrington, Hon. W.  Fox, Hon.
 Sir G. Grey, Mr. Hamlin, Mr. Hobbs,  Hon. J. Mac-
 andrew, Hon. H. Nahe, Mr. Ormond, Mr Rolleston,
 Captain Russell, Mr. Taiaroa, Mr. Takamoana, Mr.
 Tawhiti, Mr. Wakefield, Mr.  Williams, Mr. Wool-
 cock, and the mover.

               KAWANA    KEREI.
   I nga ra o Kawana Kerei e Kawana ana, he nui
 rawa atu tana mahi mo nga iwi ona i Kawana ai. A
 i nga ra ona i mutu ai tana ingoa Kawana, he mea
 kii e te Paremata o Ingarangi, kia homai te £1,000
 'kotahi mano pauna) mana i te tau, hei koha ki a ia
 mo ana mahi nui i mahi ai i a ia e Kawana ana i nga
 whenua  i Kawana ai. A i nga ra ona i tu nei hei
 Pirimia mo te mahi Kawanatanga mo tatou, he mea
 muru tana £1,000, (kotahi mano Pauna) a he mea
 homai ko te £125, kotahi rau e rua tekau ma-rima
 pauna mana i te tau. Nei ra te utu mo te mahi nui i
 mahia  e te tino tangata mohio, kaati ko te utu mona,
 ko tana mahi e mahi nei kia puta ai nga iwi [Maori ki
 te ao marama, a kaua nga iwi Maori e turi ki ana e I
 ako ai, ina hoki e mahi utu kore ana aia a Kawana
 Kerei mo nga iwi Maori, i te mea hoki, mei noho noa
 iho aia i te Kawau, a mei kore he mahi ana mo te iwi
 penei e puta te mano pauna i te tau mona i noho
 mahi kore  ra, na ko tenei kua mahi aia mo te iwi
 Maori, e kore ana utu e homai, a me mahi utu kore
 aia, ko tana aroha anake ki nga iwi  Maori  te utu
 mona e mahi nei.

           WHAT   IS JUSTICE?
    From  a   Parliamentary paper just issued, we
 gather that during his continuance of office as Pre-
 mier,  Sir George Grey's  pension  as an  ex-colonial
 Governor will be reduced from £1,000 to £125 a
 year.  The  greater part of the correspondence relates
  to a mistake of two days in the date of Sir George
 Grey's assumption of office, by which he points out
 he  was  deprived of two day's salary, and made to
 appear  as if misrepresenting  facts to the Colonial
  Office. The correspondence closes with an expression
 of regret on the part of the Governor that the mistake
  should have arisen, and an assurance that he would
  correct it by the next mail.—Post.

         A TE HONORAPA    TE POOKI.
   I mea a te Pooki i a ia i korero ai ki te Paremata i
 tera po i tu ai te Paremata. " E ki ana te korero a
  te? Kawana i korero ai ki te Paremata, kua pai te
  noho a nga iwi o Waikato, o  Maniapoto  ki te Pa-
keha, otira e ui ana aia a te Pooki, no nahea rawa i
noho he ai aua iwi ki te Pakeha." "E mea ana matou,
 e ahua riterite ana ranei aua kupu a te Pooki, kia ana
 i mea ai i mua, koia matou i mea ai, me ata tuhituhi
 nga turanga i tu ai aia, hei apiha ki te Kawanatanga, i
 te wa i ahua raruraru ai nga mahi i nga motu nei. I
 te tau 1856 i tu ai ate Pooki hei Atari Tiamana,
 (tino roia mo te Kawanatanga)  1861, 1862,.  He
 Koroniara Hekeretari aia, 1863, 1864, he pera ano
 aia, 1869, 1872, he Pirimia aia, 1878, he pera ano
 aia. A i mea ano a te Pooki ki nga kupu a te Ka-
 wana  i korero ai i te wa i tu ai ano te Paremata.
 " He kupu ahua whakarewha ana kupu o taua korero,
 he mea hoki, e whakakahore ana i nga mahi a nga
 minita i nga tau kua pahure ake." A no te mea he
 minita a te Pooki, me tuhituhi nga ra o nga mahi i
 mahia i aua tau, he mea hoki, kahore kau he mea,
 kia kore he ingoa mona, mo ana mahi i mahi ai, 1860
 i he ai te he ki Taranaki, 1861, i u mai ai a Tianara
 Kamurana, 1863, i rangona ai Rangiriri, 1863, i no-
 hoia ai Ngaruawahia, 1866, i tu ai Omarunui, 1868, i
 he ai te he ki Turanga, 1869, i mate ai a te Waitere,
 1870, i mate ai a Taata, 1872, i mate ai a Kereopa.
 A i mea a te Pooki mo nga huihui i hui ai nga ra-
 ngatira Maori ki te korero kia Kawana Kerei. " Ka-
 hore kau he tikanga o aua korero i rangona, he mea
 hoki kahore kau he mea a aua hui i kitea ki te iwi."
 He mea koa na matou, no te mea i tu a te Pooki i
 nga turanga nui o te Kawanatanga mai ano i te tau
 1856, a tae noa ki te tau 1873, a no te mea kahore
 ano he aha i Tamaki a tae noa mai ki te tau 1860, i
 te wa ona e tu ana hei Pirimia mo Niu  Tireni, na
 reira matou i mea ai, kahore kau ona pohehe ki nga
 take e korero ai nga rangatira Maori, ratou ko Ka-
 wana Kerei.  A e penei ana ano  etahi o ana kupu.
 " E mea ana aia, na te mea, e whakahoa atu ana te
 whakaaro  ki nga iwi o Waikato, koia i roa ai te ahua
 pohehe o nga mea i reira, i kore ai e puta he pai nao
 nga  mahi  o nga  tau tini nei." A e penei ana ano
 hoki etahi o ana kupu- " Ko nga kupu a  Rewi i
 korero ai i nga tau ka tekau ma-waru kua pahure nei,
 ko Waitara  kia hoki.  A i te wa i uia ai a Rewi e te
 Pirimia, ka mea ano a Rewi,  ko Waitara kia hoki
 mai."  A  ka ui ano a te Pooki i tenei patai. " Tena,
 ko te aha te mea e puta ana i aua huihui a nga Maori."
 A  e penei ana ano aia a te Pooki, he kupu koa aua
 kupu  nei nana, mo aua huihui i kiia nei eia, he hui-
 hui tikanga kore. "Ai   aua hui i kite a Kawana
 Kerei i te whakaaro o Rewi, a kahore kau he tangata
 ke atu ia Kawana  Kerei i kite i taua whakaaro a
 Rewi.   He aha  te take o te tono e kiia nei, ko Wai-
 tara kei a taua, a ma taua e oti ai." A he wareware
 pea nona ki ana kupu, ka mea ano aia i nga he i ma-
 hia e nga tangata mahi he, i te wa o te Makarini i ta
 ai hei mahi i aua he kia kore. He mea pea nana, ko
  te mahi nui a te Makarini i mahi ai, kei ana kupu
 patai i patai ai ano. " He aha te take 'i kore ai ana
 iwi e pa ki nga kino, i te wa e hengia ana nga tangata
 mahi kino e te Pakeha." A he  tino koa pea nana ki
  te kore utu a te Paremata mo ana patai, koia aia a te
 Pooki i mea  ai ano. " Kahore kau he kupu (a te
 Kawana) .mo te tangata rongo nui kua mate nei (a te
  Makarini) mona nei i mahi i nga mahi, i noho pai ai
 nga iwi Maori o nga motu nei, a i kotahi ai te noho *
 te Pakeha me te Maori." I te wa o te tangata rongo

6 398

▲back to top
                               TE  WANANGA.
nui i tu ai (ara o te Makarini)   hei Hupiritene  mo
Ahuriri i tu ai nga he a te Kooti, a i tu ai a Omaru-
nui, a i ana ra ko te Pooki te Pirimia o te Kawana-
tanga.  A he kore pea he ngoikore no rana i kore ai,
i mutu i a rana nga mea i he tonu, he aha te take i
kiia ai na te Makarini i noho pai ai nga iwi Maori, a i
noho kotahi ai te whakaaro  a nga Maori a nga Pa-
keha.   He mea pea ia, ko te kupu i kiia nei he tai-
hoa, taihoa, taihoa tonu. He mea  hoki, ko te mahi
taihoa a te Makarini, i tino kore rawa atu, i te mohio,
i te kaha, i te ata matau a Kawana Kerei hei Tumu-
aki matua  mo nga iwi.

        THE   HONORABLE    W. FOX.
   The honorable member  in speaking to the House
 the other night, said, " The address said that' at last
 peaceful relations have been established between the
 Waikato  and Ngatimaniapoto tribes;' but how  long
 was  it since they had  any disturbance with these
 tribes?"  As we  should like to see how  his speech
 accords with his action in former years, we are induced
 to give the dates of and the offices the honorable gen-
 tleman has filled -when the Maori disputes were rife
 in New   Zealand:—Hon.  W.  Fox, 1856, Attorney-
 General ; 1861 and  1862, Colonial Secretary; 1863
 and  1864, Colonial Secretary;  1869-72, Premier;
 1873, Premier.  The  honorable speaker, in reference
 to  the Governor's  address, says, "Altogether  the
 whole tone of these remarks on this point was mis-
 leading.  It was  ignoring the  results of efforts of
 previous Ministries for years." Then, as the honor-
 able  member  was Minister, we shall give dates and
 names  of actions which took place when he was
 a Minister.  We  give these to prove he had the honor
 of  being  in power  at that time.  We   shall not
  " ignore the  results of" his " efforts of years" past.
  Taranaki wax commenced, 1860, 6th, March ; General
  Cameron landed in New  Zealand, 1861, 1st April;
 battle of Rangirere, 1863, 20th November: Ngarua-
  wahia taken, 1863, 8th December; battle of Omara-
 nui, 1866,  12th October;  Poverty  Bay  Massacre,
  1868, 11th November;   Reverend Whitty  killed at
  White  Cliffs, 1869, 13th  February;  Todd   killed,
  1870, 28th November; Kereopa  executed, 1872, 4th
 January.
    The  honorable member  said, in reference to the
  meetings held between  Sir G. Grey and the Native
  chiefs, " As to the exact result of the negotiations,
  who knew anything about them ? The public mind
  was in a great state of  obscurity on  the matter."
  Surely, as given in the dates  above, viz., that the
  Honorable  W. Fox  has held high, and onerous posi-
  tions in the Government of New Zealand from 1856
  to 1873, and as the Taranaki war did not break out
  till 1860, and that Kereopa the noted was not exe-
  cuted till 1872, while the honorable member was then
  Premier of New Zealand, surely his mind was not in
  a  great state of obscurity on the points which were
  to be discussed at those meetings. Again, the honor-
  able member  states, " He believed he had good cause
  for saying that the recognition of that remnant of the
   Native race in Waikato did more to impede the pros-
  pect of our obtaining peaceable possession than any-
  thing which had been done for many years." Yet ne
   again says, " What Rewi said just eighteen years ago,
he asked at the Waitara.  When,  asked by the Pre- -
mier what  he wanted, Rewi  said, ' I want Waitara
back.'"  Then  he asks, " After all, what importance
could he attach to those Native meetings ? " And
with nearly the same  breath says—and  it must be-
remarked this took place at one of those condemned
Native meetings—"  In the meantime the Premier had
ascertained the views of Rewi, of which, none knew
anything.  What  could be gleaned by the expression
 Waitara is ours, and the  matter will be  settled by
us  two ?' " But in forgetfulness of what he  had
said, "the lion, gentleman then proceeded to recount
the rapine and murder of Te Kooti, Tito Kowani, and
others, and to other difficulties which surrounded the
colony when the late Sir Donald M'Lean  undertook
the  delicate  and dangerous  task  of pacification."
"Which,  it would appear, the delicate and dangerous
task of pacification consisted in the non answer of the
public to what the honourable member again put to
the House,  " Why these tribes never interfered when
the  Europeans were  hunting Te  Kooti."  And  in
 exultation of his apparent complete and unanswerable
logic, he utters the following, " There was no allusion
to the celebrated man who had passed away, and to
 whom  the real credit was due of gradually inducing
 the good  feeling which had  been brought  about
 between both races.'' Te Kooti's acts were committed
 in the year 1868, and Omaranui battle was fought
 when " the celebrated man" he speaks of was Super-
 intendent of the Hawke's Bay  Province. Kereopa
 was executed in 1872, when the honorable member we
 quote was Premier. As the  celebrated man and the
 Premier  did  not, or could not, act in these matters
 more than they did, what is the point on which the
 " credit is due of gradually inducing the good feeling.
 which has been brought about between the two races,"
 if it is not in the undoubted " do-nothing policy"
 which, ever did distinguish the " celebrated man" from
 the force and statesmanlike power pre-eminent in the
 acts and policy carried out by Sir George Grey.

 NGA  KORERO   O NEHE,  ME  TE KAUHAU
  -  TATAKU  I NGA  IWI I INGARANGI.

                  (UPOKO 8.)
 A i mea a Arapata kia noho pai ana hoa whawhai ki
 aia, ara nga iwi Teina, a mea atu ana aia ki nga
 rangatira o taua iwi, kia mutu ta ratou karakia ki to
 ratou atua kia Otini, a me hoatu e ia e Arapata he
 whenua  nui ma nga Teina i te taha marangai o Inga-
 rangi, kia noho marire ai aua iwi te Teina i taua
 whenua.
    A he tini ano hoki nga tangata o te iwi Teina kua
 noho noa atu i te taha ki te Hauraro o Ingarangi, a i
 noho hunga, ara pori, ara kai mahi tana iwi Teina kia
 Arapata, he mea  hoki ko Arapata to ratou tangata 
 rongo ai ki ana ako kia ratou.  He nui noa atu ana
 ia nga ra i eke mai ai te iwi Nohimana i o ratoa kai-
  puke ki te pahua, ki te muru i nga tangata o Ingarangi
  otiia kihai taua iwi Nohimana i toa ki nga iwi o Ara
  pata, a hoki mate ana aua iwi ki o ratou whenua, i te
  mea hoki, na Arapata i ako ana iwi ki te hanga kai-
  puke, i maia ai ana iwi ki te whawhai ki ana iwi eke
  kaipuke. Te take i hanga kaipuke ai nga iwi a Ara-
  pata, he mea kia noho tiaki ana iwi i nga takutai o te

7 399

▲back to top
                             TE  WANANGA.
whenua  i Ingarangi, a kia kore ai te hoa riri e u mai
ki reira. A i nga ra ano o Arapata e ora ana, he nui
ana kaipuke, he mea hoki, kotahi rau kaipuke wha-
whai  ana i mahi  ai, a i rererere aua kaipuke ki te
mahi taonga hou i nga whenua ke noa atu.
   He nui noa atu ano hoki nga mea  i akoako ai a
Arapata  ki ana iwi. He mahi  tonu tana, i te po i te
ao kia tupu nui ai te mohio   o ana iwi, kia kore ai
ratou e noho tutua ki nga iwi o te ao nei, a no reira
mai  ra ano te mea a te Pakeha Ingarihi, e ki nei, e
kore te iwi a Kuini e noho tutua ki etahi iwi o te ao. 'A
na Arapata i mahi nga Ture pai mo ana iwi, a nana
 ano hoki i rapu, a i tu ai ano nga Tiati whakawa tika
mo  ana iwi.  A he mahi tonu tana kia ako aia tangata
 aia tangata o te iwi i tetahi mea e matau ai aia taua
tangata.  A he tangata tuhituhi pukapuka ano hoki a
 Arapata i nga tino korero pai hei ako i ana iwi. A
nana ano hoki i mahi he whare e noho ai te iwi ki te
 ako kura. A  nana ano hoki i rapurapu nga tangata
mohio  o te iwi hei ako i nga kura ako i te iwi.
   He tangata a Arapata i pangia e te mate, a i mau
tonu tana mate ki aia, he nui hoki tana mamae i tana
mate  i te roa ona e ora ana, a na tana mate turoro aia
 i ruhi ai, a na tana mate ano hoki aia i hemo ai, i aia
 i tae ona tau ki te rima tekau ma rua, a e toru tekau
 ma tahi ano i noho Kingi ai. a e rima te kau ma ono
 ana parekura i tu ai ki ana hoa riri. Otira he tangata
 karakia aia ki te Atua pono, a i mau tonu tana wha-
 kaaro ki te Atua pono, a i aia e paingia nei e te nui o
 tana mate kihai aia i pouri, otiia i mau tonu tana kaha
 ki te ako i tana iwi a tae noa ki te ra ona i hemo ai.
 No te tau 901, aia i mate ai a ko tana tamaiti ko Eru-
 era te tuakana te tamaiti i noho hei Kingi i muri ia
 Arapata.
   He  tangata toa, he tangata pai a Eruera te tua-
 kana.  A  e rui te kau ma wha ona tau i tu Kingi ai,
 a i aia i tae ai ona ra kite mate ka tu tana tamaiti a
 Ahitina, hei Kingi mo te iwi o Ingarangi. A he tino
 Kingi aia i mana rawa ake i nga Kingi katoa i mua
 ona, be mea hoki i ako aia i nga mea i ako ai tana
 tupuna a Arapata, i ako aia i te iwi kia mohio ki nga
 mea nui, a i ako aia, kia hokohoko tana iwi i nga mea
 a nga iwi ke. A  koia te Kingi mataati i mea koia te
 Kingi o Ingarangi. Kahore hoki nga Kingi i mua atu
 ona i mea he Kingi ratou no Ingarangi katoa. A na
 Ahitina i mea, ki te mea ka hanga te tangata o tana
 iwi i te kaipuke, a ka eke taua tangata i tana kaipuke
 i hanga ai, a ka rere aia me tana kaipuke ki nga
 whenua  ke, a kia toru rerenga atu me te hoki mai ano
 ki Ingarangi, penei ka kiia he ingoa  mo  taua tu
 tangata kia tuhituhia hei apiti ano mo tana ingoa ake
 hei Haira, a me tu taua tangata hei Ariki mo te iwi,
 a kia noho aia i te Runanga Witana.
   Ko te Hunanga Witana, he Hunanga  penei me te
 Runanga  Paremata o enei ra, he Runanga mahi Ture
 mo  te iwi. A he mea ano, i te wa e mate ai te Kingi
 ma  taua Runanga Witana e rapu he tangata hei Kingi
 mo  te iwi.
    I nga ra, i tae ai nga tau tekau ma rua o Ahitina
 i noho Kingi ai, i pokia ai te moutere o Ingarangi e
 nga iwi Teina, e nga iwi o te Kooti. A i turia te
 parekura  a  Ahitina ki aua iwi i Parerapaka, i te
 takiwa ki  Nahamurana,  a mate  katoa aua iwi ia
 Ahitina me  ana iwi. A  he nui no tana mate, koia i
 waiatatia ai tona waiata hei waiata ma te iwi, he
mea hoki i koa te iwi kia ratou ka ora nei, kihai i riro
i aua iwi hei pononga mahi ma ratou. A he mana
tini no te tupapaku i mate i taua parekura, i kore ai
taea te nehu, a na te kuri o te ngahere i kai aua
tupapaku.  Ano  ka  mate aua iwi Teina, me nga
Kooti  ia Ahitina, a ka mau nga mea i ora i te patu.
Kihai  a Ahitina i kino ki aua ora a te patu, otira, i
atawhai aia i aua pononga, ano ka ora, tukua ana
ratou  e Ahitina  kia hoki  ano ratou  ki  to  ratou
whenua  tupu ki Tenemaka, no reira hoki te iwi Teina,
a no reira ano hoki to ratou ingoa no Tenemaka, i kiia
ai ratou he Teina. A i te wa i hoki pai ai aua ora a
te patu.  Ka  mea ratou kia Ahitina, e kore ratou  e
hoki taua mai ano ki te patu i nga iwi a Ahitina. A
e toru tau i ruuri iho ara i te tau 940. Ka  mate  a
Ahitina.
   A kihai te kupu a nga ora a te patu o nga Teina i
he ia ratou i nga tau i tata ki nga ra o Ahitina e ora
 ana, otira, he iwi Kingi pohehe nga Kingi i ruuri tata
 iho ia Ahitina, a ko nga Kingi i Kingi ai i nga tau e
 whitu tekau  i muri iho ia Ahitina, he Kingi ahua
 kino kau ratou. A ko Etika te Kingi i ahua kaha o
 aua Kingi pohehe, a nga tau ona i Kingi ai, atu ano i
 te tau 258, a tae noa ki te tau 975. A ko  te tino
 mahi nui ana e mahi  ai i aia e Kingi ana, i mea aia
 kia mate katoa nga kuri wuruhi o Ingarangi. I aua
 ra he whenua mate te whenua i Ingarangi i taua kuri
 kino i te wuruhi. He mea hoki he whenua ngahere
 a Ingarangi i aua ra, a he tini nga wuruhi, me etahi
 atu kuri kino, kuri patu tangata i noho i aua ngahere.
 A  i aua ra, i whakaae nga Ariki, ara nga Piriniha
 o te whenua i Weera, kia utu ratou i te utu tau  kia
 Etika, a he moni taua utu  a aua Ariki kia Etika, a
 mea atu ana a Etika ki aua Ariki, kaua i te moni he
 utu mai a koutou  ki au, otira, i ia iau, i ia tau, me
 mau mai e koutou ki au nga pane, ara nga upoko o
 nga kuri wuruhi, a koio na te utu tau a koutou ki au.
 Te mea i penei ai a Etika, he mea kia mate katoa ai
 aua kuri, kia kore ai tana iwi e raru tonu i aua kuri
 ngahere. A he mahi tonu na aua iwi i te takiwa o
 Weera, ano ka mate katoa aua kuri wuruhi.
   He  wahine ano ta Etika, a ho tamariki ano ana.
 He mea hoki ia Etika e noho tamaiti ana, i moe tana
 papa i te wahine mana, i te mea hoki kua mate te
 whaea tupu ake a Etika, tena e tae ki nga ra o Etika
 i whiwhi ai i te tamariki, ka mau taua wahine i moe
 nei i te matua taane a Etika, ki te tama Ariki a Etika
 a kohurutia ana te tama a Etika e taua wahine he
 mea hoki na taua wahine, ko tana tamaiti hei Kingi,
 kihai aia i mahara, he teina taua tamaiti na Etika. A
 tu ana te tama a taua wahine hei Kingi, ko Ehirera
 tona ingoa, a kihai i roa te noho Kingi a taua Ehirera
 ka pa te raruraru ki te iwi, te take hoki i noho kohu-
 ru aia hei Kingi. He  tangata kino hoki aia a Ehirera.
 He  tangata whiu kino i te mamae ki tana iwi a kaati
 ano te mea ona i maia ai, he kakai, he inu nui i te
 waipiro. A  kahore aia i mohio ki te whawhai ki nga
 iwi haere taua mai ki Ingarangi, a kahore rawa nei
 ana mohio ki te ako i te ora, me te pai mo ana iwi.
 koia tana iwi i tapa ai i te ingoa mona, ko " Ehirera te
 Whakararu.
    A i aua tau, ia Ehirera e tu ana hei Kingi, i hoki
 mai ai nga iwi Teina ki te patu i te iwi o Ingarangi,
 he kuare hoki no taua Kingi ratou i maia mai ai ano
 ki te tuku taua ki Ingarangi. A ko te mahi a ana iwi

8 400

▲back to top
                             TE   WANANGA.
Teina, he pera ano me nga mahi patu i te iwi 1 nga ra
ia Arapata e ora ana. A he  kore maia, he kore mo-
hio no Ehirera ki te whawhai  i aua ra, koia aia i mea
ata ai ki aua iwi, ma ratou e utu ki te moni, kia hoki
ai ana iwi ki b ratou whenua ano noho ai. A nana
na Ehirera i tono he moni i ana iwi hei hoatu mana ki
 aua iwi Teina, a ka mau aua iwi Teina ki aua moni, a
hoki tata ata ana aua iwi Teina i te moutere i Ingara-
ngi, a kihai i hoki rawa atu ano ki to ratou whenua,
 hoki mai ana aua iwi, ki te tono moni ano ia Ehirera.
 Ano ka he te manawa o Ehirera, ka taka aia i te wha-
 kaaro kohuru mana,  he pera ano  hoki aia me tana
 whaea i kohuru nei i te tama a Etika, koia aia i aru ai
 i te ara whakaaro o te kino. He mea nona kihai nei
 te iwi Teina i noho atu i to ratou whenua, i nga moni
 i hoatu nei e ia kia ratou, a ki atu a Ehirera ki tana
 iwi, hei te 13 o Noema i te tau 1002, me patu nga
 tangata katoa o te iwi Teina e noho ana i  Inga-
 rangi. A he mano  tini nga taane, me nga wahine,
 me nga tamariki o te iwi Teina i mate i taua ra, he mea
kohuru  e te iwi, na te Kingi Ehirera hoki te ngakau
 mo tana iwi kia mate. Otira, na taua mahi kino, i
 tino pa ai ano te kino nui ki tana Kingi ka Ehirera
rana ko tana iwi.
   Ano ka rongo a Hina te Kingi o Tenemaka, kua
 kohurutia tana iwi e te Ingarihi, ka kii aia i te kii,
 kia turia te ope eke kaipuke, a kia rere ratou ki te patu
 i te iwi i Ingarangi patua katoatia ana te iwi a Ehi- .
rera e tana ope, he mea tahu nga whare, he mea muru
nga taonga, a aue ana te iwi a Ehirera. A he mano
te iwi i mate i te hiakai, he pau huki no te kai a te iwi
i te muru e nga iwi Teina, i mate rawa ai te iwi o Inga-
rangi i te mate kai, na te patu a te iwi Teina tino ruhi
 ai te iwi a te Kingi a Ehirera, a piro ana te whenua
 o Ehirera i te patu o nga iwi Teina. A na taua taua
 a Hina i motii ai te iwi o Ingarangi, a kahore kau he
 tangata i ora, ouou nei nga morehu, a noho tangata
 kore ana te whenua a te Ingarangi. A  kihai i roa,
 ka ta ko Hina te Kingi mo te iwi i Ingarangi. He
 mea hoki  i rere a Kingi Ehirera tana taokere kia
 Peuka o Nomari, ki reira aia ora ai i te patu a Hina.
 A kihai i roa ka mate a Hina, a hoki mai ana a Ehi-
 rera ki toua iwi, otira hoki rawa mai a Ehirera, kua
 tu a Kanuta, te tama a Hina hei Kingi mo  te iwi i
 Ingarangi. Ano  ka  mate a Ehirera, ka tu ko Ka-
 nuta anake hei Kingi mo nga iwi o Ingarangi.
   A kotahi tekau ma iwa tau o Kahuta i noho Kingi
 ai ki nga iwi o Ingarangi ka mate aia. He Kingi pai
 a Kanuta, i te mea kihai aia i titiro ki te iwi Teina, ki
 te iwi Ingarangi, i atawhai katoa aia i nga tangata
 katoa o aua iwi e rua. A he pouri nona ki te mahi
 he a te taua a tana matua a Hina, koia i kiia ai e ia
 kia hanga nga whare karakia me nga kura nui i ta-
 huna e te taua a tana matua a Hina. He Kingi pai
 aia ki nga tangata mohio te iwi, a i ako aia i te iwi,
 kia ako ratou i te ako kia mohio ai te iwi katoa ki te
 matauranga.  He mea  hoki, i aua ra, kahore kau he
 tangata mohio o etahi o nga kai arahi i te iwi ki te
 korero pukapuka. A  ko aua tangata o aua ra i noho
 kuare, kihai i mea kia nui ake he mohio mo ratou, i
 nga mohio i matauria e o ratou maatua. A i aua ra
 kihai etahi o nga minita karakia i mohio ki te korero
 pakapaka.
   A he Kingi a Kanuta no nga whenua i Tenemaka, i
 Witana, i Nowe, ka toru ai whenua ona i Kingi ai, a
 ko Ingarangi nei hoki te wha o nga  whenua ona i
 Kingi ai, na reira i hokihoki ai nga tangata hoko tao-
 nga o ana iwi ki aua whenua, he mea hoki, he Kingi
 kotahi, he iwi kotahi, i tupa ai te pai ki ana iwi, a i
 ranea haere ai he taonga ma ana iwi.
   He tini ano hoki nga hokinga o Kanuta kia kite i
 ana iwi i ana whenua e wha nei, ona i Kingi ai. A
 be tangata aia i pai ki te kaipuke tino pai rawa atu I
 nga iwi ke atu. A he nui te mahi whakairo o aua
 kaipuke, he nui te mahi whakawahi ki nga mea e pai
 ai te ahua o aua kaipuke. He mea hoki, ko te ko-
 maru o aua kaipuke, he komaru i ahua kikorangi, a
 he mea taniko a waho ki te moni koura. A ko runga
 o nga rewa o aua kaipuke, he mea mahi ki te tiki pe
 nei me te manu e rere ana, tareparepa ai nga parirau b
 aua manu  tiki. A he kuare no  etahi o te iwi ki te
 ahua rangatira o Kanuta i mea ai aua tangata, he ahua
 atua a Kanuta, a i mea aua kuare ko Kanuta te atua o
 te moana me te whenua, ka mea atu a Kanuta ki ana
 kuare, haere mai tatou ki te taha o te moana. A ka
 noho a Kanuta i runga i tana nohoanga i te taha o te
 wai, i te mea e tai pakoa ana te tai, a ka mea atu a
 Kanuta ki te moana. "E mea atu ana ahau kia koe e
 moana, kana koe e neke mai, kana aku waewae e
 makau  i a koe." Otira kihai te tai i rongo, a me te
 nuku ake o te tai pari mai, ano ka ngaro te nohoanga
 o Kanuta e noho ra, ka tahuri aia ki aua kuare i mea
 atu ra ki a ia he atua a Kanuta. "Titiro ia na he ko-
 tahi ano Atua, a kotahi ano te tino Ariki o te ao me te
 moana katoa, a ma te Atua anake te kupu, nei he
 taenga mai mou e te moana, a ko tou mutunga haere
 tena, a ma te Atua pono anake te kupu e rongo ai te
 moana i a ia. A no  taua ra i mutu  ai te whaka-
 potae a Kanuta i tana potae karauna , he tohu nana,
 he pononga aia no te Kingi Atua i te rangi, te Kingi
 o nga Kingi o te ao katoa.
                              NA  TE WAITI,  Etita.
                  Nei ake te roanga.


  TE MINITA  MAORI  I OHAEAWAI.
 UTAINA atu tenei kia te WANANGA hei titiro ma nga iwi
 e tae atu ai a te WANANGA, me poroporoaki te tuatahi.
   E hoa ma tena koutou. He reta whakaatu tena naka
 ki a koutou i te taenga mai o Hone  Hiana, te  Minita
 Maori, ki Ohaeawai.
   No te 13 o nga ra o Hune, 1878, ka tae mai ia, ka huihui
 matou ki roto ki a Mihi Wira whare Runanga  Maori ka
 timata te korero ki a ia, he karanga atu ki a ratou ko ona
 hoa Maori ka tae mai nei ki te takiwa o Ngapuhi haereere
 ai, a i tonoa e matou ki a ia i taua ra etahi mea e takoto
 raruraru ana i o matou ngakau o te ra rano I whakataua
 iho ai ki runga ki a matou, e tae noa ki taua ra i korero
 tahi ai me te Minita M.^ori. Katahi ka whakapuakina ki
i tona aroaro :—
  1. Ko te paura kia nui ake.
   2. Ko te Kaunati Kaunihera kia whakakorea.
   3. Ko nga tamariki Mihinare kia mutu te mahi Kawa -
 natanga.
   Na e hoa ma ki taku whakaaro, nui atu te marama o ta
 matou tono ki enei mea e toru. Otira me korero e ahau
 te tikanga o aua mea kia marama koutou, te kai titiro, to
 kai whakarongo, me te hunga na ratou aua tikanga ka
 korerotia ake nei. Ko te paura te tuatahi. I tonoa ai e
 matou  te paura, he titiro na matou ki etahi atu takiwa 
 roto i te Porowini o Akarana e rere ke ana te ahua, ara ki
 Hokianga  :—1 pauna paura, 10 pauna hoota, 250 kiepa,
 Na  ki o matou  takiwa, ara, ki Oromahoe,  Pakaraka

9 401

▲back to top
                     TE WANANGA.
 Ngawhitu, Waimate, Ohaeawai, Opango, Kaikohe, Tau- 
 toro me etahi atu wahi :—1 pauna paura, 5 pauna hoota, 
 100 kiepa. Na konei ka rapu o matou whakaaro, ko wai i
 rawa ra te hunga e maminga nei i a matou, ka rohe tenei. '.
 Ko te tuarua 2. Ko te Kaunihera. I tonoa ai e matou
 tenei mea, he mahara no matou e kore rawa e tika kia
 hoatu moni nga Maori katoa puta noa i Aotearoa hei utu 
 i o ratou whenua, i a ratou kuri, me etahi atu mea a te
 Maori e kiia nei kia utua, a kia riro aua moni mo nga
 rori. Ko tona take marama i tika ai tenei mahara ko ia
 tenei.
   1. I whakahaua  i roto i te Kahiti o Nui  Tireni kia  
 rongo nga iwi, nga hapu o Nui Tireni, kia matau te iti te ;
 rahi, a kiia peneitia ana i roto i taua Kahiti.   Na, he
 panuitanga  tenei  kia mohiotia  ai, ko te take a  nga
 tangata no ratou nga ingoa e mau nei i te rarangi tuatahi
 i raro nei, ki nga piihi whenua o mau nei i te rarangi tua-
 rua. Ka whakawakia a te mea o nga ra o mea, e te Kooti
 Whakawa   Whenua  Maori ki mea, ko nga tangata katoa, e
  whai tikanga ana mo aua whenua me haere ki reira, ka
  oti te whakawa, ka puta te Karauna Karaati ki te hunga i
  kitea tona tika e te Kooti, heoi ano, he tino whakaotinga
  tena e kore rawa e ahei kia peke mai tetahi atu tangata ki
  muri.  Na, tena e hoa ma no hea tenei tangata a te Kaute
  Kaunihera, e tono moni nei mana, he take tupuna ranei,
  he aha ranei, no reira taku mahara e kore rawa e tika tu
  Maori kia hoatu moni mo nga whenua kua whakataua nei
  e te Kooti te tika ki a ia, ara ki te Maori i runga i ona
  take tupuna.
    2. Ko  te moni  o te Koroni o Nui Tireni e kiia nei na
  te Kawanatanga, na te Maori te nuinga o  taua moni.
  he pono rawa tenei, na te mea ko te Maori te mutunga ake
  o nga hokohoko, ara, ko nga waipiro me nga tupeka e
  maua mai nei e nga Pakeha i roto i nga wharo takoto
  ranga o aua mea, e nukuhia ake ana te utu o aua mea kia
  matou, kia  ea ai ta ratou moni i riro atu i to Katimauhe
  mo aua mea, a ko te Maori kahore ratou i hokohoko i aua
  mea  ki etahi atu tangata kia hoki mai ai tana moni ki a
  ia. Engari ko aua mea  i kainga e ia pau ake ko nga
  kakahu  i kakahuria pakaru ake, riro atu ta ratou moni
  ngaro atu, ngaro rawa atu whai hoki, ko to Maori te iwi
  kaha rawa atu ki te kai i enei mea e rua, i te waipiro, i te
   tupeka, a me te nui o ta ratou moni e riro ana i te para-
  whete i roto i to tau kotahi i te hunga na ratou aua mea,
  koia taku mahara, e tino tika ana kia kiia taua moni na te
   Maori, a kati atu he moni ma te Maori mo aua  rori ko
   tena anake.
     3. Ko nga tamariki mihinare, i tonoa ai e matou tenei
   mea, be mahara no matou ko nga tamariki anake a nga
   mihinare, nga kai whakahaere o nga tikanga ki runga ki
   o matou takiwa, a ko etahi o aua tikanga e hengia ana e
   te iwi nui tonu o Ngapuhi, a na aua tikanga i whakapara-
   hoko ai te iwi kia ratou.               
     Hoi ra, ko etahi o aua mea i whakaaetia  e te Minita
   Maori, i runga i ta matou tono.                
     Tenei hoki tetahi kupu ke hei matakitaki mate iwi, ara
   ko to tatou Kawanatanga hou e tu nei. Kei te whaka-
   moemiti atu matou ki to tatou Kawanatanga hou, otira kei
   a waikahua raua ko waikatohu te tikanga, kei te haere
   mai pea nga ra, a tera pea e pihi ake ano nga tikanga kino
   a te Kawanatanga tawhito i roto i ona tangata e noho tonu
   nei i roto i te Kawanatanga hou nei, a ka mate ano pea te
   iwi Maori i a ratou tikanga, engari me he mea i whaka-
   korea rawatia atu aua tangata o te Kawanatanga tawhito
   nui rawa te pai ahakoa Komihana Kai-whakawa ranei me
   kore rawa atu ka tika, he aha hoki te pai o te whare kia
   whakahoutia ko te tahuhu anake me ona hipoki, a ko nga
   pou he pou tawhito, e kore ranei aua pou e whati a ka
   taka katoa te tuanui ki te hunga e noho ana i roto?
   Engari kia hoou katoa nga mea, ka ora te whare katoa.
     Whai  hoki me  to tatou Kawanatanga  kia hoou ona
    tangata katoa. Kia  rite ai ki te kupu o te karaipiture e
    ki nei, e kore e ahei te papaki hou te whakapiri ki te
   kakahu tawhito, e kore ano hoki te waina hoou e ahei te
riringi ki nga ipu tawhito, penei ka pakaru nga ipu a ka
maringi te waina, engari me riringi te waina hoou ki nga
pu hoou a ka ora tahi raua kati nga kupu.—'NA RENATA
PARAIRE KAWATUAU.


TE MOUTERE I TUKUA NEI E TE IWI TAKE KIA
               TE  KUINI.
  Kahore kau he mohio a etahi o nga iwi nei, i te wa i tu
ai te Runanga Kingi, ki te rapurapu i nga he a Ruhia raua
ko Take, e tukua mai e to Take te meutere i Haiparaha,
ki Te Kuini o Ingarangi. Ano ka riro taua moutere ia,Te
Kuini, katahi ra ano te iwi ka mohio, e tino waiho ana a
Ingarangi e Take, hei matua tiaki i aia. He nui noa atu
te pai kia riro taua moutere ia Te Kuini, no te mea ka tika
te tiaki a Ingarangi i nga iwi a te moana o to Metitire-
niana.  A ma Ingarangi hoki e tiaki nga iwi o Take, me
nga iwi o Ikipiti, ko te toru tenei o nga tino pa nui, ara o
nga wahi e nohoia nuitia ana e nga hoia a Te Kuini i te
moana  o te Metitireniana, ko Mata   tetahi, ko Hipirata
tetahi, a ko Haiparaha nei hoki, ka toru ai, otira ko Mata
ko Hipirata, he wahi kaoro e tino nui, hei wahi ngakinga
kai ma te iwi, tena ko te moutere hou nei, he whenua e
tino tupuria ana e te kai, a kia rua moutere pera te nui,
ka rite ki te Waipounamu te rahi, a he whenua maunga
taua moutere. He ngahere ano ona, a ko nga wahi rao-
 rao e ngakia ana ki te witi, ki te oriwa, ki te waina. Ahe
tino tupu pai te tupu o nga tini hua rakau ki taua mou-
tere.  A he nui te tupu  o te tupeka, o  te katene, o ta
 Hiraka ki reira. A he nui hoki nga rino kohatu, kapa,
 me nga tini mea pera. A ahakoa he iwi mahi he te Take
 i ana mahi, heoi, ko nga moni e puta ke ake ana ki te iwi
 i nga moni kohikohi a te iwi mo te Kawanatanga Take, e
 e tae ana ki te kotahi rau mano i te tau. He nui noa atu
 te wahi o taua moutere, ki ano i ngakia e te Take, Koia i
 kiia ai, kua riro nei taua moutere i te iwi Pakeha, ka nui
 noa atu te kai o taua whenua, a ka tino nui rawa atu he
 moni e puta ki te iwi mo nga mea e ngakia o taua mou-
 tere. A ko te iwi tangata o taua moutere, he Kariki, he
 Huu, he Amerikana, he Arepa, he Take, he Itariana, a e
 kiia ana e rua rau mano o ratou e noho ana i reira i enei
 ra, a e kiia ana, ko ratou te tino iwi tahae o nga iwi katoa
 o te ao nei, a noho huihui ai aua iwi ki a ratou Taone. He
 whenua ataahua taua whenua, he pai no te rangi kahore o
 tino nui rawa  te ua, a  kahore e  tino nui rawa to
 raki, na reira  i kiia ai e te  whakaaro  e kore  o roa
 ka tino tupu pai taua iwi i te ako pai atu a  te iwi
 Ingarihi. Te pai o taua whenua, he pai no te takoto hei
 pa nohoanga hoia, mo nga wa o te he, kua noho tata nga
 hoia a Ingarangi ki te iwi mahi he kia Ruhia, kia Take,
 kia Kirihi. A tetahi pai, he nui no nga taonga e mahia
 ana i Ingarangi, ka kawea ki reira hoko ai ki o reira iwi.
 A  tetahi ka haere pea te Pakeha ki reira noho tahi ai ki
 nga iwi o taua moutere. Kahore kau he kupu a Take mo
 taua moutere i tukua noatia mai nei kia Ingarangi, ara
 kahore kau he tono atu a Take mo taua moutere. He mea
 hoki pea na Take, ko te tautoko a Ingarangi i aia kei mate
  aia i ana hoa riri te utu ki aia mo taua moutere.  A nei
  ake pea nga tau e tono ai te Kingi o nga Take i te utu mo
  taua moutere kia hoatu ki aia. He mea pea i tukua mai
  ai taua moutere e Take ma Ingarangi, he mea, no te riro-
  nga o te pa a Take a Patuama ia Ruhia, koia taua mou-
  tere i homai ai ki te iwi Ingarangi. He nui noa atu te
  hiahia a Ruhia kia riro i aia te pa i Patuama, a he tino
  mea hoki nana na  Ruhia kia riro rawa taua pa i aia.
  Tena ko te moutere i Haiparaha he tino pa pai rawa atu
  taua wahi, i te mea hoki, e tiaki ana taua pa i Take, a o
  tiaki an i Ikipiti. A e kore hoki to Ruhia e puta ki waho
  ki te moana nui, i te awa o Tatanera, i te awa i Huihi, a e
  kore te Ruhia e tae mai ma aua awa e puta mai ai ki enei
  moana ki Hawaiki nei. He nui rawa atu te pai mo Take,
  a mo Ingarangi a mo nga iwi nonohi i riro nei te mou
  tere i Haiparaha,

10 402

▲back to top
                    TE WANANGA
        ENGLAND'S   LAST ACQUISITION.         

 THE acquisition of Cyprus by Great Britain, as the basis
 of a defensive alliance with Turkey, is an outcome of the
 Eastern Question which no one except the Government
 and their diplomatic agents seems to have foreseen. The
 secret Had been well kept, for the preparations for this
 coup were  certainly made months  ago, and, though
 exciting a great deal of curiosity, were completely mis-
 understood. Some thought we were meditating an armed
 occupation of Egypt; others that we were concentrating
 our forces at Malta merely as a precautionary measure  in
 case of  war  with Russia ; but  neither our  watchful
 enemies abroad nor our busy quidnunes at home, seemed
 to have guessed what was really going on, until every-
 thing was settled and done.  It is almost impossible to
 overrate the importance of the advantage which we gain
 by this arrangement.  With  Gibraltar, Malta, and Cyprus
 in our possession, we have the absolute control of the
 Mediterranean from one end of it to the other, and the
 destinies of both Turkey and Egypt are both practically
 in our hands. Of the three positions, Cyprus is uncom-
 parably the most  valuable in a  national point of view.
 Gibraltar and Malta  are barren  rocks available only for
 military and naval purposes. Cyprus, on the contrary, is
 the richest island in the rich levant. It is about half the
 size of the Middle Island of New Zealand, and not very
 dissimilar from it in natural features. It is very moun-
 tainous, but its mountains  are completely clothed with
 magnificent forests of oak, walnut, and a score of other
 useful trees. Its lower lands abound in grain of all kinds,
 and the vine, the olive, and every description of fruit
 flourish superbly. Cotton, tobacco, silk, and other pro-
 ducts of semi-tropical climates are also brought to perfec-
 tion there, while the mineral resources of the island are
 scarcely less important than the vegetable. The immense
 wealth of Cyprus may be judged of by the fact that even
 under the abominably bad management  of the Turks,
 revenue from it, over and above the cost of government,
 exceeded a hundred thousand pounds a year.  our-fifths
 of the land may  be said to be yet in a wild state, so that
 it may   fairly be estimated that  after a few years of
 British rule it will be as productive as Jamaica, Ceylon,
 or Mauritius.  The  population numbering  about two
 hundred thousand, are  mainly Greeks, who   enjoy tho
 reputation of being the greatest rogues in Christendom ;
 but in the towns there are gathered together an extraor-
 dinary jumble of Jews, Armenians, Arabs, Turks, Italians,
 and islanders of all shades of nationality. As Cyprus has
 a delightful and extremely healthy climate, nearly as dry
 as that of Egypt, though without the terrible Egyptian
 summer  heat, it will soon, we may be sure, become Eng-
 lish in people as well as in flag. It is, in fact, a splendid
 addition to oar colonial empire, as well as an important
 military post; and its acquisition will no doubt increase
 our trade in the East as much as our national power and
 prestige. The commerce of Cyprus  under our safe and
 liberal government will open  an  almost boundless field!
 for the profitable investment of British capital, and the
- display of British energy and industry ; and before very
 long we  shall probably see a steady tide of British emi-
 gration flowing towards the rising sun.
  The  telegrams say  nothing about any quid pro quo
 being given to the Porte for this noble . island except the
 protection  of Great  Britain.  That,  certainly is much
  under existing circumstances ; but still it is hardly to be
  supposed that even  for that, alone, the Sultan would
 band  over to us one of the revenue-producing portions of
 his empire.  "We  quite expect  to bear presently, that a
  considerable sum in cash forms part of the consideration
 for which we obtain the gem of the Levant.  It would
 be rather too bad if the poor Turk, in his hour of defeat
  and distress, wore compelled to purchase  our friendship
 with Cyprus, whilst at the same time buying off the en-
 mity  of Russia  with the best half of Armenia.   We
observe chat the cession of Cyprus to Great Britain and
the cession of Batoum to Russia' are mentioned together
as if one was  a set-off against the other in respect of
territorial and military influence. The two operations
cannot, however, properly  be considered in that light.
The capture of Batoum, truly, has been one of the para-
mount  objects of Russia's ambition throughout the war.
Batoum  was the first point upon which she concentrated
her forces when hostilities commenced, and, though she
was under solemn  engagements not in any case to-retain
it, she has never listened seriously to any proposal by
which she would have to surrender it again. It is never-
theless, a comparatively unimportant matter whether she
takes Batoum or not, as far as any of the Powers except
Turkey, are concerned. The  special value of the place to
her, is its convenience as a means of access, to her trans-
Caucasian  provinces, and, in case  of future wars, to
Asiatic Turkey.   Its importance in  a military point of
view, though, is immensely diminished by its being made
a free port and its port dismantled, and is almost wholly
destroyed by  the establishment of Great Britain in her
new  possession.  Cyprus, on the other hand, may  be
called the sentinel of both Constantinople and  Egypt.
From  it we are in a position securely to guard the Dar-
danelles and  the Suez  Canal;  and even  should the
Russians  ever attempt  to realise their crazy dream of
aggression on India by way  of Central Asia, the tenure
of this beautiful stroghold would enable us to effect re
prisals with  astonishing rapidity and  vigor  ou  all the
coasts of the  Black Sea.  On  the  whole, this Anglo-
Turkish  Treaty  is unquestionably  the ablest piece of
diplomacy  which the Eastern  question has given birth to
yet.—" Timaru Herald."
                        RETA I TUKUA MAI.
                  Ki TE ETITA o TE WANANGA.
  E  hoa, mau e tuku atu ta matou mihi ki runga i to tatou
waka  ia Te WANANGA,  hei titiro ma nga whanaunga i te
motu, nao to matou tupapaku i mate ki Whangaehu,  wahi o
Porangahau, i te 24 o nga ra o Hurae, 1878 te tau, i te ono o
nga  haora i te ata ka mate a te Waiwera, he maha ano ona
ra i takoto ai i roto i te mate, he nui te atawhai o ona tao-
kete, o ona hungawai, me pewhea i te kaha o te mate ki te
 tango atu kia riro i a ia, he nui ano to matou pouri mona, mo
 tona kore hara ki te iwi, a mate harakore atu taua tangata.
 Ko ona ingoa hapu, ko Ngati-kohatu, ko Ngati-hingaanga, ko
 Tamaionarangi,, he tangata aia e whakapaingia ana e ona
 hapu katoa, he tangata pai, ata noho, i a ia ka tata ki te
 mate, ka whakahutia ana waiata.
   Tenei ka noho i tatau rangi he marama ka roku i te pae, he
 tahuritanga he tau tanga no te ngakau kia noho au na reira
 e raro he nei whakataritari mau pu nei mau patu nei e ngana
 ra koe nga whatu kuhu   o taku manawa  piri ki te poho te
 hoha koe.  Ea timatatia ano te whiti tuarua.
   Whakarongo  e te rau tenei te tipuna o te mate ka piri kia
 ahau i tupu i te reinga i tupu mai ano i te pouritanga ko
 rongo taha rangi he huri paroa ka hinga au ka takoto moe
 tuturi moe pepeke moe tu poupou. E mohio ana koutou ki
nga mutunga. Ka mutu ana waiata, ka kii mai, ka hemo ia,
 me kawe in ki Poranghau nehu ai. kia whakarongo ake ia ki
 te haruru o nga waewae o ana tamariki e takahi ana i runga
 i a ia, ko te mutunga o tana hamumu, ka tangohia atu tona
 wairua ia  ia, a ka hui mai te iwi o tana wahine ki runga
 tangi ai, i te po ka korero mo te wahi hei nehunga, he nui te
 manaaki a ona taokete, me ona hungawai, kukume ana etahi
 ki tona kainga, ki tona kainga, a whakaotia ana ki ta te tu-
 papaku i ki ake ai ki Porangahau ia nehu ai, a kei te urupa
 nui ia i Porangahau e tanu ana. Nga rangatira nana i mau
 mai, Heta Matua, K. W. Hami   Potangaroa, Wi Matua, Hori
 Huri, Paora Tarona, Rupuha  Hianga. Whero Tuhinga, otira
 he nui rawa nga tangata tena e tae Ki te rima tekau 50. ko
 nga hoiho nana i to e 2, ko nga maero o te pikitanga e rua 2
 maero, no te heketanga e wha 4, no te parae e rua hui katoa
 e waru 8 maero, ka kitea te kaha o aua autaia hoiho nei, me

11 403

▲back to top
                        TE WANANGA.
te tereina te pai o te haere i nga pikitanga, i nga heketanga,
me te pai o te kai taraiwa, Henare te Atua ki te whakahaere
i ana hoiho tae pai mai ki Porangahau, i te Ratapu i te 28 o
nga ra ka nehua atu. E hoa, he nui rawa te manaaki o enei
tangata, e kore pea e penei ona hapu tuturu te manaaki, heoi
nga  kupu.

                               NA TE RAKIROA.
  Porangahau.
                  Ki TE ETITA o TE WANANGA.
  E hoa tena koe, kia ora koe me tou whare katoa, heoi te
kupa mihi.  E hoa, me tuku atu e koe taku mihi mo te panui
& Piripi Maki, i roto i Te WANANGA o Akuhata 3, 1878, i te
nama 31, pukapuka 5. E mea ana hoki taua panui, he mea
haina e Piripi, ka pai kaore nga tangata o Korongata i to
ratou whare totara ka tu mai  nei, te mea i mihi ake ai te
ngakau,  no te mea, he wai horoi tera no Piripi i roto i nga
tau katoa, a koia ka whiti te ra kia Piripi, heoi tena. E boa
e te Etita o Te WANANGA, kaati te uta pakaru kahu ki runga
i to tatou WANANGA,, kei te whakakapi noa iho aua korero o
nga tamariki tau rua e tukua nei e koe, kaore e pai ana kia
au, engari te mea pai. kia pau atu i nga haerenga katoa te
korero tataku o nga tupuna o Ingarangi, i mea hoki au i tera
putanga o Te WANANGA,   kei te tekau ma-rua tau haere ake
whakarunga,  nga tau tamariki e panuitia ki roto i Te WA-
NANGA.  E hoa, me tuku ki Te WANANGA kia haere awhio i
te motu katoa, heoi.
                                  MONITA ERUERA.
  Pakowhai, Akuhata 5, 1878.


           Ki TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena koe. Tenei tetahi korero ka hoatu nei kia koe.
kia makaa iho ki roto i Te WANANGA, koia tenei. Kua tae
mai a Tawhiao ki Whaingaroa  raua ko tana tamaiti me nga
 Tariao, me ana  Rangatahi, te take o te haere mai, kia kite ia
Tainui raua ko Ngati-tahinga, ka kite nga Pakeha o taua e
ratou he kai hakari, ara he tina ki te Pakeha, ka tae mai a te
Piahana  te rangatira o te reti ki te tono ia Tawhiao ratou ko
tana iwi kia haere ki taua kai hakari, i te whitu o te ahiahi,
ka tomokia taua whare hakari, ka mutu te kai, ka tu a te
Piahana ki runga, ka mea : Kia whakapaingia a te Kuini, me
ona kai-whakahaere i raro ia ia, a kia whakapaingia a Kingi
 Tawhiao me  ona kai-whakahaere tikanga i raro i a ia, ka
mutu  enei kupu, ka hure te Pakeha me te Maori. He toko-
maha  nga Pakeha me nga rangatira Maori i tu korero whaka-
honore kia Tawhiao i muri iho i a te Piahana, e kore e taea te
whakatepe atu, ka hoha. I muri i te whakapai a nga Pakeha
ka tu a Tawhiao ki runga ka mea . Whakarongo mai e nga
Pakeha whakahaere tikanga o tenei taone, e whakapai ana au
ki ta koutou tikanga, ka pai e te Piahana, ka pai, ka pai, kia
 pai te noho i to koutou nei kainga, tera atu te nuinga o ana
kupu, e kore nei e tukua iho, ka mutu nga korero a Tawhiao,
ka tu tonu ake ko Tariao te Awhenga ki te karakia, ka mutu
 te karakia, ka tungia te kanikani, ao noa te ra, E hoa e te
 paituhi o Te WANANGA, te tikanga o tena kupu paihanga,
 koia ia kai hanga, kei pohehe koe. Heoi  te kupu ki-i koe,
 kei mea koe e whakarerekeia ana te ritenga o taua kupu, e
 rite tonu ana, heoi ano, na to hoa.
                                 NA MOTUTARA.
   Te Makaka, Aotea, 27 Hune, 1878.

            Ki TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena ra koe. i tukua atu te matenga o to matou nei
 tangata, he rangatira tena tangata, te Heawhi Ngatirangi i
 Matenga kei Whareroa, 10  Hurae,  te mate waiata, heoi ano,
 na to hoa aroha.
                                    NA  TE ARIA PIRI.
   Tauranga, Hurae 20, 1878.

            Ki TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa, parea atu ki te rae o te WANANGA mau ai taku
 panui kia marama ai te titiro mai a nga whanaunga, me nga
 tupuna, a nga matua, a nga teina, a nga tuakana. Kei te
 tonga, kei te tonga o  te ra hei titiro mai, hei mihi mai, hei
 tangi 'mai, ki ta tatou mokopuna tena ka riro atu i a ia aitua
 i te ara o nga tangata, ki tena kainga o tatou ki te reinga e
 pai ana. Kanui to matou pouri no te mea he roa rawa nona
ra i kitea atu ai, a haere ai, ko taua tamaiti he uri rangatira
ia no tenei iwi no Ngaitahu, no Ngatiraukawa, no Ngarauru,
no Ngatipotahi, ko nga tupuna o tenei tamaiti o te taha ki
Ngaitahu.  Ka timata—Ko  Rakai Hikuroa, ko Takapau, ko
Hinemoa, ko Tukohiti, ko Patutu, ko Amoake, ko Te Kura, ko
Taunoi, ko Te Ripongakuao, ko Kiriwai, ko Hikatahui, ko Te
Opekai, ko Paara, ko Tahua, ko Hiraka, ko Anaru, ko Taua
Tamaiti, ko Tuihata, ko Ruaariki, ko Pouwharekura, ko Rua
Tapui, ko Tamaira, ko Hine te Anuwa,  ko Te  Waireia, ko
Pouwharekura, ko Hineiro, ko Te Ruapapa, ko Nohunga, ko
Te Aroakapa, ko Te Watutarewa, ko Roana, ko Wi, ko Ema,
ko Tuihata.   E hoa, e te Etita kei hoha koe ki te tuku, ki te
WANANGA,  heoi.
                         NA HOROMONA TUKATI,
  Takapau. Hurae  17, 1878.


            Ki TE ETITA o TE WANANGA.
  E hoa tukua atu, e koe taku panui mo taku whare i pau i te
ahi, no te tekau ma whitu o Hurae nei, i wera i te rua o nga
haora o te po i wera ai, ko aku taonga pau katoa i te ahi 2 nga
pouaka, 4 nga pu, 15 pauna moni, kotahi patu pounamu, 9
 peeka kaanga, 5 tera (2 te wahine 3 tera taane), me nga mea
 katoa o roto i te whare, kahore tetahi mea i puta ki waho, ko
au anake i puta ki waho.  E  hoa tukua atu kia kite oku
whanaunga  i tenei mate kino, he whare wera ki uta, he waka
 tahuri ki te moana, e rua enei mate he mate kino anake. E
 hoa kia tere te tuku atu ki te waka tere nei kia te WANANGA,
heoi.                    NA PARAMENA NGAWIKI.
   Te Aute, 17 Hurae, 1878


Panuitanga naku  na Te Hapuku mo  Poukaawa
moana  kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei.
  Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku  mo  toka
whenua  mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha-
katupuranga katoa e haere ake nei.
  E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku
panui ki te ao katoa nei haere ai kia kitea ai, e nga iwi
katoa i runga i te Motu nei, Maori, Pakeha hoki, kia rua
nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po-
ukaawa moana, kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei
ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroko a Pou-
kaawa.  E  koro e tika kia pokanoa te Pakeha, te Maori
ranei ki te hanga ritenga maana ki runga ki toku whenua
he ingoa ano toku, he mana ano toku kei runga kei oku
whenua  e mau nei i ahau, he wahi iti tenei wahi e toe nei
ko te Hauke anake, me waiho tonu tenei wahi kia takoto
Maori ana, kaore he Karauna Karaati, kaoro he whakawa
mo  runga i tenei whenua papa tupu i te Hauke, puta noa
ki Poukaawa moana, he taunga mo taku Ture Maori, he
tikanga tonu iho tenei naku tipuna, tuku iho nei ki a ahau
kia Te Hapuku.
  E hoa e te Etita o te WANANGA tukua atu e koe taku
panui kia Ta Hori  Kerei, kia whakamanaia mai, te Ture
Maori, otira o whai mana ana ahau ki te whenua.  Me
tuku tonu nga panui i nga Hatarei katoa o te marama o
te tau 1S78. Ho kupu tautoko tenei na te Komiti Kau-
matua  mo te kupu a te Hapuku, e tika ana, ka rongo tonu
 matou i ana kupu, kaua te Pakeha e pokanoa ki te kari
 awa hei rerenga mo te wai, kei maroke a Poukaawa.
   Ko te take kaore tenei whenua i Kootitia, Kaore i Ka-
 rauna Karaatitia, he whenua papatupu tonu tenei whenua
 ko Te Hapuku tonu te Karauna Karaati o runga  i te
 mana Maori takoto ai. He  Ture  tuturu tonu  tenei mo
 nga tupuna, tuku iho ki nga matua, tuku iho nei kia matou
 ki ona uri i muri i a ratou, kaua te tangata e pokanoa ki te
 whakahe i tenei Ture Maori, kua whakatuturutia nei e
 Renata Tamakihikurangi te Ture Maori, mo te Hauke papa
 tupu, puta noa i nga taha katoa o Poukaawa moana, haere
 noa i nga taha taha katoa o Poukaawa moana, te taunga o
 tenei Ture Maori, taihoa ka tuhia te raina o te rohe o te
 Hauke papa tupu, puta noa i nga taha katoa o te roto, hei
taunga mo  tenei Ture Maori, heoi, e hoa e te Etita o TE
WANANGA,   kia tere  to tuku, kia  TE  WANANGA,  hei
matakitaki ma nga iwi Maori. Pakeha hoki,

12 404

▲back to top
                     TE WANANGA.
  Ko tenei panui me taka tonu i nga Hatarei katoa o te
marama, o te tau 1878, heoi na te Komiti katoa e noho
nei i te Haake.
            Na Te Harawira te Tatere,
           Na Te Ropiha te Takou.
           Na Hemi te Hukui,
           Na Te Waaka Rewharewha,
           Na Matene Waewae,
            Na Renata Tamakihikurangi,
            Na  Raniera te Iho,
            Na Ropata te Hoa,
            Na Kiingi Tohunga,
             Ko Maika  te kai tuhi.


Notice by me, "by Te Hapuku, respecting the Lake
  Poukawa, that it shall not be Drained after my
  Death.

  The following is a law made by me, by Te Hapuku, which
shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which
have not passed through the Native Lands Court, and this
law shall be a law to all future generations.
  Friend, the Editor of TE WANANGA,  publish this, my
notice, to all the world, and let it go over all the world, so
that all the tribes who live on these islands may see it, that
is, all the Maori and European people. Let it appear in the
Maori and English languages.
  Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not
be touched or meddled with by European or Maori, nor shall
anyone  dig or make a drain, by which the water shall escape
(from the lake), and thereby cause the lake to dry up.  I
will not be right or just if any person whatever assume any
right or authority over my lands. I have a name ; I have '
authority over all the lands which I own, and this portion I
now  hold is very small—it is Te Hauke only—so that this
portion shall be left as it was in days gone by, according to
Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves-
tigation by the Native Lands Court be made or held for this
land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held
according  to Maori right, so that this, my Maori Law, shall
take effect on it, as such law was the law of my ancestors for
ages past and even down to the days in which I, Te Hapuku,
have lived.
  Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G-.
Grey, that he may  approve of this, my Maori law. But I
have power over my own lands. Let this notice be published
each Saturday of the months of all the year 1878.
  This is the word of the meeting of old chiefs in support of
the  words of Te Hapuku,  and  it is true that we heard his
words  that not any  European should meddle with or cut
drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape,
and thereby drain that lake. And the reasons for his words
are these : This land has not been passed through the Native
Lands  Court, there has not been a Crown grant issued for it,
and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole
holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the
Native  Mana  of this land, and such right to this land has
been that by which this land has been held from the grand-
fathers who held it in ages past, and even down to us the off-
spring of those ancient owners. Let not any person assume
any  right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi-
kurangi has made  this law steadfast on Te Hauke, as it is
land at Te Hauke, which is held by Maori custom, and it
includes all the land all around the margin of the Lake
Poukawa.   In some future time the boundaries of the land
held under Maori right will be given, that is, all the Hauke
lands and all around the  lake, over which this Maori law
shall hare effect.
  Now, O Editor of TE WANANGA,  be quick and put this
notice into TE "WANANGA, ao that it may be seen by the
Maori and European public.
  Let this notice be published on each Saturday of the months
in the year 1878. Enough, from all the committee which is
now  being held at Te Hauke.
  Ka Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi,
  Na Te Ropiha te Takou,    Na  Raniera te Iho,
  Na Hemi te Hukui,       Ka Hepata te Hoa,
  Na Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga,
  Na Matene Waewae,      Ko Maika te kai tuhi  88
       PANUITANGA

 HE     mea atu tenei naku, he whakapai atu ki nga tangata
       hoko taonga i taku Toa i Taratera, a kua tu ano he
 Toa hou maku i reira ano.
   Ko nga nama tawhito a te tangata i nama ai ki an, me utu
I i roto i nga wiki e rua i muri iho o tenei panui, ki te roa atu
aua nama, ka kiia ma Te Roia e mahi.
                              HEMI NIKORA.
   3 Akuhata, 1878.                            .    94  

  PANUI KI TE IWI
              HE MEA ATU NA

   M  A. N O  E    M A
                He kai Hoko matou i te
 PARANI,  I  TE   RAMA,   I  TE  WAINA,
            ME   NGA  HUKA,  TII,  PARAOA,
                    Me era atu mea
          HEHITINGA   TIRITI, NEPIA.       89


 TE REREWEI   O  NUI TIRENI.
 NEPIA KI WAIPUKURAU
 HE     mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori,
       Kia Kaua  ratou e purei Kaari, a mahi purei
 ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere-
 wei, no te mea e he ana tana mahi te purei ki o te
 Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31.
                            Na te MIRA,
   Nepia.                Tumuaki  tiaki Rerewei.

   Nei taua ture—" 31. Ki  te mea  ka kitea tetahi
 tangata i ronga i tetahi o nga kareti, i te teihana
 ranei, e haurangi ana e takaro ana ranei ki nga mahi
 kaari, ara ki te " hipi" me era atu tu takaro, ki  te
 mea ka whakararuraru ka aha ranei mo te moni, ki te
 mea ranei e •whakararuraru ana ia i tetahi tangata
 haere o ranga i te Rerewe, ka tika kia tonoa ki a ia
 kia uta ia i te moni kana e nukuake i te rima pauna
 ka pana hoki ia i tana kareti, tana teihana ranei."


   TE TARI O TE WANANGA.
    KEI        HEHITINGA                 TIRITI          I   NEPIA
        i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima.
          Ko te Kai hoko mo te Nupepa

     TE       WANANGA
              Ko KARATI  ma,
        KAI     HOKO     PUKAPUKA,
               Hehitinga  Tiriti, Nepia.


 NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—Ho mea ta e HENARE HIRA, a be mea panu
     e HENARE  TOMOANA,   e te tangata nana tenei niupepa, te -whare ta
     o Te Wananga  Nepia.
             HATAREI, AKUHATA 10, 1878.

  NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand;—Printed by HENARE HIRA
     published by HENARE  TOMOANA,    the proprietor of this news
     paper, at the office of Te Wananga, Napier.       
              SATURDAY, AUGUST 10,1878.