![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 27. 06 July 1878 |
![]() |
1 333 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 27. NEPIA, HATAREI, HURAE 6, 1878. PUKAPUKA 5 PANUITANGA. PANUITANGA. KIA KITE! KIA KITE! I A. RENETI MA., KUA HOKI MAI A RENETI RI NEPIA NEI, A he tini noa atu aana Koti, Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa, Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko a RENETI MA.. Kei tawahi ake o te Kooti Whakawa Tawhito i Nepia, 1 TE HEKIPIA RORI. «2 Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa! Katoa ! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara naki, Ahuriri, Taupo, me Turanga katoa. HE mea ata tenei kia rongo koutou, kana te mea kotahi e koutou e tuhituhi i a koutou ingoa. ki te pukapuka hoko whenua ranei ki te Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo anu mahi. Naku na, TE RIIHI, 58 Roia i Nepia, PANUITANGA. RARAKA RAUA KO PARAHI, KAI HOKO RINO, (Na Pairani i Mua). KUA TA MAI I INGARANGI. 39 Pu tupara 30 Hakimana 14 Tapara puru, puru atu i te kake 3 Hakimana puru atu i te kake 20 Ponaka paura pupuhi manu 2 Tana Hota, - He Paraihe Paura, ho Paraihe Hota, he Okaoka Pu he Okaoka Horoi Pa, he Whakawiri Nipa Pa, he Pounamu Hinu Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, be Takawe Pu, he Kuka- Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini mea atu mo te Pu. . He tino mea pai ana mea nei, a e hara i te mea tino nui te utu. . 78
![]() |
2 334 |
▲back to top |
![]() |
3 335 |
▲back to top |
TE WANANGA. NGA RONGO KORERO REWI MAN!APOTO. E ki ana nga. nupepa Pakeha, e kore e roa, ka panuitia e Rewi Maniapoto hei mema Paremata, mo mo te Paremata Ariki. He tito. pea ia na te rongo korero, otira waiho ma tatou e whakarongo ake, a nga ra e haere ake nei. E mea ana ano ia matou, ki te mea ka tu a Rewi Maniapoto hei mema i mo te Paremata Ariki. Ka pai ano, he mea hoki mana nga kupu o ana iwi i Waikato, i Whangaroa, i Aotea, i Kawhia, i Mokau, e korero ki te Paremata. He mea hoki ma te tangata ano ana kupu e whakapuaki, e rangona tikatia ai e te taringa o te iwi. A tetahi tika mo Rewi Maniapoto e tu ai hei mema Ariki ki te Paremata, kia puta, ai he korero ma nga iwi kua tautini nei, e noho ke atu ana i te wahi e nohoia ana e te Pakeha, kia wawe ai te iwi kotahi nga iwi o nga motu nei. TAUPO. No Hune nei i Ru ai te whenua i Taupo, a i haruru tonu te poho o Tongariro i taua ra, a ao noa te ra. NGA TAKE. E ki ana nga Ariki o te Take i tae ki to Runanga Kingi, ki te mea ka whakaae taua Runanga Kingi, kia tu nga iwi o Epiru, o Tihiri, o Poria, o Heko- wini, hei iwi Kawana ano ia ratou, penei, ka haere ke aua Ariki o Take, ka hoki ki to ratou iwi, a ,e kore ratou e whakaae ki taua kupu. TE KINGI O HANOWA. Kua mate te Kingi o te iwi i Hanowa, a no te 24 o Hune i nehua ai taua Kingi. I nehua ki Ingarangi. NGA TAKE ME TE IWI MOTIRIKIRO. E ki ana kua tu ano te riri a Take raua ko te iwi Motirikiro, a kua hihinga aua iwi. A na taua riri, i mea ai te iwi o Ataria, he kino pea kei muri. Koia a Ataria i mea ai, kia tu a hoia taua iwi nui. A e kii ana a Ataria, e kore pea te Runanga Kingi e kaha ki te whakamarie i te kino a Take raua ko Ruhia. A e mea ana te iwi o Itari, kia oho taua iwi ki te kupu mana. Nei ano pea te kino kei muri, e raru ai ano aua iwi nui. NGA MANU MOA. E ki ana te korero a etahi Pakeha ia Kawana Kerei i Akarana, i mea atu aia ki etahi o reira Pakeha, i te wa ona i tae ai ki te Waipounamu, i korero mai o reira Maori ki aia, a e mea aua Maori i nga ra i mua tata o Kawana Kerei i tae ai ki reira, i kite aua Maori i te manu moa. E ki atu ana matou ki nga iwi Maori, ki te mea e mohio ana etahi o te iwi Maori ki taua manu nei ki te moa, me tuhituhi mai ana korero kia taia ki TE WANANGA nei, nga karakia i patua ai te moa, te kai a te moa e kai ai, te wahi e noho ai te moa, te wa o te tau e whanau ai, a te ahua o te kohanga e takoto ai nga hua a te moa, me nga mea katoa a te Maori i mohio ai ki taua manu. Ma te iwi Maori aua patai nei e utu kia pamutia ai ki TE WANANGA nei.
![]() |
4 336 |
▲back to top |
TE WANANGA. hoki taua ingoa no te kupu Kariki, a ko te tikanga o te Hepetaki, he Kingi toko-whitu e ta tahi ana hei Kingi mo tana whenua. . No te toa 827 i muri mai o te tau i mate ai a Te Karaiti, i tu ai tetahi Kingi mohio, Kingi maia, a he Kingi kaha ki te arahi i te iwi, ko Ekipata te ingoa o taua Kingi, a he Kingi aia no te takiwa ki Wehiki, a he mea mahi eia nga mahi rara ai ana hoa Kingi toko-ono, a ko tona mana hoki a ia ano, koia oia i kiia ai, koia anake te Kingi o to Motu katoa. A nana i mea ko nga mea pai a aua Kingi, ko te koha o nga kai Mahuarangi, ara, ko te kai tama tana, me te kai tama wahine o aua whenua, me mau ki a ia, he mea hoki taua tikanga nana, kia noho hunga, ara pori, ara kai mahi kai a aua Kingi toko-ono ki aia. A rongo katoa aua Kingi me te iwi i te mana, me te ako, me te rongo ki nga Ture a Ekipata, a nana aia i kii koia te Ringi o te iwi Ingarihi. Ka Ekipata i whakahua mataati tana ingoa Kingi o nga Ingarihi ki a ia ano, kahore hoki be Kingi i mua atu i a ia, i tapaa ki a ia taua ingoa, katahi nei ano na Ekipata. A no nga ra o .Ekipata i Kingi ai, i mata a: te tu o ana Kingi e whitu, a he kotahi anake te Kingi o te Mota katoa. Otiia ehara i te mea ma tana Kingi kotahi o te iwi e kore ai he raru ki te iwi o te Ingarihi, no te mea, i aua ra ano ka hai mai te iwi whenua ke ki Ingarangi, ki te muru, ki te patu, a ki te noho i te whenua ma ratou, ko ana iwi huaki kino ki Ingarangi he Teina, a tetahi ingoa he Nohi- mana, a ko aua iwi i haere mai i nga whenua o Nowe, o Tenimaka, na reira o ratou ingoa, te Nohimana, no te whenua i Nowe, te Teina no te whenua i Tenimaka a koia ra te take mai o ratou ingoa i mohiotia ai ana iwi e te Ingarihi. A he iwi noho takutai moana aua iwi, a he mohio ratou ki te eke waka, ki te eke i o ratou kaipuke, ara te tu kaipuke o aua ra, ehara i te kaipuke penei me nga kaipuke o enei ra, he ahua waka nei o ratou kaipuke, otira, he mohio pa no aua iwi ki te rere moana, koia tetahi ingoa ano mo ratou i kiia ai, he Kingi rere moana. A he iwi maia aua iwi, he iwi kino ki nga tau tangata ke atu i a ratou, e kore hoki te tangata mau i a ratou i te moana e ora, a e kore te pa taea e ora i te ahi te tahutahu e ratou. Ko nga taonga ia o te iwi patua e ratou, ka maua e ratou ki o ratou kainga ana mutu te whawhai. A i nga ra tuatahi a aua iwi nei i rere ai me a ratou kaipuke ki te takutai o Ingarangi. Kihai ratou i noho roa i aua wahi, e rua, e tora wiki, hoki ana ano ki to ratou whenua, be tutei kau taua haere i te tuatahi, he matakitaki kau. Otira i aua wiki e rua, i murua e ratou nga Pa tutata ki te moana, a i riro nga tango o te Ingirihi o aua Pa ia ratou i te Teina me te Nohimana. Ano ka alma mohio aua iwi nei ki te ahua o nga iwi o Ingarangi, ara, o te Hakiona, haunga ano te iwi tangata whenua, o te Piritiana, e ' noho moke ra, era te tangata whenua i nga maunga o ' Wera. Ano ka ahua mohio aua iwi nei ki nga iwi Hakiona. Ka patua e ratou nga Hakiona, me te mahi, patu a te Hakiana i patu nei, i te tangata . whenua i te Piritiana i mua. He iwi maia te Haki- ona i nga ra o ratou i u ai ki te pata i nga iwi nona ake te whenua i Ingarangi, a whati ana te iwi tan- gata whenua ki Wera, a ka wha nei rau tau o te tangata whenua e noho ana i tona wahi. Ka tae nei ki nga ra i n ai nga iwi hou nei, a ka mate hoki te iwi nana nei i patu te tangata whenua. A he mahi hono
![]() |
5 337 |
▲back to top |
TE WANANGA, tonu te u mai o aua iwi nei, u te Teina, a te Nohi- mana ki te moutere i Ingarangi, ano ;ka tini ratou, ka nohoia te whenua. Ka peia haeretia e ratou te ,iwi Hakiona ki nga wahi i te. tuawhenua, a ka riro i te Teina me te Nohimana nga wahi pai, ara kia kapi katoa te whenua i nga iwi hoa nei te noho. Ano ka u nei te noho a aua iwi, katahi ra ano ka tahuri aua iwi ki te patu i nga Pa a te Hakiona, a ka taea he Pa, ka tahuna ki te ahi. Ko te iwi i hopokia, ko era i waiho hei taurekareka ma te Teina me te Nohimana, a ka noho mokai te Hakiona ki ana iwi. A he iwi ana iwi nei, e karakia ana ki ta ratou atua Maori kia Otini. A he iwi tino kino, tino mauahana ki nga kai whakaako, ara, ki nga Minita o te Haahi a te Atua pono. A i nga wa o te riri, ki te mea ka mau i aua iwi etahi o nga Minita o te Haahi a te Atua pono, e kore aua Minita e ora i ana iwi, ka patua tonutia ano i te wa i mau ai. A he mea tahutahu e aua Teina ana Nohimana, nga whare karakia a te Atua pono, a he mea mura nga mea o aua whare e ratou. Ano ka tae te mate o te iwi ki te tino o te aue, o te tangi nui, ano ka ahua riro katoa te whenua o taua moutere i ana iwi, ka whanau tana tamaiti Kingi nei, ko Arapata te ingoa. He mokopu ua aia no te Kingi nui o te iwi, no Ekipata, no te Kingi nana nei i kore ai e ta nga Kingi toko-ono, a i riro nei koia anake hei Kingi. He mokopuna taua Arapata na tana Kingi maia. A no te tau 849, i muri mai o Te Karaiti i whanau ai a Arapata. 1 te tau o Arapata i whanau ai, kua kotahi tekau ma rua tau o tana tupuna o Ekipata e takoto ana i te urupa. A i nga ra ano o Arapata e iti ana, i kite te iwi i te maia, me te mohio ona o Arapata. A he tamaiti rongo ki te ako a nga kaumatua, be tamaiti mahara ki nga mea e akona ai aia e ana Ariki. I aua ra, kahore kau he pukapuka a te iwi, a kahore hoki a Arapata i akona ki te korero pukapuka e tana tupuna ranei, e Ekipata, e ana matua ranei, he ako a ngutu kau te ako i a Arapata i mohio ai i aua ra ona e iti ana. He tamaiti ata-ahua a: Arapata, he mohio ki te mau patu, he kaiaka ki te patu kuri mohoao, a he mohio ano hoki aia ki te hapai i te kopere patu i te manu, i te kuri i nga parae, he mea, hoki ko te kai a te iwi i aua ra, he mea mahi pata e ratou nga kuri o te koraha hei kinaki mo a ratou kai o aua ra. A he tamaiti noho tonu a Arapata i te taha o nga kaumatua, te mea ona i pera ai, he uiui nana ki nga whakapapa a ona tupuna,. ki nga waiata o mua, e whakahua ana ki te maia, me te toa o ana tupuna ki te mahi ora mo te iwi, a tena e waiata nga mohio ki te whaka-- hua i aua waiata whakapapa, he whakarongo kau ta taua tamaiti, na reira aia i mohio ai ki nga korero o ana tupuna, ki nga he o mua, ki nga ki a ona maatua, ki nga rohe o nga whenua, ki nga kawei o te -iwa. A i ako ano hoki a Arapata i a ia ki te-waiata i ana waiata, a he pai no tona reo, koia te iwi i ki ai, no Arapata te reo tino pai rawa atu i to te mano ki te waiata. taa pukapuka ki te perehi, a i nga ra o Arapata e on ana, ko te tau 849 aua tau, koia i mohiotia ai, kia ono rau tau ma-tahi o Arapata ki te mate, ara ona i ngaro ata ai i te ao nei, i mohiotia ai tenei mea te taa puku- puka ki te perehi. Na reira a Arapata i roa ai ki te rapu pukapuka mana e mohio ai ki te korero puka- puka. Ano ka tae ki tana ra, ka whakaata te Kuini, ara, te whaea o Arapata i te pukapuka tuhituhi a te ringaringa kia Arapata, a ka mea atu tona whaea a te Kuini ki a ia.
![]() |
6 338 |
▲back to top |
TE WANANGA. TE HUI I WAITARA. He korero enei na te kai tuku waea mai o Waitara i tuku, mai ki nga nupepa o Nepia, a he taa kau ta matou aua korero, e hara i te ki na matou he tino tika aua kupu. Tena ke pea ia te aro o te korero a taua hui.—-Etita WA- NANGA. WAITARA, Hane 26. Ko te haora o te tahi o te ra nei a Rewi ma i haere ai kia kite ia Kawana Kerei, he mea hoki na ratou, na te kino o te ua i ahua mate ai a Kawana Kerei. A korero ana a Rewi ma kia Kawana Kerei, he pai anake te korero, kahore he tangata i tae ki taua korero, ko ratou rangatira anake. A na te kino o te rangi, na te kore kihai i tae mai nga Maori o Parihaka, me tatari te hui, a kei apopo ka tu ai te korero, a i mea taua hui, ka pai ano kia tae mai a Wi Kingi, e kiia ana ko apopo a Wi Kingi te tae mai ai. Ano ka roa a Rewi e korero ana kia Kawana Kerei, ka kiia kia tukua he karere ki nga kainga katoa, nei mea atu ki te iwi kia hohoro te haere mai ki taua hui. WAITARA, Hune 27. Ho te 1 o te haora o te ra nei i tu ai te hui. Ka mea a Rewi: E koa ana ahau noku i kite atu nei i a koutou kua tae mai ki konei. He nui noa atu a tatou kupu, a i penei tatou, ko Waitara te wahi e hui ai tatou, kei to upoko taku-ringa e takoto ana, a ko to ringaringa kei taku upoko e mau ana. A kua tae mai nei tatou ki Waitara korero ai. Kawana Kerei : Ae, he nui noa atu au kupu kia au, ko Waitara te wahi e kitekite ai taua ia taua, a kua tae mai nei ahau kia rongo i to korere, a kei raro kei o waewae nga mea katoa. E koa ana ahau noku kua tae mai nei, a kua kite ia koutou ko to iwi, i te mea hoki, ma konei e kotahi ai nga iwi. Rewi : Ae, e pono ana au kupu, a i haere mai ahau ki konei kia pono ai taku kupu i a au, kua tae mai nei ahau, i te mea, ko ahau tetahi o nga tangata kino o te whenua nei koia ahau i koa ai, mo Wi Tako, mo Matene te Whi- whi, mo Mete Kingi, me nga rangatira Maori o Poneke kaa tae mai nei. Naku te kupu tono mai ia koutou katoa kia haere mai kia kite ahau ia koutou i konei. A tetahi kupu aku e korero ai, i konei te wahi i tiria tuatahitia ai te rakau kino, a ko tenei, kua hukehukea taua rakau, kaa keria kia hinga, kia mahua i te whenua, a kua tiria te rakau pai ki tona tunga. A ka pai kia tupu haere taua rakau pai ki te whenua katoa. A ma tatou taua mea nei e ata rapurapu apopo. Kawana Kerei : Ka noho tahi taua i konei a e kitea taua i konei apopo. E mohio ana hoki taua tahi ki te tiri, ara, ki te whakato rakau. E mea ana ahau, kia wawe te . pata te ra apopo, kia rongo ai ahau i au kupu e korero ai. Rewi : Nei taku kupu mutunga kia koutou e te iwi, kua tae mai ahau ki konei, ko te whenua tenei o te he. I to wa i haere mai ai te Pakeha ki konei, kahore a tatou tamaiti, kahore he whanaunga; Ano te ra i tae mai ai nga Mihinare, e toru ano tau i muri iho, kua kapi te whe- nua i te Rongo-pai a. te Atua. Ko Kawana Kerei tetahi o nga matua kia tatou. A kia tu he hui ma tatou apopo, ka hoki ai koutou ki te Paremata. Matene te Whiwhi: Nau ano au kupu i hanga e Rewi, mo korua, ko to hoa mo Kawana Kerei. I mea koe me huihui tatou ki Waitara. He roa noa atu te whenua oku i haere mai ai kia kite i a koe. Wi Tako : He ouou nei, aku kupu . e korero ai, whaka- rongo mai i aua e Rewi. I tae mai ki au au kupu i te waea, kia haere mai ahau kia kite i a koe i te hai nai i Waitara. A ko tenei kua tae mai nei ahau, a he iti aku kupu i konei. He hoa ahau na. Potatau i mua. A ko ahau tetahi i haere ke, A naku i pa ai te he ki te whenua katoa nei. A i Waikato, ahau, a haere tonu atu; ahau, kia Potatau, a koia nei te kii." Ko ahau tetahi i aia te pikaunga taunaha i taka tuara. Wi Parata : E kore ahau e wehewehe i au, ahakoa ki taku whaea ranei, ki taka matua taane ranei. E kore rawa nei ahau e pa ki te mahi i tenei hui. Ka whakarongo ahau kia koutou korero, a ka matakitaki atu; kia koutou. He tangata a matou kei te Paremata hei tautoko ia matou. Rewi : E hoa e Mete Kingi he kupu atu taku ki a koe. He tono atu taku kia haere mai koe, kia tonoa ata ano taku wairua kia whakahokia mai ano e koe ki au, he mea hoki naku taku wairua i tuku atu ki a koe, a kia man* mai e koe taua wairua aku ki Waitara nei. Kei to tinana taua wairua oku. Koia na te take aku i tono ai i a koe kia haere mai koe ki konei. Mete Kingi: Ae e pai ana, e kito mai ana korua ko Kawana Kerei i au e tu atu nei i tenei wahi. Otira e kore ahau e pa ki te mahi o ta korua hui, i te mea, ma korua ko Kawana Kerei anake te mahi 6 te hui nei. Ka tu a Piako ki te korero, ka mea atu a Rewi ki aia kia noho aia, a kia kaua mana korero. Rewi : Kahore ano te kupa mai a to hunga i nia e au, i ki mai ki au. Karaitiana Takamoana : Whakarongo mai ki au, e koutou e nga rangatira. E mohio ana ahau ki te take i haere mai ai koutou ki konei. He hui te take i haere mai ai koutou. Ko ahau tetahi o nga tangata i mea, me huihui tatou ki Waitara. I mea atu ahau kia Potatau kia homai Waitara ki au. A no taku haerenga ki Tamahere, ka tutaki ahau kia Tamehana Tarapipipi, ka mea atu ahau ki aia, homai a Waitara, ki au, a ki te pai koe kia riro a Waitara i au, homai ki au. Te take oku i haere mai ai ki konei, na te mahi hou i ahu mai nei i te Paremata, na reira ahau i haere mai ai ki konei. A te take i mea ai ahau ki taua mea nei, no te mea kua tu tetahi tangata hoa ki te Paremata, a he roia tana tangata noku. Koia ahau i mea ai, ma taua tangata tatou e arahi tika. He nui noa atu taku tohe ki te whenua, i aku korero i te Paremata, a whakahengia ana aku kupu e tetahi taha o te Paremata, a na reira aku kupu i kore ai e puaki i au. Rewi : Ki te mea ka korero ahau kia korua ko to hoa ko Kawana Kerei, penei, he he pea te mutunga. Whaka- rongo ki aku kupu mutunga mo te ra nei, apopo ka hui- hui ai ano tatou. WAITARA, Hane 28. No te 3 o te haora o te ahiahi i tu ai ano te hai i te ra nei.. Kawana Kerei : E Rewi, e pai ana koe kia timata ano te korero a te hui nei ?. Rewi : Ae, koia hoki te take o ta tatou haere mai. E mea ana hoki koe kia rongo koe i aku kupu, a e tu atu nei hoki ahau. Kawana Kerei : I te wa i ki mai ai a Tawhiao kia au kia haere atu au ki Hikurangi kia kite i a ia, i haere atu ahau ki reira, a kei te hurihuri aia i taua mea, e whakaaro ana aia ki ona tikanga. Rewi : Ae, e mohio ana ahau i tae koe ki Hikurangi. A e pai ana ano ahau kia korero ahau kia koe. Kawana Kerei : He hoa ahau nou e Rewi, he hoa no koutou katoa. Rewi: Ae, kei konei ahau, a e pai ana ahau kia whaka- rongo atu ahau kia koe. Ko ahau te tangata kino, a koia na te take oku i haere mai ai ki konei. E mea ana ahau, ko korua ko Te Ira e korero wawe. Kawana Kerei : Tena kia tino mohio pu ahau, kia ma- tau ai ahau ki to tikanga. Rewi : Ko taka kapu kia whakahokia mai a Waitara kia au. Kawana Kerei: Kahore he kupu au e korero ai, kia korero taua, ki rapua aua kupu. Rewi Heoi ano taku kupu, a ki te mea ka oti he tika- nga ia taua, penei, ko nga rerewe, ko nga rori, nga mea hei tikanga mo te korero. Kawana Kerei : Kahore aku mohio ata ki au kupu. A kua ahiahi, ka tu ano he hui ma tatou apopo. Rewi : E pai ana, otira o kore au e pai kia haere ke atu koe i Waitara, a kia oti ra ano te mea nei:
![]() |
7 339 |
▲back to top |
TE WANANGA. WAITARA, Hune 29. - He nui noa atu te mahi a te iwi o konei, kia turia he Hakari kai ma nga Maori a te Mane e haere ake nei. A kaa kii nga Pakeha o Taranaki, kia kaua te iwi e mahi i taua ra, kia waiho tana ra mo te ngahau ma te iwi. WAITARA, Hune 29. . No te tikakatanga o te ra i tu ai ano te hui. Rewi : He mea naku, kia tino marama ai te mahi, ka korero ahau i te tika anake. E tono ana ahau kia homai a Waitara ki an. A koia na taku kupu, a ko te take tena i mea ai ahau kia haere mai tana ki konei. Kawana Kerei : He mea atu taku kia marama ai koe. Ko Waitara kei roto i taua ringaringa. Rewi : E whakaae ana ahau ki au kupu, a kaa unuhia a taua ringaringa i o taua mahunga, a ko taku patai kua utua mai e koe ki au. Ka mea a Rewi: E nga Maori, me nga Pakeha o Wai- tara, kaua e wehi. Noho marire, kei konei mana ko Ka- wana Kerei, a e kore ahau e haere ke atu i te whenua nei, a kia oti ra ano tana mea nei. Ano ka tata te mutu o te hui, ka mea a Rewi. No tenei ira a taua tinana i whakakotahitia ai, otira ko a taua Ture me mahi era. He mea pea na Rewi, ka haere aia hei Mema Ariki ki te Paremata, kia korerotia ai te korero mo Waitara i reira. No te ra nei, i pakaru ai te tahi o nga whare i Waitara i te pokaka hau. Te roa o taua whare e 30C putu te roa, a -te whare papa taua whare, a he tini nga Maori i roto i taua whare i te wa i he ai taua whare i te hau. Otiia kahore kau he tangata i he. He nui noa atu te kino o te hau, me te ua, a kahore kau he ahua mariri o te hau me te ua. WAITARA, Hune 30. He nui noa atu te kino o nga ra o nga wiki e rua nei, Otira kua ahua pai i te ra nei. No te ra inanahi i haere . ai te Tareina o te rerewe atu ano i konei, a Taranaki ra «no, he mea hoki, kia eke nga Maori i aua kaata o te rerewe, kia kite, kia mohio ki te ahua haere o aua mea. He nui te koa mete hari o aua Maori i to ratou hokinga mai i te haere o te Tereina. A no te ahiahi i turia ai ano te korero a nga rangatira Maori kia ratou ano, te take o ta ratou korero. Ko Rewi kia tu hei mema Ariki Ri te Paremata. Ko Te Hiana i. rongo i nga korero a aua rangatira Maori mo Rewi. A he pai kau aua korero, he mea mo Rewi kia tu hei mema. No nanahi i turia ai te kai, ara, te Hakari ki nga Maori. A ko Kawana Kerei te tumuaki o taua hui hakari, a 1000 nga tangata i kai i taua hakari. Ano ka mutu te kai ka turia te ngarahu a te Maori. Ko nga Maori o Parihaka, kua hoki, ko Waikato e noho ana, kia rua ra ka haere ai. A no nanahi a Kawana Kerei i haere atu ai i Waitara ki. Taranaki Taone, a ko Te Hiana raua ko Meiha Paraone, e haere ana ma uta kia kite ia Titoko Waru i Parihaka. ' Kua tae te karere a Rewi kia Matutaera, he mea atu ki aia, he nui te pai o Rewi mo te mahi i mahia nei i Wai- tara, a mo te powhiri a nga iwi kia Rewi ona i tae atu ai ki reira. A i mea atu a Rewi kia Tawhiao, kapai aua . tikanga i mea ai; a me te paingia aua tikanga, ma aua . tikanga ka. kotahi ai te Pakeha ki te Maori. THE WAITARA MEETING. THE Press Agency has furnished the following to the local papers of Napier, which we quote from those papers; at the-same time we do not vouch for them as perfect reports' of the meetings they purport to give.—EDITOR WANANGA . WAITARA, June 26. At one o'clock, Rewi, accompanied by a number of chiefs, hearing Sir George Grey was not well, went to his quarters. Sir George Grey-was sitting by the fire-side, suffering.; from a heavy cold caused by the inclement weather disagreeing with him. Friendly interchanges took place. The meeting was purely a private one, Natives only being present. It was then arranged that, owing to the weather, and the non-arrival of the Pare- haka Natives, the meeting should be delayed till next day. Each side expressed a wish that William King: should be present. He is expected to-morrow. After remaining: half an hour, Rewi left, on the understanding that special messengers should be despatched to the North and South to hurry up Native visitors for the meeting. WAITARA, June 27. The meeting took place at 1 p.m. to-day. Rewi said : I am glad to see you here. We have always said we should meet at Waitara. My hand is on your head ; yours, upon mine. We now meet to converse at Waitara. Sir G. Grey said : You have frequently told me we should meet at Waitara, and I am now here to listen Everything is under your footing. I am glad to meet you and your tribe. It will lead to form an union be- tween the two races. Rewi : Your words are true, and I have come here to fulfil my promise. I am here as one of the bad men of the country; therefore I am very glad of the coming of Wi Tako, Matene Te Whiwhi, Mete Kingi, and other chiefs from Wellington. I sent for all of you to meet me here, and the next thing I have to say is that it was here that the evil tree was first planted. It is now rooted out and a good tree is planted instead. May it spread all over the country, and this is for us to consider on to- morrow. Sir George Grey : Both you and I will be here to-mor- row. You and I both know how to plant. I am anxious for the morrow to come to hear further what you have to say. Rewi : This is my last word to you, the tribe. I have come here. This is the place of disturbance. When the Europeans first came here we had no sons or relations; but when the Ministers came in three years' time the place was surrounded with the Gospel. Sir George Grey was one of our friends. After we meet to-morrow you can leave for the Parliament. Matene te Whiwhi: Your words are your own making, Rewi, for you and your friend Sir George Grey. You said we should meet at Waitara. I have come to see you from a long distance. Wi Tako : I have but very few words to say. Listen to me, Rewi. I received your telegram to meet you at the great meeting at Waitara. Now I am here. I have little to say here. I was a friend of Potatau. I was one that went away. I was the cause of the disturbance to the whole country. I was at Waikato when I first went straight to Potatau, and am therefore the one with a heavy load on my back. Wi Parata: I will not divide myself, neither to my- father or my mother. I will have nothing to do with this meeting. I will listen to you all, and I will also look on. We have people in the Parliament to represent us. Rewi: Mete Kingi, I had a word to tell you. I have sent for you to bring back my spirit, which I gave to you; to bring it here to Waitara. It is in your body. On this account I sent for you here. Mete Kingi : Very well, you see me here, both you and Sir George Grey ; but I will take no part at your meet- ing. I leave everything to you and Sir George Grey. Piako rose to speak, but Rewi told him to sit down. " The people," said • Rewi, " that I have asked to speak have not answered me." Karaitiana : Listen to me, all you chiefs. I have known what brought you here. It is to meet. I was one,of those that said we should meet at Waitara. I told Pota- tau to give me Waitara. . When: I left for Tauwhare,I met Tamahana, and I told him to give me Waitara, and
![]() |
8 340 |
▲back to top |
TE WANANGA. WAITARI, June 28. Sir G. Grey Rewi Tawhiao WAITARA, June 29. WAITARA, June 30. NGA KORERO A TE KOMITI MO NGA MEA MAORI. (KB MEA TUKU KI TE PAREMATA O TE TAU 1877. A HE MEA. Hori Kawakura ma. JOHN BRYCE, Oketopa 23,1877. Tumuaki.
![]() |
9 341 |
▲back to top |
TE WANANGA. whakarongo nga korero a nga Kai-inoi mo runga i ta ratou tono. JOHN BRYCE. Oketopa 24,1877. Tumuaki. Ko te Kupu a te Komiti mo runga i te Pukapuka-inoi a te iwi o Ngatitoa. Ko tenei pukapuka inoi no tera tau i tukua mai ai a i whakahokia mai ki te Komiti notemea kahore te Komiti o tera tau i whai kupa tuturu ki te Whare :— No Ngatitoa nga kai-inoi, e ki ana ratou i te wa i ho- kona ai nga whenua e tata aua ki Poneke i muri iho ranei, i whakaae a Ta Hori Kerei kia whakaritea etahi poro- whita mo nga Maori a ko aua whakaaetanga kahore ano kia ea noa. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :— Kua rangona e te Komiti te korero a Te Karaka, o te Tari Maori, mo runga i te pukapuka-inoi, a e whakaaro ana te Komiti ma te Kawanatanga e ui nga tikanga o tenei mea a me hoatu ki nga kai-inoi era painga e kitea ai e wkai tikanga ai ratou, a mehemea ka kitea e tika ana kia whiwhi nga kai-inoi ki te whenua me hoatu ki te wahi ki nga wahi ranei e pai ai mo nga kai-inoi, kaua e meatia rawatia ki nga wahi i kiia ai hei takotoranga mo aua whenua i te tuatahi. JOHN BRYCE Oketopa 26, 1877. Tumuaki. Ko te kupu a te Komiti mo runga i te Pire Whakatika- tika i nga Whenua Maori. Kaa whakarongo te Komiti ki nga korero i whakapua- kina i tona aroaro ko to ratou whakaaro e takoto raruraru ana nga tikanga o nga riihi whenua Maori engari e kore e mohiotia mehemea ka marama i tema Pire ka pai atu ranei tera atu ranei e whakapa i tetahi ma te ki etahi tangata. E whakaaro ana te Komiti kia kotahi he hanganga i tetahi Ture mo nga whenua Maori, a me unu atu tenei Pire ki waho inaianei. JOHN BRYCE, Oketopa 26, 1877. Tumuaki. Ko te Kupu a te Komiti mo runga i te Pukapuka-inoi a Titipo o Hauraki. E ki ana te kai-inoi i waiho tona ingoa ki waho o tetahi Karaati i ko Punia te ingoa, ehara i a ia te he, i whakataua hoki i te mea e ngaro ana ia. Ko taua whenua kua hokona i mu ri iho nei e nga tangata o te Karaati a e tono ana ia kia whakaarohia te rironga hetanga o tona whenua. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :— Ko te ahua o tenei pukapuka-inoi he mea kia whaka- rereketia te whakatau a te Kooti whakawa whenua. E mahara ana te Komiti e hara i te mea pai kia tu ratou hei Kooti whakarereke i ta te Kooti whenua Maori whakatau, notemea e kore rawa e taea e ratou te kohikohi he korero. te whakapau hoki be taima, e oti pai ai i a ratou he wha- katau. Na runga i tenei e mea ana te Komiti kaore e tika kia whakapuaki whakaaro ratou. JOHN BRYCE, Oketopa 29, 1877. Tumuaki. Ko te kupu a te Komiti mo runga i te Pukapuka-inoi a Winiata Te Pukohi. E ki ana te kai-inoi i te tau 1873 i whakawakia tetahi poraka whenua kei Murimotu, a whakataua ana ki etahi tangata e 209. E ki ana hoki ia ko nga ingoa o etahi tangata kaore o ratou paanga i whakaurua, a ko nga ingoa o etahi tangata e tika ana kia uru kahore i whakaurua Na reira ka inoi ia kia whakaritea he whakawa hou. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :— Ko tenei pukapuka-inoi e rite tonu ana ki te pitihana Nama 347. Ko te whakataunga i oti i te 17 o Oketopa, 1877, a ko tenei kahore he kupu tapiri a te Komiti.' , JOHN BRYCE, Oketopa 29, 1877. Tumuaki. Ko te Kupu a te Komiti mo runga i te Pukapuka-inoi a Herewini te Rangai me etahi atu. E ki ana nga kai-inoi ko te ono tenei o nga tau i oti ai te whakawa e te Kooti Whenua Maori to ratou whenua kei Hikutaia i te Takiwa o Hauraki. A i runga i te kore kahore i whakaaetia e te Kooti kia wawahia te whenua kua tupu mai he raruraru notemea kahore i te mohiotia e ratou kei whea ra a ratou rohe. Ł inoi ana ratou kia kimihia he tikanga e taea ai te whakatuturu a ratou rohe. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :— Ko te ahua o tenei pukapuka-inoi he mea kia wha- a- rereaketia te whakatau e te Kooti Whakawa Whenua Maori. E mahara ana te Komiti e hara i te mea pai kia tu ratou hei Kooti whakarereke i ta te Kooti Whenua Maori whakatau, notemea e kure rawa e taea e ratou te kohi ohi he korero, te whakapau ho i he taima, e oti pai ai i a ratou whakatau. Na i runga i tenei e mea ana te Komiti kahore e tika kia whakapuaki whakaaro ratou. JOHN BRYCE, Oketopa 29, 1877. Tumuaki. Ko te kupu a te Komiti mo runga i te Pukapuka-inoi a Reihana Tutana me etahi atu. Ko nga kai-inoi be Maori no te Takiwa o Hauraki, • inoi ana ko o ratou take ki etahi whenua me whakawa tuarua. E ki ana ratou kua tono ratou ki te Kawana tanga kia tukua he whakawa tuarua a kahore i whakaae- tia ta ratou tono. Kua whakahaua ahau kia ki penei ata ki te Whare :— Ko nga whakaatu i tae ki te aroaro o te Komiti i penei na, i te taenga o te tono ki te Kawanatanga mo te whakawa tuarua i tukua e ratou taua tono ki to Kai- whakawa Tumuaki o te Kooti Whenua Maori, a i mea ia kahore he take e whakawakia tuaruatia ai. Na reira kahore i whakaaetia e te Kawanatanga tana tono. Ko ta Komiti e mea ana i runga i nga whakaatu kua tae ki to ratou aroaro, kahore he take e whakahe ai ratou i te whakataunga a te Kawanatanga. JOHN BRYCE, Oketopa 29, 1877. Tumuaki. RETA I TUKUA MAI. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe, utaina atu ta matou kupu ki runga i ta waka tere, i te waka toa nei, ia TE WANANGA, e whakahaere i roto i nga hau o te kino, i tu nei i runga o Aotearoa. Koia tenei te kupu a te Komiti nui o Rotorua, hei whawhati i te paihau o nga korero kino o tetahi Nupepa, i taia ki Tau- ranga, ko te Pei-o-Pereti-Taima to ingoa o taua Nupepa, note 4 o Mei nei i taia ai, ko nga kupu o taua Nupepa, he korero kino mo Petera Pukuatua, mo Pererika Ngahuruhuru, mo Hare Reweti, mo nga Komiti hoki o te Arawa, heoi kaore rawa he putake i korero kino kau mai ai aua kai tuhituhi Nupepa kia matou, otira e tika ana pea he kimi pakaru hate, kia mahana ai ia, kio pokanoa, kio kaihae. Ko ratou kaainga hoki era, to ratou tupuna. Ko o korero teka, ko te tama a Wiro, to ratou hapu ko Kimi-oranga. No te mea, ko te tika- nga a te Etita o tera Nupepa, he peehi i te mana o te iwi Maori, me o ratou Komiti he too, huki kia riro kuare atu nga whenua ki te taha Pakeha , e kii ana taua Etita, ko nga Pa- keha reo Maori, kai te ako i nga Komiti, e he ana tera kii, na te mea i tupu Rangatira mai tenei iwi i te unga mai ano o te Arawa tae noa mai ki tenei ra. Tena iana whakarongo mai, he kanohi to te Pakeha, he kanohi hoki to te Maori, he wha- kaaro to te Pakeha, he whakaaro ano hoki to te Maori e kimi ana te taha Pakeha ki te nui, ki te tika mona, a he aha te he o ta te Maori o tana kimi 5 tetahi nui, i tetehi tika mona ina
![]() |
10 342 |
▲back to top |
ra:,.w4*r4NG&c Tauranga Maketu TE ARAWA KATOA HE RETA PANUI TENEI Waitakere Muriwai Ngarahu Kopiponui Hiorekata RENATA APEREHAMA Rev. S. Williams Wiremu TE IRIMANA RIWAI (Edmund Levison) Nepia KI TE ETITA O TE WANANGA Tai-rawhiti Turanganui Ngaitahupo PATERIKI PAHURA
![]() |
11 343 |
▲back to top |
TE WANANGA. rika noa atu ana nga Maori kia tu ki runga, te ki mai te waha, te aha, te tungou mai ranei, e hiko ana taua Ateha ki te pene, ka tuhi ki te pukapuka whakamana o aua whare koia nei au i whakahe ai ki taua Ateha, Maori raoa ko te Kai- whakamaori, ko te take hoki i tohe ai matou kia hinga aua whare i roro i o matou takiwa, te awa o Turanganui ki te awa o Uawa he kino no aua whare. kua rongo etahi wahi o te motu nei, kua- pai to matou takiwa, he whangai i nga wahine ki te waipiro, e pari ana te ihu, ahakoa wahine ma- rena, ahakoa wahine takakau, otira, tenei ake etahi take. Tuarua ko tenei ki e ki nei nga Pakeha o tenei kainga o Tu- ranganui kia aroha nga Maori ki nga Pakeha, me nga Pakeha ki nga Maori, e hoa ma. koia nei tetahi o matou i haere ai ki roto ki taua Kooti, kihai i rite i nga tangata nana tenei ki he mahara hoki no matou; tera e whakarangona mai o matou mate kua whakaatutia nei i runga ake nei, inahoki, ka rite e te tangata te kupu nui o te ture, te aroha, kia penei ra me te kupu a Hori Kerei raua ko Hone Hiana, e takoto nei i te marae o to matou whare, mo nga mate whenua, inahoki, kua hoki etahi wahi o Waikato, aha oti iti, i te mea e puke ana te wai. kei ko atu te rahi, me te nui. otira, no mua iho ka ki te rangitira kia mate te tangita, ka mate, kia ora, ka ora. e timata ake nei te ora, otira, i puta ana in raua tetahi kupu kia mutu te kai-waipiro o te iwi Maori kihai i aroha nga Pakeha o tenei kainga ki taua kapu, puta atu ki tana Ateha Maori. ki nga Ateha Pakeha hoki. £ hoa ma e kore e mutu i a matou te tohe ki taua mea, e haere ake nei, e hua ma, ko te Kai-whakamaori o tana Kooti, he tangata he rawa, ko tana he karakia, kaati, me mutu tana haere ki nga kainga Maori kara- kia ai. E hoa ma. i te mutunga o taua whakawa, te putanga atu o taua Ateha Maori ki waho, he oma tonu tana haere be mea whai tonu atu ka tu mai ki te whiu mai i tana kupu, e hara i te kupu tutika, kaore matou i mahara, kei aia tonu, ka mutu. E hoa, kia tere tonu mai. NA TE HAPI HINAKI. Turanganui, Hune 7, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. NA HORI MOKAI. Uawa, Turanganui, Hune 6. 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. Manawatu Nepia Onepuehu puhia mai tana pu, me te karanga, mai ano, nau mai e te manuhiri, ko te matua powhiri kei te karanga mai ano, me te. pupuhi mai ano nga pu a te iwi ra, ka tae atu matou, katahi ka tangi, ka mutu te tangi, ka whakatika mai nga rangatira o tera kainga ki te whai-korero kia matou, ka mutu ka mana-. akitia ano matou. I te mane ka haere matou ki te Huhawhau ka tu tata atu matou ki te kainga, ka pa te karanga a te ta- ngata whenua, ka haere atu matou, ka tangi, ka mutu, ka whakatika mai te tangata whenua ki te whai-korero kia ma- tou, ka mutu, ka tonoa matou kia haere ki Whanganui, ka whakaae matou, po toru, katahi matou ka haere, ka tae ki Matene, ka eke matou ki runga ki te Tereina o Whanganui, na Utika matou i utu, ka rite te mahi a tera tangata ki te i mahi a te Kawana, i kite au, ko te Kawana te iwi i rite te penei ki nga manuhiri, katahi ka haere te waka tipua o te Pakeha, e rua haora ka tae ki Whanganui, ko matou e wha- tekau, ka tae matou ki te kainga o Mete Kingi, ka tu tata atu ki te kainga, ka pa te karanga a Whanganui, ka tae ma- I tou, ka tangi, ka mutu te tangi, ka whai-korerotia matou e nga rangatira o reira e Mete, e Kawana Paipai, ka kite au i te pai o tera iwi o Whanganui, ko Mete te rangatira mo te manaaki i te manuhiri, i te tangata haere noa ranei, kua kite au i nga rangatira o te Motu nei, katahi ano au ka kite i te rangatira manaaki, otira nga iwi katoa o te taha ki te Tonga, katahi ano au ka kite i te manaaki mo te tangata, kaati i konei. E hoa e te Etita o Te WANANGA, kia pau katoa i a koe ena korero te panui. NA HONE PEREHA. Kapu, Wairoa. Panuitanga naku na Te Hapuku mo Poukaawa moana Kia kaua e Whakamaroketia i muri ia au nei Hei Ture tuturu tenei maku ma Te Hapuku mo toku whenua mo te Hauke papa tupu, tae noa atu ki nga wha- katupuranga katoa e haere ate nei. E hoa e te Etita o TE WANANGA, tukua atu e koe taku panui kite ao katoa nei haere ni kia kitea ai, e nga iwi katoa i runga i te Motu nei, Maori, Pakeha hoki kia rua nga reo, he Maori he Pakeha hoki. Na, taku kupu ko Po ukaawa moana kaua e pokanoa te Pakeha, te Maori ranei ki te kari awa, hei rerenga mo te wai, kei maroko a Pou- kaavva. Te Hapuku
![]() |
12 344 |
▲back to top |
TE WANANGA Ko tenei panui me tuku tona i nga Hatarei katoa o te marama, o te tau 1878, heoi na te Komiti katoa e noho nei i te Hauke. Ka Te Harawira te Tatere, Na Te Ropiha te Takou, Ka Hemi te Hukui, Na Te Waaka Rewharewha, Na Matene Waewae, Na Renata Tamakihikurangi, Na Raniera te Iho, Na Ropata te Hoc, Na Kiingi Tohanga, Kb Maika te kai tuhi. Notice by me. by Te Hapuku, respecting* the Lake Poukawa, that it shall not be Drained after my Death. The following is a law made by me, by Te Hapuku, which shall be an unalterable law for my lands at Te Hauke which have not passed through the Native Lands Court, and this law «hall be a law to all future generations. Friend, the Editor of Te WANANGA, publish this, my notice, to all the world, and let it go over all the world, so that all the tribes who live on these islands may see it, that is,' all the Maori and European people. Let it appear in the Maori and English, languages. Now, this is my word : That the Poukawa Lake shall not be touched or meddled with by European or Maori, nor shall anyone dig or make a drain by which the water shall escape (from the lake), and thereby cause the lake to dry up. I will not be right or just if any person whatever assume any right or authority over my lands. I have a name ; I have authority over all the lands which I own, and this portion I now hold is very small—it is Te Hauke only—so that this portion shall be left as it was in days gone by, according to Maori customs and rights. And let no Crown grant, no inves- tigation by the Native Lands Court be made or held for this land, Te Hauke, and on to Poukawa Lake, which is now held according to Maori right, so that this, my Maori Law, shall take effect on it, as such law was the law of my ancestors for ages past and even down to the days in which I, Te Hapuka, have lived. - Friend, the Editor of TE WANANGA, send my law to Sir G. Grey, that be may approve of this, my Maori law. But I have power over my own lands. Let this notice be published each Saturday of the months of all the year 1878. This is the word of the meeting of old chiefs in support of the words of To Hapuku, and it is true that we heard his words that not any European should meddle with or cut drains, so that the water of the Lake Poukawa could escape. and thereby drain that lake. And the reasons for his words are these : This land has not been passed through the Native Lands Court, there has not been a Crown grant issued for it, and it is held by Native title, as he, Te Hapuku, is the sole holder (Crown grant) of this land, and Te Hapuku is the Native Mana of this land, and such right to this land has been that by which this land has been held from the grand- fathers who held it in ages past, and even down to us the off- spring: of those ancient owners. Let not any person assume any right to ignore this Maori law, as Renata Tamakihi- kurangi has made this law steadfast on Te Hauke, as it is land at Te Hauke, which is held by Maori custom, and it includes all the land all around the margin of the Lake Poukawa. In some future time the boundaries of the land held under Maori right will be given, that is, all the Hauke lands and all around the lake, over which this Maori law shall have effect. Now, O Editor of TE WANANGA, be quick and put this notice into TE WANANGA, so that it may be seen by the Maori and European public. Let this notice be published ou each Saturday of the months in the year 1878. Enough, from all the committee which is now being held at Te Hauke. Na Te Harawira te Tatere. Na Renata Tamakihikurangi, Na Te Ropiha te Takou, Na Raniera te Iho, Ka Hemi te Hukui, Na Ropata te Hoa, - Ka Te Waaka Rewharewha, Na Kiingi Tohunga, Na Matene Waewae, Ko Maika te kai tuhi, 88 TE REREWEI O NUI TIRENI. NEPIA KI WAIPUKURAU HE mea atu tenei, he whakatupoto ki te iwi Maori, Kia Kaua ratou e purei Kaari, a mahi purei ranei i etahi atu mahi purei ana eke ratou i te Rere- wei, no te mea e he ana taua mahi te purei ki o te Rerewei tikanga, ara ki te Ture e 31. Na te MIRA, •Nepia. Tumuaki tiaki Rerewei. HE PANUITANGA KI TE IWI MAORI. E mahara ana pea te Iwi Maori, ma te Runanga o . TE WANANGA rawa ano e whakaae ka puta ai TE WANANGA nupepa ki te tangata tono kia tukua atu he nupepa ki a ia. Na, he mea atu tenei ki te iwi, ma koutou e tono ka tino tukua atu TE WANANGA nupepa kia koutou, kei te hiahia hoki raua, ko te moni a te tangata te tikanga e puta ai he nupepa ki a ia. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna e rua hereni me te hikipene. 39 Ee Panuitanga ki nga Maori. TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE. KIA ronga mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti, me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Poue namu, hei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako mat- iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o Te WANANGA. i Nepia. 66 NA HEMI ROAI. PANUI KI TE IWI HE MEA ATU NA M A N O E MA, He kai Hoko matou i te PARANI, I TE RAMA, I TE WAINA, ME NGA HUKA, TII, PARAOA, Me era ata mea \_\_\_\_\_\_HEHITINGA TIRITI, NEPIA.\_\_\_\_\_86 Panuitanga ki nga iwi Maori katoa. HE mea atu tenei naku na TE A. W. PAROMAPIRA, kia mahia e ahau e Te Roia i Kihipene nga mahi ma te Maori. Maku e ata mahi pai, te mahi ana tukua mai ki au. 75\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ UTU. E taia ana Te WANANGA Nupepa i nga wiki katoa. Ko te utu mo te tau, kotahi pauna. Otiia, ki te tukua ma te Meera, kotahi pauna e rua hereni me te hiki pene mo te tau. Mo te WANANGA kotahi, ana tikina atu, i nga Toa takotoranga o taua Nupepa, he hikipene mo e Nupepa kotahi. NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea pana e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, te whare ta o Te Wananga, i Nepia. HATAREI, HURAE 6, 1878. NAPIER, Hawke's Bay, New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and published by HENARE TOMOANA, the proprietor of this news paper, at the office of Te Wananga, Napier. SATURDAY, JULY 6,1878.