Te Wananga 1874-1878: Volume 5, Number 14. 06 April 1878 |
1 149 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 14\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_NEPIA, HATAREI, APERIRA 6, 1878. PUKAPUKA 5. PANUITANGA. PANUITANGA. KIA KITE! KIA KITE! I A RENETI MA KUA HOKI MAI A RENETI KI WAIPAWA NEI KEI TAWAHI AKE O TE HOTERA A PANIHAMA, • Ta ratou toa. E KORE E NUI MA WIKI, O ta ratou mahi hoko i reira. A he tini noa. atu aana Koti, Tarautete, Wekete, Potae, Kiapa, Kaone, Paraikete, Raka, Me nga tini mea katoa e paingia e te Maori. HAERE MAI KIA KITE I te whare Hoko o RENETI MA. 62 Panuitanga ki nga iwi katoa! katoa ! Katoa! o Aotearoa, o Wairarapa, Tara- 1 naki, Ahuriri, Taupo, me Taranga s katoa. HE mea atu tenei kia rongo koutou, kaua te mea kotahi o koutou e tuhi tuhi i a koutou ingoa, ki te pukapuka hoko whenua ranei, ki te Rihi whenua ranei, ki te mokete whenua ranei, ki etahi tikanga ranei e pa ana ki te whenua. Maatua haere mai koutou ki au, a kia mohio koutou, hei muri te matau e puta ai mo aua mahi. Naku na. TE RIIHI, 58 Roia i Nepia. PANUITANGA. RUTOKA RAUA KO PARAHI, KAI HOKO RINO, (Na Pairani i Mua). KUA TAE MAI I INGARANGI— 39 Pu tupara 30 Hakimana , 14 Tapara puru, puru atu i te kake 3 Hakimana puru atu i te kake 20 Pouaka paura pupuhi manu 2 Taua Hota. He Paraihe Paura, he Paraihe Hota, he Okaoka Pu, he Okaoka Koroi Pu. he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hinu Pu, he Pouaka Takotonga Kiapa Pu, he Takawe Pu, he Kuku Mata Pu, he Whakapura mo te Pu ana purua, me nga tini mea atu mo te Pu. . He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui te utu. 73 PANUITANGA. KO au ko TAKUTA TERA, ka ki atu nei ki nga iwi katoa o Turanga, pute noa ki Waiapu, ki te takiwa ki nga iwi oi taua takiwa, kei KIHIPENE nei ahau e noho ana, hei mahi nga mate katoa o NGA TURORO MAORI. TAKUTA TERA.
2 150 |
▲back to top |
TE WANANGA. TANGATA MATE. No te 3O o Maehe nei, a Keita Rangawhaitiri i mate ai i Kihipene, i Turanganui. He roa noa atu te mau o tana mate, a he kotiro aia i akona ki te kura a Pihopa Wiremu, na reira aia i nono mohio ai ki te kore amuamu ona ki te nui o tona mate. He kotiro pai rawa atu a Keita, he marie no te ahua o ana korero, a he kotiro i tino paingia ana aia e nga iwi i kite i aia, na reira i tino nui ai te tangi a nga iwi ki a ia i tona matenga. Haere atu ra e te uri o nga nui o mua waiho ko te rongo a o matua, a o Kahika, hei tangi, hei whakanui i a koe i muri nei. Haere e te kano o te tohunga na ratou i whakatupu te iwi ki te nui. Haere atu ra e Keita. Haere atu ra. DEATH. At Gisborne, on the 30th March, 1878. Keita Rongiwhai- tiri, aged 18 years. .She had been long afflicted with asthma, but, being a scholar who had been taught in the school for Maori children presided over by the late Bishop Williams, she had learnt to bear her affliction with Christian patience. Her mild and retiring manners won the respect of all who knew her, which prompts the feeling of regret in the minds of a large circle of her friends, who regret her death at so early an age. HE MONI KUA TAE MAI. & s. a Maata Hipora, ... ... .. 126 Hikawera Mahupuku, ... .. 126 Te Mahau Mahupuku, ... ... 126 Apiata Hakiahai, ... ... .. 126 Hohepa Aporo, ... ... .. 126 Parakau Maika, ... ... .. 126 Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki. HATAREI, 6 APERIRA, 1878. HE tangata tautawhito a Kawana Kerei i nga Motu nei, s kahore kau be Pakeha kotahi, i penei ana mahi nui mo te iwi kia rite ki te nui o nga mahara a Kawana Kerei i mahi ai mo nga iwi o enei Motu. A ko nga iwi e tino mohio ana kia Kawana Kerei, nga iwi e tino pai atu ana kia ia. He mea hoki he tino uri Rangatira a Kawana Kerei, he mohio aia ki nga mea nui o te ao nei, a he ata whakahaere nana i aua ti- kanga whakaora mo te iwi. He tini ano ia nga Nu- pepa o nga Motu nei e mahi tuhituhi he ana i nga kupu mo Kawana Kerei, otira he tauhou aua Pakeha ki enei Motu, a ki ano ratou i kite, a ki ano i rongo i nga mahi nui a Kawana Kerei i mahi ai i mua, koia ratou i tuhituhi pohehe ai i a ratou kupu whaka- hawea ata mo Kawana Kerei. I te wa i tu mataati ai a Kawana Kerei hei Kawana mo enei Motu, i aua wa kahore kau he moni a te Kawanatanga, a na Kawana Kerei i mati nga mahi i puta ai he moni ki te iwi. A i te wa i wera ai te whare Kawana- tanga i Akarana, na Te Arawa i ki atu kia Kawana Kerei, kia mahi hanga Te Arawa i te kohatu i Maunga-whau hei hanga whare ano ma Kawana Kerei, he tino pai atu hoki na taua iwi kia Kawana Kerei, he whakapono no ratou ki ana kupu. B he tino mea na taua iwi a Te Arawa kia mahia nga ako me nga tohutohu a Kawana Kerei e ratou. A i te wa i tae mai ai a Kawana Kerei ki nga motu nei rokohonga mai eia aua he, te whakaaro a nga iwi Maori ki te Pakeha, a na Kawana Kerei a Potatau Te Wherowhero i ki atu kia haere mai a Pota- tau ki Akarana noho ai, kia tata ai a Potatau hei hoa korero, a hei hoa rapu tikanga mo te iwi Maori, a na Kawana Kerei i tuku he whenua ma Potatau ma i Mangere, a na te noho a Potatau i a Kawana Kerei i pai ai a Waikato ki te mahi a te Pakeha i aua ra, a na Kawana Kerei te mahi pai atu ki aua iwi i tino whakapono ai aua iwi ki aia. A no te wa i haere ai a Kawana Kerei ki Tawahi, ara i te wa i mutu ai i aia tana mahi Kawana, i tuhituhi pukapuka nga iwi katoa o nga motu nei ki aia, a i mea etahi o ana pukapuka, a te wa e hoki ai a Kawana Kerei, a ka tu ano he Kawana hou, ka puta he he ki nga Maori. A kihai i roa i muri i a Kawana Kerei, ka pono taua kupu a nga Rangatira Maori, na ratou nei ana kupu kia Kawana Kerei. He mohio hoki na aua iwi Maori ki te mahara nui a Kawana Kerei mo te Maori, a he mahi rapurapu tonu nana, ki te pai mo nga iwi Maori, a he tino aro atu na te Maori ki nga tikanga a Kawana Kerei. Koia te Maori i tino pai ai ki aia. A i te wa i haere ai a Kawana Keni ki Rotorua, ki Mokoia, na nga tangata tino Kaumatua i arahi a Kawana Kerei kia kite i te I atua Maori i a Itupaoa, i tetahi o nga Atua i eke mai ia Te Arawa i te wa i tae mai ai a Te Arawa ki enei mota. A e kore te tangata noa nei e kite i tena atua, ma te tino Ariki ka whakakitea e te Maori. He tohu taua mea mo Kawana Kerei, he tangata aia a Kawana Kerei, i tino whakanuia ana aia e te Maori. A i te wa i whawhai ai nga Maori i Whangarei. Ko Kawana Kerei i haere atu kia ratou, kotahi ana kupu a Kawana Kerei ki aua iwi, mutu ana te whawhai. He mana hoki no te kupu a Kawana Kerei i nga iwi Maori i mutu ai taua he. A tetahi take o te mana o te kupu a Kawana Kerei i te Maori, he mohio aia ki nga tikanga korero a nga Kaumatua o mua, he kite nona i nga Rangatira, i a Potatau, i a Te Kanawa, i a Kikikoi, i a Te Wharepu, i a Takiwaru, i a Te Kauae, na reira a Kawana Kerei i mana ai i enei iwi. He mohio no nga iwi Maori ki nga mahi tohu a Kawana Kerei i tino rongo ai nga iwi ki tana ako i a ratou. Te Wananga Published every Saturday. SATURDAY, APRIL 6, 1878. THE most prominent of our public men, is not only one of the oldest politicians in New Zealand, but he is also one of our oldest colonists, one who has filled at various times the most critical positions in the history of New Zealand, and has gained the most genuine respect and ardent love of those who can best estimate him, not only as a refined gentleman, and a perfect scholar, but as a man of true British heart. Of late we have been regaled by some of our New Zealand journals with futile attempts to solve the problem of Sir George Grey's policy, which the Premier is now propounding to the colony. We are not more sur- prised at the bad taste shown in the spirit and com- , position of the attacks on the Premier of New Zealand, than by the unsurpassed audacity and
3 151 |
▲back to top |
TE WANANGA. ignorance which the writers of these articles display in regard to the past history of our New Zealand home. There was a time in New Zealand when the names of newspaper or editor were not heard amongst us ; when those who spoke or wrote had a ! clear insight into, and a perfect knowledge of what they spoke or wrote. But a change has come over the spirit of the dream, and now the old colonists of New Zealand are dictated to and made to believe the most absurd articles that lunatics at large or new and unknown frothy writers may pen about those who have been and still are our best men. Not only do these interlopers dare to live in our midst, but with, I an unlimited impertinence and clownish daring, ( - they presume to know more of our public men than is known to the old colonists who have passed through the last thirty-five years of the most critical life in New Zealand. And such men dare to throw odium on the name of the man to whom of all men in New Zea- land this colony is the most indebted for the peace, prosperity, and political charter with which we are now blessed. Sir G. Grey was appointed to the Governorship of New Zealand when Governor Fitzroy had so far laid the public exchequer low, that public servants were paid with two-and- sixpenny orders on the Colonial Treasurer ( so-called J shin plasters). Sir George Grey found the Maori people with, all their cannibal passions wrought up to the point of open defiance to European authority, and a sullen defiance to all laws. The towns of Auckland and Wellington were then but English villages in extent, with tribes of Natives living near to each, on whom the Europeans in those days were dependant for nearly all the necessaries of daily life. Sir G. Grey obtained the assistance of Te Wherowhero, of Waikato, to be the medium between the Governor and the tribes. Potatau Wherowhero was induced by Sir G. Grey to live in Auckland, by which means the tribes were brought under the role of Sir George Grey. When the time arrived that Sir George Grey was to retire from his Governorship, the tribes, with- out exception, wrote letters to him, expressing the most unqualified confidence in him as their chief and guardian. These letters when collected make a volume of more than two hundred pages of 8vo. volume. Those who possess a copy of the book can see in it a fear expressed by most of the principal chiefs who wrote those letters, that when Sir G. Grey had gone other rulers would rise, and evil would fall on the Maori race. Such really was the case soon after Sir G. Grey left New Zealand. The New Zea- landers as a people have the most implicit confidence in Sir G. Grey, and show to him that respect which they will not give to any other European. And one of the most powerful influences which. Sir G. Grey wields over the entire tribes of New Zealand is de- rived from his perfect knowledge of their history, mythology, songs, proverbs, customs, and traditions, and his intimate knowledge of, and power to speak to them in, their own language. When the Government House was burnt in Auckland, the Arawa tribe offered to quarry stone at Mount Eden and build a new Government House for him, to show their love to him as their guide. And on Sir George Grey's second return to New Zealand he was shown at Mokoia, in the Rotoma Lake, one of the three gods called Itupaoa, which were brought over in the Arawa when that migration first landed in these islands. With the exception of Sir G. Grey, not more than half a dozen of the human race have seen that sacred relic of the old Maori chiefs and priests. There is now in the possession of Sir George Grey, at Te Kawau, heir- looms of the most renowned chiefs who have lived in New Zealand. Sir G. Grey has there, greenstone axes, human bone flutes, and other curiosities, which would not have been given, by the Maori save to one in whom they put their most sacred trust. At the time that two of the greatest chiefs of the North were in actual contest, while Hori Kingi and his warriors were in the act of storming the Waitomotomo Pa, defended by Matiu Aranui, Sir G. Grey landed at Whangarei, and, accompanied by two Natives, rode right up to the pa, and through the flying ballets, into the midst of the attacking party. His appear- ance so startled the combatants that the firing ceased, and that day the contest was at an end. All the Governor said was: I have heard in Wellington that some of you, my children, were quarrel- ing, and I have come to say you must go home and be quiet." Few of the present European public can appreciate the signification of the reminder to Sir G. Grey given by a young chief at the late meeting with Sir G. Grey and the Natives at Tara- naki, viz.: "My father carried you over the creek at Mokau on his back." The chief spoken of was held by the Maori people as a sacred man, and the honour so conferred on Sir G. Grey was that of a master and ruler. Our space is limited, or we could multiply proofs of Sir G. Grey's unbounded power over the Maori tribes of New Zealand sufficient to fill a book. But we forbear, as we know that those of our old colonists who know Sir G. Grey the best, need not a reminder of his power, knowledge, .or mighty sway over the Maori tribes. Nor would we at this time have given. the above facts,, but that we wish to allow some of our younger colonists to see that there is iu every instance two sides to a question. Indeed it would not be difficult to show that Sir George Grey deserves at our hands more gratitude than men are likely to feel and warmer praises than ordinary .language could express. NGA PAKEHA HAERE MAI KI NGA MOTU NEI E mea ana etahi o nga Nupepa o Tawahi, e noi haere ana nga Pakeha haere mai i nga ra o te rau- mati kia kite i nga wahi o nga Motu nei. He mea na nga turoro kia haere mai ki te whenua e mutu ai to ratou mate turoro, a e nui haere ana te iwi o aua tu Pakeha i nga tau katoa. TE PIRINIHA RIOPORO. Ko te tamaiti a te Kuini o Ingarangi, ko te Piriniha Riopoio i mea hei minita kauhau aia i te kupu a Te Atua, a i ahua whakahe etahi o ana hoa, otiia i tohe tonu taua Piriniha, a kua whakaaetia tana hiahia e • Te Kuini. A e kiia ana, e kore e roa ka tu tau Piri- niha tama a Te Kuini o Ingarangi, hei minita mo ; nga mahi kauhau i te Rongo-pai a Te Atua-
4 152 |
▲back to top |
TE WANANGA. NGA PAERE WUURU O ENEI MOTU, O NUI TIRENI. E kiia ana, no te tau 1877 i tae ai nga Paere wuuru o enei Motu ki te 162,256 (kotahi rau e ono tekau ma- rima mano e rua rau e rima tekau ma-ono) Paere. A koia i kiia ai ko tatou ko te iwi o enei Motu te iwi mahi nui i te wuura, he taea hoki kaore nga wuuru o etahi whenua e tatata ki te nui o a tatou Paere e tuku ai ki Tawahi. MANGATERETERE. E kiia aua, ko a te 1S o nga ra o Aperira te whaka- wakia ai te whakawa mo Mangateretere i Nepia. TE MAHI KOHUKU A NGA MAORI O NIU KINI. He korero enei na Te Korii, he pukapuka tuhituhi nana mo te mahi kohura a nga Maori o te Moutere i Niu Kini, i a Kapene Tatipira ratou ko ana hoa, i patua ai nga tangata o te kune Marii i taua Moutere.—E ki ana a Te Kotii, i a ia e takoto ana i roto i tona moenga i tana kune i a Te Marii, ka titiro ake aia, ka kite aia i te tangata, me te tao, e wero iho ana ki aia, kia Te Korii, a oho rere aia, a puta tonu taua tao i tana keke, ka mau tana ringa ki taua tao, whatia ana eia, a tu ana aia ki runga. A i muri iho o tera, ka tu ano aia i etahi tao, kotahi i te kuha, kotahi i te ringaringa matau, a kotahi i te peke, a e hara aua tu i aua tao i te tu kino. A he mea patu mai aia e te tangata ki te maripi, motu katoa nga uaua o tetahi o ana Waewae, a poke katoa te kaipuke i te toto, a ko Kapene Tatipira i maia ki te whawhai ki aua Maori. A he turi ano nga pu a ana Pakeha i taua kaipuke, i mea hoki aia kia piki aia ki runga, otiia, i tupato aia kei tino mate aia i aua Maori. A i paku ano tana pitara ki aua Maori, a tekau-ma-rua pakutanga o tana pitara, a i tu etahi o aua Maori i aia te pupuhi ki tana pitara. A i puhia ano hoki eia tana raiwhara ki aua Maori, he mea pupuhi ake eia i roto i te kaipuke, ano ka puta te mata i te papa-takahi o te kaipuke, mate rawa atu te tangata i nga maramara o nga papa i wahia ake e te niata o tana pu. A ka kito atu te Kapene i te Maori e patu ana i tetahi o aua hoa i roto i te riu o te kaipuke, puhia aua taua Maori e te Kapene, a mate rawa atu taua Maori. Ano ka mate etahi o aua Maori, whakakapia ana e ratou nga tatau puru o te tomokanga atu ki te riu o te kaipuke, a haere ana ratou, ka kake te Kapene ki runga, a ko te kaipuke i kapi katoa i te toto, kua riro nga Maori, me a ratou tupapaku, kotahi i toe, ko te mea i mate ki te riu o te kaipuke, a ova ana aua Pakeha, me to ratou kaipuke. A NATIVE ATTACK AT NEW GUINEA. A letter from Mr. Goldie to a resident in Sydney gives the following full particulars of the attack on Captain Dadfield, of the schooner Mayri, at South Cape, New Guinea :—He was lying iu his cabin, when he happened to cast his eye up and caught sight of a spear coming right down ou his heart. He gave a sudden spring, but not sufficient to escape, as the spear went through his side and nailed him to the deck. He seized the spear, broke it, and released himself. Three other spears in like manner were thrown, all of which wounded him, one through the thigh, another through his right hand, and a fourth through the shoulder, but, fortunately, none dan- gerously. He received his worst wound from a large trade knife, which cut the sinews right across the foot. The cabin was swimming with blood, but Captain Dad- field fought for his life bravely. The arms were all loaded. He tried several times to get on deck, but the attempt showed him that to do so would be to meet death. He fired his revolver through the scuttle, which was speedily closed, the natives standing on it to keep him down, but he soon showed them that the position was too hot to hold, as he sent twelve charges through the wood of the scuttle, wounding several natives. He also sent a charge from a. breech-loading gun right through the deck, making a clear hole, and sending the splinters flying. one native from this charge was wounded very severely. The captain then shot dead a native who had overpowered, and was about to murder one of the crew in the hold. The natives on deck closed the hatch of the hold when they saw their comrade's death. The natives shortly after found it too hot for them. When the captain crawled on deck after the natives had decamped, he found the deck of the vessel swimming with blood from the wounds of the natives, all of whom were carried away except the dead man ia the hold. NGA MAHI MO TE WHANA-ARIKI O MOUTOHORA. E penei ana te korero a te kai-tuhituhi korero atu a te tangata i Tauranga ki nga nupepa i Akarana, mo te whare mahi a Te Poono raua ko Tini, Pakeha i nga whana-ariki o Moutohora. Kua rua marama o aua Pakeha nei e mahi ana i nga whana-ariki o taua Moutere i Mou- tohora, he mea hoki e kiia ana, he nui noa atu te Whana- ariki kei tana Moutere, i te taha o te puia i taua Motu. He mea keri e raua nga rua i te whenua, a e takoto tinana ana te whana-ariki, a he mea uta e raua aua mea ki te kaipuke, a he mea tuku ki Akarana, kia mahia kia pai, ka hoko ai hoi mahi i nga mea e mahia ai taua mea te whana-ariki e te Pakeha. E kore e roa te mahia ai nga tini mea o aua tini Moutere i Tauranga, kia puta ai he moni ki nga kai mahi o aua mea. A he nui noa atu te titiro mea atu a te Pakeha o Tauranga nei ki aua mahi a aua Pakeha, i te mea hoki, e puta he mahi ma te iwi, e mahi ai i aua mea, hei nui, hei ora ma te iwi Maori, rae to Pakeha. He nui ano nga nui kei nga whenua Maori, otiia, ko nga iwi Maori ki te hopohopo kia mahia e te Pakeha. SULPHUR MANUFACTORY. The Whakatane correspondent of the Say of Plenty Times thus refers to the establishment of Messrs. Pond and Tunny's sulphur factory :—" As the Bay of Plenty Times has no correspondent at Whale Island, I may relate that for two months bock an important industry has been going ou there. Messrs. Pond and Tunny, the lessees of the island, have been excavating sulphur in its rough state, and have already sent oue consignment, per Leah, cutter, to Auckland to be purified and manufactured into sulphuric acid. The wealth that has so long been lying dormant in the islets of the Bay of Plenty is now being turned to account. The result of Messrs. Pond and Tunny's operations is looked forward to in this quarter i with the greatest interest. It is understood that sulphur, to a very considerable extent indeed, lies deposited on Whale Island, being accumulated iu the vicinity of its still active hot spring." 1 TAWHIAO. i Areka, Maehe 25. No nanahi ai Tawhiao i tae mai ai ki Areka nei i Wai- ! kato, a i korero raua ko Wiremu Te Wheoro. A kua kiia ! i kia tu t3 korero a Kawana Kerei, ma ratou ko Tawhiao . ma. A kia hoki mai a Tawhiao ratou ko Te Ngakau ma i Hikurangi, kia kite hoki a Tawhiao ma i nga iwi Maori o . Mokau, i te hunga kua tae mai ki Areka nei. TAWHIAO. Tawhiao arrived at Alexandra on March 25, and was 1 interviewed by Te Wheoro. It has now been decided that the meeting with Sir George Grey and the Native Minister will be held shortly. Te Wheoro, accompanied s by the King and Te Ngakau, oa his return from Hiku- rangi, will meet the Mokau Natives who have arrived o here.—Canterbury Times.
5 153 |
▲back to top |
TE WANANGA. TE MINITA MAORI RAUA KO TAWHIAO Te Hiana Waikato Kawana Kerei THE NATIVE MINISTER AND TAWHIAO Mr. Sheehan Sir George Grey TE RATA PORENA Te Rata Porena Nui Tireni Te Pokera HON. DR. POLLEN Hon. Dr. Pollen New Zealand TE HAKARI MAORI I AKAROA Rev. Te Koti Weteriana Te Kau Rev. George Mutu Rev. Mr. Koti Mr. Charles Tekau
6 154 |
▲back to top |
TE WANANGA. George Robertson Mr. Montgomery Akaroa Canterbury Times HE WHAKAWA MO TE KUPU I KIIA NEI HE KUPU WHAKAPAE NA TEONE MO TE WITIKA Makerehi Korana Te Witika Teone Eruera Tanitana Te Riihi Te Muunu
7 155 |
▲back to top |
TE WANANGA. THE OAMARU MAIL LIBEL CASE. [PER PRESS AGENCY.] DUNEDIN, March 18. The trial by jury of the libel case against George Jones came ou this morning. After the Crown Prosecutor had opened the case, evidence was taken, but only of a formal character, as no evidence of justification was admissible. The following is the evidence :— C. McKenzie Gordon deposed : I am Deputy-Registrar of the Supreme Court. I produce the affidavit sworn to by the defendant on the occasion of the registration of the Evening Mail newspaper. I purchased the paper at that office. The title of the paper is the Evening Mail. It purports to be printed by George Jones. John Edward Dennison, barrister and solicitor of the Supreme Court, practising at Dunedin, deposed : My atten-
8 156 |
▲back to top |
9 157 |
▲back to top |
TE WANANGA. This closed the case for the Crown. Mr. Rees : I do not propose to call any evidence Counsel then addressed the Court, Mr. Rees making a flowing address of three hours. After the Judge's summing up, the jury retired, and after half-an-hour's deliberation, brought in a verdict of " Not Guilty." The accused was then discharged. NGA RONGO KORERO O INGARANGI. KOIA nei te kupu a te Kuini o Ingarangi ki te Pare- mata o Ingarangi. He mea atu ta Kuini ki taua Paremata, te kupu a Kuini i ki ai ki taua iwi kia tu te iwi. ki te mahi hoia, he mea na te Kuini, kia mahia, nga tikanga e kore ai e he nga mea e puta ai he ora. me te noho pai a nga iwi o Ingarangi, a e kore ai e raru nga mahi a e iwi e puta ui he ora ma te iwi i aua mahi. Kua a tu a Roari Roari Haripere hei Hekeretere mo nga mahi ki nga Tauiwi, a kua tu a Te Tanari hei Heke- retere mo nga mea mo te whawhai. Kua tae mai te kupu a te Kawanatanga o Ingarangi, ki nga Kawana o nga Koroni katoa a Ingarangi, kia noho tiaki aua Kawana i nga iwi i a ratou takiwa a kia noho mohio ki te aitua puta noa a nga iwi e he i ana ki Ingarangi, i E kiia ana kua tu nga iwi o Hiwia ki te tutu ope hoia ma ratou. A ko te iwi Ruhia, kua mahi, maioro, me nga Parepare i te takiwa o Tohitata. Kua tae te korero a Koari Haripere Ki nga iwi, kua mea atu aia, e pouri ana a Ingarangi, no te mea kihai te Kingi o Ruhia, i pai kia korerotia nga tikanga o te rongo mau o te Hui nui a nga Kingi. He nui noa atu te he o taua mahi a te Kingi o Ruhia, a e mea ana aia a Roari Haripere, e mohiotia ana te take a Ruhia i pera ai, he mea na Ruhia. Kia riro i aia te taha Marangai o Oropi katoa, a ma Kahia anake he tikanga mahi mo taua wahi o Oropi. Ae, ki ana aia a Hoari Haripere, e kore e tika kia whakaaetia taua wahi ma Ruhia anake e mahi, i te mea, he he kei taua mahi a Ruhia, mo nga iwi nui katoa o te ao nei. A ki te mea ka tohe a Ruhia ki tana e ki nei, ma Ruhia te take he, e he ai nga iwi. Ara, ki te mea ka pa te whawhai, na Ruhia taua kino i whakaoho. Kua oho nga iwi o Ingarangi, a i enei ra. kua tutu nga ope hoia a te iwi. Kei te ako ako te iwi taita- mariki ki te mahi hoia ma ratou. Na te Kuini hoki te kupu kia ako ako te iwi ia ratou ki te mahi hoia. Kua kiia nga ope mahi purepo a te Kuini i noho i Amerika, kia hoki ratou ki Ingarangi. He mea hoki kia tata ai ratou ki te wahi o oho ai te he o Ruhia. A kua tae te kupu a te iwi Kawanatanga o Inga- rangi ki nga iwi o Ingarangi e noho ana i Amerika i Korumia, kia mahia a ratou pa i te takutai, moana. Kia pai, hei ora ma aua iwi ana huakina e te Kaipuke manuwao a Ruhia. Na te kupu a, Roari Haripere ki nga iwi, i kii ai a Ruhia, kia tu ana hoia, a Ruhia. hei ope mo te tino o te riri whawhai. E ki ana nga iwi o Ataria he tika to kupu a Inga- rangi ki te Kingi o Kuhia, u ki to mea ku he a Ruhia ki Ingarangi. Ko Aturia hei hoa tautoko mo Ingarangi, a ko raua raua nei hoa riri kia Ruhia. Ko te kai tuhituhi korero mo te nupepa o te iwi i [ngarangi mo te Taima Nupepa, kua kohurutia e te iwi o Tako. He moa hoki i noho taua Pakeha i Take, a nana i tuhituhi nga korero o te whawhai a Ruhia raua ko Take i rongo ai te ao katoa i te korero o taua whawhai, a na Te Take aia i kohuru. A na te iwi Karika, te iwi i Atene e korero nei a Paora te Apo- toru i to Karaipiture taua Pakeha i tika, i mau ki ta ratou Pa i atene, a he mea mahi e ratou te tinana taua Pakeha i kohurutia kia kore e pirau, he mea hoki kia tae ai te tinana o te tupapaku ki ana whanaunga. E korero ano e kore he mahi a Ingarangi mo ta ratou Pakeha i kohurutia nei e te Take, e rapua ano ki te whakawa te take i patua ai. E kii ana nga Nupepa a nga iwi Wiwi, o Ataria, he tika rawa nga korero a Ingarangi ki te Kingi o Ruhia. KUTA I TUKUA MAl. KI TE ETITA o TE WANANGA. Eruera Matewhitu Hami Tepahu Waikare Rev. Heta Tarawhiti Taupiri P. N. Tukarangi KI TE ETITA O TE WANANGA Waipawa Nepia Rene Pikopo
10 158 |
▲back to top |
TE WANANGA. ko taua tamahine he. tamahine pai rawa, ngawari tona wha- kaaro, kua wehe atu nei i tenei ae, kua kore ona matua e kite ka mutu. PORIKAPA TAMAIHOTUA. Waipawa, Pepuere 1, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E boa, panuitia atu ta maua reta aroha ki nga Rangatira o Ngatikahungunu e noho a Komiti mai nei i Pakowhai, ara, ki • nga Rangatira na ratou nei te karanga i nga iwi. Koia ra tenei:—Kia Tareha te Moananui, kia Renata Kawepo, kia Paora Kaiwhata, kia Henare Tomoana, kia Henare Matua, kia Te Harawira Tatere, kia Noa Te Hianga, kia Urupeni Puhara, kia Karaitiana Takamoana, me te iwi katoa, tena ra koutou. E pouri ana o mana ngakau rao te korenga o tetehi o matou e tae atu ki te hui na. Hei whakamana mo te puka- puka ki te Hikuwai, me taha Raki o Taupo. He nui te mamae o te ngakau mo te Tureiti, na te nni o te ahua mate o toku tinana, koia te kaha ahau ki te whai atu i a te Heuheu ma, a he ahakoa e te iwi. Kotahi tonu te Komiti o Taupo. Ko to tumuaki o taua Komiti ko te Heu heu, mana e whaka- puta te kupu kia koutou, mana ana e whakahoti nga mea e marama ai ia,. Ko nga mea uaua mana e whakahoki mai ki tona Komiti. Heoi ano. Na o koutou hoa aroha NA PERENARA TE PAPANUI NA HITIRI PAERATA Taupo, Maehe 28, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa, he panui tenei i kitea e au i te Nama 11 o TE WANANGA o te 17 o Maehe, 1877, koia tenei taua panui:— E hoa e Karaitiana, kei hea ano ena tangata matau e kiia nei e koe kia turakina enei Kai-whakawa, kia watea te tuunga mo etahi ata Kai-whakawa. Kua huri pea koe i to nohoanga i te Paremata, i tahurihuri kau koe i te kore kupu hei hamu- mutanga man. i hori koe i tango ai i te nohoanga o Tareha, e puta hoki tetahi matauranga mau. Ki taku whakaaro, kaore rawa tetahi wahi o tou whenua o Heretaunga i riro mai i a koe i to nohoanga i te Paremata, heoi, na Kio te Pehipepi, Maniapoto Pa. K hoa e te Etita, be mea pai kia tuku whakahoki ahau mo tana panui, kia kite mai a Kio e noho mai ra i Maniapoto Pa. E hoa e Te Pehipehi, ahakoa he tangata whai whakaaro koe, na to rere tarewa noa, me au kupu amuamu mo Karaitiana, katahi ahau ka mohio he tino koe no te kuare. He aha koia te he ote kianga a Karaitiana kia turakina ate Kawanatanga whakatu ai, kia riro ma tu Paremata e whakatu i ta te iwi tangata mohio i whakaaro ai, hei Ateha. E hoa, he pai rawa ki au, mehemea he Ateha koe, ka pono taua kupu a Karaitiana, mou rawa ano, i tou kuare ano, e tirohia iho nei e ahau, kaati tena kupu aku. Mo to kupu tua-rua : I tahuri- huri kau a Karaitiana i le kore kupu hei hamumutanga mana ki te Paremata. E hoa, ko koe te mea i tahurihuri kau i te matapo ou Kanohi kia TE WANANGA e whakaatu nei hamumu a Karaitiana, e kite nei te ao katoa i te Karaitiana. • Tu mokemoke ana ia i te Paremata, ano. me he huatahi na tona whaea i runga i te whakaaro ki te tangata. Maori, mawhiti atu ana nga hoa i to ratou tuunga, mahue tonu ake te iwi Maori. He nui nga taunu a te iwi ki aia. heoi, parea noatia ake e ia, tohe tonu aia i te ora mo te iwi Maori, korawa hoki aia i kiia ai he Mema Maori. E hon. kaore he matauranga i puta i tenei, ara, i te u ki te mahi i whakawhiwhia kia aia, me te aroha ki te iwi, me te Motu. mau e ki mai, tera atu ano te mataura nga i te aroha, a mau e whakaata mai, heoi tena. Mo to kupu tua-toru: I hori a Karaitiana i tango ai i te nohoanga o Tareha, o puta he matauranga mona. E hoa, whakaaro iho ki to kuare, hua noa ahau, na te iwi a Karaitiana i pooti hei Mema, ki a koe ia. i tango noa ia i te tuunga o Tareha, a kaore ranei koe i whakahe kia Tareha mo te whakaaetanga i te moni o Ingarangi e takoto nei, he taunu ano nau kei runga i a Mete Kingi raua ko Tareha, kaati tena. Mo to kupu tua-wha : Ki tau whakaaro kaore rawa tetahi wahi o Heretaunga i riro i te nohoanga o Karaitiana i te Paremata. Taku whakaaro hoki mo tenei kupu an. Kei te haere nga ra, nae nga po. hui tahi ki nga mahi, he ra, me ona mahi, he po, me ona mahi e mahi nei te Hupirimi Kooti, na Karaitiana tena mahi i tono mo Heretau- nga, kihai to hoa a Karaitiana i wehi ki te kupu a Te Omana i te Paremata mo te tu kiri-kau o te Maori i te Hupirimi Kooti, mo te kore moni taua kupu a Te Omana. Mea ana a Karaitiana, e kore ia e wehi, i te mate ia i te tangata, a kia hinga hoki ia i te Ture, heoi, kaore ano koe i rongo ki te peheatanga o tana mahi, otiia, e kore koe e rongo, ahakoa i kite, e kore e matau, pono tonu, moa te whakatauki Maori, haere ana te korero i runga o Tawhiti, noho ana a Waimahuru, a, ko koe a Waimahuru, mohou kihai i matau ki te reo o TE WANANGA e uaki nei i te tatau o te ngakau oia tangata, oia tangata. E hoa, he aha koia nou te tatari marire ai kia, tae mai te tira i to whakatauki rara, i awai ka hua raua, kowai ka tohu ka ora ranei, pehea ranei, taraia iho e koe ki enei kupu wairangi hei tumatatenga ma te ngakau, koia ra i te kupu ka kiia ake nei ano, to kuare, kei te nakahi e mawhiti ana i te aroaro, te kino, kaati i konei aku kupu. IHAIA HUTANA. Waipatu, Heretaunga. KI TE ETITA o TE WANANGA. B hoa tena koe, kia ora tonu koe, ma te Atua koe e tiaki. E hoa e tika ana to kupu e ki mai nei koe kia matou, ki nga tangata e tuku korero atu ana ki to tatou kopapa kia TE WA- NANGA, ara, ki te kore moni hei whangai i to tatou waka kia kaha ai te hoe i nga taha o te Motu nei o Aotearoa, i te mea hoki kua hinga te Waka Maori a te Kawanatanga tawhito, kua tu ko koe anake, na to hoa aroha. IHAKARA TE HAEATA. Wairoa, Pepuere 3, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe, te tangata hautu o te waka o te iwi Pakeha, Maori hoki, kia arohatia e koe a matou kupu korero, tangi mo to matou matua mo te Pihopa Wiremu, kia hohorotia e koe te ta ki to Nupepa, ki te kore koe e pai ki te ta i a matou korero ki to Nupepa, me ata whakahoki marie mai e koe aua korero a matou kia matou nei ano, a ki te paingia e koe, e pai ana, heoi ano, ka huri, na to hoa. NA TE RUTENE AHUNUKU HURAHURA. Oweta, Turanga, Maehe 7, 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E ta tena koe, mau e uta atu tena kupu whakaatu aku ki te ao katoa, hei titiro ma o tatou hoa Maori, Pakeha hoki, e noho ana ki nga Koroni o nga Motu e rua nei, o te Waipouna- mu, me Aotearoa, koia tena te kupu kia rongo kia mohio mai. tenei kua kitea e au tetahi maramara, kohatu pai, i tenei Motu, ko te roa o taua maramara nei, kotahi inihi te whanui o tetahi pito, e wha inihi te whanui o tetahi pito, ko taua maramara kohatu nei e motu ana te karaihe wini whare nei te tapahi. Heoi he ni atu tenei naku mehemea e whia ahua kohatu i te ao katoa nei, e motu anu i a ia te karaihe te tapahi. engari, ko taku i mohio ai ho taimana anake mana e tapahi te karaihe ka motu ai, heoi ko taua maramara nei, be mea kite naku, ki nga pa o mua o nga kau-matua o namata, ko te ingoa o taua pa i kitea nei e au taua mea ki reira, ko ta pa o Tuke, kei waenganui o te Hurunui raua ko Waiau Uha, Porowini o Whakatu, e 68 maero te mataratanga atu i toka kainga e noho nei au. Heoi kei hoha koe. e te Etita o Te WANANGA ki te panui i tena mea, me tuhi o koe ki nga reo e rua, kia mohio ai o tatou hoa Pakeha, Maori hoki, pai rawa te ahua o taua mea nei, rite tonu ki te pito matotoru o te karaihe tamura nei, e korero pono rawa tena, kua whakamataria e matou Maori ano ki te tapahi ki te karaihe wini, motu ana te karaihe i taua kohatu nei te tapahi. Kua kite etahi o oku hoa Pakeha i taua mea nei, ko te Teihana hipi e tata ana ki te wahi i kitea ni e au taua mea nei ko Cheviot Hills ko W. Ropitini te rangatira o tana Teihana, no Pepueri i kitea ai e au, i 17 o nga ra o taua marama 187S, na to koutou hoa pono. JOHN SOLOMON. Omihi Amuri Bluff, 25 Maehe 187S. KI TE KAI TUHI o TE WANANGA. He patai atu ki a koe, ko te haere o te WANANGA e hahau ana au inaianei, kua tu reiti hoki, kua kore e puta i nga wiki katoa, kei kona ranei te roa. kei nga Pohi Tapeta ranei, ina hoki te ahua e tao whakauaua ana mai ki te Pohi Tapeta i Piako noi, kaore e rite ki ro korero e ki nei koe, e wha puta- ! nga mai ite marama kotahi, ko tenei e toru nga wiki tureiti
11 159 |
▲back to top |
TE WANANGA. noa ake, engari e mohio ana au aa nga Pohi Tapeta tenei he mau e ako mai ki a ratou kia rite ki tau i whakahau ai, kia puta tonu i nga wiki katoa, heoi ano. NA NINI KEREI TE WHETUMARAMA. Piako Maehe, 23 1878. KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa, tena koe ; tukua atu enei kupu torutoru hei utanga mo to tatou waka, ka tuku atu kia haere i nga topito o to tatou motu, hei matakitaki ma te kanohi tangata Maori, Pakeha, mo tetahi hui i turia ki te Kai tekateka, Mahitaone, Wairarapa, he hui mo te atua nakahi nei mo te waipiro kia mutu i o matou takiwa, kia whakamutua te kai autaia nei te waipiro, ara, te mokopuna a nga iwi o te motu nei, e hikihiki ai i nga tau maha kua hori ake nei, a i tino whakaaetia e aua iwi e toru, e Rangitaane, e Ngatimutuahi, e Hamua, koia ka tuhituhia iho nei o matou ingoa ki raro nei hei whakamana, hei whakatuturu i to matou whakaaetanga mo tenei kai mo te waipiro kia kore i o matou takiwa :—Koia matou i whakaoati ai kia whakamutua te kai waipiro a enei iwi e toru. E hoa ma, kia mohio mai koutou i waho o enei rohe, ahakoa Maori, Pakeht ranei, kia tupato te haere mai ki roto ki enai rohe, ki te haere haurangi mai te tangata, ka whiua ki ta te Ture, ki te mau mai hoki te tangata i te waipiro ki aua takiwa, ka whitia ia ki ta te Ture. Ae, ki ponotia ana euei kupu ki a koe kia tiaki koe i o hereni kei rua o mate, ko to utunga atu ki te Paparakauta, ka tahi, ko to taenga mai ki te kaaniga, ka rua, ka mate rawa atu koe, koia i whakamaharatia atu ni e matou ki a koutou, ki a koe ranei, e tangata haere koi hoki pouri koe ki tou kaainga, ka ai he iwi whai-kino enei iwi ki te tangata haere, koia i whakaatutia ai e matou kia riro mau te hianga, me te whakahi. Kia rongo mai, kua tu nga kai tiaki, ara, Pirihimana tona ingoa, tokotoru aua kai tiaki, ko Hauita te Rahui tetahi, ko Te Hira te Ruati tetahi, ko Te Taepa ietahi. No te 8 o Maehe, 1878. i tuhituhia ai tetahi pukapuka whakatuturu i te Kai-Whakawa Tuturu o Wairarapa nei, e Te Watere, kei a matou e takoto ana taua pukapuka, kua tu tetahi riwhi mo Hapeta Whakamairu, ko Wi Tinitara te Kaewa, hei hoa mo Kahungunu, me tetahi karaka Kai- tuhituhi mo raua, ko Ranginui W. Kingi hei tuhituhi i nga mea e kiia ana e aua tangata. Heoi ano. Na Karaitiana Korou, Na Ihaia Whakamairu, Na Wi Waka, Na Te Manihera Maka, Na Toi Tamati, Na Huru te Hiaro. Na Hanita te Aweawe. Na Hamuera Maraetai, Na Marakaia Tawaroa, Otira na matou katoa. PANUITANGA. ME mutu te haere o te Pakeha i runga i taku whenua i Matapihi, i Wairarapa. Ki te mea ka tohe te Pakeha, ka whakawakia e ahau ki te Ture. WI WAAKA. 1 Aperira, 187S. NOTICE. I HEREBY Caution Europeans not to TRESPASS ou my land at Matapihi, in the Wairarapa District. Anyone found on said land will be Prosecuted according to Law. WI WAAKA. 1st April, 1878. 70 PANUI WHAKATUPATO. HE mea atu tenei ki te iwi, ki te mea ka kitea te tangata e haere ana me te pu, ki te pupuhi manu, ahakoa manu Peihana, Parera, Pukeko, me nga manu katoa, o Pakowhai, i Te Karamu, i Te Waipatu, i Waha-parata, i Korongata, ka whakawakia ki te tikanga o te Ture. Ko nga kupu whakaae a matou i whakaae ai kia pupuhi manu te Pakeha i era tau, kua whakakahoretia e matou i enei tau. KARAITIANA TAKAMOANA. HENARE TOMOANA, PENI TE UAMAIRANGI, URUPENI PUHARA, 1 Aperira; 1876, 71 Panuitanga ki te Iwi Katoa. HE mea atu tenei. Kia kaua rawa te tangata Maori me te Pakeha e haere i a matou whenua, i Ohurukura, i Te Makomako, i Pohimako, i Ngaruatiti, i Te Onepu, i Mangi- hinahina, i te Takiwa o Kaiwaka i te Porowini o Nepia. Ki te mea ka kitea te tangata haere pokanoa ki aua wahi, ka whakawakia ratou ki te tikanga o te Ture Anaru Kume Tamihana Retimana, Werahiko Hemi Puna Akenehi Whanauhaere Ratima Tiakitai Aperahama Iwiwhati Henare Pangopango. Petane, 3 Aperira, 1S7S. Caution to All People. WE. the undersigned, hereby Caution all Maori People. and Europeans also, not to TRESPASS on the Ohurukura, Te Makomako, Pohimako, Ngaruatiti, and Onepu Blocks of Land, in the Kaiwaka District, Province of Hawkers Bay. Anyone found ou the above-named blocks will be Prosecuted according to Law. Anaru Kume Tamihana Retimana Werahiko Hemi Puna Akenehi Whanauhaere Ratima Tiakitai Aperahama Iwiwhati Henare Rangopango. Petane, 3rd April, 1S7S. 72 KI TE ETITA o TE WANANGA. Mau e tuku atu tenei panui kia rongo mai o matou hoa Maori Pakeha hoki, i tu te hui ki Porangahau nei i te whitu o nga ra Akuhata, ko te take o tenei huihuinga he pouri mo tetahi wahine ko Mere Hami Potaggaroa tona ingoa, i mate ia i te 14 o nga ra o Hurae i te rima o nga haora o te he nui te pouri o tona iwi mona mo tona kore hara ki te iwi, a mate hara kore atu taua wahine. Ko nga ingoa Hapu, i hui mai, ko te Hikaopapauma, ko Ngati-pohoi, ko Ngati-turanga, ko Ngtihamiti, ko Ngati- raukawa, hui mai kia Ngati-kere. Ngati-hinetewai i te ra tuatahi he pouri, he tangi. I te ra tua-rua, ka tu a Te Kahama ki runga. Whakarongo mai e nga iwi nei, me mutu te pouri mo te mea mate, pouri iho mo tou tinana i tera tangata, i tera tangata, i tera tamaiti, i tera wahine, no te mea he tinana ora kai te hanga mai i te mate mo tatou. Ko te mea mate tukua i runga i te kupu whakarite, he puehu te tangata, ka hoki ano ki te puehu, kati tenei kupu. Ka tu ano. Me tautoko tatou i nga kupu o tetahi panui, no Waimarama, na Te Harawira Tatere, ratou ko ona tamariki. E ki ana te kupu o taua panui, kia mau ki te whakapono, kia mau ki te iti whenua, me mutu te kai waipiro. Me ara nga Komiti, me aroha nga iwi i runga i te motu nei, i runga i te aroha whakateina, kaua e riri ko nga hara katoa, me whaka- wa ki te ritenga o te Ture. He nui te whakapai me te koa o nga Rangatira o enei Hapu mo te tika mo te pono o enei kupu. A e rua tino ra e whakahaere ai te Komiti i enei take, kitea ana te tika, me te pono, whakatuturutia iho ki runga ki ona tangata ake, tu ana to tokotoru hei kai karakia, hei whaka- haere i o te whakapono ritenga mo Porangahau. Wi Patene te Rangi, Ratima Wairoa. Oahanga. Hori Taki. Tu ana, toko-wha hei whakahaere mo te whenua, mo te iwi hoki, tae atu ki te whakawa i nga hara katoa o Porangahau. Heta Matua, Kenata te Ao, Pirihi, Putai Matangi. Oahanga. Wiremu Hoera. 3Iatenga Potangaroa, Pirihi, Reewi Paora, Karaka te Rangitaupiripiri. Kia pai, kia tika, kia pono ta ratou arahi i runga i nga kupu i hoatu e te Iwi nui e te komiti he, mahi ma ratou, me haere tonu ratou a runga i nga whakahaunga a te iwi Maori. Koia ka tuhia ki raro nei. Kupu tua-tahi. 1. Kia mau ki te whakapono hei oranga mo koutou ahakoa haere koutou i nga huarahi noho ranei, e ki ana te kupu wha- karite na te whakapono i tika ai nga mahi na nga mahi i tika ai te whakapono.
12 160 |
▲back to top |
TE WANANGA. Kupu tua-rua. 2. Kia mau ki te iti whenua hei oranga mo koutou e ki ana tia kupu whakarite ko te rangi tona wahi tapu ko te whenua tona turanga waewae. Kupu tua-toru. 3. Kia marama te whakahaere i te iwi Maori. Kupu tua-wha. 4. Kia marama te whakahaere mo te hara whenua. Kupu tua-rima. 5. Kia marama te whakahaere i te hara nama a te Maori ki te Pakeha, a te Pakeha i te Maori. Kupu tua-ono. 6. Kia marama te whakahaere i te hara puremu, whakapae, tahae i etahi, hara atu ranei. Kupu tua-whitu. 7. Kia marama te whakahaere i te hara o te Pakeha e tango nei i te wahine Maori. Kupu tua-waru. 8. Kia marama te whakahaere i te hara kohuru a te Maori i te Pakeha, a te Pakeha ranei i te Maori. Kupu tua-iwa. 9. Kia marama te whakahaere i nga hara nunui, pakupaku ranei. 10. Kia marama te whakahaere a enei tangata i runga i nga whakataunga tika o te hara, kaua e wkakatuara. kaua e whakahoa, kaua e riro i te toko a te tangata ki te moni, me haere tonu i runga i te kupu whakarite, mana kupu ano ka whakatikaia ai, mana kupu ano ka whakahengia ai. 11. Ko te Komiti ano hei tuara mo enei tangata, ki te pakeke nga hara katoa, ma te Koroiti kaumatua e whakaoti. 12. Ka whai-mana te Komiti mo enei take katoa. 13. Ka haerea katoatia e te Komiti nga takiwa o tenei Motu, kahore ana mutunga mai. E hoa ma, e nga iwi katoa i runga i tenei Motu, kia rite tahi tatou te whakamana i nga kupu o tenei panui. Heoi nga kupu, he mea tuku atu i runga i te tika, me pono, me te aroha, Apehama Whakanga, Raniera Kopua. Reihana Hurepoki, Heora Rautu, Herewini Pato, Hohepa te Tihi, Tamati Rangi- Tamairo, Matangiuru, Wi Matua, Hami Potangaroa, Hirini taunuhiri. Tipene Matua, Whero Tuhinga, Wi te Rangi, Paora Marona, Heta Matua, Hirini Manuhiri. Tari o te Kooti Whenua Maori, AKARANA, Maehe 14, 1878. NA PENETANA. 68 Tumuaki Kai-whakawa. HOHEPA PAAKA ME ONA HOA. HE PARAKIMETE MATOU, HE KAI HU HOIHO, PANUITANGA. KUA mahia e ahau nga rongoa whakamate, i te whenua katoa (oku) i Tangoia. ATA T. HATENE.. Tangoio, Pepuere 23, 1878. NOTICE. AFTER this date POISON will be laid over the whole of my property at Tangoio. ARTHUR T. HAULTAIN. Tangoio, February 23, 1878. 59 MAKI TONORE KAI-WHAKA-MAORI RAUA KO PARAHI, KEI TE AVENUE WHANGANUI. KUA tu maua hei Kai-riihi, hei Kai-hoko ranei i te whenua Maori, a hei Kai-whakaputa whenua i te Kooti Whakawa. Otira, mo nga mahi Maori katoa, mo nga mea o mua, mo nga mahi o naianei. MAKI TONORE. Hune 2, 1877. 15 PANUITANGA. £5 UTU. EI te mea ka whaakina e te tangata nga kupu e he ai i te Ture, te tangata, nga tangata ranei na ratou, raua ranei • i tahutahu Taaka Hei i te Pakipaki, i te ahi ahi o te 12 o Maehe nei, Ka hoatu e ahau taua £5. P. MARONI. 63 O Te Pakipaki. PANUITANGA. HE mea atu tenei na TE WARA MA, ki nga iwi Maori, e mahi wawahi ana ratou i te pounamu nao te Maori, hei mere, hei Kurukuru, me nga mea katoa e mahia ai te pouna- mu hei mea ma te Maori. A ko te utu, he hikipene mo te inihi kotahi. TE WARA MA, Watimeka. Hehitinga Tiriti, Nepia. 41 He Panuitanga ki nga Maori. TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE. KIA ronga mai koutou e nga iwi--katoa o te Tai Rawhiti, me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Poue namu, hei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako mat- iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o Te WANANGA. i Nepia. '• - . 55 FA HEMI KOAI. NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panu e HENARE TOMOANA, e to tangata nana tenei niupepa, te whare ta o Te Wananga, i Nepia. HATAREI, APERIRA G, 1878. NAPIER, Hawke's Bay. New Zealand.—Printed by HENARE HIRA, and published by HENARE TOMOANA., the proprietor of this news- paper, at the office of Te Wananga, Napier. SATURDAY, APRIL 6, 1878.