![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 33. 25 August 1877 |
![]() |
1 329 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. \_\_\_\_\_\_\_\_ "TIHE MAURI-ORA." NAMA 33 31 NEPIA HATAREI, AKUHATA 25 1877 PUKAPUKA 4. MAKI TONORE KAI-WHAKA-MAORI RAUA KO PARAHI KEI TE AVENUE WHANGANUI. PAERANI ME ANA HOA KO KOMO MA, TE PARATI MA, I HEHITINGA TIRITI I NEPIA, HE KAI HOKO KAKAHU. A Ko ratou e hoko ana ki te utu iti rawa atu o nga Toa katoa i Nepia PANUI MO TE WATI.
![]() |
2 330 |
▲back to top |
TE WANANGA. Te Atikihana Te Omana Poneke Kawana Kerei TE WANANGA Published every Saturday SATURDAY, AUGUST 25, 1877 Atkinson-Ormond Major Atkinson NGA RONGO KORERO HE KORERO ENEI MO TE WHAWHAI A RUHIA RAUA KO TAKEI HE MEA PATU MAI KI TE WAEA
![]() |
3 331 |
▲back to top |
![]() |
4 332 |
▲back to top |
TE WANANGA. Te Amehiti Te Ha Te Whauka PITIHANA Hata Tiki Waipawa Nui Tireni Poneke Heta Tiki Hone Haringi PETITION Hawke's Bay Mr Locke Mr Harding
![]() |
5 333 |
▲back to top |
TE WANANGA. PITIHANA. \_ Ko nga korero enei o roto o te Pitihana a nga tangata i Maori o te takiwa o Ahuriri me Heretaunga, mo te Kareti i Te Aute. Kua tae atu tatia Pitihana ki nga Whare e rua. kotahi ki te Runanga o Runga, kotahi ki te Whare i Raro. Ko tenei Pitihana, he mea ata Runanga na te iwi nui tonu, i te hui a Te Hapuku, i tu ki te Hauke i te 8, me te 9 o nga ra o tenei marama. Koia tenei. Ki te Tumuaki, me nga Meina o te Pare- mata o nui Tireni kua huihui ki Poneke. Te Pitihanga a te hunga kua tuhia nei o ratou ingoa ki raro nei, he tangata Maori o te takiwa ki Haku Pei E WHAKAATU ANA. TE HAPUKU HENARE TOMOANA Ahuriri PETITION TE AUTE COLLEGE TRUST Hawke's Bay Te Hauke Mr. Williams
![]() |
6 334 |
▲back to top |
TE WAKANGA. lieve, that a rent of between £2,000 and £3,000 can be obtained, which would greatly assist the Natives inter- ested in the College to educate their children. For it is lamentable to say that the great majority of the young people of both sexes have been allowed to grow up with- out any education whatever, and that, notwithstanding the liberal endowment above mentioned. Your petitioners therefore pray your Honorable House to take the matter into your serious consi- deration, and to put the affairs of the Te Aute College immediately on such a footing that the | great and important objects which both Governor Grey and the Bishop, as well as the Native chiefs and people had in view, when they maue the en- dowment, may be carried out successfully, and that the income from the estate may not be diverted from its legitimate purpose. Signed by TE HAPUKU HENARE TOMOANA, And about 170 other Natives of Hawke's Bay. i I TE PITIHANA A TE WIRIHANA mutua hetia ana tana mahi e te Omana i runga i te kupa a Te Rata Porena, na pa ana te mate nui ki ta koutou kai- inoi. Na, i he rawa atu taua mahi a te Kawanatanga i te mea, kaore i haere i runga i te ritenga o tana mahi i whakaritea i te tuatahi. Na, e kiia ana, ko te take i whakamutua te mahi ai ta koutou kai inoi, ko te whakataunga a nga Komihana i whakatuna nei hei kai whakawa i nga take kakari a ta koutou kai-inoi ratou ko nga Apiha a te Kawanatanga rana ko nga Pakeha hokohoko whenua. Na, kaore nei ano ta koutou kai-inoi i kite noa i taua pukapuka whakatau nga a aua Komihana kia taea ai koa, tia te whakahoki kupu mo taua mea. Ko aua Komihana he mea whakarite na te taha Kawa- natanga, he kai mahi hoki nana aua Komihana e rua. A. no te wa o te whakawakanga katahi ka kitea, i wha- kahoa rawa aua Komihana ki tetahi taha. Ko te mutunga o te Pitihana a Te Wirihana, he inoi ki te Paremata kia tino kimihia te tika ranei, te he ranei o te mahi a te Kawanatanga. Parliamentary Papers. MR. WILSON, THE EX-NATIVE LAND PUR- CHASER'S PETITION.
![]() |
7 335 |
▲back to top |
TE WANANGA. Hon. Mr. Ormond Dr. Pollen KUA MAU ANO HOROPAPERA. i Horopapera Waitara Hiwi Korero o te Paremata Te Rata Porena Teone Haara Hori Kerei Te Tatana
![]() |
8 336 |
▲back to top |
TE WANANGA. ana, ka puta te ki a te Tumuaki, me tiki taua Etita nei, ne kukume ki te aroaro o te Runanga tu ai kia whakawa- kia i» e te Paremata. Ka mutu te korero mo te Etita ra, ka tu a Karaitiana Takamoana, ka whai-korero mo te Pire hou, mo nga whenua Maori. Ka mea, " e kore rawa au e whakaae ki taua Pire, a ki te mauria mai ano e te Kawanatanga tetahi atu Pire hou, e kore ano au e whakaao, no te mea, e hara Ite mea ma te Kawanatanga e ki. ae, me penei, me pera ranei he Pire mo nga whenua a te Maori. Kahore rawa e tika tera, kao, me waiho ma te taha Maori ano e mahi he Pire mo a ratou whenua. E hoa ma, kotahi tetahi mate nui oku, ko taku kore mohio ki te reo Pakeha. Heoi taku e hiahia ana ki te iwi, kaua e mahia he Ture e taea ai te whanako i nga whenua a te Maori. Kua rongo au ki te korero a Kapene Morihi te Mema mo Tauranga raua ko Turanganui, i ki nei, kaore rawa tenei mea le pohara e kitea ana i roto i te iwi Maori, otira, kotahi te tangata kua poharatia. Ko Tareha taua tangata, na te mahi a te Kawanatanga tana tangata i pohara af. na ratou hoki, na te Kawanatanga i muru ona whenua. Ue pera ano etahi o nga rangatira o Turanga' o Ngatiporou, me etahi hoki o nga iwi ke e noho nei i Nui Tireni. Na, ko taku whakahoki mo nga korero a Kapene Rata raua ko Te Tatana, e ki nei rana, he Pire pai rawa te Pire hou nei, koia tenei, kei au te Pitihana hai turaki i tena Pire, e toru mano, (3000,) nga tangata nana i tuhituhi. kei taua Pitihana hoki o ratou ingoa e mau ana. He tika rawa atu tenei kupu, kua whanakotia nga whenua a nga Maori, na. heoi taku e tono aua ki te Kawanatanga, me whakahoki nga whenua i tahaetia. I taku haerenga km Ta Tanara Makarini i mua ki te tono i totahi moni hai whakaea i te mokete o taku whenua. Ka ki mai a Te Makarini, haere kia Te Omana, no te taenga kia Te Omana, ka ki mai tera ki au, kaore kau he moni mau.— He maha atu nga korero a Karaitiana, engari, he kapi rawa no tenei WANANGA, e koro e uru ki roto. Ko te mutunga o ana korero koia, tenei. "Kaore rawa ahau e pai ma te Kawanatanga e mahi mai he pire mo nga whenua Maori, na mehemea ka puta tenei Pire tetahi atu pire hou ranei i te Kawanatanga mo nga whenua Maori, e kore au e noho ki roto ki te Paremata, ka puta kia ke au ki waho." RETA I TUKUA MAI KI TE ETITA o TE WANANGA. Te Waipounamu Kaiapoi Kaikoura Wairau Te Hoiere Ngatitoa Te Rauparaha Te Ma Ngaitahu Paruparu Kahika Kawana Kerei Hikurangi TE REWETI KI TE ETITA O TE WANANGA Katerina Kareko Kihipane Pakirikiri Paora Te Honehana Mira Pirihimana
![]() |
9 337 |
▲back to top |
TE WANANGA. Te Honehana WIREMU PERE KI TE ETITA O TE WANANGA Kereama Huriwaka Karauria Porou Kerei te Otatu Hekera te Ponga Karepa Heremia te Popo Maraki te Koari Hone Mete te Kore Te Pirihi Tauhere Hoani Rehua Hatepe Wairoa RANIERA TE HANATU Reverton, Te Waipounamu Ngatiwhakaue Ohinemutu Rotorua Te Muera Amohau Ngatiwhakaue Morihana Te Wirihana Te Kere Te Iro Rikirikiri Mita Kaata Te Morihana Tauranga Pahiriko Toma Hiwinui Rotohiko Hohaia Tarakawa Te Kiwi Amohau Tai Rawhiti Maketu Heretaunga
![]() |
10 338 |
▲back to top |
TE WANANGA. Tauranga Ingarangi Heretaunga Ngatikahungunu Henare Matua TAWHIRIMATEA Ohinemutu KI TE ETITA O TE WANANGA Ngatihohatu Ngaitekete Ngatiheke REIHANA KAUHEKI HOERA RAUTU RAWIRI ROTA TE TAHIWI TE RUNANGA O WHAREWHARENGA-TE- RANGI Matahiwi Rangitikei Tutaenui Marton Tahauti Rangitikei Ngatiraukawa Hauraki Taupo HE MARENATANGA
![]() |
11 339 |
▲back to top |
![]() |
12 340 |
▲back to top |