![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 18. 05 May 1877 |
![]() |
1 169 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA—18. NEPIA, HATAREI, MEI 5, 1877. PUKAPUKA 4. PAERANI ME ANA HOA Kui hoko i nga mea rino HE tangata kua oti te RAIHANA kia hoko PU PAURA hoki. KEI HOKO. He Pu NGUTU KOTAHI, he Pu TUPARA, he Pu PURU. KUMU, me nga tu PAURA E toru He HOTA he TINGARA he KARIRI, he KARIRI PU HURIHURI HOKI. NA PAERANI ME ANA HOA, Hehitingi Tiriti. For Sale. 100 BAGS OF MAIZE. Apply to RAWENATA, at PAKI PAKI.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_6 Te Wananga. Kotahi Putanga i te Wiki. HATAREI, 5 MEI 1877. TE WHAWHAI I OROPI.
![]() |
2 170 |
▲back to top |
TE WANANGA. korero katoa o tana whawhai nei, ki Te WANANGA nei, hei rongo, kia mohio ai nga iwi Maori ki nga mea katoa o taua whawhai i Oropi. 1 \_\_ Te Wananga. Published every Saturday. SATURDAY, MAY 5 1877. THE EUROPEAN WAR. ———o—— FROM the telegraphic news received since our last issue we learn that war has actually began between Russia and Turkey. The first blood was shed iu a remote corner of Asiatic Turkey, near the Caucasus mountains. Particulars of the encounter have not yet come to hand, but it does not seem to have been a very large affair. The Turks were successful. Since then both parties have been engaged in making preparations for war on a large scale. The Russians have invested a large and important Turkish town called Kars. Kars is a very important military posi- tion, and was beseiged by Russia during the Crimean war. The principal fighting will no doubt take place in the districts where the late civil war was raging. Not many days will now pass before we shall hear news of extensive conflicts and the loss of many thousand lives. So far, no other European power has interfered, and at present all of them seem anxious to keep out of the fight. Egypt, which is a dependency of Turkey, is assisting the Sultan. An uneasy feel- ing is growing up amongst the vast Mussulman popu- lations of Asia and Northern Africa, and it is quite possible that the war may yet come to be regarded by them as a Holy War. History repeats itself, and we may be destined again to see a crusade of Chris- tendom against the Turks. We intend to keep our Maori readers well posted up in the progrees of events during the war, and each number of the WANANGA will contain a summary of the war news since, the previous issue. NGA RONGO KORERO. NGA WUURU I TUKUA ATU I NEPIA. Ko nga paere Wuuru i tukua atu i Nepia, i te tau 1876, o Mei atu ano tae noa ki Aperira 1877, i tae ki te 10,018, paere (kotahi te kau mano, kotahi te kau ma waru paere). A o enei 9853, i utaina ki Oropi, 64, ki Poihakena, 101, ki Amerika. A 8365. i tukua ki etahi atu wahi o nga motu nei ano. Huihui katoa nga paere wuuru i tukua ata i Nepia nei i tenei tau 18,383 paere (te kau ma waru mano, e toru rau e wara te kau ma toru paere). A ki te mea e 350 pa- una taimaha o te paere kotahi a ko te utu mo te Wuuru, he 6 kapa, he 8 kapa, a he hereni kotahi mo te pauna, penei ko nga moni utu mo aua Wuuru e hoki mai ana kia tatou ki nga kai mahi hipi o Nepia nei, e tae ki te £24,286, ( e rua tekau ma wha mano, e roa rau e waru tekau ma ono pauna moni.) WOOL EXPORT FROM NAPIER. It has been calculated (says the H. B. Herald) that the number of bales of woof, exported from the Port Napier, from the 1st of May. 1876, to the 24th of April, 1877, amounted to 10,018 bales : of those 9853 were shipped to the United Kingdom, 64 to the colony of New South Wales, and 101 to the United States of America. In addition to these, there were 8365 bales forwarded to other ports in New Zealand for transhipment, making a sum total of 18,383 bales. KUA MATE TE TANGATA I TINO TOA I TE WHAWHAI I MOUTOA I WHANGANUI. Kua mate a Tamehana te tino toa i rangona i to parekura i Moutoa. E mohio ana matou ki taua tangata. He taitamariki nei aia i te wa i turia ai taua riri i Whanganui. He uri tino tangita ai. a kihai i ngahoro te para o ana maatua i aia. He tunga no te riri, he putanga no te kaka-ariki o Tamehana, a hei umere ma te iwi ana mahi, a te kano o nga papa o nga moatua o mua. Haere atu ra e tama, na te nui ou, ua te rongo ou i heke ai te roimata o te mano, o te tini. He tini nga iwi Maori kua hui ki Whanganui ki te tangi mo Tamehana. DEATH OF A MAORI HERO. Tamihana, the hero of Moutoa Island fight, is dead. The Natives are arriving in large numbers to hold a tangi over him. HE HUI NUI NA TE MAORI I WAIKATO, I MATAKITAKI, AREKA. He nui noa atu te hui i hui ki Te Kopua i nanahi, i te 25 o Aperira i nga hui katoa o konei, i turia i enei tau. I reira a Tawhiao, a Rewi, a Manuhiri. He hui taua hui ki te powhiri i nga tangata Maori o te wahapu o te awa o Waikato, i haere ki Te Kopua noho ai. E whitu kau i patua ma te Hui, ko te riwai, he tana, he taua noa atu o taua kai. A ko te whenua e noho ai taua iwi. ho mea tuku e Rewi ma taua ope. haere atu ano i Puniu, a tao una ki Waipa, hei kaainga nohoanga, hei ngakinga ma taua tini. IMPORTANT NATIVE MEETING AT ALEXANDRA. The meeting held on April 25 at Kopu was the largest held for some time past. Tawhiao. Kuwi. Manuhiri, and all the principal chiefs were present. The object of the meeting was to welcome the Lower Waikatos. Seven large bullocks and potatoes in tons were presented them. Rewi gave them the choice of land from Puniu to Waipu to settle on. KUA MUTU TE PURU A NGA IWI o HAURAKI I TE AWA O WAIHOU. APERIRA 25. Kua whakaae nga Maori o Ohinemuri kia mutu ta ratou puru i te awa o Waihou i Hauraki. A e kore e roa ka mau te rongo a ratou o Hauraki, ki nga Maori o Te Aroha. He mea hoki, kua tino minamina nga iwi o Te Aroha ki nga mea mano tini a te Pakeka. A he hiahia na aua Maori ki a te Pakeha mea e pai ai ratou, e mutu tata, ai taua tau- tohetohe a aua iwi.
![]() |
3 171 |
▲back to top |
TE WANANGA. BLOCKADE RAISED AT THE THAMES. April 25 : The Ohinemuri natives have been, in- i duced to raise the blockade of the river, and it is ex- pected that a complete reconciliation, will shortly he effected between them and the Aroha natives. The Latter are beginning to feel the want of articles only to be purchased from Europeans, and which they cannot procure in their isolation. NGA TIKANGA A TE WHAKAWA E MAHI AI KI ! TE TANGATA HANGA PAURA, I AIA E MAHI HE ANA KI A TE TURE TIKANGA. HE KORERO MAI NA TE WAEA. Whanganui. Aperira 22. Kotahi Pakeha ko Mawheto te ingoa, i maua mai o nga tangata Maori o Whanganui i Tuhua, a he mea whakawa e te kai whakawa tuturu o Whanga- nui. Kiia aua kia whakawakia taua Pakeha i te Hupirimi Kooti. Ko nga korero whakapae mo taua Pakeha, he mea nana ki te hanga paura mo nga Maori. A ko te pukapuka i kitea i aia e mau ana, e ki ana taua pukapuka ko ana pauna i mahi ai ma nga iwi o Waikato i tae ki te 2864 pauna taimaha (e rua mano e waru rau i ona te kau ma wha pauna). A nana ano i tuhi tuhi aua kupu ki taua pukapuka. E ki ana tetahi Pakeha ko Nota tana ingoa, e mohio ana aia kia Mawhete. A ka rima tau ona i mohio ai ki aia. A i kite a Nota ia Mawhete i Whanganui i tuhua. A e hanga paura ana a Mawhete i aia i kite ai ia Mawhete. E ora rihi paura a Nota i kite ai e hanga, ana e Mawheto. A he paura pai taua paura. A no te aonga ake o te ra kua riro taua paura i te tangata te kawe ke. Kahore a Nota i mohio. i awai ranei taua paura, otiia i mea aia i riro i nga tangata Maori o Waikato." Kua whakawakia a Mawhete e te Kooti Hupirimi, a koia nei nga kupu a Tiati Retimona i korero ai ki taua Pakeha, i te wa i whakataua ai te tikanga o Te Kooti ki aia. " Taranaki. Aperira 22. THE PENALTY WHICH JUSTICE INFLICTS ON THOSE WHO MANUFACTURE GUNPOWDER IN DEFIANCE OF THE LAW. Wanganui, April 22 (Telegram).—A man named Moffatt, who was suspected of manufacturing powder and selling it to the Natives. was brought from Upper Wanganui by a number of Natives. He was taken before the Resident Magistrate at Wanganui, and committed for trial. The evidence generally went to show that Moffatt had been making large quantities of gunpowder, and in a book found on him. there was an entry in his own handwriting to the effect that he had made 2864 Ibs. gunpowder for the Waikato. One witness, named Notts, who knew Moffatt for the last five years, said that in April last he saw him at Upper Wanganui making six tin dishes of powder. It was of good quality. By the next morning it was takea away. He did not know by whom, but thought by the Waikatos, who got it instead of the Whanganui. It is thought this is the reason the Whanganuis split on Moffatt and appre- hended him." Moffat has been tried in the Supreme Court and the following is reported to be the substance of Judge Richmonds remarks to the prisoner:—"New Ply- month, April 26.—.Judge Richmond, in passing sen- tence on Moffatt, said : ' If your offence were to be punished in proportion to the danger which, it occa- sioned to the public, you ought to receive a heavy sen- tence. Yon are to be looked upon by all well-judging persons as an enemy to both races of this island; on the one hand you have been strengthening against your fellow countrymen the well-known means of massacre, sparing neither age nor sex : on the other hand you have been encouraging the disaffected ia vain resistance to the advance of civilisation. You | have been planning disaster for Europeans ; but for the natives you have been preparing utter destruction. The evidence gives but a glimpse of your proceedings ; enough, however, has been adduced to disclose their dangerous and treasonable character. It is well for i yon that there is now profound peace, or you could expect, as you would deserve, nothing but the halter. I am going to pass upon you a most inadequate sen- tence, but it is the heaviest which is allowed by the extreme leniency of law on this subject.' Sentenced to two years" imprisonment with hard labor." KORERO PAREMATA. ——o—— He Korero enei no nga korero a te Komiti rapurapu i nga tikanga o nga mea ki te taha Maori, a he mea ta aua kupu e matou, ki te tikanga o aua korero i whaka- maoritia ai e nga kai Whaka Maori o ta Kawanatanga. E hara ia matou tana tu reo Maori. He ta ta matou kia rite pu ki ta ratou i mahi ai, a na ratou taua whakamaori- tanga i nga kupu a te Komiti, e hara ia matou. EDITA WANANGA. KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA- INOI (NAMA 2) A NGATITOA (14 NGA INGOA).—Ko nga Kai-inoi no Ngatitoa, e ki ana ratou i te wa i hokona ai, i muri tata iho ranei o te wai hokona ai nga whenua e tata ana
![]() |
4 172 |
▲back to top |
TE WANANGA, ki Poneke, i whakaaetia e Te Hori Kerei kia rahuitia etahi whenua mo nga Maori, a kahore ano ki ea noa aua kupu whakaaetanga. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare:— E pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki te uiui i nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi whakaaro mo ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka- inoi. (HOANI PAREIHA.) JOHN BRYCE Oketopa 25, 1876. Tumuaki. Ko TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA-INOI A RUIHA TEIRA ME ONA HOA E 3.—He pukapuka-inoi tenei na Ruiha Teira me ona hoa o 3 o te iwi Taranaki, e ki ana ratou ko etahi o o ratou whenua e tata ana ki Taranaki kua riro mo te hara o te iwi, engari kahore ratou i uru ki te mau patu ki a te Kuini, e ki ana ratou kua whakaaetia e te Kawa- natanga te tika o ta ratou tono engari kahore ratou i whaka- orangia. E tono ano ki te Whare kia \\vhakaorangia ratou. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :— E pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki te uiui i nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi whakaaro roa ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka- inoi. (HOANI PAREIHA.) JOHN BRYCE, Oketopa 25, 1876. Tumuaki. KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA- INOI (NAMA 4) A HIRINI TAIWHANGA ME ONA HOA E 70. —E pouri ana nga kai-inoi mo te mahi a te Kooti Whakawa Whenua Maori i riro ai etahi whenua etoru e tata ana ki Tokerau a e inoi ana ratou kia whakawakia tuaruatia ranei aua whenua, kia utua ranei ratou ki te £500 moni kin whaka- hokia ranei ki ia tangata o ratou e 200 eka o roto o nga piihi etoru. Kua whakahaua ahau kia ki penei atu ki te Whare :—E pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki te uiui i nga tikanga e taea ei e ratou te whakaputa i tetahi whakaaro ma ratou mo uanga i nga kupu o tenei pukapuka- inoi. i (HOANI PARAEHA) JOHN BRYCE. Oketopa 25, 1876. Tumuaki. KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA INOI A MAIHI P. KAWITI ME ONA HOA E 269.—E whakapuaki ana nga kai-inoi i etahi kupu whakahe mo te Ture Whenua Maori i whakatakotoria ki te aroaro o te engari i unuhia ano ki waho. E ki ana ratou e kino atu ana tenei Ture 1873. 1874. a e ki ana ratou e rangirangi ora. te waiho tonu hei haere ake nei. A i te mea e whakahe ana hou e inoi ana ratou kia whakakorea atu 1874. E mea ana hoki nga Kai-inoi kia whakamutua atu a te Minita mo te taha Maori kia whakaturia tetahi riiwhi mona ka tahuri ki te hanga i nga tahae i o ratou whenua, i nga ture marama e kotahi ai nga iwi e rua. Kua whakahaua ahau kia penei atu ki te Whare :—E pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki te uiui i nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi whakaaro ma ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka-inoi. (HOANI PAREIHA). JOHN BRYCE. ; Oketopa 23, 1876. Tumuaki. HE KORERO PURAKAU. Koia nei nga korero i whakamaoritia e matou, a tetahi kai tuhi tuhi mai o Te Wairoa i Ahuriri, he tuhi tuhi mai na tana tangata ki te Nupepe ki te Haku Pei Herara, Mehemea pea, hekorero whakangahau kau na Mere Karaka ana korero i korero ai ki nga. tangata o Te Wairoa, penei e ahua ora ake te whakaare ki te mau tonu o te hiahia a te Maori ki te tino Karakia pono a Te Atua. Tena ko tenei, e kiia ana, ahakoa e Karakia ana te iwi Maori i te Karakia ki te Atua pono, e ahua kiia ana ano nga tikanga
![]() |
5 173 |
▲back to top |
TE WANANGA. Karakia anake te mahi a Te Kooti, i te parengarenga o i tana hopua wai. A he mea pakiki ki nga patai korero, e Te Kooti a Mere Karaka ma, muri iho. ka mea atu a Te Kooti, ko te wairua a mea, a mea, ara o nga tino Ranga- tira Maori o te Wairoa, e kaukau tahi ana i roto i taua hopua wai ia Mere Karaka ma. A ka mea atu nga tama- hine a Mere Karaka kia Te Koati, he teka kau nau. Ano ka roa a Mere ma e kau kau ana i taua hopua, memeha ana te wai, a mimiti pu, ka rongona te haruru i raro i te i koputanga o te whenua, ka kitea te kora kora ahi e hiko hiko ana i runga ake e Mere ma. A hoki ana ratou ki te ! Kaiti. I te ahi ahi, ka mea atu a Niwha kia Te Kooti. kua rongo ahau, he nui te paura kei a koe e Te Kooti, ka mea atu a Te Kooti, tena haere mai kia kite i taku whare paura. A he ana Kohatu te whare takotoranga Paura a i a Te Kooti, Rokohanga atu e ratou e mahi hanga paura i ana nga Pakeha tokorima i reira. E hanga paura ana aua i Pakeha, e hanga mata ana, me nga kariri. A he tini tini noa atu nga pu i reira. Ka mea atu a Niwha, e hara pea i te tino paura, ano te whakamatauranga, he tino paura. A hoki ana ratou ki te kainga, ka ako ako a Te Kooti ia Mere Karaka, mo tana hokinga ki te wairoa, hei mohiota- nga mana. Ka mea atu a Te Kooti kia Niwha." E hoki koe ki te Wairoa, ka rokohanga atu e koe i reira nga pihikete e wha, me te panikena e tare ana i roto i to whare, me mau aua mea e koe ki te whataroa, a i te ara e haere ai koe, ka tutaki koe i totahi tangata, mana koe e arahi, a mana koe e kite ai i te rua e puare ana i te whenua me nanao iho to ringa ki taua rua, a ka kite koe i te mea i roto i taua rua " Ano ka tae a Niwha ki te Wairoa. ka kite aia i aua pihikete me te panikena. A ao ake te ra. ka mau aia ki aua mea, ka haere ai ki te whataroa. A i te ara, i te takiwa ki Waikare i te Taheke ka kite atu aia i te tangata, e noho ana i te ara, whai noa a Niwha. kihai rawa i tata tata atu ki tana tangata, piki he puke ka noho mai tauri tangata i te toitoi o tetahi puke, a pera tonu te whai a Niwha i taua tutumaiao, a tae noa ki te Whataroa. Ano ka tae ki reira, ka tu mai taua patupaiarehe i te o taua whenua, ka tata atu a Niwha ki aia. whaka nuhu ana taua tanngata i aia, a ngaro noa. Ano ka tae a Niwha ki te wahi i tu ai tauri tangata. ka kite a Niwha i te Kowhao e puare ake ana i te whenua naamia iho e Niwha tana ringa ki taua Kowhao a rokohanga ringa, ko taua Waka whakairo, he mea takatakai ki te hiako totara, a he mea whiri ki te aka aka whenua. ka puare taua Waka eia eia e Niwha te unu unu ko totora, ka kitea ria i te riu o te Waka nga takoto ana, he mea takatakai aua okaka ki te kakahu pakarukaru. A ko ana kohatu, he tohu no nga Rangatira Maori o te Wairoa. Kua mate noa atu etahi o aua Ra- ngatira Maori. A he mea wawahi eia e Niwha tana Waka kia konga konga noa. A he mea tahu taua Waka me nga mea kato i taua wake e Niwha ki te ahi, hei tahu i taua panikena kia Ano ka kaa te ahi, ka puta te riri o te hau ki te ahi. ka puta te riri a te ahi ki te hau. A ka rangona e Niwha nga reo e korerorero ana i te rangi, ana ki te hau kia riri, ko te ahi te mea i kaha, ana te wai o te panikena, a he mea kai e Niwha nga pihi- kete kinakia ai ki te wai e te panikena. E kiia ana, nei te waka nana nga he katoa i pa ai ki te Wairoa. A no te mea he mea tahu e Niwha tana panikena he mea mahi kia ke tana tii inu ai o taua panikena pupu ai, ma reira e kore ai rawa ai nga mate me nga mea kino roa a enei tau a muri nei. A kore haere ake nei e kiia na te makutu i
![]() |
6 174 |
▲back to top |
TE WANANGA. Ke te wa hei whawhaki i nga puawai ko te marama o i Pepuere, mehemea he raumati kino tera e tae ki te tima- tanga o Mahae ; engari kia nui te kakara o nga puawai, kia tataki ki te ringa; ka mohiotia kua pakari, kua tae ki ta wa hei whawhaitanga. E peneitia ana te whawhaki i nga puawai :—ka hanga tetahi mea ano he taiepa ki te wahi pai o te maara, poua iho nga pou e wha ki te whenua, ka whakapiri i etahi papa rakau kia wha, ko te nui o taua mea kia waru putu te roa kia tonu putu te whanui, kia tonu putu te tiketike. Ka oti tera, katahi ka tango atu i etahi tangata whawhaki, kia wha ki tetahi taha kia wha ki tetahi taha ; e pai ana nga wahine me nga tamariki mo taua tu mahi. Na, ka tapahia nga hapi i te putake rawa, ka hapainga mai me nga pou ano e mau ana ki taua taiepa, ka whakatakotoria ki reira : ka oti tera, ka timata te whawhaki marire i nga puawai, ka hoatu kite tahi taporena aha ranei, ano he amo te ahua. kia kiki taua mea i te puawai kawea atu ka hoatu katoatia. ki roto ki tetahi peke nui, kia oti tera ka tangohia ki te whare takotoranga hapi, ka hoatu ki roto ki nga pouaka ta ai. Kia riro katoa mai katahi ki hoatu ki roto ki tetahi oumu nui hei whakamaroke, kia tupato te mahi kei kino : kia kotahi putu te hohonutanga o nga puawai i roto i to I oumu ; me ata mahi marire i te mahana, kia iti r.ei i te tuatahi, a tae noa ki te werawera, otira kaua e nui rawa, me tapoko ano te ringaringa ki roto, ma tera e whakama- tautau ; kia kotahi te kau nga haora e tu ana, ka tango mai ai i te oumu ka horahia ki tetahi whare, a maroke noa. Kia oti te whakamaroke, katahi ka timata te mahi takai i nga hapi ki te peke. E peneitia ana taua mahi : ka whakapuaretia totahi wahi o te kaupapa o to whare, ka tukuna iho tetahi peke, pera rue te peke paraoa i te mira. heke iho ana te tangata ki roto hei takahi i nga hapi, ma tetahi atu e maka iho ki te tangata e takahi ana, a. kiki noa ; katahi ka tuia te waha o te peke, ka kawea atu kia hokona. Kia oti katoa era mahi, ka tahuri ki te whakapu i nga pou, kia takoto pai mo tetahi tau ano. Ko nga korero ena mo te mahi i te hapi , ka mohio koutou inaianei ki nga tikanga e taea ai te ngaki. Ahakoa e nui ana te mahi kia putu pai ai : he mea whakaputa mai i te moni ki te tangata ina mahia paitia. Kia mohio ko te wa tenai, a tae noa ki te rnutunga o Akuhata, hei tango ake i nga putake ririki hei whakato ; me timata rawa te mahi inaianei. Heoi ano. TE HUI KI OMAHU. ———•——— Horima Katene : Ko ahau tutahi e whakaae ana ki tenei kupu, kia uru he Maori ki roto o nga Huuri, ka tino wha- kaae au ki tenei rarangi, no te moa. mo te Motu katoa tenei Ture, e hara i te mea mo konei anake. Mehemea. ki te whakaaetia te tono e te whare, me kimi he tangata i nga wahi o te Motu noi, mo aua Huuri. I ata whakamarama te Tiamana i te rarangi nei. Karauria : E penei ana taku kupu, ma tatou tahi ko te Kawanatanga taua Kooti mo nga whenua nui patu, kaore au i te tono ki te Huuri. E mea ke ana au. ko tatou tahi ko te Kawana he rangatira mo taua Kooti, he mea hoki ki nga whenua. " I konei ka kataina te korero a Karauria, he puta ke no tana korero i to te rarangi. Temuera. E whakapai ana au ki tenei kupu, ki te Huuri, ara kia uru te Maori ki roto, no te mea e uru ana a Ngatahira ki roto o tenei korero. Mehemea hoki i uru he Maori kiroto o te Huuri i to whakawakanga o taua whenua, kua kore taua whenua e mate. Takarangi ; E whakaae ana au ki tenei rarangi, kia tonoa ki te Paremata, kia uru atu ai te tangata Maori ki roto o nga Huuri. Tukua ana tenei Rarangi ki te hui e te Tiamana, wha- kaaetia ana. kaore he kupu whakahe. Rarangi tua iwa, i panuitia e Te Tiamana ki te hui whiriwhiri ma ratou. Reihana Ikatahi I te pukapuka mea i au kia haere atu ki te Pooti,. no taku taenga atu panaa ana mai ahau. Mete Kingi ; Kei te kimi au i tenei kupu, ki toku kai- nga kaore te Pakeha e Pooti mai mo te Maori, engari me Pooti te Maori mo te Pakeha, kei te kimi au i enei mata- kitaki mai hoki koutou, na te Maori pea o tatou i penei ai te tikanga. Karauria ; Ko ahau kei Wairarapa rano toku kainga, ko taku Pakeha e Pooti ai kei Ahuriri nei, ko Piukanana, no Wairarapa mai toku mohio ki a ia, me tona aroha ki te tangata Maori, na ko te tangata aroha ki te Maori taku e Pooti ai. Moroati ; Kaore ahau e Pooti ki te Pakeha, a matou Pakeha i Pooti ai kaore i aroha mai, kaore he tangata Pakeha pai o toku takiwa. Tukua ana te Rarangi tua-iwa nei ki te hui, whakaae- tia nuitia ana. Mutu ana te korero mo tenei ra i konei whakaritea ana me timata ano te korero a te hui a te mane 12 o Maehe i te 10 o nga Haora i te ata. Mane 12 Maehe 1877. I huihui te hui i te 10 o nga haora. Henare Tomoana i roto o te Tia. Korerotia ana e te Tumuaki te rarangi te kau me tana whakamarama i nga tikanga o taua rarangi. Manaena Tini : Kaore he korero ke atu, ko nga he kua marama mai i a Henare, kaore nga Maori o konei e whakaae ki te Rori Pooti, kua mahi matou i taua mea, kua kite matou i te mate. Ko matou ano kei he mahi i o matou rori, rue Renata, koia ano ki te mahi i ona rori. kaore au i te whakaae kia Pooti tatou mo nga Kaunihera, no te mea ki te uru tatou ki taua mahi, ka meatia mai, me utu tatou mo nga rori, kaore au i te pai ki tenei mea ki te Kaunihera. Renata Pukututu : Kaore ahau i te pai ki tenei mea ki te rori Pooti. Hanita : Kua mate au i te rori Pooti, ko te rua tenei o nga tau i mate ai au, ka whakaae au ki tenei rarangi. Petera Rangihiroa : Kua marama tenei rarangi, ko te rarangi tonu ki te whakaatu mai. Pirimona : Kaore tenei mea te Kaute i te pai, no te panui rano a Karaitiana ka whakahe au. Takarangi : He tangata whakatete au i te Kaunihera, kua mate au i te rori Pooti, e wha tekau pauna aku moni i pan mo tena mea, mo te rori Pooti. Moroati : He mea poto nei tenei korero, mehemea ki te tohe te, tangata ki tena, he kawe atu tana i te iwi Maori ki te mate. Mete Kingi : Ko au kua mate i te Rori Pooti he hawhe eka noku kei Ngaruawahia na te Kawanatanga i homai, engari kahore ano au kia utu mo nga rori ki Whanganui, kei te totohe tonu tuaua ko te Keepa ki te Kawanatanga rue te kai mai a te Kawanatanga ka inati mana ki te whare herehere. Karauria : E korero ake aua ahau me te rarangi nei. ! Kahore au i to pai ki te Kaunihera, e mahi ana hoki taua Kaunihera i te mate mo te Maori. Te Katene : Kua mutu tenei korero kua aetia tukua mai kia umeretia atu. Henare Matua : I ata whakamarama i nga mea nunui o roto o taua rarangi kia tino mohio ai te hui i mua o to tukunga atu kia aetia a ratou. Tukua ana te rarangi e te Tiamana ki te hui aetia ana, kaore he kupu whakahe kia kotahi. Ka tahi ka panuitia e te Tiamana to rarangi ko tahi to kau ma tahi. Moroati : E whakaao ana au mo tenei Putake koianei hoki tetahi mate o te Maori he kore kaore e mohio ki te reo Pakeha. Paora Kaiwhata : Ma te Kawanatanga e whakaae mai, ta tatou tono ka koa ai tatou, ki te kore a aetia mai heoi nana tera, ko ta tatou tono kua tae tera atu pea to ra e whakaetia ai. Ko te tono tuatahi onu tenei a Karaitiana taenga te Paremata a konei a kei whea ra
![]() |
7 175 |
▲back to top |
TE WANANGA te tapiri mai a te Kawanatanga. Ko pai kia tuaruatia he tono ma tatou. I meatia hei Te Aute he Kareti mo te Maori, engari, kei te ngoikore haere inainei kapai kia tua- ruatia atu kia whakakahaia mai e te Kawanatanga. Mete Kingi : Kaore taku iwi i korero mai ki at; mo tenei, na konei i roa ai au ki te tu ake, kua marama i au nga rarangi o te Paraire o te Rahoroi. He rarangi hou tenei, kua tu i au he kura ki oku kaainga, ka pai tenei, mo te mate rawa ake tatou kua mohio a tatou taina- ripi ki te reo Pakeha. : Noa Huke : Ko taku mahara i tu ake ai an. Ko te ingoa tono ki te Kawanatanga. I tu he kura ki konei, me te Komiti, me nga moni mo taua kura. Ko te korero a te Kawanatanga taku i kite i rongo, ko tana moni kaore ano au i kite. Kahore au i to mohio ko tenei Kawana- tanga he Kawanatanga moku, notemea e whakatete tonu ana tatou ki etahi o nga tangata o tenei Kawanatanga. (Nei ake te Roanga.) —————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————— I THE NATIVE MEETING AT OMAHU. ———*——— OMAHU. March 10 1877. Horima Katene said : I run one who agrees with this i word, that is that Maoris should be on a jury. I fully agree with this word as this law is for all the island. It is not for this place only. If the Parliament agrees with our wish we can find men in all the districts who will be jurymen. The Chairman explained the subject under discussion. Karauria said : This is what I have to say. Let the Government with us constitute the Court which is to deal with land taken for the Maori war. I do nut ask in re- gard to a jury. I say let the Government and us be the chiefs of such a Court, in respect to the land. The meet- ; ing at this point of Karauria's speech laughed at him because of his going so far from the subject under dis- . cussion. Temuera said : I agree with this word, in respect to a jury, that is that Maoris should be part of a jury, and because Ngatahira is included in what we are now dis- cussing. If Maoris had been on the jury at the trial of the Ngatahira case that land would not have been dealt with as it has. Takarangi said : I agree with this subject, that we ask the Parliament to allow Maoris to sit on jurys. The subject under discussion was put to the meeting by the Chairman, and passed without a discenting voice. The ninth subject was read to the meeting by the chair- man, and proposed to be discussed by the meeting. Reihana Ikatahi said : When the first election took place I was sent for by letter to go and vote. I went and was pushed back. Mete Kingi said : I have thought over this word at my own place, that is, that the European does not vote for the Maori, but the Maori does vote for the European. I am looking at this subject. I also invite your considera- tion of that point. Perhaps it is because we are Maoris. Karauria said : I reside at Wairarapa, and the European I voted for was Mr. Buchanan, who resides here at Napier. I first knew him at Wairarapa, from which place he first evinced a wish to help the Maori people. Now, I will vote for those Europeans who take an interest in helping the Maori people. Moroati said : I will not vote for Europeans. The Europeans he voted for did no shew any disposition to help the Maori race. There is not any good Europeans in my district. The ninth subject was put to the meeting by the chair- man and passed by acclamation. The meeting adjourned, and agreed to meet on Mon- day, the 12th March, at 10 a.m. Monday, March 12, 1877. The meeting was opened at10 a.m.
![]() |
8 176 |
▲back to top |
TE WANANGA. mittee was elected, and money was given for this school. I did hear and also see (in print) the words of the Go- vernment. But as to any money which the Government gave I did not see any. I do not know that this Govern- ment the (the present Ministry) is one who is one (who will assist) because we are continually disputing with certain of the members of the present Ministry. (To be continued). RETA I TUKUA MAI. —————:o:———— KI TE ETITA o TE WANANGA. E hoa tena koe, he utanga tenei mo runga mo to tatou WANA- NGA. ka tukua atu nei kia utaina atu e koe ki roto ki te riu o to tatou WANANGA, mau e tuku atu ki te Nupepa o te Kawa- natanga, ki te Waka Maori, kia tere to tuku i enei utanga kia hohoro te puta atu ki nga hoa Pakeha, me nga pito e wha o te Motu nei. koia tenei ka tuhia iho ki raro nei :— Eli nga Apiha o te Kawanatanga o tenei Motu, tena koutou. ki te Kawanatanga o te Koroni o tenei Motu o Aotearoa, tena koe te matua o te hunga matau, me te hunga kuare, te matua atawhai, whakahaere i te tika, i te pono, i te aroha, i te kota- hitanga ki runga ki nga iwi e rua i runga. i tenei Motu i Ao- tearoa nei. ara, i te Maori, i te Pakeha. Ko te Maori raua ko te Pakeha, he uri raua na te tipuna kotahi, na Noa, he tuaka- na a Hema, he taina a Hama, ta Hema ko te Maori, ta Hama ko te Pakaha. Na Mohi te kupu ki nga Etipihana, e whawhai ana ki a raua tokorua. E hoa ma he whanaunga korua, he aha tetahi ka kino ai ki tetahi, koia tenei, ko te tuakana, i kuare, ko te taina i mohio, ma te mea mohio e ako te mea kuare, kia rite tonu raua te mohio, heoi ra. ko enei uri tokorua a Noa, he Maori, he Pakeha, ko te Maori i kuare, ko te Pakeha i mohio, na. kite tonu mai ki te kuare, waiho tonu mai kia kuare ana, heoi ra enei kupu. Na he panuitanga tenei kia mohio koutou, kua tae mai te paati a nga Pakeha : kikonoi mo te awa o Whangaehu, hei paati whakawhiti mo te awa o Whangaehu, hei whakataki mo te rori e haere ana ki Turakina, tae atu ki Parekaretu, me te ara ki Murimotu. Ko taua paati e kore rawa e tika kia whiti mai kia u mai ki tetahi taha o Whangaehu, kore rawa matou e pai kia whiti mai taua paati, ki te mea ka whiti mai. ka pakarutia rawatia taua paati. Na e ui tenei, na te Kawanatanga ranei tenei paati, na nga Pakeha noa ranei ? Te kupu whakaatu kia mohio nga hoa Pakeha o Whanganui, me era atu wahi. Na koutou ranei tenei paati ? Me whakakore, kaua o homai he paati ki konei. Tua-rua, e kore hoki matou e pai kia mahia he rori ki runga ki to matou whenua i waenganui o Tura- kina o Whangaehu, ahakoa he rori nui he rori Pooti ranei. kaore rawa matou e pai kia mahia aua mahi ki runga ki o matou wahi papatuku kua oti te hurihuri te rapu e te Komiti Maori, kia whakakorea rawatia atu aua mahi a te Pakeha ki runga ki o matou whenua papatupu, kaua nga rori e pokanoa te haere i runga i enei wahi kua whakahuatia i runga ake nei. heoi, he mea tuku atu na te Komiti o Ngawairiki. HOANI MAAKA.
![]() |
9 177 |
▲back to top |
TE WANANGA KI TE ETITA O TE WANANGA. kia Panuitia e TE WANANGA ki te ao katoa, kia rongo oku hoa Pakeha Maori i te Motu nei. He panui tenei naku mo tetahi Moana kai te Upoko o te Ika a to koutou Tipuna a Maui, e takoto nei ko ingoa o taua Moana ko Wairarapa. Ko te kanohi wai Maori o te Motu nei ko Whanganuitaara, te kanohi wai-tai o te Motu nei kai te Pakeha tera Moana ko tenei Moana ko Wairarapa, ko te mana ano o koutou Tipuna kai runga e mau ana. I whakaputaia tenei Moana ki waho o tau 1876. Katahi ano ka riro i etahi tangata tokorua me te
![]() |
10 178 |
▲back to top |
TE WANANGA. Apiha o te Kawanatanga. He nui te tohe o nga Apiha o te Kawanatanga kia riro taua Moana, ka rua nga tunga hui mo taua Moana a nga Apiha o te Kawanatanga i roto i enei tau ka pahure nei. Kaore i whakaaetia e te iwi katoa, tae noa ki tenei tau katahi ka whakaaetia e nga tangata Maori tokorua, kaore i mohiotia e te iwi katoa, rongo rawa ake te iwi nui tonu kua riro i aua tangata te hoko, ko nga utu e waru rau £800 pauna. e wha rau pauna kai te toe ano ki te Pakeha, ka rongo te iwi katoa, me nga Rangatira, menga kai whakahaere me te Komiti o te iwi nui tonu, ka whakahe mo taua hoko. Katahi ka tuhia te Pitihana turaki mo taua hoko. ka hoatu kia Karaitiana Takamoana, mana e whakatakoto ki te aroaro o te Runanga nui o te Paremata o Nui Tireni kia kore e mana taua hoko. Ko nga tangata i roto i taua Pitihana turaki i taua hoko, e rima tekau tangata 50, tera atu i te rima tekau. Ko te he o tenei hoko kai te Apiha o te Kawanatanga. No te mea e mohio ana nga Apiha ki te Ture, ko te Maori kaore e mohio. To koiti pea nga mea e mohio ana, ko te nuinga kaore e mohio ki te Ture, tena, tena ko te Pakeha kanui te mohio ki te Ture. Ko aua whenua me Taua Moana me Wairarapa i hokona e taua Apiha i waho o te Ture i panuitia ki te ao. me ruuri te whenua, ka oti te ruuri ka tuku ki te Kooti, ka kitea te tangata i tika ka puta te Karauna Karaati ki taua tangata i tika ra, ka tahi ano ka tika te hoko, ko tu hoko a tenei Apiha o te Kawanatanga ko nga hoko ano o mua o te Maori-tanga o te tangata, o te kuaretanga, e toi tu ana te whenua, e toi-tu ana te tangata. Ko tetahi he o taua Apiha, ko te mahi tinihanga ki nga tangata Maori, kaore e tuhi te tangata i tona ingoa ki te pukapuka hoko kau tua eia ki to moni kia tuhi ai he tangata i tona ingoa ki te pukapuka hoko. Ko nga moni e hoatu ana eia e rima Pauna, tekau paana. Ko to hunga whakaaro iti ka tuhi i tona ingoa mo aua moni kia riro mai. ko to hunga whakaaro nui. kahore e pai atu ki aua moni whakapati, kaore hoki e tuhi i tona ingoa ki taua pukapuka. Ko te tahi he o taua Apiha o Erueti Manihera. Ko tona utu i to matou kaumatua ki nga moni e rima-tekau pauna. (£5O) i roto i nga tau katoa, kia wheru ai ana whakaaro tika, anga ai nga whakaaro ki ana mahi tinihanga i nga tangata Maori te patu etahi mahi tinihanga, a taua, Pakeha Apiha o te Kawanatanga, tena to hanga e te tangata i ngoia e te Kawanatanga ki te moni, kaore aua titiro ki to tika, ki te he, heoi ano tana e titiro ai ko te ora mo tona tinana. No te mea i patai mai tana Apiha ki ahau, pehea te tino kupu o to koutou huihuitanga. Katahi ka uia e au tona patai, kupu tua-tahi. kaore e pai te iwi ki ta koutou hoko ko o Maori. Tua-rua, o nga kupu, ko te Moana, me tena whenua i Panuitia mo nga tangata Maori i mua i te hokonga o te whenua katoa hei mahinga tuna ma nga Maori, kai te mutunga o te Awa-puni te rohe ki te Maori. Tua-toru o nga kupu, ko tena whenua kai te Komiti e pupuri ana. Tua-wha o nga kupu, i kia atu ki taua. Apiha kia Erueti Manihera, me waiho atu o moni i a koe. kaua e homai ki nga Maori. Enei kupu, he ritenga kai roto, ko nga kupu tenei i kiia atu C au ki taua Apiha, te hokinga atu o taua Apiha ki tona kaainga, katahi ka panui ki te Nupepa Pakeha, kua riro i a ia. taua Moana nei a Wairarapa te hoko. Te rua. ko tona hoatutanga i nga motu e wha rau pauna, (£400) kaore i titiro kua korerotia e au nga take e he ai taua hoko, hoatu tonu taua Apiha i nga moni e wha rau pauna, (400) kia kainga e nga Maori, e ki ana au, taihoa taua moni i pau nei ka ruini noa iho taua moai, e waru nei rau pauna. (£800) no te mea kai te here tonu te iwi nui me nga rangatira, me nga kai whakahaere, me te Komiti o te iwi nui tena i taua Moana, heoi, o mea aua ahau, me mutu rawa te mahi tinihanga a nga Apiha o te Kawanatanga ki to matou takiwa, ara, ki nga whenua Maori, engari me mahi pai nga Apiha o te Kawana- tanga, koi tipu tetahi raruraru ki to matou takiwa, kei he a matou mahi, e whakahaere nei, kia noho nga iwi e rua i runga i te rangimarietanga, Pakeha. Maori, no te mea e nui ana to matou kaha ki te peehi i nga raruraru o to matou takiwa i roto i enei tau maha ka pahure nei, tae noa ki tenei tau. E nui ana hoki te raruraru o nga tangata o tenei kaainga, mo te hoko o Wairarapa Moana, koia au i mea ai kia pai te whaka- haere a nga Apiha o te Kawanatanga, me nga tangata Maori hoki e kaore ana i runga i aua tu mahi, kaati i konei, koi hoha te ngakau, me te kanohi te titiro. Wairarapa. NA PIRIPI TE MAARI. He panui tenei ki ngu tangata pupuhi manu, me nga tangata e haere he ana i runga i nga whenua i Te Aute. HE hono tonu no te haere pokanoa a te tangata, rae aua kuri, ki te pupuhi manu, a ki te aruaru poaka, i nga whenua e nohoia ana, a e tiakina ana e ahau. He mea atu tenei, kua tu nga kai tiaki mo aua whenua, a ki te mea ka kitea te tangata haere poka- noa ki aua whenua, ka tino whakawakia ratou ki te tikanga o te Ture. HENARE RATA. Maunga Hapeta. Waipukura. Mei 2, 1877. ' 7 Notice to Poachers and Trespassers on Te Aute lands. IN consequence of the continued TRESPASS by persons with Dogs and Guns in pursuit of Game and Pig's on the lands at Te Auto, in the occupation or under the charge of the undersigned, it is hereby notified that persons have been specially appointed to watch, and all offenders will be rigorously pro- secuted. H. R. RUSSELL. Mount Herbert. Waipukurau. May 2, 1877. 7
![]() |
11 179 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA KI NGA IWI KATOA Rakarana & Waikato Maori Kamupene Rimitete. KUA MOMONA NGA HEA A ENEI TANGATA E MAU AKE NEI NGA INGOA I RARO NEI :- HUIRAMA RIUTOTO. Rakarana. Mei 5, 1877. Manager. 3 Notice to all the People of the Tribes of New Zealand.
![]() |
12 180 |
▲back to top |
TE WANANGA. PANUITANGA. WAHIE ! WAHIE ! HE WAHIE MA KOUTOU EO taku korero me miri haere i nga taha tika o Hukarere tae noa ki te Peti huri noa mai i Pake Mokimoki Huri noa ki te taone haere noa ki nga Rohe katoa o Heretaunga, e nga rangatira Pakeha me nga rangatira Maori ka whaka atu ahau i nga taonga o toku toa kia mohio koutou. He Matai, he Tawa, he Rimu, he Maire, he Kahika, he Whinau, he Kata. Me nga wahie katoa kei toku toa e tu ana. E nga rangatira Pakeha, me nga iwi Pakeha e nga rangatira Maori me nga iwi Maori, me haere mai koutou ki te hoko i nga taonga o toku toa kei te Takapau e tu ana ko Tawhao, te ingoa o toku toa. £3 15s., (e toru paunu te kau marima herengi) mo te koori, kotahi ka ahu ake whakarunga. NA HIRAKA TUHUA, Takapau. Aperira 21, 1877. NOTICE. Firewood ! Firewood ! Firewood ! I BEG to inform the public of Napier that I am enabled to supply the following timber as FIRE- WOOD :—Matai, Tawa, Rimu, Maire Kahika (white pine), Whinau, and Rata, at £3 15s. per cord, at Takapau. HIRAKA TUHUA, Takapau. April 21, 1877. HE PANUITANGA KI NGA MAORI. TE POUNAMU KIA MAHIA HEI MERE. KIA rongo mai koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti. me te Tai Tuauru. Nga iwi katoa o te tua-whenua, tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pouna- mu, hei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako ma te iwi. Tukua mai a koutou Pounamu ki te Tari o TE WANANGA Nepia. NA HEMI ROPI. HE PANUITANGA. HE panui tenei kia whakaaturia mai e koutou taku Kuru Pounamu hei Kaki, e ono, e rima ranei te roa o taua Pounamu, e toru inihi pea te rahi. I makere ki Nepia, i Hehitingi Tiriti, i nga ra o Maehe nei. me hoatu e te tangata nana i kite, kia Raniera Putauhinu, kei Te Watehiki, manu e homai te kotahi pauna. £1. ki te kai kite. NA NIKORA ROTOHIKO. Hatepe, Wairoa, Aperira, 28, 1877. PANUITANGA. MAU e tuku atu ki nga roe e rua. Pakeha, Maori hoki. Ko taku hoiho i ngaro atu i Waipawa, i nga ra o Aperira, i te 21 o nga rao taua marama, ko taua hoiho, he ma, he raho poka, he hoiho mahi kaata, ko te parani he — U — penei kei te peke, ko tetahi o nga taringa he mutu a runga. Ki te mea ka kitea e te tangata, me mau mai ki Waipawa, ki te kore, me mau atu ki Omahu kia Hanita, ko te utu e £3, ma te tangata kawe mai, mehemea ia ka kitea e te tangata. E hoa ma, kia kaha te kimi i te hoiho, mo ta koutou moni e toru pauna £3. PORIKARA TAMAIHOTUA. Waipawa, Mei 5, 1877. Notice.—£3 Reward. LOST, from Waipawa, on the 21st of April, one WHITE HORSE, a gelding, branded on shoulder —U—, one ear has the tip cut off. A cart horse. Anyone bringing the same to me, at Waipawa, or to Omahu, and give it to Hanita, will receive the above reward. PORIKAPA TAMAIHOTUA. Waipawa. 4 PANUITANGA. KI te tae atu te Patihana turaki moku a Ngatiapa, tukua ki te WANANGA kia kitea ai nga take i he ai ahau, ki te kore maku e whakaatu nga Lake i turakina ai toku whakahaere i roto i nga mahi o nga Komiti, ki ata marama ai i a ratou i nga Komiti. Ko te take he whakapae na te Raukahawai mo Hirini mo tana hoiho i kitea e nga tangata o te Raukahawai, a haere ana a Hirini i runga i tana hoiho, a kahore i whaka- aetia e Hirini, kei aia taua hoiho, katahi ka kiia e nga Komiti kua he a te Raukahawai ki te Ture, ka whakataua., ma te Raukahawai o utu ki te Komiti kotahi pauna £1 ma te Ture, ka mea ahau, kaore, ma raua tahi te tekau-ma-tahi, tekau ma-tahi, koia nei te take i hinga ai au. E pai ana. na te koutou hoa aroha kua hinga. NA TE RANGINUI. Parawanui. Rangitikei. 5 HE PANUITANGA. TE WARA, kai mahi Wati, kei tawahi ake o TE TARI O TE \\VANENGA i Nepia, taku whare mahi Wati. He mea atu naku ki nga Maori kia kawea mai a ratou Wati ki au. a maku e mahi. A he tini noa atu aku Wati hou. me nga heitiki, me nga kurukuru, me nga Wati, ahua maha noa atu. 21 NA TE WARA. PANUITANGA. KI TE mea ka rokohanga te tangata e pupuhi ana i te manu Ara, i nga manu, aha. aha. i o matou whenua i Waha Parata. Hawheraka, i a matou whenua Maori ano hoki i Te Karamu, a i Pakowhai, a i nga Roto wai e tata ana ki Pani- taua. Ki te mea ka mau pu ranei te tangata i ana kaainga, ka whakawakia ki te tikanga e te Ture. PENI TE UA. TE MEIHANA TAKIHI. HENARE TOMOANA. KARAITIANA TAKAMOANA. Aperira 14, 1877.