Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 18. 05 May 1877


Te Wananga 1874-1878: Volume 4, Number 18. 05 May 1877

1 169

▲back to top
TE   WANANGA.
       HE PANUITANGA    TENA  KIA KITE KOUTOU.

"TIHE        MAURI-ORA."
  NAMA—18.                  NEPIA,   HATAREI,   MEI  5, 1877.              PUKAPUKA 4.
            PAERANI          ME     ANA       HOA
                  Kui hoko i nga mea rino

HE    tangata kua oti te RAIHANA kia hoko PU PAURA
     hoki.
                    KEI HOKO.
  He Pu NGUTU   KOTAHI,  he Pu TUPARA,  he Pu PURU.
KUMU,   me nga tu PAURA E toru He HOTA he TINGARA
he KARIRI, he KARIRI  PU HURIHURI   HOKI.
                   NA  PAERANI    ME   ANA   HOA,
                                              Hehitingi  Tiriti.

For Sale.
 100 BAGS OF MAIZE.

   Apply  to  RAWENATA,     at PAKI  PAKI.\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_6


     Te Wananga.
 Kotahi Putanga i te Wiki.

              HATAREI,    5 MEI 1877.            
         TE  WHAWHAI    I OROPI.

2 170

▲back to top
                      TE WANANGA.
korero katoa o tana whawhai  nei, ki Te WANANGA
nei, hei rongo, kia mohio ai nga iwi Maori ki nga mea
katoa o taua whawhai i Oropi.                    1


\_\_    Te Wananga.
  Published every Saturday.
            SATURDAY,    MAY  5  1877.

            THE   EUROPEAN      WAR.
                                   ———o——
 FROM  the telegraphic news received since our last
 issue we learn that war has actually began between
 Russia and Turkey.  The first blood was shed iu a
 remote corner of Asiatic Turkey, near the Caucasus
 mountains.  Particulars of the encounter have  not
 yet come to hand, but it does not seem to have been
 a  very large affair. The Turks  were  successful.
 Since then both parties have been engaged in making
 preparations for war on a large scale. The Russians
 have invested a large and important Turkish town
 called Kars.  Kars is a very important military posi-
 tion, and was beseiged by Russia during the Crimean
 war. The  principal fighting will no doubt take place
 in the districts where the late civil war was raging.
 Not many  days will now pass before we shall hear
 news  of extensive conflicts and the loss of many
 thousand lives.  So far, no other European power has
 interfered, and at present all of them seem anxious to
 keep out of the fight. Egypt, which is a dependency
 of Turkey, is assisting the Sultan. An  uneasy feel-
 ing is growing up amongst the vast Mussulman popu-
  lations of Asia and Northern Africa, and it is quite
  possible that the war may yet come to be regarded
  by them  as a Holy War.   History  repeats itself, and
  we may  be destined again to see a crusade of Chris-
  tendom against the Turks.
    We  intend to keep our Maori readers well  posted
  up in the progrees of events during the war, and each
  number of the WANANGA will contain a summary  of
  the war news  since, the previous issue.
  

             NGA   RONGO    KORERO.
   NGA  WUURU   I TUKUA   ATU  I NEPIA.

    Ko  nga paere Wuuru  i tukua atu i Nepia, i te tau
  1876, o Mei atu ano tae noa ki Aperira 1877, i tae ki
  te 10,018, paere (kotahi te kau mano, kotahi te kau
  ma  waru paere).  A o enei 9853, i utaina ki Oropi,
  64, ki Poihakena, 101, ki Amerika. A 8365. i tukua
  ki etahi atu wahi o nga motu nei ano. Huihui katoa
  nga paere wuuru i tukua ata i Nepia nei i tenei tau
  18,383 paere (te kau  ma  waru   mano, e toru rau e
  wara  te kau ma toru paere). A ki te mea e 350 pa-
  una taimaha o te paere kotahi  a ko  te utu mo te
  Wuuru, he 6 kapa, he 8 kapa, a he hereni kotahi mo
  te pauna, penei ko nga moni  utu mo  aua Wuuru  e
  hoki mai ana kia tatou ki nga kai mahi hipi o Nepia
  nei, e tae ki te £24,286, ( e rua tekau ma wha mano,
  e roa rau e waru tekau ma ono pauna moni.)
             WOOL   EXPORT  FROM  NAPIER.
  It has been calculated (says the H. B. Herald) that
the number of bales of woof, exported from the Port
Napier, from the 1st of May. 1876, to the  24th of
April, 1877, amounted   to 10,018  bales : of those
9853 were shipped to the United Kingdom,  64 to the
colony of New South Wales, and  101 to the  United
States of America.   In addition to these, there were
8365 bales forwarded to other ports in New Zealand
for transhipment, making  a sum total of 18,383 bales.

KUA  MATE  TE TANGATA   I TINO TOA I TE
  WHAWHAI      I MOUTOA    I WHANGANUI.

  Kua  mate a Tamehana   te tino toa i rangona i to
parekura  i Moutoa.   E  mohio  ana  matou  ki taua
tangata.   He   taitamariki   nei  aia  i te wa i turia ai
taua  riri i Whanganui.    He   uri tino tangita ai. a
kihai i ngahoro te para o ana maatua i aia. He tunga
no te riri, he putanga no te kaka-ariki o Tamehana, a
hei umere ma te iwi ana mahi, a te kano o nga papa o
nga moatua o mua. Haere atu ra e tama, na te nui ou,
ua te rongo ou i heke ai te roimata o te mano, o te tini.
He tini nga iwi Maori kua  hui ki Whanganui ki te
tangi mo Tamehana.

               DEATH   OF A  MAORI  HERO.
  Tamihana,  the hero of Moutoa Island fight, is dead.
The  Natives are arriving in large numbers to hold a
tangi over him.

HE  HUI  NUI  NA TE  MAORI  I WAIKATO,
    I MATAKITAKI,   AREKA.

   He  nui noa atu te hui  i hui ki Te  Kopua  i
nanahi, i te 25 o Aperira    i  nga    hui
 katoa  o  konei,  i  turia i  enei  tau.  I reira  a
 Tawhiao, a Rewi, a Manuhiri. He  hui taua hui ki te
 powhiri i nga tangata Maori o te wahapu o te awa o
 Waikato,  i haere ki Te Kopua noho ai. E whitu kau
 i patua ma te Hui, ko te riwai, he tana, he taua noa
 atu o taua kai. A ko te whenua e noho ai taua iwi.
 ho mea  tuku e Rewi ma taua ope. haere atu ano i
 Puniu, a tao una ki Waipa,  hei kaainga nohoanga, hei
 ngakinga ma  taua tini.

     IMPORTANT NATIVE MEETING AT ALEXANDRA.
    The meeting held on April 25  at Kopu was  the
 largest held for some time past.  Tawhiao.   Kuwi.
 Manuhiri,  and all the principal  chiefs were present.
 The  object of the meeting was to welcome the Lower
 Waikatos.   Seven  large bullocks and potatoes in tons
 were presented them.  Rewi gave  them  the choice of
 land from  Puniu to Waipu  to settle on.

    KUA        MUTU          TE      PURU         A     NGA        IWI      o
      HAURAKI    I  TE  AWA   O WAIHOU.

    APERIRA 25. Kua whakaae  nga Maori o Ohinemuri
  kia mutu ta ratou puru i te awa o Waihou i Hauraki.
 A e kore e roa ka mau  te rongo a ratou o Hauraki, ki
  nga Maori o Te  Aroha.   He  mea hoki, kua tino
 minamina  nga iwi o Te Aroha ki nga mea mano tini
  a te Pakeka.   A he hiahia na aua Maori  ki a te
  Pakeha mea  e pai ai ratou, e mutu tata, ai taua tau-
  tohetohe a aua iwi.

3 171

▲back to top
                       TE WANANGA.
                                                                                                                                                                                                                                                                           
            BLOCKADE     RAISED AT  THE   THAMES.
  April 25 : The Ohinemuri  natives have  been, in- i
duced to raise the blockade of the river, and it is ex- 
pected that  a complete   reconciliation, will shortly he
effected between them and the Aroha  natives. The
Latter are beginning to feel the want of articles only 
to be purchased  from Europeans,  and which  they 
cannot procure in their isolation.


NGA TIKANGA  A TE WHAKAWA    E MAHI  AI KI !
   TE TANGATA   HANGA  PAURA,  I AIA E MAHI
   HE  ANA  KI A TE TURE  TIKANGA.

        HE KORERO   MAI  NA  TE WAEA.
                          Whanganui.   Aperira 22.
  Kotahi Pakeha  ko Mawheto  te ingoa, i maua mai
o nga tangata Maori o Whanganui  i Tuhua,  a he
mea whakawa  e te kai whakawa tuturu o Whanga-
nui.  Kiia aua kia whakawakia  taua Pakeha  i te
Hupirimi Kooti.  Ko  nga korero whakapae mo taua
Pakeha, he mea  nana ki te hanga paura mo  nga
Maori.  A  ko te pukapuka i kitea i aia e mau ana, e
ki ana taua pukapuka ko ana pauna i mahi ai ma nga
iwi o Waikato i tae ki te 2864 pauna taimaha (e rua
mano  e waru rau i ona te kau ma wha pauna).  A
nana ano i tuhi tuhi aua kupu ki taua pukapuka. E
ki ana tetahi Pakeha ko Nota  tana ingoa, e  mohio
ana aia kia Mawhete. A  ka rima tau ona  i mohio ai
ki aia.  A i kite a Nota ia Mawhete  i Whanganui   i
tuhua.  A e hanga paura ana a Mawhete i aia i kite
ai ia Mawhete.   E ora rihi paura a Nota i kite ai e
hanga, ana e Mawheto.   A he paura pai taua paura.
A no te aonga ake o te ra kua riro taua paura i te
tangata te kawe ke.   Kahore a Nota i mohio. i awai
ranei taua paura, otiia i mea aia i riro i nga tangata
Maori  o Waikato."
   Kua whakawakia   a Mawhete  e te Kooti Hupirimi,
a koia nei nga kupu a Tiati Retimona i korero ai ki
taua Pakeha, i te wa i whakataua ai te tikanga o Te
 Kooti ki aia.
                             " Taranaki. Aperira 22.
THE  PENALTY WHICH JUSTICE INFLICTS ON THOSE WHO
  MANUFACTURE  GUNPOWDER   IN DEFIANCE OF THE
   LAW.
   Wanganui, April 22 (Telegram).—A   man  named
Moffatt, who was suspected of manufacturing powder
 and  selling it to the Natives.  was  brought  from
 Upper Wanganui  by a number  of Natives. He  was
 taken before the Resident Magistrate at Wanganui,
 and  committed  for  trial. The  evidence generally
 went to show  that Moffatt had been making large
 quantities of gunpowder, and in a book found on him.
 there was an entry in his own  handwriting to the
 effect that he had made 2864 Ibs. gunpowder for the
 Waikato.   One witness, named  Notts, who knew
 Moffatt for the last five years, said that in April last
 he saw  him at Upper  Wanganui   making  six tin
 dishes of powder. It was of good quality. By the
 next morning it was takea away. He did not know
 by whom,  but thought by the Waikatos, who got it
 instead of the Whanganui. It is thought this is the
 reason the Whanganuis split on Moffatt and appre-
 hended him."
   Moffat has been tried in the Supreme Court and
 the following is reported to be the substance of Judge
 Richmonds remarks to  the prisoner:—"New    Ply-
 month, April 26.—.Judge Richmond, in passing sen-
 tence on Moffatt, said : ' If your offence were to be
 punished in proportion to the danger which, it occa-
 sioned to the public, you ought to receive a heavy sen-
 tence.  Yon are to be looked upon by all well-judging
 persons as an enemy to both races of this island; on
 the one hand you have been  strengthening against
 your  fellow countrymen the well-known means of
 massacre,  sparing neither age nor sex : on the other
 hand you have been encouraging the disaffected ia
 vain resistance to the advance of civilisation.  You
| have been planning disaster for Europeans ; but for
 the natives you have been preparing utter destruction.
 The evidence gives but a glimpse of your proceedings ;
 enough, however, has been adduced to disclose their
 dangerous and treasonable character. It is well for
i yon that there is now profound peace, or you could
 expect, as you would deserve, nothing but the halter.
 I am going to pass upon you a most inadequate sen-
 tence, but it is the heaviest which is allowed by the
 extreme  leniency of law on this subject.' Sentenced
 to two years" imprisonment with hard labor."

             KORERO    PAREMATA.
                                 ——o——
   He  Korero enei no nga korero a te Komiti rapurapu i
 nga tikanga o nga mea ki te taha Maori, a  he mea ta
 aua kupu e matou, ki te tikanga o aua korero i whaka-
 maoritia ai e nga kai Whaka Maori o ta Kawanatanga.
 E hara ia matou tana tu reo Maori.  He  ta ta matou  kia
 rite pu ki ta ratou i mahi ai, a na ratou taua whakamaori-
 tanga i nga kupu a te Komiti, e hara ia matou.
                                 EDITA WANANGA.
   KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA-
 INOI (NAMA  2) A NGATITOA (14 NGA INGOA).—Ko nga
  Kai-inoi no Ngatitoa, e ki ana ratou i te wa i hokona ai, i
 muri tata iho ranei o te wai hokona ai nga whenua e tata ana

4 172

▲back to top
                         TE  WANANGA,
ki Poneke, i whakaaetia e Te Hori Kerei kia rahuitia etahi
whenua mo  nga Maori, a kahore ano ki ea noa aua kupu  
 whakaaetanga.                                         
   Kua whakahaua  ahau  kia ki penei atu ki te Whare:—    
 E pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki 
 te uiui i nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi 
 whakaaro mo  ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka-
 inoi.
                             (HOANI PAREIHA.)
                                 JOHN BRYCE
   Oketopa 25, 1876.                          Tumuaki.
   Ko TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA-INOI
 A RUIHA TEIRA ME ONA HOA E 3.—He  pukapuka-inoi tenei
 na Ruiha Teira me ona hoa o 3 o te iwi Taranaki, e ki ana
 ratou ko etahi o o ratou whenua e tata ana ki Taranaki kua
 riro mo te hara o te iwi, engari kahore ratou i uru ki te mau
 patu ki a te Kuini, e ki ana ratou kua whakaaetia e te Kawa-
 natanga te tika o ta ratou tono engari kahore ratou i whaka-
 orangia.  E  tono ano ki te Whare kia \\vhakaorangia ratou.
   Kua  whakahaua  ahau kia ki penei atu ki te Whare :—
 E  pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki 
 te uiui i nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi 
 whakaaro roa ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka-
 inoi.
                                (HOANI PAREIHA.)
                               JOHN BRYCE,
   Oketopa 25, 1876.                        Tumuaki.
  KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA-
 INOI (NAMA 4) A HIRINI TAIWHANGA ME ONA HOA E 70.
 —E   pouri ana nga kai-inoi mo te mahi a te Kooti Whakawa 
 Whenua   Maori  i riro ai etahi whenua etoru e  tata ana ki
 Tokerau a e inoi ana ratou kia whakawakia tuaruatia ranei
 aua whenua, kia utua ranei ratou ki te £500 moni kin whaka-
 hokia ranei ki ia tangata o ratou e 200 eka o roto o nga piihi
 etoru.                                                         
   Kua  whakahaua  ahau kia ki penei atu ki te Whare :—E 
 pouri ana te Komiti notemea kahore ratou i whai taima ki te 
 uiui i nga tikanga e taea ei e ratou te whakaputa i tetahi 
 whakaaro ma ratou mo uanga i nga kupu o tenei pukapuka- 
 inoi.                                                          i
                            (HOANI PARAEHA)    
                                JOHN BRYCE.      
    Oketopa 25, 1876.                          Tumuaki.
   KO TE KUPU A TE KOMITI MO RUNGA I TE PUKAPUKA
  INOI A MAIHI P. KAWITI ME ONA HOA E 269.—E whakapuaki
 ana  nga kai-inoi i etahi kupu whakahe mo te Ture Whenua
  Maori i whakatakotoria  ki te aroaro o te 
 engari i unuhia ano ki waho.
    E  ki ana ratou e kino atu ana tenei Ture
  1873.  1874. a e ki ana  ratou e rangirangi 
  ora. te  waiho  tonu   hei  
  haere  ake nei.   A i te mea e whakahe ana 
  hou e inoi ana ratou kia whakakorea  atu 
  1874.
     E  mea   ana  hoki   nga   Kai-inoi kia whakamutua atu a te
   Minita   mo  te taha   Maori kia whakaturia tetahi 
  riiwhi  mona   ka tahuri   ki te hanga i nga 
   tahae i  o ratou  whenua,   i nga ture marama e kotahi ai nga
  iwi e rua.
     Kua  whakahaua ahau kia penei atu ki te Whare :—E pouri
  ana  te Komiti  notemea  kahore ratou i whai taima ki te uiui i
  nga tikanga e taea ai e ratou te whakaputa i tetahi whakaaro
  ma  ratou mo runga i nga kupu o tenei pukapuka-inoi.
                                (HOANI PAREIHA).
                                 JOHN BRYCE.     ;
    Oketopa 23, 1876.                           Tumuaki.    
                        

               HE KORERO   PURAKAU.
    Koia nei nga korero i whakamaoritia e matou, a tetahi 
  kai tuhi tuhi mai o Te Wairoa i Ahuriri, he tuhi tuhi mai 
  na tana tangata ki te Nupepe  ki te Haku  Pei Herara, 
  Mehemea  pea, hekorero whakangahau kau na Mere Karaka 
   ana korero i korero ai ki nga. tangata o Te Wairoa, penei 
  e ahua ora ake te whakaare ki te mau tonu o te hiahia a 
  te Maori ki te tino Karakia pono a Te Atua. Tena  ko 
  tenei, e kiia ana, ahakoa e Karakia ana te iwi Maori i te
  Karakia ki te Atua pono, e ahua kiia ana ano nga tikanga

5 173

▲back to top
                          TE   WANANGA.
Karakia anake te mahi a Te Kooti, i te parengarenga o i
tana hopua wai.  A he mea  pakiki ki nga patai korero, e 
Te Kooti a Mere Karaka   ma, muri iho. ka mea atu a Te 
Kooti, ko te wairua a mea, a mea, ara o nga tino Ranga- 
tira Maori o te Wairoa,  e  kaukau  tahi ana i roto i taua 
hopua  wai ia Mere Karaka ma. A ka mea atu nga tama- 
hine a Mere Karaka kia Te Koati, he teka kau nau. Ano  
ka roa a Mere ma e kau kau ana i taua hopua, memeha ana 
te wai, a mimiti pu, ka rongona te haruru i  raro i te i
koputanga  o te whenua, ka kitea te kora kora ahi e hiko 
hiko ana i runga ake e Mere ma. A hoki ana ratou ki te !
Kaiti.  I te ahi ahi, ka mea  atu a  Niwha  kia Te Kooti.
kua  rongo ahau, he nui te paura kei a koe e Te Kooti, ka 
mea  atu a Te Kooti, tena haere mai kia kite i taku whare 
paura.  A he ana Kohatu te whare takotoranga Paura a i
a Te Kooti, Rokohanga  atu e ratou e mahi hanga paura i
ana nga Pakeha tokorima i reira. E hanga paura ana aua i
Pakeha,  e hanga mata ana, me nga  kariri. A he tini tini 
noa atu nga pu  i reira. Ka mea atu a Niwha,  e hara pea
i te tino paura, ano te whakamatauranga, he tino paura.
A  hoki ana ratou ki te kainga, ka ako ako a Te Kooti ia
Mere  Karaka,  mo tana hokinga  ki te wairoa, hei mohiota-
nga  mana.  Ka  mea  atu a Te Kooti kia Niwha." E hoki
koe ki te Wairoa,  ka  rokohanga  atu  e  koe i reira nga
pihikete e wha, me te panikena e tare ana i roto i to whare,
me  mau  aua mea  e koe ki te whataroa,  a i te ara e haere
ai koe, ka tutaki koe i totahi tangata, mana koe e arahi, a
mana koe e kite ai i te rua e puare ana i te whenua me
nanao  iho to ringa ki taua rua, a ka kite koe i te mea i
roto i taua rua " Ano ka tae a Niwha   ki te Wairoa. ka
kite aia i aua pihikete me te panikena.   A  ao ake te ra.
ka mau  aia ki aua mea,  ka haere  ai ki te whataroa.  A i
te ara, i te takiwa ki Waikare i te Taheke  ka kite atu aia i
te tangata, e noho ana i te ara, whai noa a Niwha. kihai
rawa  i tata tata atu ki tana tangata, piki he puke ka noho
mai  tauri tangata i te toitoi o tetahi puke, a pera tonu te
whai a Niwha  i taua tutumaiao, a tae noa ki te Whataroa.
Ano  ka tae ki reira, ka tu mai taua patupaiarehe i te 
o taua whenua, ka tata atu a Niwha  ki aia. whaka
nuhu ana  taua  tanngata i aia, a ngaro noa. Ano ka tae
a Niwha  ki te wahi i tu ai tauri tangata. ka kite a Niwha
i te Kowhao   e puare ake ana i te whenua naamia iho 
 e Niwha  tana ringa ki taua Kowhao a rokohanga 
 ringa, ko taua Waka whakairo,  he mea takatakai ki te
 hiako totara, a he mea whiri ki te aka aka whenua. 
ka  puare  taua Waka eia eia e Niwha te unu unu 
 ko totora, ka kitea ria i te riu o te Waka  nga 
takoto  ana, he mea takatakai aua okaka  ki te kakahu
pakarukaru.   A  ko ana  kohatu, he tohu no nga Rangatira
Maori o te Wairoa.  Kua mate noa atu etahi  o aua Ra-
ngatira Maori. A he mea  wawahi eia e Niwha tana Waka
kia konga konga noa. A he mea tahu  taua Waka me
nga mea kato i taua wake e Niwha ki te ahi, hei tahu i
 taua panikena kia 
   Ano  ka  kaa te ahi, ka puta  te riri o te hau ki te
 ahi.  ka puta te riri a te ahi ki te hau.  A ka rangona e
 Niwha nga reo e korerorero ana i te rangi, 
 ana ki te hau kia riri, ko te ahi te mea i kaha, 
 ana te wai o te panikena, a he mea kai e Niwha nga pihi-
 kete kinakia ai ki te wai e te panikena. E kiia ana,
 nei te waka nana nga he katoa i pa ai ki te Wairoa.  A
 no te mea he mea tahu e Niwha 
tana panikena he mea mahi kia 
 ke tana tii inu ai o taua panikena 
 pupu ai, ma reira e kore ai 
 rawa   ai  nga mate me nga mea kino
 roa a enei tau a muri nei. A  kore 
 haere ake nei e kiia na  te makutu i 

6 174

▲back to top
                               TE  WANANGA.
  Ke te wa hei whawhaki i nga puawai ko te marama o i
Pepuere, mehemea he raumati kino tera e tae ki te tima- 
tanga o Mahae ; engari kia nui te kakara o nga puawai,
kia tataki ki te ringa; ka mohiotia kua pakari, kua tae ki
ta wa hei whawhaitanga.  E peneitia ana te whawhaki i
nga puawai :—ka hanga tetahi mea ano  he taiepa ki te
wahi  pai o te maara, poua  iho nga pou e  wha ki te
whenua, ka whakapiri i etahi papa rakau kia wha, ko te
nui  o taua mea  kia waru putu  te roa kia tonu  putu
te  whanui,  kia tonu  putu  te tiketike.  Ka   oti tera,
katahi ka tango atu i etahi tangata whawhaki, kia wha ki
tetahi taha kia wha ki tetahi taha ; e pai ana nga wahine
me  nga tamariki mo taua tu mahi.  Na, ka tapahia nga
hapi i te putake rawa, ka hapainga mai me nga pou ano e
mau  ana ki taua taiepa, ka whakatakotoria ki reira : ka
oti tera, ka timata te whawhaki marire i nga puawai, ka
hoatu  kite tahi taporena aha ranei, ano he amo te ahua.
kia kiki taua mea i te puawai kawea atu ka hoatu katoatia.
ki roto ki tetahi peke nui, kia oti tera ka tangohia ki te
whare  takotoranga hapi, ka hoatu ki roto ki nga pouaka
ta ai.  Kia riro katoa mai katahi ki hoatu ki roto ki tetahi
oumu  nui hei whakamaroke,  kia tupato te mahi kei kino :
kia kotahi putu te hohonutanga o nga puawai i roto i to I
 oumu  ; me ata mahi marire i te mahana,  kia  iti r.ei i te
 tuatahi, a tae noa ki te werawera, otira kaua e nui rawa,
 me tapoko ano te ringaringa ki roto, ma tera e whakama-
 tautau ; kia kotahi te kau nga haora e tu ana, ka tango
 mai ai i te oumu ka horahia ki tetahi whare, a  maroke
 noa.  Kia oti te whakamaroke, katahi ka timata te mahi
 takai i nga hapi ki te peke. E peneitia ana taua mahi :
 ka whakapuaretia totahi wahi o te kaupapa o to whare, ka
 tukuna iho tetahi peke, pera rue te peke paraoa i te mira.
 heke iho ana te tangata ki roto hei takahi i nga hapi,
 ma tetahi atu e maka iho ki te tangata e takahi ana, a.
 kiki noa ; katahi ka tuia te waha o te peke, ka kawea atu
 kia hokona.   Kia oti katoa era mahi,  ka tahuri ki te
 whakapu  i nga pou, kia takoto pai mo tetahi tau ano.
   Ko nga korero ena mo  te mahi i te hapi , ka mohio
 koutou inaianei ki nga tikanga e taea ai te ngaki. Ahakoa
 e nui ana te mahi kia putu pai ai : he mea whakaputa mai
 i te moni  ki  te tangata ina mahia  paitia. Kia  mohio
 ko te wa tenai, a tae noa ki te rnutunga o Akuhata, hei
 tango ake i nga putake  ririki hei whakato ; me timata
 rawa  te mahi inaianei.  Heoi ano.


         TE HUI  KI OMAHU.
                            ———•———
   Horima  Katene : Ko ahau tutahi e whakaae ana ki tenei
 kupu,  kia uru he Maori ki roto o nga Huuri, ka tino wha-
  kaae au ki tenei rarangi, no  te moa. mo  te Motu katoa
  tenei Ture, e hara i te mea mo konei anake. Mehemea.
  ki te whakaaetia te tono e te whare, me kimi he tangata i
  nga wahi o te Motu noi, mo aua Huuri.
    I ata whakamarama    te Tiamana i te rarangi nei.
    Karauria : E penei ana taku kupu, ma tatou tahi ko te
  Kawanatanga  taua Kooti mo nga whenua nui patu, kaore
  au i te tono ki te Huuri. E mea ke ana au. ko tatou tahi
  ko te Kawana he rangatira mo taua Kooti, he mea hoki
  ki nga whenua.  " I konei ka kataina te korero a Karauria,
  he puta ke no tana korero i to te rarangi.
    Temuera.   E  whakapai   ana  au ki tenei kupu, ki te
  Huuri,  ara kia uru te Maori ki roto, no te mea e uru ana
  a Ngatahira ki roto o tenei korero. Mehemea  hoki i uru
  he Maori kiroto o te Huuri i to whakawakanga  o  taua
  whenua, kua kore taua whenua e mate.
    Takarangi  ; E whakaae  ana au  ki tenei rarangi, kia
  tonoa ki te Paremata, kia uru atu ai te tangata Maori ki
  roto o nga  Huuri.
    Tukua  ana tenei Rarangi ki te hui e te Tiamana, wha-
  kaaetia ana. kaore he kupu whakahe.
    Rarangi tua iwa, i panuitia e Te Tiamana  ki te hui
    whiriwhiri ma  ratou.
     Reihana Ikatahi I  te  
pukapuka  mea i au kia haere atu ki te Pooti,. no taku
taenga atu panaa ana mai ahau.
  Mete Kingi ; Kei te kimi au i tenei kupu, ki toku kai-
nga kaore te Pakeha e Pooti mai mo te Maori, engari me
Pooti te Maori mo te Pakeha, kei te kimi au i enei mata-
kitaki mai hoki koutou, na te Maori pea o tatou i penei ai
te tikanga.
  Karauria ; Ko ahau kei Wairarapa rano toku kainga, ko
taku Pakeha e Pooti ai kei Ahuriri nei, ko Piukanana, no
Wairarapa  mai toku mohio  ki a  ia, me tona aroha ki te
tangata Maori, na ko te tangata aroha ki te Maori taku e
Pooti ai.
  Moroati ; Kaore ahau e  Pooti ki  te Pakeha, a matou
Pakeha i Pooti ai kaore i aroha  mai, kaore he tangata
Pakeha pai o toku takiwa.
  Tukua ana te Rarangi tua-iwa nei ki te hui, whakaae-
tia nuitia ana.
  Mutu  ana te korero mo tenei ra i konei whakaritea ana
me timata ano te korero a te hui a te mane 12 o Maehe
i te 10 o nga Haora i te ata.
                              Mane  12 Maehe 1877.
  I huihui te hui i te 10 o nga haora.
  Henare  Tomoana  i roto o te Tia.
  Korerotia ana e te Tumuaki te  rarangi te kau me tana
whakamarama   i nga tikanga o taua rarangi.
  Manaena  Tini : Kaore he korero ke atu, ko nga he kua
marama   mai i a Henare,  kaore  nga  Maori o konei e
whakaae  ki te Rori Pooti, kua mahi matou i taua mea, kua
kite matou  i te mate. Ko   matou  ano kei  he mahi  i o
 matou rori, rue Renata, koia ano  ki te mahi  i ona rori.
 kaore au i te whakaae kia Pooti tatou mo nga Kaunihera,
 no te mea ki te uru tatou ki taua mahi, ka meatia mai, me
 utu tatou mo nga rori, kaore au i te pai ki tenei mea ki te
 Kaunihera.
   Renata Pukututu : Kaore ahau i te pai ki tenei mea ki
 te rori Pooti.
   Hanita : Kua mate  au i te rori Pooti, ko te rua tenei o
 nga tau i mate ai au, ka whakaae au ki tenei rarangi.
   Petera Rangihiroa : Kua  marama   tenei rarangi, ko te
 rarangi tonu ki te whakaatu mai.
   Pirimona : Kaore  tenei mea  te  Kaute  i te pai, no te
 panui rano a Karaitiana ka whakahe au.
   Takarangi : He tangata whakatete  au i te Kaunihera,
 kua mate au i te rori Pooti, e wha tekau pauna aku moni i
 pan mo tena mea, mo te rori Pooti.
   Moroati : He mea  poto nei tenei korero, mehemea ki te
 tohe te, tangata ki tena, he kawe atu tana i te iwi Maori
 ki te mate.
   Mete Kingi : Ko au kua mate i te Rori Pooti he hawhe
 eka noku kei Ngaruawahia na te Kawanatanga  i homai,
 engari kahore ano au kia utu mo nga rori ki Whanganui,
 kei te totohe tonu tuaua ko te Keepa ki te Kawanatanga
 rue te kai mai a te Kawanatanga ka inati mana ki te whare
 herehere.
    Karauria : E korero ake aua ahau me te rarangi  nei.
! Kahore au i to pai ki te Kaunihera, e mahi ana hoki taua
  Kaunihera  i te mate mo te Maori.
   Te  Katene : Kua mutu tenei korero kua  aetia tukua
  mai kia umeretia  atu.
   Henare Matua : I ata whakamarama i nga mea nunui
  o roto o taua rarangi kia tino mohio ai te hui i mua o to
  tukunga atu kia aetia a ratou.
    Tukua ana te rarangi e te Tiamana ki te hui aetia ana,
  kaore he kupu whakahe kia kotahi.
    Ka tahi ka panuitia e te Tiamana to rarangi ko tahi to
  kau ma tahi.
    Moroati : E whakaao ana au mo tenei Putake koianei
  hoki tetahi mate o te Maori he kore kaore e mohio ki  te
  reo Pakeha.
    Paora Kaiwhata : Ma te Kawanatanga  e whakaae  mai,
  ta tatou tono ka koa ai tatou, ki te kore a aetia mai heoi
  nana tera, ko ta tatou tono kua tae tera atu pea to ra e
  whakaetia ai.  Ko te tono tuatahi onu tenei a Karaitiana
   taenga  te Paremata a konei a kei whea ra

7 175

▲back to top
                                            TE      WANANGA
te tapiri mai a te Kawanatanga.  Ko  pai kia tuaruatia he 
tono ma  tatou. I meatia hei Te  Aute  he Kareti  mo  te 
Maori, engari, kei te ngoikore haere inainei kapai kia tua- 
ruatia atu kia whakakahaia mai e te Kawanatanga.
  Mete  Kingi : Kaore taku iwi i korero mai  ki at; mo
tenei, na konei i roa ai au ki te tu ake, kua marama i au 
nga  rarangi o te Paraire o te Rahoroi. He rarangi hou 
tenei, kua tu i au he kura ki oku kaainga, ka pai tenei, 
mo   te mate  rawa  ake  tatou kua  mohio  a tatou taina- 
 ripi ki te reo Pakeha.                                 :
   Noa Huke : Ko taku mahara i tu ake  ai an.  Ko  te
 ingoa tono ki te Kawanatanga. I tu he kura ki konei, me
te Komiti, me nga moni mo  taua kura.  Ko  te korero a 
te Kawanatanga   taku i kite i rongo, ko tana moni kaore
 ano au i kite. Kahore au i to mohio ko tenei Kawana- 
 tanga he Kawanatanga moku, notemea e whakatete  tonu 
 ana tatou ki etahi o nga tangata o tenei Kawanatanga. 
                      (Nei ake te Roanga.)                    
                                          
                                           ——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————                                                                                                                                                                               I

THE  NATIVE   MEETING  AT  OMAHU.
                           ———*———
                                OMAHU.  March 10 1877. 
 Horima  Katene  said : I run one who  agrees with  this i
 word, that is that Maoris should be on a jury.  I  fully 
 agree  with this word as this law is for all the island. It 
 is not for this place only.  If the Parliament agrees with 
 our wish we can  find men in all the districts who will be 
 jurymen.
   The  Chairman  explained the subject under discussion.
   Karauria said : This is what I have to say.  Let  the
 Government   with us constitute the Court which is to deal 
 with land taken for the Maori war. I do nut  ask in re- 
 gard to a jury. I say let the Government and us be the
 chiefs of such a Court, in respect to the land. The meet- ;
 ing  at  this point of Karauria's speech laughed at him
 because of his going so far from the subject under dis- .
 cussion.
    Temuera said : I agree with this word, in respect to a
 jury, that is that Maoris should be part of a  jury, and 
  because Ngatahira is included in what we  are now dis-
  cussing. If Maoris  had been on the jury at the trial of 
  the Ngatahira case that land would not have been dealt
  with as it has.
    Takarangi said : I agree with this subject, that we ask
  the Parliament  to allow Maoris  to sit on jurys.
    The  subject under discussion was put to the meeting by
  the Chairman,  and passed without  a discenting voice.
     The  ninth  subject was read to the meeting by the chair-
  man,  and proposed to be discussed by the meeting.
    Reihana Ikatahi said : When the first election took
  place I was sent for by letter to go and vote. I went and
  was pushed back.
    Mete Kingi said : I have thought over this word at my
  own place, that is, that the European does not vote for
  the  Maori, but the Maori does vote for the European.  I
  am looking  at this subject. I also invite your considera-
  tion of that point.  Perhaps it is because we are Maoris.
    Karauria  said : I reside at Wairarapa, and the European
  I voted for was Mr. Buchanan, who resides here at Napier.
  I first knew him at Wairarapa,  from  which place he
  first evinced a wish to help the Maori people. Now, I
  will vote for those Europeans who take an interest in
  helping the Maori people.
     Moroati said :  I will not vote for Europeans. The
  Europeans he voted for did no shew any disposition to
  help the Maori race.  There is not any good Europeans in
  my   district.
     The  ninth subject was put to the meeting by the chair-
  man  and passed by acclamation.
     The meeting adjourned, and agreed to meet on Mon-
  day,  the 12th March, at 10 a.m.
                                  Monday, March 12, 1877.
    The  meeting was opened at10 a.m.

8 176

▲back to top
                            TE   WANANGA.
mittee was elected, and money was given for this school. 
I did hear and also see (in print) the words of the  Go- 
vernment.  But as to any money which the Government
gave I did not see any. I do not know that this Govern-
ment   the  (the present  Ministry) is one  who  is one
(who  will assist) because we  are continually  disputing
with certain of the members of the present Ministry.
                  (To be continued).


     RETA I TUKUA MAI.
                —————:o:————
            KI TE ETITA o TE WANANGA.
   E hoa tena koe, he utanga tenei mo runga mo to tatou WANA-
 NGA. ka tukua atu nei kia utaina atu e koe ki roto ki te riu o
to tatou WANANGA, mau e tuku atu ki te Nupepa o te Kawa-
 natanga, ki te Waka Maori, kia tere to tuku i enei utanga kia
 hohoro te puta atu ki nga hoa Pakeha, me nga pito e wha o
 te Motu nei. koia tenei ka tuhia iho ki raro nei :—
   Eli nga Apiha o te Kawanatanga o tenei Motu, tena koutou.
 ki te Kawanatanga o te Koroni o tenei Motu o Aotearoa, tena
 koe te matua o te hunga matau, me te hunga kuare, te matua
 atawhai, whakahaere i te tika, i te pono, i te aroha, i te kota-
 hitanga ki runga ki nga iwi e rua i runga. i tenei Motu i Ao- 
 tearoa nei. ara, i te Maori, i te Pakeha. Ko te Maori raua ko 
te Pakeha, he uri raua na te tipuna kotahi, na Noa, he tuaka- 
 na a Hema, he taina a Hama,  ta Hema ko te Maori, ta Hama  
 ko te Pakaha. Na Mohi te kupu ki nga Etipihana, e whawhai 
 ana ki a raua tokorua. E hoa ma he whanaunga korua, he 
 aha tetahi ka kino ai ki tetahi, koia tenei, ko te tuakana, i 
 kuare, ko te taina i mohio, ma te mea mohio e ako te mea  
 kuare, kia rite tonu raua te mohio, heoi ra. ko enei uri tokorua 
 a Noa, he Maori, he Pakeha,  ko  te Maori  i kuare, ko te 
 Pakeha i mohio, na. kite tonu mai ki te kuare, waiho tonu
 mai kia kuare ana, heoi ra enei kupu. Na he panuitanga
 tenei kia mohio koutou, kua tae mai te paati a nga Pakeha :
 kikonoi mo te awa o Whangaehu, hei paati whakawhiti mo te
 awa o Whangaehu, hei whakataki mo te rori e haere ana ki
 Turakina, tae atu ki Parekaretu, me te ara ki Murimotu. Ko  
 taua paati e kore rawa   e tika kia  whiti mai kia u mai ki
 tetahi taha o Whangaehu, kore rawa matou  e pai  kia whiti
 mai taua paati, ki te mea ka whiti mai. ka pakarutia rawatia 
 taua paati. Na  e ui  tenei, na te Kawanatanga  ranei tenei
 paati, na nga Pakeha noa ranei ? Te kupu whakaatu kia
 mohio  nga hoa Pakeha o Whanganui, me era atu wahi. Na
 koutou ranei tenei paati ? Me whakakore, kaua o homai he
 paati ki konei.  Tua-rua, e kore hoki matou e pai kia mahia
 he rori ki runga ki to matou  whenua i waenganui o Tura-
 kina o Whangaehu, ahakoa he rori nui he rori Pooti ranei.
 kaore rawa matou  e pai kia mahia aua mahi ki runga ki o
 matou  wahi papatuku kua oti te hurihuri te rapu e te Komiti
 Maori, kia whakakorea rawatia atu aua mahi a te Pakeha ki
 runga  ki o matou whenua papatupu, kaua nga rori e pokanoa
 te haere i runga i enei wahi kua whakahuatia i runga ake nei.
 heoi, he mea  tuku atu na te Komiti o Ngawairiki.
                                                HOANI MAAKA.
                                                           

9 177

▲back to top
TE  WANANGA
                           KI TE ETITA O TE WANANGA.


              kia Panuitia e TE WANANGA ki te ao katoa, kia rongo oku hoa
             Pakeha Maori i te Motu nei. He panui tenei naku mo tetahi
             Moana kai te Upoko o te Ika a to koutou Tipuna a Maui, e
             takoto nei ko ingoa o taua Moana ko Wairarapa.  Ko te
            kanohi  wai Maori o te Motu nei ko Whanganuitaara, te kanohi
             wai-tai o te Motu nei kai te Pakeha tera Moana ko tenei
             Moana ko Wairarapa, ko te mana ano o koutou Tipuna kai
            runga e mau ana. I whakaputaia tenei Moana ki waho o
            tau 1876.  Katahi ano ka riro i etahi tangata tokorua me te
            
                                     

10 178

▲back to top
                             TE   WANANGA.
Apiha o te Kawanatanga.   He  nui te tohe o nga Apiha o te
Kawanatanga  kia riro taua Moana, ka rua nga tunga hui mo
taua Moana a nga Apiha o te Kawanatanga i roto i enei tau ka
pahure nei. Kaore i whakaaetia e te iwi katoa, tae noa ki tenei
tau katahi ka whakaaetia e nga tangata Maori tokorua, kaore
i mohiotia e te iwi katoa, rongo rawa ake te iwi nui tonu kua
riro i aua tangata te hoko, ko nga utu e waru rau £800 pauna.
e wha rau pauna kai te toe ano ki te Pakeha, ka rongo te iwi
katoa, me nga Rangatira, menga kai whakahaere me te Komiti
o te iwi nui tonu, ka whakahe mo taua hoko. Katahi ka tuhia
te  Pitihana turaki  mo  taua hoko. ka hoatu kia Karaitiana
Takamoana,  mana e whakatakoto ki te aroaro o te Runanga
nui o te Paremata o Nui Tireni kia kore e mana taua hoko.
Ko  nga tangata i roto i taua Pitihana turaki i taua hoko, e
rima tekau tangata 50, tera atu i te rima tekau. Ko te he o
tenei hoko kai te Apiha  o te Kawanatanga.   No  te mea e
mohio   ana nga Apiha ki te Ture, ko te Maori kaore e mohio.
To  koiti pea nga mea  e mohio  ana, ko te nuinga kaore e
mohio  ki te Ture, tena, tena ko te Pakeha kanui te mohio ki
te Ture.  Ko aua whenua  me  Taua Moana  me  Wairarapa i 
 hokona e taua Apiha i waho o te Ture i panuitia ki te ao. me 
 ruuri te whenua, ka oti te ruuri ka tuku ki te Kooti, ka kitea
 te tangata i tika ka puta te Karauna Karaati ki taua tangata
 i tika ra, ka tahi ano ka tika te hoko, ko tu hoko a tenei Apiha
 o te Kawanatanga ko nga hoko ano o mua o te Maori-tanga o
 te tangata, o te kuaretanga, e toi tu ana te whenua, e toi-tu ana
 te tangata. Ko tetahi he o taua Apiha, ko te mahi tinihanga
 ki nga tangata Maori, kaore e tuhi te tangata i tona ingoa ki
 te pukapuka hoko kau tua eia ki to moni kia tuhi ai he tangata
 i tona ingoa ki te pukapuka hoko. Ko nga moni e hoatu ana
 eia e rima Pauna, tekau paana. Ko  to hunga whakaaro iti
 ka tuhi i tona ingoa mo aua moni kia riro mai.  ko to hunga
 whakaaro nui. kahore e pai atu ki aua moni whakapati, kaore
 hoki e tuhi i tona ingoa ki taua pukapuka. Ko te tahi he
 o taua Apiha o Erueti Manihera.   Ko tona utu i to matou
 kaumatua ki nga moni e rima-tekau pauna. (£5O) i roto i nga
 tau katoa, kia wheru  ai ana  whakaaro  tika, anga  ai nga
 whakaaro ki ana mahi tinihanga i nga tangata Maori te patu
 etahi mahi tinihanga, a taua, Pakeha Apiha o te Kawanatanga,
 tena to hanga e te tangata i ngoia e te Kawanatanga ki te
 moni,  kaore aua  titiro ki to tika, ki te he, heoi ano tana e
 titiro ai ko te ora mo tona tinana. No te mea i patai mai tana
 Apiha ki ahau, pehea  te tino kupu o to koutou huihuitanga.
 Katahi  ka uia e au tona patai, kupu tua-tahi. kaore e pai te
 iwi ki ta koutou hoko ko o Maori. Tua-rua, o nga kupu, ko
 te Moana, me tena whenua  i Panuitia mo nga tangata Maori i
 mua  i te hokonga o te whenua katoa  hei mahinga tuna ma
 nga  Maori, kai te mutunga o te Awa-puni te rohe ki te Maori.
 Tua-toru o nga kupu, ko tena whenua kai te Komiti e pupuri
 ana.  Tua-wha o nga kupu, i kia atu ki taua. Apiha kia Erueti
  Manihera,  me waiho  atu o moni i a koe. kaua e homai ki nga
 Maori.   Enei  kupu, he ritenga kai roto, ko nga kupu tenei i
  kiia atu  C au ki taua Apiha, te hokinga atu o taua Apiha ki
  tona kaainga, katahi ka panui ki te Nupepa Pakeha, kua riro
  i a ia. taua Moana nei a Wairarapa te hoko. Te rua. ko tona
  hoatutanga   i nga motu e wha rau pauna, (£400) kaore i titiro
  kua korerotia e au nga take e he ai taua hoko, hoatu tonu
  taua Apiha  i nga moni e wha rau pauna, (400) kia kainga
  e nga Maori, e ki ana au, taihoa taua moni i pau nei ka ruini
  noa iho taua moai, e waru nei rau pauna.  (£800) no te mea
  kai te here  tonu  te iwi nui me nga rangatira, me nga kai
  whakahaere, me te Komiti o te iwi nui tena i taua Moana,
  heoi, o  mea  aua  ahau, me mutu rawa te mahi tinihanga a nga
  Apiha o te Kawanatanga ki to matou takiwa, ara, ki nga
  whenua  Maori, engari me mahi  pai nga Apiha o te Kawana-
  tanga, koi tipu tetahi raruraru ki to matou takiwa, kei he a
  matou mahi, e whakahaere nei, kia noho nga iwi e rua i runga
  i te rangimarietanga,  Pakeha.  Maori,  no te mea  e nui ana to
  matou kaha ki te peehi i nga raruraru o to matou takiwa i
  roto i enei tau maha ka pahure nei, tae noa ki tenei tau. E
  nui ana hoki te raruraru o nga tangata o tenei kaainga, mo te
  hoko o Wairarapa Moana, koia au i mea ai kia pai te whaka-
  haere a nga Apiha  o te Kawanatanga, me nga tangata Maori
  hoki e kaore ana i runga i aua tu mahi, kaati i konei, koi hoha
  te ngakau, me te kanohi te titiro.

    Wairarapa.                     NA PIRIPI TE MAARI.
He panui  tenei ki ngu tangata pupuhi
   manu,  me nga tangata e haere he ana
   i runga i nga whenua i Te Aute.

HE    hono tonu no te haere pokanoa a te tangata, rae
     aua kuri, ki te pupuhi  manu,  a ki te aruaru
poaka, i nga whenua e nohoia ana, a e tiakina ana e
ahau.  He  mea atu tenei, kua tu nga kai tiaki mo aua
whenua, a ki te mea ka kitea te tangata haere poka-
noa ki aua whenua, ka  tino whakawakia ratou ki te
tikanga o te Ture.
                        HENARE   RATA.
  Maunga  Hapeta. Waipukura.
  Mei  2, 1877.  '                              7

Notice to Poachers and  Trespassers on
            Te Aute lands.

IN  consequence of the continued TRESPASS    by
   persons with Dogs and Guns in pursuit of Game
and Pig's on the lands at Te Auto, in the occupation
or under the charge of the undersigned, it is hereby
notified that persons have been specially appointed 
to watch, and  all offenders will be rigorously pro-
secuted.
                         H. R. RUSSELL.
   Mount Herbert. Waipukurau.
     May 2, 1877.                               7

11 179

▲back to top
                       TE  WANANGA.
PANUITANGA KI NGA IWI KATOA


Rakarana  & Waikato Maori Kamupene
    Rimitete.
KUA MOMONA NGA HEA A ENEI TANGATA E MAU
       AKE NEI NGA INGOA I RARO NEI :- 
 
                                    HUIRAMA RIUTOTO.
    Rakarana. Mei 5,  1877.                    Manager.            3

 Notice to all the People of the Tribes of 
             New Zealand.

12 180

▲back to top
                         TE  WANANGA.
              PANUITANGA.                  

WAHIE  ! WAHIE ! HE WAHIE MA KOUTOU
EO   taku korero me miri haere i nga  taha tika o
     Hukarere  tae noa ki te Peti huri  noa mai  i
Pake Mokimoki  Huri noa ki te taone haere noa  ki
nga Rohe katoa o Heretaunga, e nga rangatira Pakeha
me nga rangatira Maori ka  whaka atu ahau i nga
taonga o toku toa kia mohio koutou.   He  Matai, he
Tawa,  he Rimu, he Maire, he Kahika, he Whinau, he
Kata.  Me  nga wahie katoa kei toku toa e tu ana. E
nga  rangatira Pakeha, me nga iwi Pakeha e nga
rangatira  Maori  me nga  iwi Maori,  me  haere mai
koutou ki te hoko i nga taonga o toku  toa kei te
Takapau e tu ana ko Tawhao, te ingoa o toku toa. £3
15s., (e toru paunu te kau marima  herengi) mo  te
koori, kotahi ka ahu ake whakarunga.
                   NA HIRAKA  TUHUA,
  Takapau. Aperira 21, 1877.                     

                 NOTICE.

   Firewood ! Firewood ! Firewood !
                                                                                                                         

 I BEG   to inform the  public of Napier  that I  am  
    enabled to supply the following timber as FIRE- 
 WOOD   :—Matai, Tawa, Rimu, Maire Kahika  (white 
 pine), Whinau, and  Rata, at £3   15s.  per cord, at
Takapau.
                  HIRAKA   TUHUA,
                                     Takapau.
  April 21, 1877.

    HE  PANUITANGA    KI  NGA  MAORI.     

       TE POUNAMU    KIA MAHIA  HEI  MERE.        
                                       
 KIA    rongo  mai  koutou e nga iwi katoa o te Tai Rawhiti.
       me  te Tai Tuauru.  Nga iwi katoa o te tua-whenua, 
 tenei kei Nepia nei te tangata tino mohio ki te haehae Pouna-
 mu, hei Mere, hei Heitiki, hei Kurukuru, hei Mako ma te iwi.
 Tukua mai a koutou  Pounamu  ki te Tari o TE WANANGA   

 Nepia.                                  NA HEMI  ROPI.         
                HE  PANUITANGA.

 HE      panui tenei kia whakaaturia mai e koutou taku Kuru
          Pounamu hei Kaki, e ono, e rima ranei te roa o taua
 Pounamu, e toru inihi pea te rahi. I makere ki Nepia, i
 Hehitingi  Tiriti, i nga ra o Maehe  nei. me  hoatu e te tangata
 nana  i kite, kia Raniera  Putauhinu, kei Te  Watehiki, manu
 e homai te kotahi pauna. £1. ki te kai kite.
                                             NA NIKORA ROTOHIKO.
   Hatepe, Wairoa, Aperira, 28, 1877.
                     PANUITANGA.

 MAU   e tuku atu  ki nga roe e rua. Pakeha, Maori hoki.
         Ko  taku  hoiho i ngaro atu i Waipawa, i nga ra o
  Aperira, i te 21 o nga rao taua marama, ko  taua hoiho, he ma,
 he raho  poka,  he hoiho mahi kaata, ko te parani he — U —

  penei kei te peke, ko  tetahi o nga taringa he mutu a runga.
  Ki te mea  ka  kitea e te tangata, me mau mai ki Waipawa, ki
  te kore, me mau  atu  ki Omahu kia Hanita, ko te utu e £3,
  ma te tangata kawe  mai, mehemea ia ka kitea e te tangata.
  E hoa  ma, kia kaha te kimi i te hoiho, mo ta koutou moni e

 toru pauna £3.          PORIKARA TAMAIHOTUA.
    Waipawa,  Mei 5, 1877.                                
         Notice.—£3  Reward.

LOST,    from Waipawa,  on the 21st of April, one  WHITE
     HORSE, a gelding, branded on shoulder —U—,  one  ear

has the tip cut off. A cart horse. Anyone bringing the same
to  me, at Waipawa, or to Omahu, and give it to Hanita, will
receive the above reward.
                       PORIKAPA   TAMAIHOTUA.
  Waipawa.                                                 4

                    PANUITANGA.
KI   te tae atu te Patihana turaki moku a Ngatiapa, tukua ki
    te WANANGA   kia kitea ai nga take i he ai ahau, ki te kore
maku  e whakaatu nga Lake i turakina ai toku whakahaere i
roto i nga mahi o nga  Komiti,  ki ata  marama ai i a ratou i
nga Komiti. Ko te take he whakapae na te Raukahawai mo
Hirini mo tana hoiho i kitea e nga tangata o te Raukahawai,
a haere ana a Hirini i runga i tana hoiho, a kahore i whaka-
aetia e Hirini, kei aia taua hoiho, katahi ka kiia e nga Komiti
kua he a te Raukahawai  ki te Ture, ka whakataua., ma te
Raukahawai o utu ki te Komiti kotahi pauna £1 ma te Ture,
ka mea  ahau, kaore, ma  raua tahi te tekau-ma-tahi, tekau
ma-tahi, koia  nei te  take i hinga ai au. E pai ana. na te
koutou hoa aroha kua hinga.
                               NA  TE RANGINUI.
   Parawanui. Rangitikei.                                    5

                        HE   PANUITANGA.
   TE WARA,    kai mahi  Wati, kei tawahi ake o TE TARI O
TE  \\VANENGA  i Nepia, taku whare mahi Wati.
   He mea  atu naku ki nga Maori kia kawea mai a ratou Wati
ki au. a maku e mahi. A  he tini noa atu aku Wati hou. me
nga heitiki, me nga kurukuru, me nga Wati, ahua maha noa
atu.
  21                              NA  TE  WARA.

                PANUITANGA.
 KI TE  mea ka rokohanga te tangata e pupuhi ana i te manu
       Ara, i nga manu, aha. aha. i o matou whenua i Waha
 Parata. Hawheraka, i a matou whenua   Maori ano hoki i Te
 Karamu,  a i Pakowhai, a i nga Roto wai e tata ana ki Pani-
 taua. Ki te mea ka mau pu ranei te tangata i ana kaainga,
 ka whakawakia   ki te tikanga e te Ture.
                                  PENI    TE  UA.
                         TE MEIHANA    TAKIHI.
                 HENARE TOMOANA.
                 KARAITIANA TAKAMOANA.
   Aperira 14, 1877.