Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 16. 20 May 1876


Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 16. 20 May 1876

1 201

▲back to top
TE   WANANGA.
                                                                                                                                                   
       HE PANUITANGA   TENA  KIA KITE KOUTOU.

            "TIHE    MAURI-ORA.
  NAMA  16.              NEPIA HATAREI,   20 MEI, 1876.\_\_\_\_\_\_\_\_       PUKAPUKA 3.
               Poihipi.   ..    ..   ..    ..    Taupo.
             Matene Te Whiwhi,- ..    ..    .. Otaki.
            Meiha Keepa,      ..   ..    ..    Whanganui.
             Petera, ..    ..    ...   ..   .. Rotorua.
             Pohe...    ..    ..    ..   ..    Patea.
             Hone Te Wainohu.    ..   ..    .. Mohaka.
             Hamana Tiakiwai ..    ..    Wairoa.
 
         Matene Te Whiwhi   ..    ..    ..   ..  Otaki
        Major Kemp ..   ..   ..   ..   ..   Whanganui
         Pohipi   ..    ..   ..    ..    ..   ..  Taupo
         Petera..     ..    ..    ..     ..    ..    Rotorua
         Pohe     ..    ..   ..    ..    ..   .„  Patea
        Hono Te Wainohu  ..    ..   ..   ..   Mohaka
        Hamana  Tiakiwai    ..   ..   ..    .. Wairoa

  







  Kotahi Putanga i te Wiki.
             HATAREI,  20 MEI, 1876.
 HE nui noa ata ta matou rapurapu kia kitea te korero
 e kiia nei, ko te Tiriti o Waitangi,  a na  te  ahu»

 manawa potata a etahi o te Kawanatanga i ro» ai ta
 matou-haha i taua mea, heoi kua kitea nei e matou, •

 ka taia ki te Wananga nei nga korero o tana Tiriti, ia
 wiki ia wiki, a pan noa aua korero ki te Nupepa nei.

   He nui noa atu nga ra  o matou i noho puku
 ni. a he nui noa  atu nga  kupu  teka i kiia mo

 matou mo te Wananga  e tetahi o nga Nupepa  o
 . Nepia nei, a he mea na matou ki nga kai tuhituhi o

 taua Nupepa,  he wairangi ratou, koia matou i ko-
 re ai e utu i a ratou korero tara. Otiia he kupu ano

 te kupu i mea ai matou me utu taua kiia ratou. E mea
 ana taua Nupepa, na matou anake ano nga korero o

 te te Hui i Te Waiohiki, a kihai nga Maori i mea, me
 turaki te Kawanatanga  kia hinga. A  he mea tuhi-

 tuhi e matou aua kupu kia Kenata Kawepo, no te mea
 naana pu ano aua kupu ki taua Hui, a e mea mai ana

 a Renata, naana pu ana kupu, a he mea ki ano e ia
 aua korero i te huihui i Poneke i tera tae, a he kopa
| tuturu taua kupu.  Te  tako i  korero tito ai taua

i Nupepa mo te Wananga,  he mea kia. mutu te Wana-
nga. kia kore ai  he am   mo a  te Maori  korero e

 rangona ai e te ao. Ma koutou ma te iwi "Maori ta
 koutou Nupepa  te Wananga  e  whaka  kaha, kia

  tawhai  ai te tupa,  kia kiia ai &  ki, i kite aro aro
Taiawa.
                                                                                                        

2 202

▲back to top
T» WANANGA.
        

Ingarani.
                     (I TUHITUHIA,)
            (WIREMU  HOPIHONA   Kaunihera me te Ruteneti Kawana.)
                    (SIGNED,)
              WILLIAM    HOBSON,    Consul  &  Lieutenant-
                               Governor.

 Nu  Tirani
            Waitangi


                                                 
                       Ko te tohu o te Uira, (Ngatipou,
                           "      "     Rahiri, (Ngatimarau,)
                           "       "    Ngaha,  (Ngatipou,)
                                     Moke, (Ngatitewehi,)
                                 "    Wera, (Ngatimariu.)

                        
               HE WAKAPUTANGA o TE RANGATIRATANGA O Nu
                                      TIRENI.

               


3 203

▲back to top
                    TE WANANGA.


 Nu Tireni.


Ingarani.

Ko  te tohu o Paerara,  Ko te tohu o Kawiti,
 "   Aruroa,          "  " Pumuka,
  "  " Hare Hongi,         "  " Kekeao,
 Hemi Kepa Tupe,     Te Kamara,
 "   " Ware  Poaka,          Pomare,
    " Waikato,               " Wiwia,
  «  " Titore,              "  "  Te Tao,
  «  « Moka,               «' "  Marupo,
   Warerahi,           Kopiri,
   Rewa,               Waiau,
       Wai,                        Ngere,
     Reweti  Atuahaere,      Moetara,
    Awe,                Hiamoe,
    Wiremu Teti Taunui,    Pukututu,
     Te Nana,"            Te Peha,
     Pi,                Hone Wiremu Heke,
      Kaua           Eruera Pare, te kai
    Tareha,                        tuhituhi.

   (Nga kai titiro pakeha) Henare Wiremu, Mihinare,)
                     (Hori Karaka, Mihinare,)
                   (Hemi R. Kerenene,)
                        (Kiripita Mea.)

   English Witness Henry William, Missonary,
                 George Clark,      
                  James B. Clendon,
                     Gelbes Mair,
        Eo matou  ko nga  Rangatira, ahakoa kihai i
 tae ki te huihuinga nei, no te nuinga o te waipuke,
 no te aha ranei, ka wakaae katoa ki te wakahutanga
 Rangatiratanga o Nu Tireni, a ka uru  ki roto ki te
 Wakaminenga,
                   Nene,        (Kai  titiro pakeha
                  Huhu,        H. Wiriki
                   Toua,         English  Witness
                   Panakareno,  H Wilkes,
  1S January  1836, Kiwikiwi,
   9 Feburary        Tirorau,
  29 March      Haimona  Pito Matangi, no te Popoto,
                     Tawai, no te Maherehere,
                       Mate, no na te Moe,
                      Patuone, no te Ngaiterangi,
25  June  1887,    Parore, no te Ngatiapa,


24 Sept.           Papahia, no te Rarawa,
25 Sept.           Hapuku,   no  te   Watuapiti,
                   (Hawkes Bay,)
22 July 1839,      Ko  te Werowero, no te Ngati.
mahuta, Ko Kahawai te kai tahitahi.

PAIHIA 

       TREATY  OF WAITANGI


Ngapuhi


Lieutenant   M'Donald, of  the British
 
Sir George Murray,"
"Te Horeke," in the Hokianga 


 New  Zealand

4 204

▲back to top
PAPERS RELATING  TO THE TREATY OF
             WAITANGI.

 ORIGINAL  TREATY OF WAITANGI  AND TWO
                 OTHERS.

 VICTORIA
Great Britain
  Ireland 
             New Zealand
              
              Europe
               Australia
                 
              
             


WILLIAM HOBSON

5 205

▲back to top
  TE   WANANGA.

                                 RETA I TUKUA MAI
                                    


                            KI TE ETITA O TE WANANGA.
                     

 HAMIORA TUPAEA.
                    

6 206

▲back to top
                           TE WANANGA.





   

Te Paki Paki Natives


              SAMUEL TUPAEA.
     Paki Paki, May 15, 1876.



Aotearoa.
Waipounamau


    Te Pihopa  Harauira  (Bishop  of Wellington)
    Otaki




  Paora Kota Naihi Pekeia Ko Karaitiana Te Tawharu
   Hori Te Waru               Rarangi Ingoa Wahine
  ., Arama Karaka Ko Ururoa     Ehetere Ka Tauteka
   Hiroma Ko Te Popo        Rea Hemara
   Wireti Riunui                .. Herani Hapa   
  .. Waka Ko Ngahora          Rina Ku Te Akau
   Raika              Pirihira Kahupakipaki
  ,, Hahipuha Takarore         Mere Keita Te Waru
   Wiremu  Rikihana          .Heni\_Te Waru
  Hapeke Rangikatukua      Ketewhia Tewiata
  Winara Wi Parata    "     Metapere  Tanguhoe
   Natan  hira Wi Parata        Kerehi Wi Parata
   Tewiata Te Horu              Hemaina J. O. Donald
   , Rapata Tangahoe            Keriata Kiuiwe Roera
   Kiniwe Roera                Heni Tapea
    Mahima Hoani              Hana Hona
   . Tamati Ko Kaia  Rupuha     Rora Te Naihi
  , Bona Taupo
 A i etehi, ra kua mahue ake nei. ka tae atu a te Pihopa.
 Ki te Tai whakararo ki Whanganui, tae atu ki Taranaki tan*
 tangata, ki reira ki Tumuaki, ka mihi ka puta tona aroha. Ki
 aua iwi. Waihoki, e hoa ma. Kia kaha te hapai i nga Ture
 o te Atua. Kaua, tatou e whakapau   i n tatou whakaaro ki
 nga mea e kitea ana e tatou. Engari  ko ana kia nui ko a
 tatou, ki a iti. A i enei ra kua hoki ano, nga tangata ki nga
 kura i nga ata katoa ki te korero pukapuka me te ako i nga
  Katikihama a kua ne i haere ano taua tu mahi ki Otaki nei.
  Ki roto i te whare. Karakia  ara, ki Rangiatea, E  hoa na
  tenei koutou. Kia Tiakina tatou e to tatou Matua i te rangi.
  Na to koutou hoa.
                        NA R. R. TE TAHIWI
                                 (D. SAT. TAHIWI).
    Hira  Tiriti, Otaki.
                                     
                
Aotearoa,

Kaipara        Ngati-Whatua


Taiaroa
Waipoanamu
Karaitiana Takamoana


7 207

▲back to top
                              TE  WANANGA.


 Kaipara
Orakei
Auckland
WIREMU APERAHAMA

Hoani Nahe
Wi Parata
Mohi Mangakahia
Hauraki

8 208

▲back to top
                         TE  WANANGA.
 Henare  Potae
Tai-Rawhiti 
Ta Tanara Makarini

MORENA HAWEA
Te Ranga A Taiaria

Hotene Porourangi

TAI RAWHITI

Heretaunga

PARATENE


Wirihana





                            NA  PIAHANA, TIWAI.
 Opotiki 7. Aperira 1876.

9 209

▲back to top
                    TE WANANGA
             KI TE ETITA O TE WANANGA
  Horowhenua TE Hemara Te Otaea
Karaitiana Takamoana
Kawana Kerei



                          . NA PAORA PEKE, KORITO
       Whakaki.

               KI TE ETITA o TE WANANGA,
      


                                 NA KURUKI PITA.
      Inamu  19, Aperira 1876.
                   
                 KI TE ETITA o TE WANANGA.


                              NA HAMI MATAORA.
       No  te Mari Wai Turanganui 2, Mei 1876.




           KI TE ETITA o TE WANANGA.


                                      NA TE MOATANGI.
  Rahui Pokeka Waikato 25, Aperira 1876.
  [Tena te reta ki a koe.—ETITA WANANGA.—]
                                   
            KI TE ETITA o TE WANANGA.


                            NA TIPENE MATUA.


Tipene Matua.—ETITA WANANGA.]

                     KIA  TE WAITI.
   E ta, tena koe:—He  kupu  atu tenei naku kia koe, mo
 nga Nupepa kia au, o te Wananga, me tuku mai ki Wai-
 paoa, kaore ano aa i kite i nga Nupepa moku, ngenge kau
 au i te utu, kotahi Pauna e rua hereni, me te hikipene, mo
 te tau.  Heoi.
                          Na INIA WHANGATAUA.
   No  Waipaoa.
   [Kahore he Wiki e kore he Nupepa Wananga, e tukua
 atu ana ki a koe. He mea tuku Te Takapau aua Nupepa
  maiu.—Etita Wananga.]
|                                   
              KI TE ETITA o TE WANANGA.
    Kia Renata : —Tena koe. Hei konei ra koutou.  I runga i
 to tatou kotahi tanga. He kupu ano  katu ki a koe.  Otira
 kia koutou ki nga rangatira o Heretaunga. kia koe, kia Tareha,
i kia Te Hapuku, kia Te Harawira, kia Morena. kia  Henare
 Koura, kia koutou katoa puta noa, puta noa. Ko taua kupu
  kia karangatia e koutou nga Wairua tangata o te motu nei.
 Hei taonga ki runga kite nei e hunga. Ko te taonga tenei ko
i te kupu a te Ariki kia aroha tetehi ki tetehi ko taua kupu ma
I tatou e mahi. Me  apiti te rangatiratanga kia kotahi me te
  matauranga me te mohiotanga, me te whai taonga tanga o te
  tangata me etahi atu mea pera. Kati hoki te whakaroa i te
 pai. He  oti ano.
                        NA MATENE  TE WHIWHI.

             KI TE ETITA o TE WANANGA.
    E hoa, mau e tuku atu kia panuitia e te Wananga taku
  panui. kia mohiotia ai e nga tangata o te Kawanatanga,kua
 ! puta nei ta ratou panui ki tetahi whenua ma ratou, ko au
  te tangata e pai ana kia rihitia taua whenua ki nga tangata
 i e hiahia ana ki te whenua. E hoa ma, ka hiahia te tangata,
 me haere mai kia au.
 i                              NA HETA TIKI.
 |  Waipaoa  11. Mei 1376.

 !            KI TE ETITA o TE WANANGA
     Kua kite ahau i te reta a Mohi, te  Minita o to Hahi o
  Nui Tireni i na ia nei, e, he Minita taunu, ki te kiri hau
  nga, ka tahi te Porangi, ko tenei Minita, ko Mohi, hua

10 210

▲back to top
                              TE   WANANGA.
 

 HENRY HILL


 NEPIA,




                      C. R. ROPITINI,
                              Hehitinga Tiriti, Nepia.



  C. R. ROBINSON
      CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR,
                                                                                                                 -
  Surveys made, Bridge Plans prepared, and Estimates given
         to any of the Natives of the North Island.



     Address—WANANGA   Office, Hastings-Street, Napier.
                                         50
              NGA  RA E HAERE  AI.
 NGA PAHIHI KAWE MEERA OTE TEREKARAWHA
    A  KAAPU    ME  ANA HOA
  E   HAERE atu   ana i Te Paki Paki i nga ra katoa o
       te Wiki ki Te Ante, Kaikoura, Waipaoa, i mari iho
  o te taenga, atu o nga Tereina o Nepia i te 7.30 o te ata,
  rae te 12 o te tina. " A e hokimai ana aua Pahihi i Wai-
  paoa i te 8.30 i te ata, me te 130 o te tina.
    A i nga ra katoa o te Wiki e haere ana ki Waipukurau,
  i muri iho o te taenga ata o te Tereina o Nepia i te 12 o
  te tina, a e hokimai ana i te 8,30 i te ata.
    •Ehaere ana ki Whanganui, ki Poneke, me nga wahi
  katoa i te ana atu ki ana whenua i nga ata tu o nga
  WENETI   katoa, a e hoki mai ana i nga HATAREI katoa
   i te 2.40.i te tu a ahiahi.
    Ki te mea e kore e haere nga tangata e eke ana i ana
  Pahihi ki te whare i Nepia, ka tuhituhi ai i a ratou ingoa
  ki te pukapuka, penei e kore  e tino mohiotia e ratou, e
  eke ratou i aua Pahihi.
    Ko nga mea e tukua ana kia maua e nga kai whiu o
  ana Pahihi, me tuhituhi aua mea ki te pukapuka i Nepia;
  a me utu era i te wa e hoatu ai ana mea kia kawea e te
   Pahihi.
                         ANARU                 PITA,
                   Nana  aua Pahihi.              49

              TIME TABLE.
                  COBB                AND          CO.s
              TELEGRAPH LIKE


  ROYAL MAIL COACHES
  LEAVES    Paki Paki TWICE DAILY for Te Ante, Kai-
        kora, Waipawa, after the arrival of the 73O a.m.
   and 12 o'clock Trains from Napier; returning from Wai-
   pawa at 8,30 a.m. and 1.30 p.m. Leaves for Waipukurau
   daily after the arrival of the 12 o'clock Train from Napier,
   returning from Waipukurau every morning at 8.30.
     Leaves for Wanganui. Wellington, and all intermediate
places, EVERY WEDNESDAY   MORNING;    returning
   every SATURDAY  at 2.40 p.m.
     Passengers, unless booked at the office in Napier cannot
   depend upon obtaining a seat.
     AU parcels must be booked ia Napier, and carriage pre-
   paid.                            -   .
              ANDREW  PETERS,
L                      Proprietor                  49

11 211

▲back to top
                              TE   WANANGA.
              HE  PANUITANGA.
  HE   MEA  atu tenei naku ua TAMATI TAUNI ki nga
  tangata e noho tata ana i Hehitinga, kaa timata i aia
  tana mahi Parakimete i Hehitinga, me tana mahi hu
  hoiho, me nga mahi Parakimete katoa. E oti ano i aia te
  hanga nga paraa pakaru, me nga Mihini pakaru.
                       NA TAMATI  TAUNI.
                                 Hehitinga.        149
                             PANUITANGA.

   HE  kore utu mai ua te Pakeha, me te Maori, i aka mea i
  namaa  e ratou, i mea ai ahau me hoko taku toa me aku
   taonga. He mea  atu tenei kia hohoro te uta mai a te Maori
  i nga nama, kia hei ai taku r.tu i nga mea a te Pakea i au.
                                   NA  PAIRANI.
   202

    Pateriki Kahikuru,
  E ai hanga Tera, me nga hanga katoa mo
         nga Kiiki, me nga Kaata,
                   Kei Taipo, (Taratera.)
   KEI    aia, i nga wa  katoa nga Tera  pai rawa
         Hanihi, Wepa,  Kipa, me era mea e kore e taea
   te tatau.
     Ko  ta PATERIKI     KAHIKURU      te whare
   ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata,
   Piringi Kaata, Terei, Parau  hoki, Peke  Tera  hoki.
   Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i tana toa ; ko te
                                                                                   •                                                         •
   reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te motu nei,
   he mea pai ata.
     Haere  mai kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
   paingia.
     Kia marama  ki te whare. Ko te PATERIKI KAHI-
   KURU  whare,  Tera, Hanihi, hanga Kara, kei Taipo,
   (Taratera.)
                                                  17

 KO MA  MAHI KATOA O TE
                                                TA     PUKAPUKA
            E  MAHIA ANA  I TE
   Whare Ta O Te WANANGA,
                 I HEHITINGI TIRITI, NEPIA.
                  Me  tuku mai aua tu mahi
              KIA  HENARE  HIRA,
i  "TARI  O  TE WANANGA."
HAKU      PEI     TOA, NEPIA
                                      KO

KEMARA                MA       NGA
                   KAI  HOKO.

     KI NGA MAORI O NGA IWI O AOTEAROA.
HE    mea na KEMARA   MA  kua riro nga taonga a TE
PINGIKI   ia ratou, koia i kiia ai ta ratou kapu kia rangona
e nga Maori.  A  he nui no  a ratou taonga i utaina mai i
 tawahi, ma reira e kore ai e nui rawa te utu

   KI  TE MONI  PAKEKE.
 A e mea na ratou, na ratou nga taonga i tino iti te utu o nga
      toa katoa o te POROWINI nei. A ho kore kupu
         ahua whakahawea  a ratou ki nga tangata
               haere ki te hoko i ta ratou Toa.

              KO TE TOA A
KEMARA       MA.
              KEI TAWAHI  AKE
      O TE POTAWHE  HOU  I NEPIA.

      He mea na KEMARA  HA  ; he mea hoko a ratou
             taonga i nga toa utu iti o te taonga.
                Koia i tika ai ano kia pera ano
                   te ahua hoko ratou
                          taonga.

 HAKU  PEI TOA, I TAWAHI  AKE
                             o
        TE POTAWHE   HOU,
                   I NEPIA.
                                                213

12 212

▲back to top
                        TE WANANGA.
   MANAIA, HE TIMA

Nepia
Taranapira


Wairoa



      TURANGA KAIPUKE I AHURIRI.
  
  



                  TE       PEEKE
  UTU WHARE WERA, KAIPUKE TAHURI
       O NUI TIRENI.
              

      Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke Ł1,000,000
                     (kotahi Miriona).

   

                       ROPATA  TAPIHANA,
   88                                    Kai  tiaki, Nepia.

                  HE PANUITANGA.
    

                              HONE PERE.
      Taratera. 
                                                   170

    


 TAKENA MA

           WAIPAOA,
HE NUI NOA ATU A RATOU TINI KAKAHU

         ME NGA MEA  PERA
           He mea uta hoa mai aua moa

        A     H   E    M    E   A    TINO            PAI
            Kahore he taonga i pai ke ake

I    TE        POROWINI       NEI
             He  iti te atu mehemea he


MONI           PAKETE
        •Ta te tangata e haere mai ai ki to boko.
                                             67

              PANUITANGA.
 KUA ta taku Toa hoko Kakaha  i Waringipata

      (Onepoto.)  A, ka hoko ahau i te taonga mo
 te utu iti.
                J. KIRIMIRI.

                      WARINGIPATA,  (ONEPOTO.)
 37

         KO H. TIIRI
        
  Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
 a he iti te utu o ana taonga e hoko atu ai,
        a he tino pai ana taonga.

 Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
   atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga
     whare Rerewei,, a koia hei utu i
           te kawenga ki reira.

               HE PANUITANGA.
 HE    mea ata tenei naku, e mea ana ahau kia Riihi ahau
       i te whenua Maori hei haerenga HIHI  ranei, hei
 haerenga KAU  ranei. Tukua  mai te pukapuka utu mo
 tenei patai aku ki "Te Wananga," Nepia.
 192                 NA ERIMANA   TUKI.

  
             SATURDAY, 20TH MAY, 1876.