Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 15. 11 May 1876


Te Wananga 1874-1878: Volume 3, Number 15. 11 May 1876

1 189

▲back to top
TE   WANANGA.

       HE  PANUITANGA   TENA  EIA KITE KOUTOU.
         ''TIHE   MAURI-ORA."
   NAMA 15.           NEPIA,  TAITE,  11 MEI, 1876.                  
                               

2 190

▲back to top
TE  WANANGA.
                  The Te Wananga.


                        THURSDAY,    MAY  11. 1876.
          THE   "WANANGA,"    AND  HIGH  TREASON.
            SOME  few  days since, we were amused  by  seeing
            amongst the telegrams of one of our Napier contem-
             poraries, an announcement to the effect, that the Wai-
             kato Times had denounced  the WANANGA    for its
            treasonable language, and had urged upon the Go-
             vernment the propriety of " suspending " this paper.
             The  respectful dread with which we  very  properly
             regard the utterances of so important an exponent of
              public opinion as the Waikato Times, so appropriately
             named  after " the great Thunderer," induced us to
             go to some trouble to get a copy of the paper containing
             the article to which the telegram made reference. The
              Waikato  Times is but little known, and still less read
             in this benighted part of the Colony, and we had some
             difficulty in laying our hands upon a copy of the paper.
              We  find on perusal of the article, that the telegram
              did it but scant justice. It is a powerful attack upon
              ourselves, and gushes over with a thorough going loyalty
            to the Government of the day. It not only demands
             the suspension of the WANANGA,  but recommends a
              similar treatment for all persons connected with its
              publication, and a very suggestive reference is made to
             the * yard-arm," as a means by which " this consum-
              mation, devoutly to be wished," may be realised.
                We Lave but very few words to say ia reply to the
              Waikato  Times.  This journal has never on any occa-
              sion overstepped the fair bounds of criticism of the
             acts of the Government. Of the Native Department
              it has never said anything which was not  absolutely
              true—capable  of being established by  facts. When
            ! we reflect upon what we have said of that department,
              we feel that we have spared, rather than abused it.
              Instead of fomenting  rebellion, we assert positively
              that we have prevented it. The Natives of this Province
              had been worked up  to such, a pitch of desperation by
              the wholesale frauds and robberies committed upon
              them by a certain few Europeans, including officers of
           , the Government, and of the Native Department, that
              disturbances would, we feel assured, have taken place,
             were  it not for the counsels of this journal to seek

3 191

▲back to top
                      TE  WANANGA.


Waikato.


 NGA      KUPU       UTU      A    HENARE          TOMOANA            MO    TE
         RETA  A RAPATA  WAHAWAHA.

 Henare  Matua


 Te Makarini
Akarana

TAI Rawhiti



4 192

▲back to top
TE  WANANGA.
               Rapata
Henare
Ingarangi
Tareha
Mete Kingi
   

5 193

▲back to top
                     TE  WANANGA.
THE  NATIVE    MINISTERS AT THE
              THAMES.

6 194

▲back to top
                              TE   WANANGA.



  RAWIRI   WAIAUA:�
  KATATORE:�
  MOHI  KOKIRI:�
  HENARE:�


RAPATA




7 195

▲back to top
                           TE   WANANGA.
 Heoi maku  pea e hura ake o tatou ingoa, ma maua
no te Hukumanuaitu,  koia  tenei.
      He kata na te Tipuna he kata
      na te tawhito. Aha ha ! e kata
            mai ra te atua ki toku mea
           " Aka  tupapahia aka tahia mai
           " te one nei na, aka tahitahi noa."




8 196

▲back to top
                       TE WANANGA.
               NA MOHI TUREI TANGAROAPEAU.
  Turapa o Waiapu.  2S Maehe. 1S76.
Mohi Turei


 Mohi Turei Tangaroapeau 
Te Pihopa


Ahuriri

9 197

▲back to top
                             TE   WANANGA.
Ohinemuri
Hauraki







                  NA TANA HAMIORA MANGAKAHIA.
Whangapoua  Akarana
  
 HE KUPU MO TE RAITI HAUIHI I TE MAHIA, WAIKAWA.—
  Kua taia e matou te Reta a Moene Te Ito o Te Komene i Mahia

10 198

▲back to top
                      TE  WANANGA.
Waikawa
Raiti Hauihi
Komene
Hotereni
Tawahi
Mohi
Hauraki
Tai-Rawhiti


NIKORA ROTOHIKO

PAORA TIPENE HONE
TE HIRA RI
HIMONA MANUERA
ARAPATA WIREMU

Mohaka
HOANI TE WAINOHU





     RETA I TUKUA MAI
            KI TE ETITA o TE WANANGA.
  



             KI TE ETITA o TE WANANGA.






                       NA HOROMONA TUKATI
   Kahukura.
                            



           NA HOANI WIREMU POHUTU.
                     Ki te kai Tuhi o Te Wananga, Nepia.
    Te Keeti, wahi o Wairau Mapara.

             KI TE ETITA o TE WANANGA.
    Kia Henare Tomoana.   Tukua atu tenei reta kia utaina atu
  ki TE WANANGA.  Mo te kupu Airimana Tuki. E tono whenua
  nei mana.  He whenua taku kei Taupo, e wha a tekau mano
  eka nuku atu ranei. Ko taua whenua  e karapotia ana e te
  Rohe Potae a te Kawanatanga. Te ingoa o taua whenua ko
  Kaingaroa. wahi o Taupo. Ki te Hiahia taua Pakeha tukua atu
  ki toku matua kia Te Reweti Te Kume tetahi reta ka T puae-
  haruru. Taupo, e noho aua kia mutu te Kooti Iť Aperira noi
  12. 1876. Ka hoki atu nu ki Taupo. Ko taua whenua kua
  mutu te whakawa kua mutu te ruri. Heoi ano.
                      NA APERAHAMA TE KUME.
    Otaki.

             


                         NA  WANAKO,
                         NA KENATA TE  PAHOU.
    To Whakapirau Raukawa,





11 199

▲back to top
                           TE  WANANGA.
                HE  PANUITANGA.                     ':
HE  MEA   ata tenei naka na TAMATI TAUNI ki nga
tangata e noho tata ana i Hehitinga, kua timata i aia
tana mahi  Parakimete   i Hehitinga, me tana mahi  hu
hoiho, me nga mahi  Parakimete katoa. E  oti ano 
                                                                                                         i
hanga nga parau pakaru, me nga Mihini pakaru.
                         NA  TAMATI   TAUNI.
                                Hehitinga.         14?
                          PANUITANGA.

 HE  kore utu mai na te Pakeha, me te Maori, i aku mea i
 namaa e ratou, i mea ai ahau me hoko taku toa me aku
 taonga. He mea  atu tenei kia hohoro te utu mai a te Maori
 i nga nama, kia hei ai taku utu i nga mea a te Pakea i au.
                                             KA  PAIRANI.
 202

   Pateriki Kahikuru,
 E ai hanga Tera, me nga hanga katoa mo
        nga Kiiki, me nga Kaata,
                  Kei Taipo, (Taratera.)
 KEI     aia, i nga wa  katoa nga Tera  pai rawa
        Hanihi, Wepu,  Kipa, me era mea e kore e taea
 te tatau.
   Ko  ta PATERIKI    KAHIKURU     te whare
 ngawari rawa mo te Hanihi Paki, Kiki, Toki Kaata,
  Piringi Kaata, Terei, Parau hoki,  Peke  Tera hoki.
  Ko enei mea katoa e hanga ana i roto i taua toa ; ko te
  reta i tino pai rawa, e kore e kitea i roto i te mota nei,
 he mea  pai atu.
    Haere mai  kia kite tonu a koutou kanohi a tera e
  paingia.
    Kia marama ki te whare. Ko te PATERIKI  KAHI-
  KURU  whare, Tera, Hanihi, hanga  Kara, kei Taipo,
  (Taratera.)
                                               17

 KO NGA MAHI KATOA O TE
                           TA   PUKAPUKA
           E MAHIA  ANA T TE
  Whare Ta O Te WANANGA,
                  I HEHITINGI  TIRITI, NEPIA.
                 Me tuku mai aua tu mahi
              KIA HENARE  HIRA,
   "TAKE   O  TE  WANANGA.
HAKU PEI   TOA,   NEPIA,
                                    KO

 KEMARA                 MA       NGA
                  KAI  HOKO.

     KI NGA  MAORI O NGA  IWI O AOTEAROA.
 HE   mea  na KEMARA     MA  kua riro nga taonga a TE
  PINGIKI  ia ratou, koia i kiia ai ta ratou kupu kia rangona
 e nga Maori.   A  he nui no a ratou taonga i utaina mai i
  te rahi, ma reira e kore ai e nui rawa te utu

    KI TE MONI  PAKEKE.
  A e mea na ratou, na ratou  nga taonga i tino iti te utu o nga
       toa katoa o te POROWINI  nui. A he kore kupu
           ahua whakahawea a ratou ki nga tangata
                 haere ki to hoko i ta ratou Toa.

                                KO    TE     TOA     A
 KEMARA MA
              KEI TAWAHI   AKE
       O TE POTAWHE   HOU  I NEPIA.

        He mea na KEMARA MA : he mea hoko a ratou
b
               taonga i nga toa utu iti o te taonga.
                 Koia i tika ai ano kia pera ano
                   te ahua hoko o a ratou
                           taonga.


 HAKU   PEI TOA, I TAWAHI  AKE
                               o
         TE POTAWHE HOU,
                    I NEPIA. 
                                                  

12 200

▲back to top
                             TE   WANANGA.
   MANAIA,                HE       TIMA,


E RERE tonu ana tenei Tima, atu ano i Nepia ki te
 Wairoa, kia paki te rangi te rere ai. He tima tenei
e eke ai te Maori, kei te kapene i te Tima, kei Te Taranapira. i
Te Peti te korero. Te utu i te kapene mo te tangata eke £1 i te
tireti. £O 1" O i Nepia ki te Wairoa, i te Wairoa, ki Nepia ko tane
•ta ano.  Ho te tana titanga £1 10 ki te ritenga o te ruuri, a •
Al mo te tona wahie, me nga mea pers.
  Ki te mea ka kiia e te tangata ana kupu mo ana mea ka
mahia* he tikanga ratou e ko te kapene, mo era.     203



       Kamatira Hoteera,
       TURANGA  KAIPUKE  I AHURIRI.
                                                   >
 KO     nga Maori e haere mai ana ki Ahuriri, ki te
      mea  ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera
penei.  Ka  atawhaitia paitia ratou e Hone Ianga o te
Kamatira  Hoteera.


        Kahore ana karaihe rere rua te ahua.      
          Mo  te Kai, 1s. 6d.; Moenga, 1s.
   Ko te Tina kei te 12, a tae noa ki te 1 o te haora.


   £ mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira.
                                                  34
                TE       PEEKE

 UTU   WHARE    WERA,  KAIPUKE   TAHURI
              O NUI TIRENI.


    Nga moni a nga kai tiaki o tena Peeke £1,000,000
                  (kotahi Miriona).
 15 taunahatia ana e tenei Peeke nga Whare, me nga Kai
     pake. Kia  wera, kia tahuri rawa ake ka utua e
          ratou. He  iti nei te utu ki tenei Peeke
                 mo tana mahi a ratou.
                      ROPATA  TAPIHANA,
 83                                    Kai tiaki, Nepia.

                HE  PANUITANGA.
  HE mea atu tenei kia matau ai nga iwi Maori. Kei te

 Toa  a HONE  PERI  i Taratera, te mahi hoko utu iti, mo nga.
 taonga, he iti rawa ata nga utu o tana Toa, i nga Toa katoa o

 taua takiwa ; mo te moni pakeke.
                                       HONE    PEKI.
    Taratera.
                                                    

 
 TAKENA            M  A.,


             WAIPAOA.
 HE  NUI  NOA   ATU  A . KATOU TINI. KAKAHU
                     ME     NGA       MEA       PERA

             He mea uta hou mai aua mea
         A     HE        MEA           TINO             PAI

            Kahore he taonga i pai ke ake
 I TE            POROWINI                       NEI




              He  iti te uta mehemea he
 MONI           PAKETE
i        Ta  te tangata e haere mai ai ki te hoko.
                                            67
                 PANUITANGA.



 KUA    tu taku Toa  hoko Kakahu  i Waringipata
       (Onepoto.) A, ka hoko ahau i te taonga mo
 te utu  iti.
                 J. KIRIMIRI.

                       WARINGIPATA, (Onepoto.)
 37


    Ko  H. TIIRI
  Te kai hoko o nga TI me nga HUKA,
 a ke iti te utu o ana taonga e hoko atu ai,
         a he tino pai ana taonga.

 Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua
   atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga
     whare Rerewei, a koia hei utu i
           te kawenga ki reira.


               HE PANUITANGA.
  HE    mea  atu tenei naku, e men ana ahau kia Riihi ahau
        i te whenua Maori hei haerenga HIHI   ranei, hei
  haerenga KAU  ranei. Takua  mai te pukapuka  utu mo
  tenei patai aku ki " Te Wananga," Nepia.
 192                     NA  ERIMANA  TUKI.