![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 1, Number 3. 04 September 1874 |
![]() |
1 8 |
▲back to top |
TE WANANGA HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA, 3. PAKOWHAI, PARAIRE, HEPETEMA, 4. 1874. PUKAPUKA, 1. UTU E 3d. Wiremu Tamehana Tarapipipi Waitara, Tohora Ingarangi Ko au tenei, Ko Te Ngakau-koa
![]() |
2 9 |
▲back to top |
TE WANANGA. WHAKARONGO E NGA HAPU o nga Waka e mai- ohatia nei e Te Wananga, ko au tenei ko Te Wananga, Ka whakatuwhera i taku riu, hei whaoanga i nga kai o runga i nga Waka nei, e kimikimi ana pea koutou, he aha ra a Te Wananga, whakarongo mai, he Perehi ahau s Te Wananga hei whakaatu i nga korero a ia Waka, a ia Waka, ahakoa iwi hauhau, iwi Kawana- tanga, He maori katoa tatou, tenei Te Wananga hei whakamarama i nga mamae e peehi nei i te iwi maori, E ki ana, e mahue atu i te maoritanga te wehewehe, te taimaha, te mamae, heoi, waiho tonu mai i tenei tau mau ai nga pouritanga. Ahakoa nui noa nga tau e whakahaerea ana te Kawanatanga i Aotearoa, te ata marama nga kanohi ki te pai, ko te tino tupunga mai o te pai me te mahuetanga o nga mea tino kino a te maori, na te Kauwhautanga a nga Minita i nga kupu Tapu o te Atua, ko te tino tangata ia" nana i hohou te rongo, nana i hohou te rongo ki nga hapu maori, i noho rangi marie ai i roto i te Mahi a te Atua whakahaere kau ai te Kawanatanga i runga i te kaha O nga Minita o te Atua, Ina hoki ku rua-tekau-ma-tahi tau i tu ai te Paremata, e rua nga mea kua kiia nei he puku nama Niu Tireni, Waikato, Arawa Kata Porana Koroni Pokuru Makarini,
![]() |
3 10 |
▲back to top |
TE WANANGA. Koroni Hekeretere, ki ana, na te Paremata, kua hori ake nei, nana i whakaae he moni hei Reti, a riro mai ana te mana o te whenua, he hoko i muri iho. marama ana nga kupu whakahe a te Waata Hauihi i nga kupu a Hata Porana, taku whakautu i nga kupu a Rata Porana, e rite ana nga kupu a taua koroheke ki te matau e takai nei a waho ki te maunu, te kainga mai o te ika, Ka kumea kia eke ai kei rere te ika. Whakarongo ano e te ao katoa ka whakapuaki ano ahau a Te Wananga i oku mamae me oku pouri He nui. he taimaha no toku tinana i te peehanga o nga whakaritenga o nga Ture, E ki ana ahau ko te Paremata hei .tango i nga pikaunga taimaha a nga Waka, kua tamia ake ra i tera whakaaturanga tua-tahi kaore, e peehi tonu ana i runga i a matou te taimaha E ki ana. kua ki te ngakau o te Pakeha i nga whenua o te taha Kingi, kua tangohia nei ki ta matou nei mohio ake, E rua nga take i tangohia ai nga whenua o nga hoa riri maori, I. mo te hara ki a te Kuini, II. mo nga moni i nga hoia, kua ea te hara, me nga moni ki ta matou mohio, He ni tenei mo te aha ra hoki, nga whenua o nga hapu i piri nei ki te Kawanatanga i herea ai ki te Ture i here ai kia kaua matou e mokete, e hoko, e Reti ki nga Pakeha maori, engari ma te Kawanatanga anake e mahi, tenei ano tetahi nui atu te hiahia o tenei motu kia whakanuia «ake nga Mema maori mo te Paremata Nui o Niu Tireni kia 14 Mema, Ina hoki ko nga Minita maori ko Wi Katene, ko Wi Parata, kaore aua Minita maori e uru ana ki te hurihuringa o nga Ture mo te Motu nei, kei roto i te Paremata rongo ai raua, ekore e tino marama tenei whakahaere, tetahi tikanga e kore e pai ko nga Pakeha anake hei hanga Ture mo nga Iwi e rua i raro i te Ture, Ina hoki rongo rawa ake nga maori, re, kua herea ki te Ture nga whenua o nga hapu maori i piri nei ki te Kawanatanga, ui rawa atu ki nga Mema maori, na wai anake i hanga enei Ture kua mate nei tatou, kii mai ana, na nga Minita Anake, na nga Mema Pakeha anake. Koia i hiahiatia ai, kia tekau-ma-wha Mema Maori e pooti i te tau e haere mai nei, hei hanga tahi, hei whiriwhiri tahi. hei whakauru tahi i nga tikanga Pakeha, me a te Maori hei Ture. E tau kau ana hoki te Maori, ki te mea ko nga tikanga anake a te Pakeha hei Ture nao nga iwi e rua, nui atu te raruraru. Ina hoki kaore i marama enei Ture, e ki nei, ko te Ture hei mana mo nga ngaherehere a nga Maori. III. mo nga Awa-wai i takoto ai nga piriti o nga huarahi, kanui te mata pouri o tenei. Ki ta matou mohio tuturu, me tau te mana o te Ture ki nga whenua i riro i te Kawanatanga te hoko, te tango i nga hoa-riri. Ko te wahi papatupu ki nga moori, kaua e herea pohehetia e te Ture nga takiwa maori, kauaka e waiho kia tu tahi nga Mema maori tekau-ma-wha hei ata whakarongo, hei hoa hurihuri, hei hoa whakauru i nga tikanga pakeha, me nga tikanga maori, hei Ture mo nga iwi e rua, nao te maori, mo te Pakeha. Heoi pea te take i kii ai te taha Pakeha, hei aha i uru ai te Maori ki te hanga Ture, he iwi kuare te Maori. A, i korero ano tetahi Mema Pakeha i roto i te Paremata. Hei aha nga iwi Maori, e rite «na nga Maori ki nga iwi Mangumangu o nga Motu, Engari tenei te tino tuturutanga o te Pakeha, e kii hai aha nga Maori, kua iti nei hoki te mana Maori, ku» whatiia te Tiriti o Waitangi i runga i nga whaiawa Maori, i nga ngaherehere, i nga toka ika, i nga puna wai, nae era atu mea katoa, a, kua whaka- kahoretia nei hoki te Rangatira Maori o tenei motu, a Matutaera. Koia nei te tuturutanga o nga tikanga a te Pakeha e whakaiti nei i te Maori, e waiho nei ko nga Pakeha anake hei hanga Ture mo tenei motu, ko nga Mema Maori e noho mai ra i roto i te Paremata, i runga hoki i nga takiwa o nga hapu, nana nei tatou i Pooti, HE PIRE NA NGA TANGATA O TE HAKU PEL HE WHAKAATU TENA KA MATOU. NA NGA HAPU NA NGA RANGATIRA. NA NGA TANGATA e mau ake na nga ingoa i te whakamutunga o aua korero, i tetahi take hou e tino mate ai matou, e kitea i te nohoanga o te Kooti Whenua Maori ki Nepia nei i te , o nga ra o Hepetema 1871. Hou RA KIA MATOU, kia koutou ia he mea tawhito noa atu, a, kowai ranei matou ka mohio ki te titiro reta pakeha. • TAUA take hou, ko te rarangi 50 o te Ture Whenua Maori 1865 TA MATOU kitenga ai i roto i taua Ture, Koia enei, kana rawa he toenga whenua e waiho ki nga Maori. Tetahi, kaua rawa he morehu mo nga Maori. I kitea ai taua take hou, e ai ra ki ta matou, He haerenga no matou i runga i tetahi waahi o te rarangi 15 o te Ture Whenua Maori 1869, i kii. "Ki te mea ka tupu tetahi tau-tohe i runga i nga hua o to ratou paanga, ka tika ki ta te Ture, ma tetahi, ma etahi ranei o taua hunga e tono ki te Kooti kia whakawakia taua mea, ka pera ai te whaka-haere me ta te Ture Whenua Maori 1865, te waahi i nga whenua, kua oti te Karaati. 1 HAERE ATU AI hoki matou i runga i te Ture Karaatitia, nei. Reti Karaati ranei te paanga o te tangata ki taua whenua Reti Karaatitia ra. Reti , Reti. HEOI, no te nohoanga o te Kooti, ka kiia mai ia e te Kai-whakawa o taua Kooti. Kaore e taea e ia te wehewehe nga whenua kua hokona, kua moketetia ranei tetahi waahi, me nga whenua Reti i runga i te rarangi 15 o te Ture Whenua Maori 1865. HEOI mo te putanga mai o taua Ture i te waha o te Kai-whakawa. Katahi matou ka whakaaro, E ! kua whakatakotoria noatia atu e te Paremata Nui o Niu Tireni, he mate mo matou, mo nga Maori. Ina hoki, kua takoto noa atu tenei Ture i te wa ano i timatatia ai tenei Ture Kooti Whenua Maori, kaore nei i whakaaturia mai kia mohio ai matou. TENA iana me ata titiro mui koutou ki nga take i kii ai matou, kua whakatakotoria noatia atu he mate mo matou.
![]() |
4 11 |
▲back to top |
TE WANANGA. Paremata te Kooti Kai-whakawehiwehi Kai- whakawai, 17, 18, 19 20 Ture. Pire Haku Pei 1871, Pitihana e 700, Pire. TE WHARE KORERO O TE PUTAKIRI. Nama tua-tahi o Te Wananga 5 o Akuhata 1874, Te Wananga Te Wananga Na to hoa, Na Te Reo-ki-te-Raki. TE WHARE KORERO O TE PUTAKIHI. Ki nga hoa, Kanohi titiro, taringa whakarongo, ngakau whakaaro. Rere! he korero haere na etahi tangata i te huarahi, i whakarangona atu e ahau. I tetahi ahiahi po, i a au ano e noho ana i taku kainga e whakaaroaro ana ki nga rongo tua-rangi, ka rongo ake au i nga tangata toko-rua nei e korero haere mai ana i te huarahi, e ahu mai ana te haere ki te taha ki a au e noho atu nei, ko nga korero tenei. He patai na tetahi ki tetahi, K hoa. tena wha- kaaturia mai ki a au te pai. o. to mahi Reti whenua, e maumau na. i a koutou moni ko to whanau. Katahi tetahi ka kii mai. E kuware ana ano koe ki te pai ? Ka kii atu tetahi, Ui noa atu ai hoki ? Katahi tetahi ka kii mai, Kanui te pai o taku mahi, Ko taku tikanga Retinga Retinga whare manuka Kowai Ko Te Wananga Na to koutou hoa, Na Te Reo-ki-te-Raki. OTAKI. HENARE TOMOANA Te Wananga. Te Wananga Patetere, Rotorua, Kawanatanga Te Makarini Minita Na Tamati Ranapiri. Henare Manihi. Karanama te Wakaheke. Kipihana. Kaperiere te Mahirahi. Hakaria Tewera. Hare Heemi Taharape. Kapi te Kaupeka. Eru Tahitangata. i Me etahi atu. He mea ta e Henare Hira, a he mea panui e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei nupepa, i te whare ta, o "Te Wananga" i Pakowhai Nepia. PARAIRE, HEPETEMA, 4, 1874.