Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 6, Number 14. 20 September 1870


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 6, Number 14. 20 September 1870

1 1

▲back to top
                        TE

WAKA MAORI

                  O   AHURIRI.

     "KO  TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

 No. 14. 1     NEPIA, TUREI, HEPETEMA   20, 1870. [VOL. VI.

     TAMAKI  NUI A KUA.



KUA  oti e matou te korero i tera nupepa te

whakaaro  o te Kawanatanga i tenei takiwa

kia whakaputaina, kia mahia ki tenei mou-

tere, nga mahi e kake ai e whairawa ai to

tatou motou—ara    nga  rori rerewe, nga

mahi ahu whenua, nga aha nou atu—me to

ratou hiahia ki te hoko i nga whenua maori

e takoto kau ana hei papa mo te mahi. Ko

 tenei he korero na matou mo te huinga o

 nga iwi ki te Kooti Whakawa Whenua i

 Waipawa ki te korero mo to ratou kainga

 rao Tamaki e mea ana kia tukua ki te Ka-

 wanatanga hei kainga nohoanga  pakeha,

 hei aha atu.

   No  te tahi o nga ra o Hepetema nei ka

 tu te Kooti. Nga  iwi i hui ki reira ko

 Rangitane no Manawatu, no Tamaki; ko

 Hamua  no Wairarapa; ko Muaupoko  no

 Horowhenua; ko Whanganui; ko Ngati-

 mutuahi no Tamaki no Tawhakeroa; ko

 Ngatipohoi no Mataikona; ko Ngatipahoro

 no  Porangahau; ko  Ngatiparakiore no

 Eparaima; ko Ngatipakapaka no Okurehi

 Tamaki; ko Ngatimarau no Waipawa; ko

 Ngaitahu no te Takapau; ko Ngatimate-

 kato no Mataweka; ko te Whatuiapiti no

 te Hauke; ko  Ngatihori no Heretaunga;

 ko  etahi atu iwi—hui katoa e toru rau pea

 tangata. Ko  nga pakeha o te taha Kawa-

 natanga ko Raka  raua ko te Karini. Ko

 te Rokana  te Kai Whakawa  o te Kooti.

 Ka  timatangia e Raka te korero i te 6 o

 nga ra, ka mea: —•

    " E hoa ma. E  koa ana toku ngakau

  ki te nui o te tangata kua hui ki konei i

  tenei ra. No  te mea ehara i te korero iti

  ta tatau korero akuanei—he korero nui ia,

  he tikanga nui. Ara ia ko te kawenga ki

  roto ki te Kooti kia whakamaramatia nga

  take o nga iwi e pa ana ki te whenua e

  whakahuatia ana ko Tamaki, ko Manawatu

  —be  korero mo te boko ki te Kawanatanga

  tetahi. Ko  te whenua  ia e takoto ana i

  waenganui o Te Ruataniwha, o Wairarapa,

  o Puketoi, o Ruahine, o Tararua. E pai

  ake ana toku ngakau ki a Rangitane ka

  tae mai nei ki konei, me etahi atu iwi e pa

  ana ki taua whenua no te taha ki te ra to,

  no  Wairarapa, no  Rangiwhakaoma, no

  Mataikona, no Akitio, no Porangahau, no

  Te  Takapau, no Heretaunga, no Tamaki,

no te Wairoa rawa hoki. No konei ka

mohiotia e tino ngakau nui ana koutou ki

ta tatou mahi, a e mea ana hoki koutou kia

ata hurihuri marire nga whakaaro me nga

tikanga kia  oti pai ai. Ehara  tenei i te

korero hou. No  era tau noa atu i timata

ai te korero hoko i tetahi wahi o te whenua

i waenganui o Te Ruataniwha o Wairarapa.

A  e rua hoki enei nga tau kua hori nei i

muri i tena hui a tatou ki konei ki Wai-

pawa  nei ki te korero i tena korero. I

tumau  te ki i taua hui kia hokona tetahi

wahi o te whenua; i timata hoki i taua

takiwa  te mahi a te kai-ruri ki te ruri i te

whenua  i runga i te whakaae a te katoa.

 Otira no te otinga ka oti tetahi wahi o te

 mahi ka  puta he  raruraru, na reira ka

whakamutua  e au taua mahi kia marama

 nga raruraru. Muri mai na nga mate o te

 motu i whakakapi nga  whakaaro o te

 Kawanatanga i kore ai e mahia. Ko tenei

 kua tae ki te wa o te marietanga, kua puta

 te haeata o te rangi, ka tahuri ano tatou ki

 ta tatou mahi. E mohio katoa ana koutou

 ki te putanga mai ki Nepia nei o etahi o

 nga  rangatira o Rangitane, i tetahi takiwa

 kua hori nei; te meatanga hoki a ratou ki

 te Kawanatanga kia hokona tetahi wahi o

 taua whenua. I tangohia e ratou i reira

 etahi moni Lei taunaha  ki runga ki te

 whenua. I puta hoki ta ratou panuitanga

 ki te Kooti Whakawa Whenua kia whaka-

 wakia taua whenua—a  ko te tikanga tena

 o ta tatou hui e hui nei tatou inaianei. Te

 whakaaro  o te Kawanatanga i hiahia ai ki

 te hoko i tenei whenua, he mea kia tuwhera

 te whenua  hei whakanohoanga  tangata,

 hei mahinga  hoki  i etahi rori ataahua i

 Nepia puta atu ki Weretana, ki te taha ki

 te ra to hoki. E mea una te Kawanatanga

 kia  mahia  atu be  rori rerewe i roto i te

 ngaherehere. Otira  ekore au  e tino ki

 inaianei ki tena—engari  he rori noaiho ka

 ki au ka oti ano tena. Kaore te Kawana-

 tanga  e hiahia ana kia hokona katoatia e

 koutou  taua whenua; engari etahi wahi

 kia nui ano—kia whai tikanga ai te whaka-

 paitanga o te whenua e te Kawanatanga.

 Ko  te toenga me waiho ekoutou hei kainga

 mo  koutou ko o koutou tamariki. Heoi

 te painga o tena whenua i tona ahua inaianei

 hei nohoanga kereru raua ko tona boa ko

 te kaka. Engari e  pai ana kia whakatu-

 wheratia te whenua  kia whakapaitia hoki

2 2

▲back to top
                TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

toatia. He   whakapati pu  ranei, paura,

tetahi mahi a ratou ki nga tangata Kawana-

tanga—inahoki  ta ratou waiata, te waiata a

te Kingi, ara: —

  Kia huri taua i a hoko kumara

  Hei kawe atu ra i ahau nga whakakoronga

  Kei  Rangitoto—kai  te tipuranga mai o

      Hawaiki,

  Mo aku mahara e takoto nei.

  Na, tenei hoki tetahi kupu a matou mo

te pukapuka a nga tangata Hau Hau o

Wairarapa  i puta mai ki a matou, i taia atu

i tera nupepa. Te pukapuka i ki nei ratou

kia kati e matou te hapai patu, kia kati te

whai i te tangata kino. Ekore rawa  e

mutu  ta matou patu i nga tangata kino—

kia mate ra ano ka mutu ai. Ka titiro atu

ano ki nga Hau Hau kino ka puta ano he

mahi pera—me  ta te Kooti raua ko Kere-

opa—ka  patua ano kia mate. No ta mea

kaore matou e whakarongo ki a ratou ko-

rero—kaore  matou e marama ki nga korero

a te Hau Hau, me a nga maori Kawanatanga

hoki, o Wairarapa. Kotahi tonu ta ratou

kupu, he Hau Hau anake-inahoki rongo tonu

ratou ki nga whakapati a te Hau Hau, me te

 tuhituhi mai hoki ki a matou ta ratou puka-

 puka.

   Ka mutu ta matou whakahoki mo nga

 korero a te Hau Hau.

          Na KARAITIANA TAKAMOANA

           Na HENARE TOMOANA

           Ka MANAENA TINI

   Engari na matou  katoa enei whakaaro,

 na nga tangata o Heretaunga.

   [Ko te kupu  whakapati ano tena a te

 Hau  Hau i te timatanga mai ra ano o tena

 mahi tutu, ara: —"Ka mate koutou i te

 pakeha—ka  patua koutou e te pakeha. " A

 hea ra ano ? Kaore  ano matou kia kite e

 pena ana te pakeha me te Kooti, e patu ana

 i ona hoa mahi tahi, i ona hoa haere tahi—

 a, ekore tonu ano hoki e pera. He hunga

 teka te Hau Hau, he uunga teka rawa. E

 mahara ana pea kaore e mohiotia tona ahua

 e  nga tangata o Heretaunga i toa ai ki te

 haere mai ki konei me ana korero patipati.

 Kai  te kore matou e whakapono ki ana

 korero mo  Whanganui  me  nga tangata o

  Porangahau—he  parau anake ki ta matou

  whakaaro. ]



              Nepia. Hepetema S, 1870.

  Ki A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI.

    He  panui tenei naku mo te panui a nga

  tangata o Wairarapa e ki mai nei kia wha-

  kamutua te whawhai. E  hoa ma, kaore

  matou e marama kia ki mai koutou i taua

  kupu. Ko  te Kawanatanga koia koutou e

  ki mai ai, e rongo ai a hau ? He kohuru

  koia taku mahi, he pena me te Kooti? Kiia

  mai, kowai nana a te Wakana i patu?—

  na Kereopa. Kino ana te ao i taua mahi.

  Ko  Piki raua ko te Wirihana me nga wa-

   hine me nga tamariki, me te Paratene Tu-

   rangi—kotahi  rau tangata i kohurutia nei.

   He aba te pai o ta koutou panui mai ki a

   matou?   Kowai o koutou i kohurutia?

   He mahi koia tenei na koutou no mua ake

   nei te korero kia pai te motu nei ?  Ta

koutou mahi he kawe i etahi o koutou ki te

whenua mate atu ai. Terua o akoutou mahi

he whakahihi no ta koutou ki mai kia mutu

te patu i te motu nei. Kia rongo mai koutou,

ekore e mutu; kore, kore rawa—kia mate

ra ano ka mutu ai. Ka titiro ano oku ka-

nohi ki te tangata mahi kino, ka pera ano

me te Kooti, ka patua ano kia mate. Ka

hia  a  koutou  pai  i  whakatakoto  ai

penei me ta te Kawanatanga ? Kua mate

a te Ua, te take o to koutou atua. Me

mutu ta koutou karakia. Kia  rongo mai

koutou, he kino rawa ta koutou mahi kara-

kia ki te Hau Hau. Ta Ihowa, ka puta

te mutunga o to koutou mahi e kore ma te

Kawanatanga, engari ma koutou anake.

             Na HENARE TOMOANA.



  KOOTI WHAKAWA WHENUA

           MAORI.

No  te tahi o nga ra o Hepetema ka tu ki

 Waipawa  te Kooti  Whakawa Whenua

 Maori. Ko  nga whenua enei i oti te wha-

 kawa i taua Kooti.

   WAIKAREAO. —I    a Pera Wheraro, Iha-

 kara, Pakoa, Kingita Tohunga, Tomo, He-

 maima, me te Wharekiore. Ka whakatu-

 turutia tenei kainga ki  ona tangata i te

 rua o nga ra o Tihema 1870. Ehara i te

 whenua here.

   TE  AUTE, No. 4. —(Puketarata). I a

 Keremeneta Taukere, Te Kawhena, Te

 Kaho, Taraipene, me Tauherenikau. He

 whenua  here Ienei.

   TE AUTE, No. 3—(Waipapa). I a Hi-

 neipaketia, Te  Waihiku, Pera  Wheraro,

 Ponatahuri, Waihi, Te Hapuku, Arihi te

 Kahu, Mangai Uhu Uhu, Hokomata, me te

 Watene  te Mango. Hei te rua o nga ra o

 Tihema  1870  le tuturu ai ki nga tangata.

 He whenua here.

    TE AUTE, No. 2—(Rotoakiwa). Arihi

 te Nahu, Nepia Hawene, Hori Tawhai,

  Nepe, Tipene, Ripata, Ani  Kanara, Te

  Hupuku Tamaiti, Ani Mauruuru, me Ata-

  reta. Hei te 2 o nga ra o Tihema 1870

  te tuturu ai ki nga tangata. He whenua

  here.

    TE WHAKAWIRINGA. —I  a Mangai Uhu

  Unu, Ponatahuri, Hineipaketia, Winiata

  Tohunga. Pongopongo, Kiriata, Nohopapa,

  Arihi te Nahu, Ihaka Ngairo, Waihiku te

  Haurangi, me te Hapuku. Hei te toru o

  nga ra o Tihema   1870 tuturu ai. He

  whenua here.

    RAUKAWA, No. 3. —(Ngaiotika). I a

  Urupene Puhara, Tangata-ke, Heta te Ka-

  puairia, Rapihana, Miriama Hira, me Ho-

  hepa  te Ringanoho. Hei te toru o nga ra

  o Tihema 1870 tuturu ai. He whenua here.

    RAUKAWA, No. 1. —I a Arihi te Nahu,

  Nepia Hawene, Makereta, Nirai, me Hana.

   Hei te 3  o Tihema   1870 te tuturu ai.

   Ehara i te whenua here.

    RAUKAWA, No. 2. —I a Paramena One-

   one, Mako, Ngawiki, Paramena Ngawiki,

   Te Rui, Pukepuke, Enoka, Te Ori, Wha-

   kaari, me te Nahu. Hei te toru o Tihema

   tuturu ai. He whenua here.

3 3

▲back to top
              TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

  WAIHENGAHENGA. —1  a te Hapuku, Ho-

komata, Te  Ruihi, Hineipaketia, Nikaore

te Wharepouri, te Waihiku, me Manuera.

He whenua here.

  WAI-o-NGA-KOHANGA, 63 eka. —I  a

Ahihene te Tawa, Hemi to Purei, Rerepu-

kapuka, Akenehi Patoka, Pane Ngahuka,

me Rota Purehua. Hei te rima o Tihenia

 1870 te tuturu ai. Ehara  i te whenua

here.

   TE  WAOKU, No. "2. —I a Karaitiana te

Kahuirangi, Ihaka Pakitara, Kenata Puku-

tutu, Karaitiana Whakarato, Hone Whare-

 mako, me Arihi te Heipora. He whenua

 here.

   TE AUTE, No. 5 (Whangapo), 40 eka. —

 I a te Hapuku, Te Waihiku, Tangata-ke,

 Te Watene, me  Manuera. He  whenua

 here.

   TE AUTE, No. 6 (Waipohue), 51 eka. —

 I a te Hapuku, Te Hei, Manuera, Nikaore,

 Ihakara, Watene, Ekengarangi,

 me Toma. He whenua here.

   TAPAIRU. 377 eka. —Ko  Iriwhata e

 uru ki te Karaati hei riwhi mo Hanita te

 Maero kua mate—ko   Heta Tiki tona kai-

 tiaki i te wa o tona tamarikitanga.

   Ko nga wahi enei o Tamaki kua puta ki

 roto ki te Kooti i Waipawa.

   

         PANUITANGA.

         Waipawa, Hepetema  12, 1870.

    He panuitanga tenei i te whakawatanga

  o Tamaki. Ko  te take i panuitia ai, kia

  rongo nga iwi pakeha, maori hoki, i te

  mahinga a te Rokena  raua ko te Hara-

  wira Tatere. No  te mea he whenua tau-

  tohe na Ngatipakapaka raua ko Rangi-

  tane taua whenua. Ko te hoa o Ngati-

  pakapaka ko Ngatingaweki. Ko te mahi

  a enei iwi he whawhai ki a raua ko Ran-

  gitane. Ko  Karaitiana te kai pupuri o

  Rangitane, ko Henare Matua o te taha ki

  a Ngatipakapaka. Me i kore enei tangata

  kua whawhai  noa atu enei iwi ki a raua.

  No  reira ka mahara tetahi o aua iwi kia

  panuitia to raua whenua kia whakawatia i

  te Kooti. I te tahi o nga ra o Hepetema

  ka tu te Kooti ki Waipawa. Ka huihui

  nga iwi katoa ki reira. Kei  Wairarapa

  te mutunga mai kei Manawatu  te rohe

  mai o tera taha, ki te Wairoa te mutunga

  mai  o tenei taha. Ko  te kai korero o

  Ngatipakapaka ko Perahama Te Rautahi.

  No Rangitane ko Hoani Heihana. Heoi,

  ko nga kai whakarongo e rua rau. Tukua

  ana te whakawa mo taua whenua hei muri

  o nga whenua kaore he tautohe. I te ono

  o nga ra o Hepetema ka tu te korero mo

  Tamaki. Ka  tukua ki waho o te whare,

he mea  kia kitea  te painga  ki a raua.

Kaore  i pai—tautohe tonu  ki a  raua,

hinga aua Ngatingaweki. Te rua o nga

ra ka tu ano ki waho, o rapu atu ana kia

puta mai he tika mo aua iwi. Ki hai i

kitea he tika—ka hinga ano. Katahi ka

tukua ki to Kooti, hinga tonu ano i runga

i nga patai a Hoani Meihana ki a Pera-

hama Rautahi. Ka  hinga tera ka tu atu

ko Wi Te Korohu. E rua nga patai a

 Hoani kua hinga tera tangata. Ka tu ko

te Ropiha Takou, kotahi tonu te patai kua

tau a te Ropiha  ki raro. Ko te take i







    Ko Henare Matua  o Porangahau kua

  whakaritea e te Kawanatanga hei Kai-

  Whakawa   i runga i nga ritenga o nga

  Ture i whakaturia mo te pera i nga tau

  1858, 1862 me  te tau 1870. No te 25 o

  nga ra o Akuhata 1870 i whakaaetia ai a

  Henare ki taua mahi. Ko  nga wahi i

  karangatia hei mahinga mana ko nga whe-

  nua i te taha ki Waipukurau i Nepia hoki.

  Ko  nga tangata maori e whakaturia ana

  hei Kai Whakawa  ko ratou hei arahi i o

  ratou iwi ki nga huarahi o  te tika o te

  pono, o te rangatiratanga. Koia tenei kia

  kaha a Henare ki te hapai i te tika me te

  pono hei tikanga mo tona iwi.



    Ko  te Lama o te Kuini ko te Tiuka o

  Erinipara i tae mai ki Po Neke nei i mua

  tata atu—no tenei marama i rere atu ai tona

  kaipuke ki Po Hakene. Ehara i te haeremai

  i runga i tona rangatiratanga hei tama ia

  na te Kuini—engari he peka noa mai no

   tona kaipuke ki tenei moutere i a ia e

4 4

▲back to top
                  TE WAKA MAORI   O AHURIRI.

haereere ana i te moana. Ko ia ano hoki

te Kapene o tona kaipuke.



  Ko  te Tahana Turoa tena (he matua ki

a Topia) kua hold mai ki Whanganui noho

ai. I roto i te Hau Hau taua tangata e

ngaro noa atu ana i enei tau maha. Kua

kitea pea te he me te mate o te noho ki

roto ki te Hau Hau i hoki mai ai. Me-

hemea  i whakarongo ki te ako era hoa

maori o tatou kua mute atu nei i runga i

to ratou Hauhautanga, penei e ora tonu

ana pea i tenei takiwha. Tenei te whaka-

tauki no Ngatikahungunu, e tau ana mo

nga atua o te Hau Hau, ara; —" Atua

harekereke, waiho te mate mo Hapopo. "





       £20 Ed Utu.

NO    TE  MEA  kua wahia, e etahi ta-

      ngata ngakau kino, e wha nga taki-

wha o te taiepa wehenga o to maua kainga

i rawahi atu o Te Tukituki i Waipureku, i

te taha ki te roto nei a Te Kaho, i to ratou

haerenga pokanoatanga ki reira—a no reira

ka mate maua i o maua hipi kua huihui, no

konei ka mea maua me hoatu ena moni kua

whakahuatia ki runga ake nei ki te tangata

mana  e whaki i tetahi korero e hangai ai te

he ki aua tangata nana i wahi.

  E  mea ana maua i te whakangau poaka

taua tangata i tera marama, a i wahi

taiepa hei putanga mo a ratou hoiho.

  Ki te poka noa a muri ake nei te tang

ki taua whenua haere ai ka whakawa

ka whiua ki runga ki te tikanga o te T

         Na ROORI,

         Na ARIKI MAKARINI  Hepetema 15, 1870.





     PANUITANGA.

KO   te TARIANA TAMI ko 

      HONA   kua puta noa nei tona ro

pai hei tenei takiwa tonu ka TU ki K

RAKAU   hei ai i nga hoiho uha.



              NGA UTU.

Te uha  kotahi......... £2  K

Nga  mea e rua, pahika atu ra-

  nei, a te tangata kotahi... 2   2

  He  kaari pai, hua te kai. hei

hoanga mo  nga uha mo te wiki kotahi

6d.

    PAORA PAHI,

    HOANI TE RANGIKANGAI

  Nepia, Akuhata 3O, 1870.





He mea ta na HEMI WURU, i te whare ta o te 

  Pei Herara, ki Nepia  i te Taitei i nga rua

  katoa—tena rua wiki, tena rua wiki.