Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 4, Number 6. 04 July 1867


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 4, Number 6. 04 July 1867

1 1

▲back to top
                        TE











     "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 6. ]        NEPIA, TAITEI, HURAE   4, 1867. [VOL. IV.

ORAITITANGA NO TETAHI HOIA

       O INGARANI.



KUA  rongo koutou ki nga korero o te

riri o Ingarani raua ko Amerika (Meri-

kana) i mua  ra—i  taia ra hoki ki te

Waka  Maori o te tuatahi o nga ra o

Oketopa i te tau 1864. No  Ingarani

taua whenua i mua ai; ko ona tangata

he  mea  heke  atu i Ingarani, i etahi

whenua   atu hoki, otira no Ingarani te

nuinga, me te reo ano hoki no Ingarani

ano—ko   Ingarani te matua, ko ia ko

Amerika  te tamaiti, he penei me tenei

motu nei ano. Ka noho ka nui haere

nga  tangata o taua whenua nei, ka rite

tonu ki Ingarani te nui, katahi ka tahu-

ri ki te matua (ki Ingarani) whawhai ai

i te tau 1775; he mea kia motuhia he

rangatiratanga mo ratou ano, kia wehea

ratou i te matua. Rere ana to matou

hoa  riri o mua (a Wiwi) ki runga ki a

 ratou hei hoa riri mai ki Ingarani. Ko

 te Paniara hoki  tetahi iwi i rere ki ru-

 nga i a ratou. Katahi ka mahia nga

 mahi o te riri. Ka whitu nga tau e riri

 ana ka tae ki te tau 1782, hei reira ka-

 tahi ano ka tukua ta ratou i hiahia ai, a,

 tu ana ratou hei iwi ke i a matou, me

 tona Kawanatanga ake ano. Kaore a

 Ingarani i taea mai e ratou i roto i taua

 riringa; engari no o matou tupuna nga

 taua i haere atu ki uta ki to ratou kai-

 nga—tetahi  i waho i te moana  riri ai.

 Heoi tena—ka motuhia atu i a matou

 tena iwi, engari ko te reo, ko te ahua,

 ko te karakia, ko te aha, i kotahi tonu.

 Ko tetahi taha ano o taua whenua i mau

 ki a matou; a, e mau tonu mai nei ano,

 ko te Kuini ano te rangatira—ko Kena-

 ta (Canada) te ingoa. Ko te wahi nui

 hoki  ia, he nui whakaharahara; he

 paku  rawa atu tenei motu nei. Ko

 nga pakeha o taua wahi kaore i pai kia

 wehea atu ratou i a Ingarani. Ko nga

 mangumangu  o taua whenua, ara nga

 tangata i rokohanga atu e te pakeha e

 noho ana i reira, he penu hoki me nga

 maori o tenei motu—ko  aua mangu-

 mangu  i uru etahi ki roto ki nga pakeha

 o Amerika  riri mai ai ki a matou, ko

 etahi hapu i uru mai ki roto ki a matou.

 He nui nga iwi o aua mangumangu—

 he  tini noa iho te tangata. He   iwi

 kaha ia ki te riri, he iwi mohio rawa ki

 te whakataki haere i te waewae tangata

 ki ro ngahere—nui atu te matau i to te

 kuri e hongi haere ana i runga i te hua-

rahi o te poaka. Na, no roto i te takiwa

o taua riri i te tau 1779 ka noho tetahi

rangapu o te hoia o Ingarani i te taha o

tetahi awa nui. He  wahi ururua te

wahi i noho ai, he wahi pari, he wahi

ngaro i ro ngahere—ekore hoki e taea te

tiki taua wahi e to taua. Te mea i noho

ai i reira he whakapa i te ara koi puta

nga hoia  o Amerika  ma reira ki nga

kainga i tahaki atu. He whenua nga-

herehere taua whenua, ko te riri a te

hoia i reira he riri tonu ki ro ngahere—

te mahi a nga  Merikana ratou ko te

mangumangu  he whakatakoto pehipehi

ki ro ngahere—ko te pu e rongona ana,

ko  te hoa riri kaore e kitea ana. Nga

rakau o te mangumangu he pu nei ano,

he patiti, he kopere. Ka wehea atu te

tangata i tona nuinga i ro ngahere ekore

hoki  e ora—ka   mate i te pere a  te

mangumangu, i te patiti ranei. He mea

ano ka huaki mai ratou i te po ki te ma-

tua hoia e noho ana, tahuri rawa atu -

nga hoia ki te whai ka ngaro te mangu-

mangu   i roto i nga toka, i nga pari,

i  nga repo, i nga  aha noa  atu—te

kitea hoki. Ko  nga tangata i waiho ai

hei mataara  i te po, he  tiaki mo te

kainga, ngarongaro noaiho—te mohiotia

 te ngaronga, te kitea he okeoketanga i

 te wahi i ngaro ai. Engari ka rua ki-

 tenga i te toto i runga i te rau rakau e

 mau ana, kati ano me te pata ua nei te

 rahi. Ko etahi o nga hoa  i ki na te

mangumangu   i kahaki, ko etahi ki te

 ki he mea oma marire ki roto ki te hoa

 riri—kei hea hoki kia paku tona pu hei

 whakaoho i nga hoa e noho tata ana i

 muri ?  No  tetahi rangi i te ata ka

 haere atu nga hoia ki te arahi i nga tu-

 tai hei riwhi i nga mataara i waiho ai i

 te weheruatanga kia hoki mai ai ki te

 kainga. Te  taenga atu ki te wahi i

 waiho ai te mea i waho rawa atu kua

 kore  te tangata na—kua   riro. Tiro-

 tiro noa, karanga noa, te kitea hoki—•

 kaore hoki he mamautanga i kitea, kaore

 he aha. Katahi  ka waiho  iho tetahi

 tangata ka hoki mai ki te kainga. Ka

 karanga mai te tangata ra ki a ratou; —

 " Ki te ngaro au koi mea koutou kua

 oma au, ekore rawa hoki au e oma. "

 Heoi, ka wha nga haora e noho ananga

 hoia nei ka hoki ano ki te wahi i waiho

 iho ai te tangata ra, te taenga atu kua

 kore—kua  riro ano ! Kimi noa ratou

 kaore hoki i kitea. Katahi ka  waiho

 tetahi tangata i taua wahi ka hoki ano

2 2

▲back to top
               TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

ratou ki te kainga. Ka  wha ano nga

haora e noho ana ka  hoki ano, ratou

tahi ko  to ratou rangatira, aue! kua

kore te tangata—kua riro ano; Na, ka

tokotoru enei tangata kua ngaro. Ka

pa te wehi ki nga hoia, ka mataku noa-

iho. Katahi ka whakaaroaro te ranga-

tira kia tokomaha nga hoia e waiho iho

ki taua wahi noho ai. Tetahi whakaaro

ona ekore pea e kitea te moa i ngaro ai

 era tokotoru ki te waiho e ia kia toko-

 maha nga tangata ki taua wahi—engari

 kia kotahi ano te tangata e waiho kid

 haere mai ano te kai hopu, te kai patu

 ranei. Katahi ka  karanga ki te hoia

 i taka ki a  ia te  tiakanga  i taua

 haora. Te   putanga  mai  o  taua

 tangata e wiriwiri ana i te wehi. Ka ki

 mai ki tona rangatira: —" E pai ana au

 kia mate i roto i te riri hangai. Tena

 ko tenei mate ngaro  e wehi ana au,

 Ahakoa, me noho au; nana au ka mate

 e mate ana i runga i te mahi, " Ka ki

 atu te rangatira: —"Ekore    e waiho e

 au i konei te tangata e ngakau kore ana

 ki te noho. " Katahi ka rere mai tetahi

 o nga hoia, he tangata toa, ka ki mai:

 —" Me noho ko au. Ko ahau e hiahia

 ana ki te noho. Ekore au e mau ora.

 Ka  rongo au ki te ngahehetanga, aha-

 koa paku  noa nei, he manu ranei ka

 horo ki te  whenua, akuanei koutou

 rongo ai ki taku pu. Tena pea koutou

 e oho noa i au, ahakoa i te tupato tonu. "

 Heoi, ru marire ona hoa ki a ia ka hoki

 ratou ki tahaki whanga  ai. Kotahi

 haora e whanga ana ka rongona te pu a

 te tangata na. Katahi ka whakatika ka

 ahu atu whaka te wahi i puku mai ai te

 pu. Ki hai ano i tae atu ka kite ratou

 i te hoia nei e toia haeretia mai ana

 tetahi tangata ki nga  huruhuru  o te

 upoko. No  te tutakitanga ka tutaki

 ka  ata kite ratou he mangumangu te

  mea e toia nei. Ka korero mai te hoia

  ki a ratou ka mea: —" I ki atu au ki a

 koutou ka rongo au ki tetahi mea paku

 noa nei ka paku taku pu. Na, no rei-

  ra au i ora ai. Ki hai i roa au e noho

  aua i  muri i a  koutou ka  rongo

  atu au  ki te ngahehetanga i ro nga-

  here i pahaki  atu i te wahi i  tu ai

  au. No  taku tirohanga atu  ki te

  wahi i rongona atu ai ka kite au i te

  poaka e haereere ana i raro i nga rakau

  o te ngaherehere, e hongi haere ana ki

  te whenua, me te mea e kimi hua rakau

  ana hei kai mana. Kahore au i whaka-

  aro ki te poaka nei no te mea he nui

  noa te poaka i roto i te ngaherehere e

  haere ana. I  mahara  au tera ke  te

  ahunga mai o re mate moku. Engari i

  titiro tonu aku kanohi ki te haere o te

  poaka i roto i nga rakau. Mahara au

  kia puhia, na te mea koi kataina au e

  koutou mo taku puhanga kautanga ki

  te poaka, koia i kore ai e puhia wawe-

  tia e au. Otira no taku kitenga e anga

  ana taua poaka ki tetahi wahi ururua ki

  te taha ki muri i taku tuara katahi au

   ka ahua tupato. Titiro tonu atu au ki

   te poaka nei. No te tatanga ki taua

  wahi ururua ka tupeke te haere. Ka

mea au ehara tena i te ahua o te haere

o te poaka. Katahi ka puhia e au, no

te hinganga ka ngunguru me te ngunguru

tangata. Taku  haerenga atu aue!  he

tangata ano ia, he mangumangu—i roto

i te kiri o te poaka e noho ana, me tona

patiti me tona naihi. Ekore hoki e mohio-

tia he tangata i te tirohanga atu i roto i te

pouri o ro ngahere—rite tonu tona ahua

ki te poaka, te kitea ona ringa me ona

waewae. Ka mutu, no taku kitenga kua

mate  katahi ka toia mai nei e au kia

kite koutou. "   Heoi, katahi ra ano ka

mohiotia te ngaronga  o era tokotoru i

ngaro ra. Te  mahi a te mangumangu

he  haere i roto i te kiri o te poaka ka

 tae ki roto i te wahi ururua i te taha o

 te tangata e  tu ana hei tutai, hei reira

ka  whakarerea te kiri o te poaka ka

 whanga kia ware te whakaaro o te hoia

 katahi ka rere mai ki muri i te tuara pa-

 tu ai, ka mate ka mauria ki ro ngahere

 huna ai. Te tikanga a te mangumangu

 o taua whenua ka mate tona hoa riri ka

 horea te kiri o te anganga ka whakata-

 rewatia ki te tatua. Ko  te tangata i

 nui nga kiri upoko i tona tatua e mau

 ana, i roto i tona whare ranei e iri ana,

 ka kiia he toa—ka kore he kiri upoko i

 riro i a ia ekore e tukua ki roto ki nga

 tane haere ai, ka kiia hei hoa ia mo nga

 wahine mo nga tamariki. He mea ano

 ka tihorea oratia te kiri o te anganga.



 HE RITENGA MO  TE HANGA

   REWENA TAKA ROHI NEI.



 ME  waru Te Riwai, hei te riwai pai, hei

 te riwai mata; a, muri iho me whaka-

 ranu nehu, me tetahi paraoa, me tetahi

 huka  ano hoki. Kia kotahi te koko

 huka, kia wha nga koko paraoa. Me

 whakaranu enei ki te wai mahana, kia

 pera te mahana me to te waiu. Ringi-

 hia katoatia atu ki te pounamu, me

 puru Pakeha, a whakaturia ki te taha o

 te ahi, kia kotahi ra, kia kotahi po e tu

 ana. Heoi ano kua pai.



  WHAKAMIHAROTANGA A TE

           ATUA.



 He  mea tango mai no roto i te Karen

         Maori o te tau 1862.

    I tahuri he kaipuke i nga tahataha <

 Marikena, i mamao ia a uta. I tahuri

 i te po. Kahore kau he puke ke atu

  kitea i reira; a, mea  ai nga tangata

 hore rawa ratou e ora. Roaroa iho, 

  rere mai he puke i pahaki atu  o 

  tahuritanga ra. Ko te kapene, rae 1

  tuhimete e haereere ana i te papa 

  takahi. I a raua e korerorero ana, 

  puta he manu, pa tonu ki nga mata

  te kapene  ra. Kahore   i aha 

  tangata ki te panga mai o te manu 

  otira, no te tuarua o nga 

  mai o te manu  ra, ka puta te 

  miharo o te kapene ra; a whakauria a

  te ka i te mangai, haereere ana 

  Muringa iho, kihai wheau, ka hokia 

  ano te manu  ra, ka pa ano ki 

  kanohi o te tangata ra. Oho  

3 3

▲back to top
              TE WAKA MAORI O AHURIRI

mauri o  te kapene ra i te toru o nga

hokinga mai o te manu ra; a, mohio

noa ki nga whakapakanga mai e toru,

tena ano te take i penei ai te manu, he

korero atu pea tenei na te manu ra ki a

ia kia aha ra nei. Ka  whakaaroaro te

tangata ra, a, karanga  tonu  atu kia

hurihia te kaipuke kia waihape ki tetahi

taha; no te rerenga i taua hurihanga

taea noatia nga meneti erua te kau, ka

pa ki nga tangata e kau ana i roto i te

moana, e  hia ra nei rau; ko to ratou

kaipuke kua totohu ke. No te whaka-

oranga  o nga  tangata ra  i roto i te

moana, ka korero te kapene ra, ka ki

 pono ake, i hurihia e ia te ihu o  te

puke ra, na te mea i puta mai te manu

ra, i whakapakia ona kanohi, a no te

 tuatoru o nga hokinga mai i tino whaka-

 aro ai ia kia ahu ke te ihu, ko te mea

 ia, hore rawa ona mohiotanga i reira, he

 kaipuke ano, kei pahaki atu i tona. —

 Whakamaharatanga mo Haihana  Wire-

 mu Mahourama R. A.

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA

          HOA TUHI MAI.



         Turanga, Hune 23, 1867.

KAI  A TE KAI  TUHI O TE WAKA  MAORI.

  E  hoa me tuku e koe tenei reta ki te

panuitanga i te korero mo tetahi manu

kua kitea ki Turanga nei. I te panui-

tanga hoki i era marama ka hori nei i

kite matou i te korero mo tetahi manu e

ki ana mana e whakaora te aporo me te

mate o etahi mea atu, ma taua manu.

 Inaianei kua kite e matou tetahi manu

hou i Turanga—he  manu ririki. Ko te

rua pea tenei o nga tau o taua manu ki

konei. I tenei tau ka kitea he tini noa

iho taua manu—rere apu ai. Te  ahua

nui o taua manu nui ake i te Horirerire;

ko  ona kanohi i rite ki te patene kakahu

 hate nei; tona tangi he nui tona tangi.

 Kitea ake e matou e tau ana ki runga i

 te aporo e kai ana i te ngarara kai aporo

 —tini noa iho ki runga i te aporo.

   Ma  nga  tangata e matau ki tenei

 manu, e whakaatu mai.

                Na HAPI  KINIHI.

           WHARANGI PANUITANGA.

 E NGATIKAHUNGUNU!    TI-

         TIRO MAI!





 TENEI  nga keihi hanga kei au, he

   mea tae hou mai. Ko  te tangata

 e hiahia ana ki te kai reka, ki te hanga

 pai, me haere mai ki au hoko ai. Kaore

 he mea i kore i toku whare, kua kite ra

 ano hoki koutou. Kua rongo hoki kou-

 tou ki te whakatauki  na; —" Haere

 mai e whai i te waewae o Uenuku kia

 kai koe i te kai. " Koia hoki tenei, e

 rite ana au ki a Uenuku  o te Rangi.

 Ekore e taea te tatau i nga hanga o toku

 whare. E taea ranei te tatau i te kiri-

 kiri o  tatahi ?  Ko   te rite hoki ia.

 Engari me haere mai kia kite.

  Me haere mai me "te whakapuru ki tahi

        ringa, me te patu ki tahi ringa



              Na TATANA.

    TENEI TE HANGA!





 TENEI RAWA ANO TE HANGA!

 HAERE     mai te tane, haere mai te

        wahine, haere mai te tamariki,

 haere mai te katoa, ki te ora mo o kou-

 tou waewae !  Kei au nga PUUTU

 KAHA, te mea  roa, te mea poto; te

 mea  matotoru, te mea rahirahi; te mea

  utu nui, te mea utu iti; te mea tane, te

 mea  wahine. Haere mai tirohia.

    Ko taku whare  kei tetahi taha o te

  rori i te ritenga ki te whare hoko rongoa

  i Nepia, i ko mai o te Peeke.

          Tikina mai, patua !

             Na te WURU,

                     Kai tui puutu.

       PANUITANGA.



   Tari o te Kooti Whakawa Whenua Maori.

             Akarana, Mei 8, 1867.

 HE    Panuitanga tenei kia mohiotia ai,

      Kei  te nohoanga o tenei Kooti,

 Ka  turia ki Greytown, Wairarapa a te

 7 o Akuhata e haere ake nei, te whaka-

 wakia ai te take, a Anaru Tuhokairangi,

 e ki ana Kia riro atu ia ia te whenua,

 tona ingoa Ko  Tupurupuru, Kei te

 takiwa o  Wairarapa, i te Porowini o

 Poneke; he whenua na Te Kaninamu,

 Kua mate nei.

                  NA TIKI,

               Tino Kai Tuhituhi.



 WHAKARONGO TE TANGATA

          HAERE!



 MEA     ake, hei te tuatahi o nga ra o

      Hurae, ka tu tetahi whare Papari-

 kauta maku  i tua mai o te arawhata i

 Tutaekuri. He  ingoa mo taua whare

 ko te POROWINIHERA HOTERA.

 Ko  nga patiti o aku pataka (ara nga tai-

 epa kai ma te hoiho) kua oti te tiri ina-

 ianei—no  Ingarangi mai nga kakano.

 Ko nga kai o taku whare mo te tangata

 haere  ekore au  e pai kia kino, kia iti

 ranei—taku  e pai ai kia ora rawa te ta-

 ngata koi ngau tuara ki au. Tetahi ko

 te WAKA  MAORI nuipepa ka puta tonu

 mai ki taku whare hei korero ma koutou.

   Na e mea ana au kia haere mai kou-

 tou ki taku whare whakamatau ai me ka

 haereere koutou ki te taone.



  Haere mai  e whai i te waewae o

          Uenuku  kia kai koe i te kai.



         Na HEMI AHITONE.

4 4

▲back to top
              TE WAKA MAORI O AHURIRI.

                          (WHARANGI PANUITANGA. )

   PANUITANGA.



  Ki NGA  RANGATIRA o NGATIKA-

            HUNGUNU.

KO  MIRA  raua ko RINITE tenei

  kei Nepia nga tino tohunga hanga

whare, me  te mano atu o nga mahi

Kamura—nga   Whatitoka, nga Mata-

pihi, nga Keeti, nga aha noa atu. He

mea uta mai na maua i Ingarangi ra ano

nga Raka, nga Inihi, nga Titi, me nga

mea rino katoa, mo nga whare e hanga-

ia ana e maua—no  reira i kaha ai, he

mea whiriwhiri mai hoki.

  Ko te whare o Karaitiana ma i Tau-

pata, i te rori putanga mai ki te taone

nei, na maua i hanga. Ka  hiahia te

tangata kia  hangaia  e maua  tetahi

whare  moua, ka kore ona moni e pai

tonu ana maua ki te whenua hei utu.

Ko  ta maua mahi ha mahi hohoro, he mahi

                  pai.



   WHAKARONGO  MAI.

 TENEI au to koutou hoa tawhito te

  noho nei maua ko WIREMU kei te

 WHATAAPUKA. Kai  te hoko  tonu

 maua i nga hanga me nga kai e hiahiatia

 ana e te tangata maori; —ara, he huka,

 he ti, he tupeka, he raihi, he paraoa, me

 te mano kai atu.

   Ko nga kahu; —he  koti, he paraikete,

 he tarau, me nga kakahu  tane katoa,

 me nga kakahu wahine katoa.

   E tangohia ana hoki e maua nga kai

 e whakatupuria ana e nga maori; ara,

 he kaanga, he witi, he taewa, he aha

 noa atu.

     Haere mai  ki te tangata tawhito.

       Na WIREMU raua ko KENERE.

   Nepia, Pepuere 26, 1867.





   WHAKARONGO  MAI!

 Ł0   au ra ano tenei ko NOIHU  kei

      Nepia nei ano e noho aua, e hoko-

 hoko tonu ana i te taonga. Kua tae

 mai koutou ki toku whare, kua hoko

 koutou i aku hanga, kua mohio koutou

 ki te ahua. Engari tenei nga mea hou

 kaore ano koutou kia kite.

   Ko nga tupeka o taku whare he mea

 kua  oti te tapahi, kua oti te mirimiri—

 he huri nana i tapatapahi, e tu nei kei

 roto i taka whare, He tupeka pai rawa,

 he reka; te mate tapahi, te aha—ko te

 puru tonu, kai tonu.

   Kei tetahi taha o te rori i te Whare

          o te Kawanatanga i Nepia,

              Na ERUETI NOIHU.



 TENEI TO TOHUNGA KI TE

        HANGA WAATI!



  Ł0    au, ko te tangata e tuhi atu nei

       ki a koutou nga rangatira me nga

  tangata o Heretaunga, ko au tenei ka-

  tahi ano ka tae mai i Ingarani ki tenei

  kainga mahi  ai i taku mahi hanga

  Waati, hanga Tieni, me te tini atu o

nga mahi whakapai tangata. No Ra-

nana ra ano toku tohungatanga, no te

Taone nui o Ingarani, te Taone e noho

mai nei te Kuini. Kei reira te huinga

o nga mahi pai, me nga tangata mohio.

Koia hoki tenei, haere mai tirohia taka

mahi.

  E  nui ana  te Waati, te  Tieni, te

Ringi, te aha noa atu, kei au e tu ana

hei hoko. Ko  taku whare kei tetahi

taha o te rori i te Peeke o Niu Tirani i

Nepia.

\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_Na  PERUA.



TENEI  te puranga o te hanga kei te

             Whare  o te

HUTANA   KAUA KO TE EAWINI,

           KEI NEPIA.

  Kua  ki tonu te whare nui o te HU-

TANA  raua ko te EAWINI inaianei i te

hanga hou mai no Uropi na runga mai

i nga kaipuke nui nana i utaina atu nga

huruhuru  hipi o Heretaunga. He aha

kia whakahuatia nga ingoa o nga taonga.

Engari ko nga taonga katoa kei a maua,

 te mea paku, te mea rahi, kaore etahi i

mahue  atu.

   Kua  kite ano nga tangata maori i

 tenei whare me te ahua o nga taonga e

hokona ana e maua.

   Haere, mai tangohia nga taonga how.

     Na te HUTANA raua ko te EAWINI.



     PANUITANGA.

 TENEI  au te tangata tawhito kei te

   whare hoko i ko mai o te Papari-

 kauta o te Kemara i te huarahi putanga

 mai ki te taone. Ko te



    WHARE O RANANA

 te ingoa o taua whare. Tenei nga

 TERA, nga PARAIREI, nga WIPU,

 me nga aha noa atu, mo te tane mo te

 wahine. Katahi tonu ka  tae mai enei

 hanga i Ingarangi. He hanga pai rawa

 aua hanga, e iti ana hoki te utu. Engari

 ma koutou ano e haere mai kia kite, kia

 mohio koutou.

               Na RAWHE.



 WHAKARONGO  MAI TE TA-

        NGATA   HAERE HOIHO!



 TENEI au to koutou tangata tohunga

   ki te hanga hu mo nga hoiho! Ki

 hiahia te tangata kia haianatia nga wae

 wae o tana hoiho me haere mai ki au 

 te tangata hou whakamatau ai kia kit

 koutou  i te mahi pai. Tetahi o 

 mahi  he hanga parau whenua. 

 mahia e au te parau pakaru, anana 

 te mea he parau hou tonu 

   Ko  taku whare ko te whare 

 mete i runga mai o PUKEMOKEMOKE

  Kua riro hoki i au taua whare.

  * Haere mai whakamatauria te tanga

                      hou.

       Ka WIREMU ROPITINI.

    Nepia, Pepuere 22, 1867.