![]() |
Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 74. 21 April 1866 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
WAKA MAORI O AHURIRI "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA." No. 74.] NEPIA, HATAREI, APEREIRA 21, 1866. [VoL. III. HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. Nikora Ngarangi, Katorika Hirini to Kani Arapeta Potae, Hirini Kani Paora Koropura Turanga Nepia Rongowhakaata, no te Aitanga-a-Ma- haki, Turanga. Wairengaahika Wharekauri inaianei te 12, ko etahi e wha- Aitanga-a-Ma- haki Tareha ena e tiaki ana. Ko nga mea e whakahokia ana o Rongowhakaata kaore ratou i roto i te riri i Waerengaahika, na reira i whakahokia ai ratou. He Hau Hau ano ratou, otira i te timatanga o te riri, i te taenga atu o te Makarini ma ki reira i mua ka maunu mai ratou ki waho—na reira i ora ai Otira e rua ano nga whakaaro e korero ana nga tangata o reira. Inahoki e kiia ana ka kaha te taha Kawana, ka Ka- wana ratou—ha kaha te Hau Hau, ka Hau Hau ratou. Ko tenei kati ano kia maunu wawe mai ki waho kia ora ai ratou. Nga rangatira o te Aitanga-a-Mahaki kua tae mai nei e kawea ana ki Whare- kauri, ko Tiopira Tawhiao, ko Hetariki Tutaha. Na, no Rongowhakaata, ko Pe- himana Whirikoka. Kua hoki tenei te tima ki Turanga no te Taitei, te 12 o nga ra, i rere ai—ko Rongowhakaata i eke ki runga. Te taenga atu ki Turanga ka utaina mai era o nga herehere ka mauria mui ki Nepia nei ; katahi ka mauria ka- toatia ki Wharekauri noho ai. Ko Paora Parau no te Aitangahauiti o haere tahi ana ki te tiaki haere i aua herehere ki taua moutere, ki Wharekauri, a ka hoki mai ai ano. Kira i Turanga. Nepia Paora Parau Remihio Petera TE WAIROA. E WHA te kau nga Hau Hau (hui ki nga wahine ki nga tamariki) kua maunu mai i roto i to ratou nuinga i Waikare Moana, kua rere mai ki te taha Kuini. Ko te teina o te Waru tetahi o ratou—no Ngatika- hungunu o te Wairoa ; ko Potutu Tunu-
![]() |
2 2 |
▲back to top |
![]() |
3 3 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI Po Neke Manawatu Otaki Whanganui TE KOHURUTANGA I WHAKATANE. Whakatane Keeti— Akarana Moko moko, ko Heremita, Penetito Ko Mohi te Paohi, Eria, te Hakona, Hohapata Wharera, Wiremu Kepa, Meihana te Kooti Hepeta, Horomona Poropiti, Hemara, Haka- raia Tohora, te Uwhi te Haraki, Kereama Toi- toi ; me Turi te Matutarewa, mo to mate katoa ena. To ratou be, be whakahau i etahi kia haere 1d te Kaipuke kohuru ai i a te Purunu ra- tou ko nga pakeha—ehara i a ratou nana i ko- huru engari ua ratou te whakahau. Na, ko Mikaere Kirimangu, ko Hekara, ko Himone te Auru, ko Paraharaha, Hoani Pou- ruru, Hoani Hupe, Utuku te Rangi, te Aka o Tau te Hura, Hunia Marupo, Haki Waihou, Haki Tukino, Tamati o Ngatihoko, Tio Wahu, Ha- wera te Hihira, Heahea te Pakihiwi, me Raniera te Werotokotoko, kua oti te kupu o te Kooti kia whakatarewatia katoatia. Na ratou hoki te ko- huru ki runga ki te kaipuke i mate ai a te Pu- runu—na o ratou ringa tonu. Hui katoa nga mea mo te mate e 29 : nga mea, mo te kuru ko- hatu toku 5. HE KORERO PUIA.
![]() |
4 4 |
▲back to top |
92 TE WAKA MAORI o AHURIRI. Mehiko (Mexico) Amerika, Itari (Italy) Pihuwia (Vesu- vius) Kotopahi (Cotopaxi) te ingoa, kei Amerika Nepia Tamaporo (Tomboro). Tamapawa (Sumbawa) Tiawa, (Java), Papiai (Pompeii), ko Heakiureniama, (Herculaneum). Ahiraua (Iceland,) ko Hekera (Hekla) te ingoa. Ka rua nga tau e ka ana taua maunga ka mate e iwa mano, etoru rau, e toru te kau ma ono nga tangata ; ko nga kau. kotahi te kau ma tahi mano e wha rau ; ko nga hoiho, e rua te kau ma waru mano ; ko nga hipi, kotahi rau e iwa te kau mano—mate katoa enei i te ahi whanariki, i te Raawa o te maunga, i te pungarehu, i te ru hoki. E rima te kau maero te roa o te whenua i heke haere ai te Raawa o te maunga. ; te whanui ka te 12 maero; te hohonu ko- tahi rau putu. Anana ! me te tino awa nui whakaharahara ! Kotahi te awa wai- maori i tapukea rawatia, e ono rauputu te hohonu—mimiti rawa te wai ! Nga maunga puia kai te ka tonu i te ao Niuparemata (Taranaki), Aperira 6, 1866. KI A TE MAKARINI KEI AHURIRI Na HONE PIHAMA TE KEI HANATAUA. Na te MAKARINI. Nepia, Aperira 18, 1866. KI A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI. Turanga Rongowhakaata—i nga mea ahua pai. Te tatari mai a te Hau Hau ki to tima hei uta mai i a ratou. Te taunga ake ka haere ko te Wirihana apiha pakeha ; ko Paora Kate, ko Hirini te Kani, ki te hui i te Hau Hau o Rongowhakaata, Kei te panuitanga o nga korero ka whiriwhiria nga mea haere ki Wharekauri. Ka timata te oma oma i konei; ka whakatika nga hoia ki te whai—ka mau etahi, ko etahi i haere atu. Nga mea i tino ngaro atu ki te koraha te 13. Toko- rua kei te Pa o Paratene Pototi. Na Wi Ha- ronga tetahi i pupuri atu. ko Hemi te Awahaku to ingoa—ko Wi Karoki tetahi. Otira ahakoa oma, ahakoa noho, kei te ringaringa o te Ture e mau ana. Na PAORA PARAU. Kua kite matou i te reta a Hoani Meihana o Manawatu. Kai te hoatu e matou nga nuipepa mana ki te meera. Ki to mea e ngaro ana, e ngaro atu ana ki kona ano—kaore i a matou. Te utu o to nuipepa te kau herengi mo te tau. Taueru. Mahitaone, Wairarapa, Maehe 21, 1866. Ki NEPIA, KI A TE KUPA,— K hoa e Kupa, tena koe. E hoa kua tae mai a Hami Potangaroa ki konei me te kupu a te
![]() |
5 5 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI, Mahitaone. Na WI PARANE PANUITANGA. ! KUA PAUNATIA i WAUTUKAI kotuhi Pu- raka, Kau rahopoka nei; he kotingotingo te kara, he mea whakauru te whero ki te mu, te ma ki te whero. Ko te parani he penei | kei Le papa katau . Ka kore e tikina mai e te tangata nana i tenei takiwa e ta» o koto atu nei tae noa te 27 o nga ra o Aperira, i waenganui ra—penei ka hokona, i WAU- TUKAI i taua rangi. Na HOHEPA WlTERO. PANUITANGA. KUA PAUNATIA ki te Pauna i Tutaekuri :— Kotahi te HOIHO TAMI, he tau rua ; he wero te kara ; ku te waewae maui o muri he ma, kei te pakihiwi maui te parani he penei Kotahi hoki tu TAMI hu tu a pouri te kara ; ko te parani tenei Kotahi te UWHA KOHINAHINA, to parani F O i ruru o to tera i to taha maui. Kotahi to TAMI, ho tau rua; he whero te kara; te waewae maui o muri he ma ; kaore he parani. Ki te kore e tikina mai e nga tangata nana, ka homai hoki nga utu o te Pauna, i tenei takiwa e takoto atu nei, tae atu ki te 28 o Aperira, penei ka hokona katoatia i waenganui o taua ra i nga kaari o te paparikauta i te pereti i Tutaekuri, Na MEENI. Kai tiaki o te Pauna. APERIRA, 1866. PANUITANGA. HE panuitanga tenei na PATIWHIRA (Bouse- field) kia rongo nga tangata kua whaka- ritea ia e te Kawanatanga hei Kai Kuri Whenua i runga i nga ritenga o te Ture Whenua Maori. A, e pai ana ia inaianei hei tangata korero ia mo nga whenua e hiahiatia ana kia hokona ki te pakeha, nga whenua e hiahiatia ana ranei kia retia; me nga mahi Ruri whenua, me etahi mahi noa atu, ka mahia katoatia e ia i runga i nga ritenga tika o te Ture. Te kau ma wha ona tau o noho ana ia i konei i Heretaunga nei—i te mahi o te Kawanatanga hoki ia i roto i nga tau 11 o taua takiwa. E mohio rawa ana ia ki nga whenua i te Kawhiti— i Tauranga puta noa ki Po Neke. E matau ana hoki ia ki nga rangatira maori me nga hapu: tena ano hoki tona hoa he tino reo maori, me ia ano he reo maori. I tua, atu o te 1 o nga ra o Mei e takoto mai nei ka tahuri ia 1d nga mahi Ruri whenua, ki te hanga Mapi hold i ona kainga i Tutaekuri. APERIRA 10, 1866. TENEl TE HANGA! ERIMA nga pouaka TERA TANE, me nga TERA WAHINE katahi tou ka tae mai ki au—e wahia aua e au inaianei ano. Te utu o te Tera Tane kotahi pauna, te kau ma rima herengi—haere atu etahi ki runga ake. Na RAWHE. KARANGATIA ! KARANGATIA ! ! TENEI TE HAERE NEI nga kaipuke taonga I a te HUTANA raua ko te EAWINI i roto i nga marama katoa. Heoti nei ano te whare o uta te tika tonu mai ana i Ingarani i te hanga nei i Paraikete, nu reira hoki i iti ai te utu. Te kau enei takai Paraikete kua tae mai i tenei takiwa tonu ; he whero te ahua, he mu etahi, he puru etahi— he mahana katoa. Tenei hoki nga kuhu huruhuru, nga kahu mahana katoa ano hoki, kua tae hou mai hei kahu HOTOKE. Otira hei mote aha i korerotia ai (enei whare, to whare kua mohiotia e nga tangata katoa o Heretaunga. Haere mai, tirohia nga paraikete. Na te HUTANA raua ko te EAWINI PANUITANGA. HE pakeha hoko i nga kai maori nga ta- ngata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i to witi, i te aha noa. Ko te WATA ratou ko KENERE ko WATA ano. WHAKARONGO !! E MEA ana a WIREMU RAETEPONE, o Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i te Poaka, te aha noa atu hoki a te tangata maori. Rupeke katoa nga taonga, menga kai pake- ha i kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko. | E £5 HEI UTU. KUA NGARO atu i Nepia nei i tera tau —ka iwa nga marama kua hori i muri nei—ko- tahi te hoiho uwha he tu a pouri te ahua; ko te i parani ho penei kei to pakihiwi maui. E ma- ! haratia aua kua riro ki te taha ki Maraekakaho. ; Ko te tangata mana e whakahoki mai taua hoiho ki a Wiremu Peremi i Tutaekuri ka utua ki nga moni i runga ake nei. Na WIREMU HENERE PEREMI. Te Pereti Tutaekuri, Maehe 6, 1866. TURANGA TERA HOIHO. EMEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori.