Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 65. 09 December 1865


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 65. 09 December 1865

1 1

▲back to top
              TE   

 WAKA MAORI O AHURIRI







       "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 65. ]          NEPIA, HATAREI, TIHEMA   9, 1865. [VoL. III.

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI

                  MAI.

TE mea  i kore ai e puta te nuipepa nei i te wiki

kua hori he mate no  te Karini te Kai Whaka-

maori; tetahi he raruraru ki nga mahi huhua o

roto o te Kooti Whakawa.

  Tenei kua homai o Tatana nga moni te 10s. mo

te nuipepa i a Hape o Turanga mo  tenei tau.

Kaore  e o tona reta.

  Tenei te 5s. a Matene Ruta o Rangiwhakaoma;

te 10s. hoki a Taituha Pipimoho kua tae mai.



TENEI  ka korerotia ki raro iho nga mahi o

Turanga—te   hinganga o te Hau  Hau,

 te  omanga   ki   te  puihi. Te   titiro

ratou ki era o ratou ka mate i Opotiki, i

Waiapu  hoki, ka ata noho pea i tona kai-

 nga kia ora ai. Kauaka hoki—tohe tonu

 ana ki te mate. E ki atu ana ekore e puta

 ta ratou ritenga kohuru, kaore hoki e wha-

 karongo. Tena pea ratou nga morehu kai

 te ki e koa ana matou ki to ratou matene.

 Kaore ra, kai te pouri matou. Kei hea

 koia te ngakau tika e koa ana ki te mamae

 o te tangata, engari he hanga  aroha ia.

 Otira na ratou ano i kohuru i a ratou, i a

 ratou wahine, i a ratou tamariki hoki, ka

 pouarutia, ka panitia nei. Mea noa atu te

 Makarini ki a ratou kia noho pai ratou kia

 whakarongo ki te korero—kawe noa, kawe

 noa, kaore hoki. Ka  pouri tera a te Ma-

 karini ki ta ratou mahi e muru ana i nga

 taonga a nga pakeha, a nga maori Kawa-

 natanga hoki, katahi ka tukua te kai whiu

 mo  ratou. Ekore  hoki ia (a te Makarini)

 e pai kia noho noa ka titiro noa ki ona ta-

 ngata ata noho  e hangakinotia ana e te

 iwi kohuru. Koia ai i tahuri ai ki te wha-

 kaora i tona nuinga. Ko tenei ka whaka-

 mihi atu matou ki nga iwi maori e noho

 ana i runga i te tika; nga iwi i uru ki ru-

 nga ki a matou ki te pehi i te kino, ki te

 hapai i te pai, ki te whakarite i nga tika-

 nga e tika ai nga iwi katoa o te motu—ara

  ia, nga tikanga o te Atua tika.

   Ko  o matou  hoa ena ko te Mokena

 ratou ko ona tangata; ko Henare Potae

  ratou ko ona tangata; ko nga  tangata o

  Tuparoa. Ko etahi o nga tangata o Tu-

 ranga  ano hoki i te taha Kawana ano.

  Otira tenei ano te korero kei raro iho nei o

  te toa o tena iwi, o tena iwi.



    TURANGA.

  I TERA nuipepa o te 18 o Noema korerotia

  ana  e matou  waiho atu e te Makarini e

  haere  ana te tana o te taha  Kuini—nga

  pakeha me nga maori—ki te riri ki nga pa

  Hau  Hau ki uta. No  muri iho ka tao

  mai te rongo o to ratou mahi—koia tenei.

    No te 16 o Noema ku haere atu te ope

  Kuini noho iho ana ki Hui Otoa. No te

aonga ake ka whakatika ka haere ano ka

tae ki Waerengaahika. No  te tatanga atu

ki nga taiepa o te Pihopa ka huaki mai te

pupuhi a nga kokiri a te Hau Hau. Te

whakahokinga  a te kokiri a te pakeha ki

hai i roa ka whati te Mau Hau ki roto ki

tona pa. Rokohanga  utu e te ope Kuini

kua pakaru katoa nga whare o te Pihopa i

te Hau  Hau, kua pau katoa—ko  tona

whare nohoanga anake i mahue. Engari

ko nga taonga katoa o roto kua hanga

kinotia—nga  karaihe kua wahia, nga puka-

puka  kua haea kua makaia ki te whenua

takoto ai, a me kore ano te hohoro atu o

te ope Kawana  kua  wera ano i te ahi.

Heoi, noho iho ana to ope Kuini i waho

mai o te pa—me te pupuhi mai tera, me te

pupuhi  atu tenei, a ahiahi noa. Katahi

ki  keria etahi parepare hei nohoanga mo

 ratou. Ko te Wirihana me ona hoia pake-

ha, me nga maori o Tuparoa i tetahi taha o

 

 pakeha. anake; ko nga turapa me  etahi

 

 te taha ki muri o te pa i kore ai he tangata

 

 

 

 

 

 

 

 taonga o taua kainga nana i kohikohi mai

 ki runga ki toua terei. No te kitenga mai

 i te ope e haere atu ana  ka powhiritia

 ki tona potae; he mahara no etahi o nga

 pakeha e haere ana i mua he Hau Hau

 taua  tangata, katahi ka puhia. Kaore i

 tu, engari i pukaru i te mata etahi o nga

 hanga i runga i tona terei.

    No  te Ra  Horoi  te 18 o nga ra ka riri

 tonu, pupuhi tonu ahiahi noa. I waenga-

 nui ra ka tonoa e te Pereiha etahi o nga

 maori Kuini o  Turanga hei hoa mo  te

 Wirihana ratou ko ona hoia i totahi taha o

 te pa. Kaore  i tae atu taua hunga. I te

 ahiahi ka tae ako te ope Hau  Hau  hei

 awhina i nga mea  o ro pa. Haere ake

  taua ope tupono ki te taha o te pa i a te

  Wirihana ma. Mahara   ana te Wiri-

 hana  ki  taua  ope ko  te kai  awhina

  tenei i a ia. Na te mea ka huaki te pu-

 puhi ki a ia, aue ! he Hau Hau ia ! Puta

 ana mai hoki era i ro pa pupuhi ai, na muia

  ana te Wirihana  ratou ko ona hoia i te

 tokomaha. Rokohanga mai e taua ope e

 ngenge  ana te pakeha i te mahinga ki te

 keri i nga parepare, kaore ano hoki i oti.

 Ka  kitea te toa o te pakeha i konei. E30

2 2

▲back to top
54              TE WAKA  MAORI  O AHURIRI.

tonu ratou, toko 3 tonu nga maori Kuini;

ko te Hau  Hau rahi ake i te 100. Ka

whakahautia  e te Wirihana ona tangata,

katahi ka pokaia ma waenganui tonu o te

Hau Hau  he ara mo ratou. Nga mea mate

rawa o  te Hau Hau   i konei toko 8,

nga  taotu 13. Nga  mea mate  rawa

o te Pakeha  toko 5, nga tatou toko 6.

Kotahi hoki te maori Kuini o Turanga i tu

a kiko  ko Anaru  te ingoa—he  tu kino.

Toko  2 o te Hau Hau i mate i te ringa

tonu o te Wirihana. Te aonga ake, te Ra-

tapu, ka kitea te whakaaro  kohuru o te

Hau  Hau. I te takiwa o te Parakuihi ka

whakaputa mai nga matua e toru i te pa—

hui katoa nga tangata e 200. Haere tonu

 mai anga ana mai ki te pakeha, me ta ratou

 kara ma. E mea ana kia tata rawa mai ka

 huaki ta ratou pupuhi. Otira kaore i ware

 te whakaaro. Me  he pai ekore e pena te

 nui o te tangata, mau pu anake—engari

 kia te kau tangata e haere mai, kati. Ka-

 tahi ka puhia, heoi ka riri i konei, tetahi,

 tetahi, i te wahi watea—kaore he parepare,

 kaore he aha. Kaore i roa kua mate o te

 Hau Hau e ono te kau ma rua—nga taotu

 e korerotia ana e 70, whati ana te nuinga

 ki ro pa. Kotahi tonu o te pakeha i tu i

 taua riringa—i tu i te waewae. Riri tonu

 i tetahi ra. No te 22 o Noema ka whaka-

 mutua e te Hau  Hau tona riri, ka tukua

 mai  te pa ki te taha Kuini. E korerotia

 ana nga tangata i riro mai e rua rau; nga

 pu 120, me nga paura. Ko te pa kua tu-

 kitukia. Ko  te haunga i roto i taua pa, he

 nui te haunga no nga mea mate, no nga

 taotu.

   Ka  nui te toa e korerotia ana o nga

 tangata o Tuparoa, o te Mokena, o Henare

 Potae—ka    nui ano te toa ki te riri, ki te

 mahi tahi i nga pakeha ki te keri parepare,

 ki te mahi i nga mahi katoa,

   Ko  nga tangata enei i mate.

     No  Taitanga Mahaki,

      Riria Pura, Hami Parehe,

     Wi  Rangitarewa, Te Korewa,

     Kaperaniko Tuku Paka,

      Te Manihera.



   No  Ngatai, ko Renata te Pu.

     No  Hauwiti,

      Wi Mahau, Kereopa te Neke, taotu,

     Tamati Tawaha, Hone Toke,

      Hirini Ru, Hohaia Tutapu,

      Pirihira Kone Kone.



   No te Whanau a Rua enei

      Potiki, Apirana te Ke,

      Hone  Tikitiki, Te Kuia,

     Peti Mokene, Hami Hamo.



      No Rongowhakaata

      Poihipi Whakairo, Renata Matete,

      Wi  Mahurangi, Wi Patara Whanga

          Okeno,

      Hare Maranga, Riki Haata,

      Tuku Wene, Wi Tiwhatiwha,

      Kohua, Hori Taukari o Ngatihikairo.

      Aporo te Oikau, Hone,

      Erueti Hangarau, Tamati te Wharau.

     Wi Hema. Wi Tahaka,

   Piripi Kainoke.



 Nga taotu kino rawa.

   Piripi Hikatangata, Hohua Tohi,

   Paratene Tahaumurua, Ropata Ka-

       powai,

   Raniera Konohiherea, Tamati Toko-

        rangi,

   Naera Tutapu Ariki, te Kooro Hama,

   Maaka   te Kangitautuna, Teira Ta-

        kinga,

   Matenga Ruta Taheke, Heruriki,

   Hirini Taiahuahu.



   No te Matea

   Tamati Tupuna, mate rawa.

    Wikiriwhi, taotu.



   Te Whanau  a Kai. 

   Matenga  Ruta Kerekere

   Paratene Kanohi Poto, Mate  rawa

    Otene te Whare, enei.

   Wiremu Harua, }

   Hori Parekowhai      )

    Ihaka Tuturi, taotu.



     HE WAIATA  WHAKAPAI

 Mo TE MAKARINI NA TE RUNANGA o WAIAPU.



       Hangai rawa atu

        Taku  nei titiro

        Ki Nepia ara ia,

       Rehurehu ana mai i.

       Kai roto mai e Ma a

        Te tangata Ture pai e i;

        Mo te taotu o te iwi te wo

        Awhaina wa te Kuini i, i, e.



        Whakarongo ki te tima wa.

        E haruru i waho ra e;

        He tuki waihoe ra

       Na hau nei e Ma.

        Ka hangai ki te rae

       Ki Kaimoho ra ia e.

        U whakarauiri ki wi

         Tuparoa nei i, i, e, i,



       No Karuai rawa a

       Te maunga Meremere, i;

        Tu tapu nei au ko wo

        Te Ture hou nei, i.

       He mahi ko ua mahue e

        Ka wareware i a hau e, i.

        No muri nei hoki ra ka wa,

        Hokia hai mahi i, e, i.



  Ko  PITIERA, pakeha ruri whenua i Nepia

nei, kua whakaritea e te Kahana hei kai

ruri i nga whenua i runga i te ritenga o te

" Kooti Whakawa mo nga whenua maori. "



              Wairoa, Tihema 2, 1865.

KI A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI.

  E  hoa ma, ko nga korero o tenei kainga

ko te Hau Hau kua oma  kai roto o te

Wairoa kai te Reinga. Ko etahi kua huri

mai ki te taha Kawana. Ko te heke mai o

Turanga kua oma atu ano ki te puihi. Me

mea ka noho tonu taua iwi i konei kua ara

te whawhai ki konei; engari e tatari atu

na au ki a te Makarini kia tae mai. Ko

nga Kawana maori kua hui mai ki toku pa

ki te Hatepe, o Mohaka   puta noa ki te

Rawhiti, e toru rau e  rima te kau hoia

maori hei hatepe i te Hau Hau.

                 Na PITIERA Koru.

3 3

▲back to top
                TE WAKA  MAORI O AHURIRI. 55

             Nepia, 25 Nowema, 1865.

KI  TE KAI  TUHI  O TE WAKA    MAORI, ——

  E hoa, tukua tenei reta aku ki te Nui-

pepa kia rongo ai nga iwi e tohe nei ano ki

te Hau Hau.

  E hoa ma e nga iwi katoa e tohe nei ki

te Hau Hau. Kua rongo pea koutou ki

te Hau Hau o Waiapu kua hinga. Ko  te

Wiwini he tino poropiti ia no Taranaki, he

iramutu ki a te Ua; a he mea ata tono mai

na te Ua hei Pooti mo Turanga, hei mau

mai hoki i te panepane pakeha i kohurutia

kinotia e ia e te Ua—a homai ana ki a

Hirini te Kani. Kua  mate taua tangata a

te Wiwini ki Waiapu, me te Waoo, me  te

Kepa, me  etahi atu. A, ko Kaikapo tenei

kei te Whare Herehere i Nepia nei, me te-

 tahi tangata atu no Whakatane—i kai tenei

i nga toto o te Wakana. Kua  mutu te

 Hau Hau o Waiapu, kua hinga katoa hoki

 ratou.

   Kua puta nei te whawhai ki Turanga,

 kua hinga ano te Hau Hau o Turanga, kua

 hereheretia te tokomaha.

   Na, e hoa ma e nga iwi katoa e Hau

 Hau ana, kati te whakaputa pera me Nga-

 tiporou; me Rongowhakaata. Na kua

 kite enei iwi i te raru, kua ngaro rawa ra-

 tou—a  ko nga mea i ora kua hereheretia.

 E hoa mu, tatou koa ka ata whakaaro;

 inahoki kua homai e te Atua nui o te Rangi

 nga mohiotanga, me nga matauranga maha

 ki te tangata. He kanohi to te tangata, he

 mea ata whakarite e te Atua he matauranga

 mo te kanohi. I whakanohoia ano hoki e

 te Atua he matauranga mo te taringa o te

 tangata, he mohiotanga hoki mo te ihu, mo

 te waha. Te mohiotanga mo te kanohi hei

 titiro ki te pai o te mea; a ki te pai katahi

 ka  tino hiahiatia e te  ngakau, a ki te

 kino  ki tanu  titiro atu, ekore e hiahiatia

 e te ngakau. Me te taringa hoki; ki te

 rongona te kupu pai ka hari te ngakau; ki

 te rongona te kupu  kino ka pouri tona

 ngakau. Ki  te haunga te kai ki te ihu

 ka tuhaina te huare ki waho o tona waha;

 ki te kakara ka horomia te huare ki roto.

 Ki te kawa ano hoki te kai ki te waha ka

 puhaina ki waho; a ki te reka ka horomia

 ano ki roto o te puku. Na e hoa ma, kai

 runga  katoa  i a tatou enei mohiotanga.

 Heoi me  whakaaro koutou nga iwi Hau

 Hau  i te motu nei ku whakarere i tena

 karakia kino, kei penei me nga iwi katoa

 kua ngaro nei. He nui ano to ratou wha-

 kaputa, te tukunga iho pae ana te huka i te

 waha—ano  he kau kahekahe. Ekore  ano

 hoki nga morehu o Ngatiporou e ki a muri

  ake nei no matou, no te taha Kawanatanga

  —Maori, Pakeha—te  whawhai ki a ratou.

  Kao ! Engari ka whakatauaki ratou i tenei

  whakatauki; —"  E ! e tama, Ngatiporou, i

  te ngaro te mate rapa. E ki ana ra ia ko

  Hineirapa e ringa nei, e ringa nei!" Ina-

  hoki kua tae ratou ki Waikato whawhai ai

  ki te Pakeha; te tangohanga mai a te Pa-

  keha ko ratou putu tunu atu ki Tauranga

  Muri iho ka tikina e ratou he atua toa mo

  ratou, katahi ka tino raru rawa ratou—te

  tukunga iho putu ana me be wheke.

    Na, e hua maata whakaarohia enei kupu.

  Whakarerea atu  te Atua tahupera na; e

uru ki roto ki te maru o te Kuini, ki nga

mahi pai hoki o te Ture. Hoki atu ki to

tatou Matua kotahi i te Rangi; ki tana

tamaiti hoki ki to tatou Ariki ki a Ihu

Karaiti; ki te Wairua Tapu hoki ki to ta-

tau kai whakamarie, E uru hoki ki nga

mahi pai katoa o te Whakapono. Me tohe

hoki tatou ki te inoi kia tukua mai e Ia

he ngakau Ripeneta pono ki a tatou.

  Whakarongo   e te iwi; a, ma te Atua

tatou tahi e tiaki.

   Na to koutou hoa aroha,

                  Na MOHI TUREI.

                          o Waiapu.

   I tuhia ki Nepia.



          Turanganui, Nowema, 1865.

   E  taku hoa aroha e  te Makarini, tena

 koe; me Mohi hoki.

   Tenei te raru i waiho, nei e koe kua nui

 haere, kua whawhai  ki Waerengaahika.

 No te 17 o nga ra ka timata te riri, ao noa

 te ra. Riri tonu i te Hatarei i te 19 o nga

 ra. Ka  rua nga ra e whawhai ana, ka hi-

 nga o te Hau Hau 19, ka hinga o te Ka-

 wanatanga  tokotoru. I  te po o  te ra

 Horoi e oho ake nei ko te Ratapu ka hui-

 hui a Rongowhakaata, a Taitangapeka, te

 Whanauakai, ki te riri ki Waerengaahika

 ki te awhina i era o ratou, o te Hau Hau.

 Ko te whakaaro o te Kawanatanga kaore o

 ratou hiahia kia riri ratou i te Ratapu—na

 te Hau Hau i huaki ki a ratou i te Ra-

 tapu. Puta mai nga kokiri a te Hau Hau

 e toru. Matakitaki ana te Kawanatanga.

 Te whakatikanga atu o te Kawanatanga ka

 puhia. Anana ! napinapi ana ! Ki hai i

 roa kua mutu. Ko te rite ia me te maonga

 marangai. Putu ana a Rongowhakaata i

  runga i te tahua; urunga atu, urunga mai

  —te turakanga a te mini raiwhara ki raro.

  Kotahi kokiri u te Hau Hau kaore i tata

  mai; puta kau mai i te; ngutu o te pa,

  whati tonu atu. Huihuia nga tupapaku o

  te Hau Hau e  54; o te taha Kawana i

  mate rawa toko 8—tokorima o nga pakeha,

  tokotoru e nga maori. Tokorua nga po-

  ropiti o te Hau Hau ka mate anake—

  kaore i tangi te pu a nga poropiti ka mate

  rawa. Kei te Manei ka  rongopaitia kia

  puta mai te Hau Hau ki waho kia nehua

  o ratou tupapaku ki waho o to ratou pa,

  kia oti te nehu nga tupapaku katahi ka

  riri ai. Kei a koe te whakaaro kia hoki

  mai  kia kite i te iwi. Ki  te pai ia  te

  Ariki ka puta mai koe.

    Hei kona ra ma te Ariki tatou e tiaki i

  enei ra.

            Na to hoa aroha

                Na HARE TAWHA.



           Nga Motu, Nowema, 1865.

  KI A TE KAI TUHl O TE WAKA  MAORI.

    E hoa ma e nga rangatira o tenei motu.

  Kua tae mai te nuipepa o te mate ki Wai-

  apu, ki Opotiki. E hoa ma kia rongo mai

  koutou ko taua mahi he mahi tinihanga. Na,

  kua mate koutou i runga i taua mahi tini-

  hanga o te Hau Hau. Kia  rongo mai

  koutou, e nga iwi, he horihori: he takahi i

  te rongo pai, i te Ture o te Kuini. Tenei

  etahi o Waikato kua tae mai ki Taranaki, e

4 4

▲back to top
56             TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

ki ana i haere mai ratou ki te tiki Atua

mai hei hari mo ratou. Ka mea atu toku

kupu; " kaore he Atua ke atu i raro o te

rangi. Ko  Ihu Karaiti te tamaiti o te

Atua. I mate ia mo te ao katoa. " Na,

ki te haere atu he tira o te Hau Hau ki a

koutou, peia atu; kaua e tukua atu hei

kawe  mate atu mo  koutou. Na, kua

rongo au ki te mahi tinihanga a Taranaki.

 I mea atu au kia houhia ki te rongo; ka

 mea mai ma te Atua Pai Marire te kupu

 mo te houhou rongo. Ka  mea atu au;

 "ma  te Kawana te kupu houhou rongo i

 te whenua, ma te Atua e whakamana. "

 Na, kua mate tenei motu i runga i te tini-

 hanga, i te whakatete ki te pakeha. Kua

 kite au i a te Ua Haumene; kua korero

 maua; kua ki mai e hara i a ia nga mahi

 kino; kaore he pakeha i mate i tona ringa-

 ringa; heoti ano tana ko tonu mate pore-

 warewa—ka  whakaae au  ki tana kupu.

 Taku taenga ki Taranaki i Aperira 18, ka

 tae au ki te kainga o Wiremu Kingi Mutu-

 katea, te tino rangatira o Taranaki; kaore

 taua karakia tinihanga nei i reira. Ka ki

 mai a Wiremu ki au kaore ia i pai ki taua

 mahi. Tohe  noa kia tu he niu ki tona

 kainga, kaore ia i pai. Na kua mate hoki

 matou: ara, Taranaki, Ngatiruanui, Puke-

 tapu, te Atiwa i runga i taua mahi tiniha-

 nga. Waiho ana  taua mahi hei taki tapa-

 hanga i nga mahunga  pakeha, hei taiaroa,

 hei puha. Koia au i mea ai, —" kaua e

 tukua atu taua mahi. "

             Na TAMATI KAWE ORA.

   Kei Oeo nei e noho ana a te Ua Hau-

  mene—kaore  ia i te haere ki nga kainga e

 whawhai nei.





  E RIMA  PAUNA  HEI UTU.

  KUA     HAERE KE  atu i tetahi kainga i Rua-

        taniwha i tera tau, am i a Tihema 1864

  tetahi hoiho uwha, he whero, he tangi ma kai te

  rae, he penei te parani 3 kei te pakihiwi maui.

  E maharatia ana kai te taha ki runga o te parae

  ki Ruataniwha e haere ana inaianei.

    Ko te tangata mana e kawe rant taua hoiho ki a

  Arikihanara Karaati i Ruataniwha ka utua ki aua

  moni i runga ako nei.



 E RUA PAUNA HEI UTU

  KUA      HAERE     KE   atu i Waipureku   i te

         taha  ki te  Pakiaka  tetahi HOIHO

  UWHA; te ahua he tu a whero, he mea wha-

  kauru ki te pouri o roto; te parani he penei TS

  kei te pakihiwi maui. Ku riro enei moni i runga

  ake net ki te tangata mana e kawe mai taua hoiho

  ki  a te MAHE    (Massey) i Waipureku, ki a

   PENETI   ranei (Bennett) i te Puketapu.

     Tihema. 11, 1865.



         PANUITANGA.

   KO     aku  hanga i taia atu nei au na ru nga

         mai i te kaipuke i a te NEPIA kua pau

   tenei te hoko—ekore  hoki e loo i te papai o

   aua hanga. Ko  ienei he taonga hou enei kei au

   i tenei takiwa na runga  mai i etahi kaipuke

   maha; ekore e taea te tatau. Ko taku karanga

   ano i mua ra, koia ano tena; ka kore te moni i a

   koutou, ahakoa tera, me haere mai ano koutou ki

   te matakitaki—tena  te rangi e kite ai koutou i te

   moni ka hoki mai ki te hoko.

     E hiahia ana au ki te hoko taewa; ma te tangata

   e whai taewa aua  e haere mai ki taku whare,

   maku e hoko.

                      Na te HATANA.

  TURANGA TERA HOIHO.

E   MEA  ana a HOURA, kai hanga tera nei,

      ki nga tangata Maori o  Heretaunga kia

rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia

nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea

whakarite marire e  ia kia hangaia mai   ano;

ehara i te mea hanga noa. Ko  te ritenga o te

utu e ngaware ana.

  Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria

mai ki a ia.

   Heekipiri rori.





He hanga  hoko enei kei Tutaekuri.

 HE    Paraikete—Nga   utu 12s tae ki te 18s.

       He Tarautete hiwakawaka... 21s

     He Tarautete haere hoiho... 20s

     He Hate Karaimiana...... 5s tae

         ki te 12s

     He Hate Puru...... 8s

     He Puutu  roroa nei...... 15s

     He Puutu ano...... 11s

     He Kariko, te 10 pene mo te iari

    He Katene Kaone, 8 pene me te hawhe mo

           te iari

     He Hate Katene...... 4s 6d

     He Piwhi Puru...... 1s mo

           te iari

  Ko enei hanga katoa kei Tutaekuri kei te whare o

                        TARE.



  HE HANGA HOU MO TE

         HOKO.

 TENEI    kei au nga Tera wahine, nga Tera tane,

     o wha nga pouaka. Ko te utu e iti ana, ko

 nga tora e pai rawa ana.

   Tena  hoki nga Paraikete, nga Koti, nga We-

 koti, nga Tarautete, nga Potae, nga  Hate, nga

 Raka, nga Kete hanga, nga aha noa atu. Haere

 mai  koutou ki te matakitaki i te whare o

                      RAWHE,

                                   i Nepia nei.

   Nepia. Oketopa 19, 1865.





   TENEI TE HANGA! 

 E RIMA  nga pouaka TERA TANE, me nga

   TERA  WAHINE    katahi tou ka tae mai ki

  au—e wahia  ana e au inaianei ano.

     Te utu o te Tera Tane kotahi pauna, te

  hau ma rima herengi—haere atu etahi ki runga

  ake.

                            Na RAWHE.



      KARANGATIA!

          KARANGATIA ! !

  TENEI TE HAERE   NEI  nga kaipuke taonga -

   a  te HUTANA raua ko  te EAWINI   i

  roto i nga marama  katoa. Heoti nei ano te

  whare e uta te tika tonu mai ana i Ingarani i te

  hanga  nei i Paraikete, na reira hoki i iti ai te utu.

    Te kau enei takai Paraikete kua tae mai i tenei

  takiwa tonu; he whero te ahua, be ma etahi, he

  puru  etahi—he mahana katoa.

    Tenei hoki nga kahu  huruhuru, nga kahu

  mahana katoa ano hoki, kua tae hou mai hei kahu

   HOTOKE. Otira hei mote aha  i korerotia ai

  tenei whare, te whare kua mohiotia e nga tangata

  katoa o Heretaunga.



    Haere mai, tirohia nga paraikete.

          Na te HUTANA raua ko te EAWINI



     WHAKARONGO!!

   E MEA ana a WIREMU  RAETEPONE,

     o Waipawa, ki ona hoa Maori kiu rongo

   mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i te

   Poaka, te ahu noa atu hoki a te tangata maori.

     Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pake-

   ha i kei tona whare hanga i Waipawa e tu aua hei

   hoko.