![]() |
Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 59. 09 September 1865 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. " No. 59. ] NEPIA, HATAREI, HEPETEMA 9, 1865. [VOL. III. KAORE tahi he korero mo matou i tenei nuipepa. Otira he korero ano me kore te kapi o te nuipepa i te huhua o nga reta nga tangata. Ko nga Hau Hau o Waiapu kai te mate tonu. Ekore ano hoki e puta tona ritenga i tenei takiwa o te Whaka- pono. Kua whakamatau nei hoki ratou ki te taha Kuini; a kua kere ratou e kaha, hua noa pea me ata noho inaianei, me whakarere nga, mahi kuare. Tena nga Hau Hau o Tokomaru kai te huihui ki tu riri ki a Henare Potae.. Akuanei ko tona ahua he pena ano me Waiapu. PANUITANGA. Wairoa, Akuhata 31, 1865. KI Waiapu, tena koutou. E hoa ma tenei te hanga he ora atu no te ngakau ki a koutou katoa, ka mate te iwi whakahihi te Hau Hau. Tenei hoki te ki nei enei Hau Hau he parau anake te matenga o ena o ratou. Tena e hoa ma whakawiria ra ! Whatia te taringa o te Hau Hau ! Ka mate ena i a koutou; ki te oma, whaia kia mate rawa—uaua i tohetohe, i tua mai, i tua atu. KUA rongo matou ko tetahi o nga Minita o te Hahi o Ingarani kua uru ki nga Hau Hau o Tokomaru, ko Matiaha Pohoi te ingoa. Kua waiho taua tangata e te Hau Hau hei Tienara mo ratou. E ki aua ua te Kereihi, Minita pakeha, i ako taua ta- ngata ki nga ritenga o te Whakapono. Ko te putanga tenei o tona matauranga, koia tenei he ''Poropiti Hau Hau. " Ko ENEI RETA I RARO IHO NEI I MAHUE I TERA NUIPEPA. Te Hatepe, Akuhata 14, 1865. KI A TE MAKARINI, — E taku hoa, tenakoe. Tena nga korero ki a koe kei a te Taitene o to matou toanga. Ko to matou toanga tenei ka horo nga, pa o te Hau Hau, a Rangitukia, a Pakairo- miromi; me te hinga nga tangata o anei pa, i hinga e 23. Kua hinga a te Iharaira Porourangi; kua whaia haeretia e matou nga morehu. Kua tae matou ki Horoera, ki Pohakiu, ki te Wharariki, ki Maruhou, ki te Kawakawa, ki Korare, ki Hunga- hungatoroa, ki te Kopuru. Ko nga tangata i mate o anei pa tokowha; haunga nga wahine, nga tamariki, nga tane koroheke, e 50, ko nga mea enei i mau mai i a matou i te puihi—ko nga tane i whati katoa ki to koraha. Tena nga haki a te Hau Hau kei a te Taitene, naku i hoatu kia mauria atu ki a koe. Ka huri, He korero ano tenei. Maku etahi haki i a korua ko te Taitene kia 3—e rua kara whero, kotai kara ma—hei awhina mo taku haki i riro i to matou pa horo, i Tikitiki. Kia pono mai. Ka huri nga korero ki a koe. Na to hoa aroha. Na te WIKIRIWHI MATEHE. Tuparoa, Akuhata 1. 5, 1865, E taku hoa aroha, e te Makarini, te- nakoe me nga hoa pakeha, me o tatou hoa maori, tenakoutou katoa. Tena nga korero o te matenga o te Hau Hau, ara o te tino rangatira o te Hau Hau, o Porourangi. E hoa ma tenakoutou. E aku hoa maori Kuini e noho ana i te motu nei whakarongo mai, kua hinga te Hau Hau o Waiapu. Kati me titiro nga. iwi e mau ana ki te kino. Me whakamutu taua karakia kino; ko te putake tena o te mate o Ngatiporou, ko te karakia Hau Hau. E hoa ma, tukua atu kia rere ki te ao katoa. Na to koutou hoa, Na PlNEAMINE TUHAKA, o Waiapu. Wharekahika, Akuhata, 1865. Haere ra e taku pukapuka ki Here- taunga ki taku hoa ki a te Makarini. E hoa tenakoe, he rahi taku aroha atu ki a koe. E hoa tenei matou kei te mahi i to matou pa. Tenei hoki a Hohua raua ko te Tane kua tae mai kei konei, me nga wahine me nga tamariki. E hoa tenei ra a te Iharaira kei te mahi, kei te whakahau i nga tangata kia kaha te mahi i te pa me tana kupu tohutohu hoki ki a matou. Ka huri ena. E hoa kua tae mai tetahi pukapuka o te Hata ma ki a matou. Ko te kupu o taua pukapuka ko te matenga o Himi awhekaihe ki Whakatane—tokowha ratou. Ko te kapu mai o aua rangatira kua mate a Himi ratou ko ana hoa pakeha. E rapu ana matou i te take; he pera ranei me te Wa- kana, he pohea ranei. Ka huri enei kupu. E hoa kua mate te Hau Hau. E rua pa horo, ko Pakairomiromi, ko Rangitukia. Ko to rangatira o roto ko Porourangi— mate rawa. Haunga atu etahi i mate; heoi ano te rangatira o Waiapu ka hinga nei. Me aha i tona whakawhirinaki ki runga ki te hara o te tangata, Na to hoa aroha, Na WIREMU TE HUIRAMA PAHURU. Mawhai, Akuhata 11, 1865. KI A TE MAKARINI, — E toku hoa aroha tena koe. Tenei kua hui katoa nga Runanga Kuini ki te Mawhai
![]() |
2 2 |
▲back to top |
24 TE WAKA MAORI O AHURIRI. nei tatari ai ki te ra mo te whawhai ki te Hau Hau o Tokomaru. Anei hoki a Ta- ranaki kua tae mai kei konei e mahi ana i tona mahi porangi. Kua hui katoa mai tera i a Karauria me tona Runanga katoa ki konei, nga wahine, nga tamariki. Ka mahue atu a Uawa ka noho tuturu ki konei kia tatari ki Tokomaru ki te iwi kuare nei, ka ore nei e titiro atu ki te Upoko o Rura raua ko Riki kua motu ki te whanga, tohe tonu atu ano ki taua atua parau nei. E hoa kua tata te riri ki konei; kei au e roa ana. Ara kei te hanga i te pa, kei te tari kai hei oranga. He raruraru hoki noku ki nga wahine ki nga tamariki a tenei ia Karauria nei kua tae katoa mai ki konei. A kua marama tenei, katahi ano ka whakaaetia e au. Kei te hokinga mai o te tima te rongo ai koe i nga korero o konei. He kupu ke tenei naku mo etahi mini kia 90, mo etahi paura hoki 20—ka kitea hoki te pai o te mini. Kia tere mai; me tahi hoia, hoki mo konei, kia tere mai. Kua hui te Hau Hau katoa ki Tokomaru e 290; kua hui nei hoki ratou ki Toko- maru hei hoa riri mo matou ki konei 130 te taha Kawana. A kua oti ratou te wha- kaoati e au, koi a tenei; — E oati pono ana ahau kia tu tonu hei tangata mo te Kuini o Ingarangi kia rongo i ana ture ake tonu atu. Tanara Whakataka, Arapeta Potae, Hori Waiti, Hirini Kahua, Anaru Tahuna, Pateriki, Kaoro, Poihipi Paraoa, Hone Tahu, Wi Te Rangi, Hemi Kaipau, Pekamu, Hone Paerata, Hare Mauhata, Hohepa Karaka, Piniha Ratapu, Hotene Mihakai, Patara Wahaaruhe, Pene Kerekere, Hori Wero, Peka Pararakau. Apirana Toko, Hamuera Kaporo, Matiu Tai, Wi Kirikiri, Hapi, Wi Wananga, Paora Paura, Peta Wero, Kepa Tarawehi Wi Tama, Tamati Kahu, Kerehona, Piripi Wananga, Te Munu, Hemi Puangi, Hone Te Whaea, Hirini Ahunuku, Herewini Tamahori, Hone Whakapau, Karepa Uruahu, Neho Tauira, Awherata, Hunia Pohoiwi, Tamati Paku, Wi Pere, Paaka Mutu, Turehu, Rota Kano, Pita Honao, Eru Rito, Tiopira, Hare Waiti, Hohaia Tara, Kepa Tiwha, Wereta, Hone Maeha, Heta, Piripi Rua, Wiremu, Tone, Te Hata, Rutene Morehu, Karauria Pahura, Te Teira Whangai, Reweti, Hori Patene, Hami Rakaitapu, Pere, Pera Puhipuhi, Pera Kapo, Komene, Hori Mokai, Eru te Whana, Aterea Mokai, Te Paki Pare, Wiremu Te Puki, Patene Wera, Apirana Topi, Mikaere Puata, Pehimana, Henare Ruru, Rutene Kuhukuhu, Paraire, Karepa Kautuku, Hemara Tuhi, Harawira Tupara, Hirini Pero, Peka Kahure, Hori Karaka, Tamihana Kaharau, Hohepa Taru, Horomona Keu, Harawira Karaha, Wiremu Maihi, Eruini te Te, Hohua Kawhea, Ihimaera, Hare Matenga, Herewini Mutu, Te Rihi, Hepeta Maitai, Tana Maitai, Paora Tu, Tamati Ota, Enoka Tukunga, Paaka Tipare, Epiniha Matamata, Wi Mo, Tare, Pere, Mita, Hakaraia Whango, Wi Whango, Te Teira Tawhiro, Hemi Tatu. Timoti Potango, Karanama Keka, Hohepa Poito, Raniera Tango, Paora Mata, Nikorima Tautini, Patihana Aukomiro, Tamatauira, Hamiora Karo. [He wahine hapai pu enei. ] Te Pora Potae, Mere Potae, Maora Paerata, Heni Wahaaruhe, Meri Kerekere, Rawinia Paura, Arapera Pahura, Ka huri. Naku na II. Potae i tuhi to ratou wha- kaaetanga. He korero ke ano tenei, ko toku matenga i te Hau Hau. TOKU taenga atu ki uta i runga i te tima, i to tatou hokinga mai i Waiapu ra, ka tuaritia e au nga raiwhara; tu ake ki te- tahi rangi ka tonoa e au tokowaru ki te tiki i aku poaka hei kai ma ma- tou. No te taenga atu ki Tokomaru ka murua nga pu, ka hereheretia nga tangata. Ka haere taku reta kia tukua mai nga pu kia herea atu nga tangata; a ka tukua mai nga pu, ko nga tangata i herea atu. Ko aua pu i hoki mai nei e 5 nga raiwhara, e 2 nga makete. No te taenga mai ka ora toku ngakau. Tenei hoki a Hirini te Kani kei konei e noho ana, te 10 ona hoa. He haere mai ki te whakahoki i nga Hau Hau o Turanga ki tona wahi noho ai. A kaore ia i tukua e au no te mea kua kino nga tikanga a te Hau Hau; kua muru i te taonga, i te kai, i te wahine; kua herehere i nga tangata haere noa—kua nui te kino Kati kei konei tonu ia e noho ana, kua rua ratapu ki konei. Ka huri, Na to hoa aroha, H. POTAE. Akuhata 7, 1865. Wharekahika. KI A TE MAKARINI, — E to matou hoa aroha i roto i nga mahi tohu a to tatou Ariki a Ihu Karaiti, te- nakoe. Tenei ta matou reta ka haere atu ki a koe mo te nuipepa o nga ingoa o nga ta- ngata o Wharekahika, o te Kawakawa, kua tae mai nei ki a matou. Ka kite matou kaore tetahi o nga tangata i tuhituhia ai ki te pukapuka i roto i taua nuipepa. Te kitenga o taua tangata ka nui tona riri mo tona ngarumanga i roto i te pukapuka.
![]() |
3 3 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. 25 Otira he tika tana riri no te mea ko taua tangata te Upoko Runanga o nga tangata o te Kawakawa. Ko te Iharaira he Upoko Runanga no te iwi katoa. Koia matou ka tuhi atu nei ki a koe kia tuaruatia ano te perehitanga o nga ingoa o nga tangata i mahue nei tetahi. A, tenei ano etahi katahi nei ka mohiotia. 1 wareware i te pukapuka tuatahi; no te huihuinga mai ki Whare- kahika nei katahi ka mohiotia. Koia tenei ko ratou ingoa; ko te tuatahi ko tangata kaore nei tona ingoa i roto i te nuipepa; — Hohepa Tawhaki, Wiremu Tamatama, Ihaka te Kahu, Hori Tapore, Raharuhi Tapore, Reweti Wharite, Reihana Pahia, Tamati Topi, Nikorima Whanau, Watene Tawa, Tipene Manawa, Arapata Haua, Haimona Honorua, Paratene Maomao, Piniera Manuka. Ko nga tangata enei kaore i rite i nga pu. Otira e 27 tangata kaore i rite i nga pu. Ka huri. Na te Runanga o te IHARAIRA HOUKAMAU. Te Mawhai, Akuhata 30, 1865. KI A TE MAKARINI, E taku hoa aroha, tena koe. Tenei te korero o konei. Kua hinga te Hau Hau o Tokomaru, o Uawa. E toru nga pa i horo. Kotahi te parekura i te parae. No nga pa, te kau ma toru nga tangata i mate, na matou i tanu. No te parekura tokowha, na matou ano i tanu. Ko nga taotu he tokomaha atu. Ko nga taotu kua tae mai kei au e whitu, na ratou tonu i haere mai. Ko nga tane ora kua tae mai 10, he korona nei; na ratou ano i haere mai. Ko nga wahine ko nga tamariki 80 no roto i nga pa. He tini te taonga i riro mai i te ope Kuini; te kai, te poaka, te kau, te hipi, te hoiho. Ko nga mea o te taha Kuini i mate tokorua; ko nga taotu tokorima—heoi ano te utu o te Hau Hau. Ko raua ingoa ko Wi Mo, ko Pera Tapatu. Ko Wi Mo no Nukutaurua, he noho nona ki runga ki nga Atua o Toiroa i mate ai. Ko Pera e tau tohea ana; ki ta etahi ki na matou ano i pupuhi, ki ta etahi na te Hau Hau. Ko te take i tuta ai tenei riri he haere- nga ki te tiki kai i Tokomaru; te kitenga a te Hau Hau ka whaia, ka tahuri te ope Kuini ka puhia; ka rongo a te Hotene ratou ko tona ope (i Waipiro hold i a e noho ana e kati ana i te Hau Hau o Puke- maire) ka haere mai ia me ona hoia maori kotahi rau e 29; ka tae mai ka haoa e maua te pa o te Hau Hau—ko te hinganga i hinga ai te Hau Hau. Kati kei Uawa ratou e noho ana inaianei, kei te hanga pa mo ratou he pa riri mai ano ki au, Kua tukua atu e au etahi o nga wahine hei kawe atu i aku reta ki a ratou hei mea atu: —" Kati te riri, whaka- rerea to koutou atua; homai o koutou poropiti ki a au. Kaore koutou e toa. " Kaore ratou e whakaae mai ki aku ko- rero. Kua kore ano hoki ratou e pai i mua raka. Kotahi anake te mea i whakaaetia e ratou ko te riri kia kore. Ehara i te mea kia kore rawa; erangi e mea ana i to ratou pa kia oti; e tatari ana hoki ki a Rongo- whakaata, ki a Mahaki; kei reira hoki ta ratou pohi kei te tiki i aua iwi hei tuara mo ratou; no reira hoki etahi o nga tupapaku kua mate nei, me te poropiti ano hoki. He kupu tenei ki a koe kia tere hoki he tuara mo matou. Ka huri, na to hoa, H. POTAE. Tenei au ka kite i te korero a te Nuipepa e ui ana koe ki te putake o te riri ki Toko- maru. Ko te take o tenei riri ko te Hau Hau te timatanga o te riri. Mo taku haerenga atu ki Nepia ki te tiki mea wha- kamate mo ratou. Te tuarua, mo toku haerenga ki Waiapu ki te whakaheke toto. Te tuatoru, mo taku mauranga mai ia Hemi, te tangata whakaheke toto. Otira he moa noa tenei; ekore ano e riri. Erangi na nga poropiti o Taranaki, o Turanga, ka tae mai ki reira; katahi ano ka tino nui rawa mai to ratou ngakau riri; ka murua e ratou nga mea o te taha Kuini; ka ta- huna nga whare; ka tukitukia nga kai. Kaore au i oho atu ka titiro ratou kaore oku ngakau ki a ratou katahi ratou ka haere ki Pukemaire ki te whawhai ki a te Mokena, ki a te Hotene me a raua na ope Kuini, me nga pakeha hoki. Haere ake e wha te kau taua ope. Katahi ano au ka whakaaro mo te whawhai ki a ratou. Kua nui haere hoki te mahi o te Hau Hau ki a ratou; kua pakaru nga whare karakia i a ratou; kua whiwhi hoki ratou ki te Atua. Katahi au ka whakaaro kia whawhaitia e au taua Atua kia haere atu ki ro ngahere. E kore hoki au e pai kia waiho tena atua kino, kai tangata, kohuru, i toku taha noho ai; kei tahuri mai hoki ki au tu kino ai. Koia tenei nga korero o tenei riri. Wharekahika, Akuhata 6, 1865. E hoa e te Makarini, tena koe. Tenei nga taonga mo te Houkamau ka tae mai. E hari ana ia me tona iwi ki enei taputapu, ki te aroha hoki o te Kawanatanga ki a ia. Tenei matou kei te mahi tonu i to matou pa; kaore ano i oti noa, ahakoa kei te tohe tonu nga tangata ki te mahi kia taea ra ano te otinga. Kaore he korero ke atu o konei ki a koe; kei te ora a te Houkamau kei te ata whakahaere ano i ana tangata, kei te ata mahi i tona mahi. Tenei hoki a Hohua ma ka tae mai, kua mahue atu a te Kawa- kawa; ka haere mai ratou ka oma hoki a te Hau Hau ki Kotare. Kaore rawa he Hau Hau i Horoera a tae noa mai ki te Kawakawa, kua oma katoa ki te puihi. I tae mai tetahi pohi o raro, ko Patara kei Raukokore tonu e noho ana. Tena nga korero o te riri kei Waiapu; i rongo matou ka nui te Hau Hau kua mate; ko Iharaira Porourangi kua mate me te tini ona hoa. Na to hoa aroha, Ma ROTA WAITOA. Wharekahika, Akuhata 6, 1865. KI A TE MAKARINI RATOU KO TONA RU- RANGA. E hoa ma, tenei kua tae mai te puka-
![]() |
4 4 |
▲back to top |
26 TE WAKA MAORI O AHURIRI. puka o raro tata ake nei ki a matou na nga rangatira o aua wahi, no Tikirau puta noa ki Raukokore, a tae noa ki te Kaha. No te 22 o nga ra o Hurae ka tuhia mai taua reta: —" Hurae 22, 1865 Moutara wahi o Tikirau. Ki Makeronia ki a te Iharaira. E hoa he mihi atu tenei naku ki a koe; tenarakoe i roto i nga atawhaitanga a te Kawana i a koe. Ka huri te mihi, ka tu te kupu. Ka pai o ritenga ki a matou, au ritenga ano e te rangatira he marama ki te whakarongo. Kei a koe anake he korero mo tatou i anei nga rangi kei te wahi e mahi ona. Whakarongo mai. ekore matou e tae atu ki a Ngatiporou o pokia mai na e te pakeha raua ko te maori. Heoi, me whakarongo tonu atu matou. " Ka huri a ratou korero. Na te HATA, Na te MATENGA PERARO, Na te Ao PURURANGI, Ara na te HUIHUINGA O TE WHANAU A PANUI, Na WI HUIRAMA PAHURU. Tuparoa, Akuhata 1, 5 1865. KI A TE MAKARINI. E hoa e te Makarini, tenakoe. Kua tae atu nga tangata o Tuparoa ki te Awanui ki te hanga pa ki reira. Haere ake 120 tangata i te 29 o Hurae: tae raua atu ratau ki te Horo wehea ake e 50 i haere ki te Awanui ki te hanga i te pa; 70 hei heteri ki te Horo, ki Waioma- tatini ki roto ki nga pa tawhito o te Hau Hau. He takarokaro ta raua mahi ko te Hau Hau. Pupuhi mai tetahi, pupuhi atu tetahi i rawahi nei o Waiapu. Puta ana mai nga tangata o Pukemaire ki waho titiro mai ai, anga ana nga pu a te ope nei ki reira; he whakaatu na ratau ki te mini, e hua pea ekore e tae atu; kei te omanga o te Hau Hau ki roto ki tona pa, ka koke te mata o te tawhiti nei, a, mahue noa mai te pa taea atu ana a te Paroparo—he aua kei tua o taua pa. No te 31 o tenei Hurae ano ka whakaekea mai e te Hau Hau te pa o te ope nei; ara a te Horo. Ka hinga o te Hau Hau tokotoru; tokorua na te ope Kuini nei i tanu, ko te Rangi te Whata, ko Renata te Haua, ko Karapaina i riro atu i te Hau Hau. No taua ra ano i whakaekea ai o te Hau Hau te pa o Arapeta Haenga a Tikapa; kaore he tangata o roto o taua pa, i waho ratau e haere ana ki te Hatepe, nga tane me nga wahine. Te kitenga kua riro to ratau pa i te Hau Hau, tukua ana te pohi ki te Awanui ki te tiki i te 50 ra; huia atu tenei ki nga hoia a Arapeta 20 ka whitu te kau ai tenei ope. Whakapaea ana te pa o te Hau Hau puhia ana e te ope nei po noa; i te ata ka horo ano te pa o te Hau Hau. Ka hinga o te Hau Hau toko- toru, na te ope Kuini nei i tanu; nga ingoa ko Hohepa Pukumahue, ko Tihere, ko Hone Heke te rangatira—he tamaiti ki a Iharaira te Houkamau. I korero ia ki au i Tuparoa he Turupa ia no nga Hoia maori e tu nei ki Mohaka; he taina no Paki Apa- nui. I puritia e au hei hoia mo Tuparoa oma atu ana. Kaore nei he utu o te Hau Hau. Ko Tamati te Aotapunui te utu o te Hau Hau ki Tikapa, he kaia kiko kei te Kauae nei te tu, kua ora. Kore rawa atu o te Horo. No te 3 o Akuhata nei ka whakaekea a Pakairomiromi, e hore ana i te pakeha, i nga maori o te Hatepe. Hinga ana o te Hau Hau 19; nga mea i tanumia e te ope Kuini 18. Tokotoru nga rangatira nui i hinga i konei, ko Porourangi, ko Mohi, me tona teina ko Rehera Hawai te ingoa. Tokorua nga herehere tane, me nga wahine tamariki hoki. Kaore ano he utu o te Hau i konei. Kua horo ano a Horoera, a Kotare; kua horo i te ope Kuini maori. Ko etahi o enei pa i horo noa atu, i mate o reira toko- wha tangata, i herehere mai etahi. Kei a Taitene ma nga korero marama ki a koutou. Ko Pukemaire kei te tu ano; kua hui- hui o Turanga, o Tokomaru ki roto o Pukemaire. Heoi kei te noho nei nga tangata kei te takare ki Tokomaru, kei te pupuri nei au, kei nga rangatira pakeha, maori, te kupu mo Tokomaru e tukua atu ai. Ka huri, na to hoa aroha, Na RANIERA o Tuparoa. Kua tiro atu i tenei ra nga tangata ki te Awanui ki te tiaki i nga mea o te Kaipuke atu tu pikau ki te Hatepe ka hoki mai ui. Ko au e tae kau ki reira kia kite i nga pakeha, maori hoki, ka hoki mai ai. Otira, tera koe e hoha i te maha o enei tapitapi aku. Te Hatepe, Waiapu, 30th Akuhata, 1865. KI A TE MAKARINI, — E taku hoa aroha, tena koe. Kua tae mai nei te tima, a kua kite nei hoki matou i au reta. Kei te nui nei hoki te Whaka- pai o te iwi nei mo to tukunga i ta taua nei reta kia hohoro te puta i te Waka Maori. Kia wawe te rongo nga iwi katoa o te motu nei i nga mahi o Waiapu nei. E taku hoa aroha, he korero ano tenei no muri i a Kapene Taitene. I te 18 o nga ra o Akuhata nei, ka puta mai te Pohimana o Tuparoa ka korerotia nga korero ki a matou. Kua whakatika katoa te iwi o te Rev. Raniera Kawhia kei Mangaropa kei te kati i te Hau Hau o Tokomaru, kei puta mai ki Waiapu nei. Kua tao mai hoki tutahi Poropiti no Tu- ranga ki te whakapoti i Tokomaru kia kaha ai ki te whawhai ki a matou ki te taha Kuini. Ka tukua mai e te Rev. Raniera Kawhia te reta kia tukua atu e matou etahi hoia maori kia te 10, mo taua whawhai ki Toko- maru, hei whai i muri o te ope 120, a i haere atu te 12, o Ngatikokopu i te Ha- tepe nei. I te 19 o Akuhata ka haere atu te 12 e Ngatikokopu i konei. I muri i a ratou ka kitea atu te Hau Hau kua whakaeke ki Taurauga-a-kohu, ka kitea atu ki nga whare ka ka i te ahi. He koroua, he kui:
![]() |
5 5 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. 27 nga tangata o taua kainga. Ka puhia e te Hau Hau nga kuia toko 3. kotahi i mate rawa, ka oma a Hare Kauki, ka mau ki nga tamariki me nga koroua me etahi o nga kuia. Te taenga ki te nga- here ka hoki a Hare Kauki ki te whawhai ki te ope a te Hau Hau, hinga ana te Hau Hau hoko tahi mate rawa; a no te Ratapu ka tae mai ia ki konei ratou ko aua tama- riki. I te 22 o nga ra ka haere atu o ma- tou wahine, tamariki, me etahi tane ki Pakairomiromi ki te tiki kai. Katahi ka huakina mai e te Hau Hau ka puhia, kihai tetahi i. tu. Katahi ka whakaho- kia e nga tane te riri ki te Hau Hau, kihai ratou i te 10, engari ko te Hau Hau e 20. Ka puhia atu e nga Kuini, i hinga te Hau Hau toko 4, kotahi i riro mai i a matou—no waenganui o te whawhai ka, tae atu matou, a na matou i tanu to te Hau Hau ko Hare Te Whakamiha te ingoa, toko 3 i riro atu i nga Hau Hau. Ka hoki mai matou, tae kaa ki te wai, ka hu- aki mai te matua a te Hau Hau ki Rangi- tukia e 50. Hoki tonu hoki te ope Kuini, a i tino kaha rawa ta matou whawhai ki nga Hau Hau; ko tera hoki kei roto i te parepare e pupuhi mai aua ki a matou. I rutu au i enei whawhaitanga i taua ra. Hinga aua te Hau Hau toko 3, mate rawa, toko wha o te ata ka toko 7 ai; a ua te kore paura ka hoki mai matou. Ki- hai te pakeha i uru ki roto. Mei haere ake te pakeha kua ngaro te Hau Hau i tenei whawhaitanga; kihai hoki te ope Kuini i tae ake, ko matou i whawhai ki te 50 o to Hau Hau, e 30 matou. Ko nga tino ta- ngata o te Hau Hau i hinga i tenei wha- whaitanga, ko Renata Haua he taitama- riki rangatira, ko tetahi o nga Poropiti, ko te Kipa te ingoa no Taranaki, na te Hau Hau ano i korero mai. I tenei ra 30 o Akuhata nei ka tae mai te ope Kuini i haere ki Tokomaru, e toru nga pa horo o te Hau Hau; 18 nga Hau Hau i mate rawa a ua te ope Kuini i tanu. Tokorua nga mea o te ope Kuini i mate rawa, toko 4 nga taotu, otira he pai anake o ratou tu. E hoa e te Makarini, tenei hoki tetahi, kia tukua mai e koe he kaho paura, kaua hei te kaho kariri, engari me paura anake a hei konei kariri ai, he kore paura mo nga Tupara, mo nga pu maori. Kua nui nei te pai o te Mini Raiwhara, me tuku mai ano e koe etahi pu kia inaha mai. Tenei hoki tetahi whakaaro nui o matou kia tukua mai ano etahi pakeha kia tokomaha, no te mea ko te rite o te Hau Hau kei te ngarara nei kei te Mokomoko parae, kua patua e te tangata, motu aua te hiku, kua mate ke te tinana, kei te oioi tonu te hiku. Me te Hau Hau hoki kua hinga nei toua nuinga kei te tohe tonu ano, kia pa ra ano te peneti katahi ka mohio ka mate ia. Koia i mea ai matou kia tukua mai ano etahi pakeha, hei tino whiu rawa i tenei kino. E hoa e te Makarini he nui nei te wha- kapai me te inihi o te iwi ki a koe, ki te Kawanatanga hoki. Hei kona ra e hoa, a ma to tatou Atua Kaha Rawa tatou tahi e tiaki i roto i enei raru nui e pa nei ki taua Hahi. Kua ara ano hoki he reo whakawhetai ki to tatou Atua. Naku, na to hoa aroha, Na MOHI TUREI. Tenei ano tetahi kupu kia whakamara- matia mai e koe. He tangata no te Hau Hau kei roto i Pukemaire, e hiahia aua kia puta mai ki waho o Pukemaire a kia haere mai ki te Hatepe nei. E ki ana he tokomaha ratou ka heke mai; a ki te mea he tokomaha ratou kei te marama ano tenei i a matou, ina haere mai i raro o te Kara ma, me te ata whaki mai ano i nga tino take o ta ratou whakarerenga i to ratou Hau Hau; me te tuku mai ano i a ratou mea whawhai mai ki a matou, me te ki tuturu hoki hei tangata pono ratou mo te Kuini. Kei te marama tenei. Engari ko tenei—Ki te mea he tangata kotahi, toko 2 ranei, me pehea te tikanga ? Mau e whakamarama mai. Tenei te Hanga! Tenei te Hanga!! MA TE AHA E KORERO ? MA TE KANOHI ANO RA E KITE. HE mea atu tenei ki nga hapu Maori o tenei kainga o Heretau- nga kia rongo ratou ki tenei mahi ahuareka a te pakeha ka tae mai nei ki Nepia inaianei. Tera e ki ehara i te tangata, he Atua—me toua mahi piki i te rakau, tona mahi whakawiri i tona tinana, ka waiho ko nga ringa hei waewae ko nga waewae ka anga ki runga. Etahi mahi ka haere ki runga hoiho kotahi tonu waewae o te tangata ki runga ki te taringa o te hoiho tu ai; me etahi mahi mano noa atu, ma te aha e korero ?—kia kapi ra pea te nuipepa. Tena nga kuri, nga maki, nga aha noa atu, me aua mahi ano. Engari ma koutou e haere mai kia kite; tena koutou e tino mahara he atua. Te utu mo te tomokanga o te tangata o wha herengi. Engari me hohoro mai koutou. Kia po wha pea ka haere ai aua pakeha.
![]() |
6 6 |
▲back to top |
28 TE WAKA MAORI O AHURIRI. WHAKARONGO MAI. ME haere mai nga maori, me nga manuhiri puta mai ki Nepia nei, ki taku whare matakitaki ai ki aku hanga hou. Ara ko nga TERA WAHINE; ko nga TERA TANE; nga PARAIRE; he papai anake, he iti ano hoki te utu. Tenei hoki nga Hate, nga Tarautete, nga Koti, nga Ringi, nga Piwhi, me nga aha noa atu. Kei taku whare enei hunga e tu ana, ko te whare o tu ana i tetahi taha o te rori i te toa hou o te Hutana. Na RAWHE. HAERE HAI KI TE MATAKITAKI. PANUITANGA. KO aku hanga i taia atu nei au na ru nga mai i te kaipuke i a te NEPIA kua pau tenei te hoko—ekore hoki e toe i te papai o aua hanga. Ko tenei he taonga hou enei kei au i tenei takiwa na runga mai i etahi kaipuke maha; ekore e taea te tatau. Ko taku Karanga ano i mua ra, koia ano tena; ka kore te moni i a koutou, ahakoa tena, me haeremai ano koutou ki te matakitaki—tena te rangi e kite ai koutou i te moni ka hoki mai ki te hoko. E hiahia ana au ki te hoko taewa; ma te tangata e whai taewa aua e haere mai ki taku whare, maku e hoko. Na te HATANA. TITIRO MAI! TITIRO MAI! Koutou nga tangata e hiahia ana ki te taonga ngaware te utu, KO au tenei, ko PERENITIHI, e whaka- whetai atu ana ki nga maori o te Wairoa, o etahi atu hoki kainga i tenei pito, mo to ratou manaaki i au i nga takiwa kua hori nei ki te hoko i aku taonga. Na, he mea atu tenei kia rongo mai ratou e tukuna katoatia atu ana e au oku taonga inaianei; ko nga utu ka whakaititia rawa- tia e au, he mea kia we te pau atu, kia watea au te hanga i tetahi toa nui atu i te hokonga o nga whenua o te Kawanatanga i konei a muri ake nei. Hei reira ka tango mai e au etahi taonga hou katoa. Ka pai hoki au ki reira ai kia waiho au hei kai hoko ma nga tangata i a ratou kaanga, witi, aha atu, i runga i te ritenga o te pakeha— ara, he koha ano ma te kai hoko. Na PERENITIHI. Te Wairoa, Akuhata 1, 1865. NGA MAHI A TE HOTOKE. KO te ROPITANA o Nepia e karanga ana ki nga rangatira me nga tangata o Here- taunga, tenei kei a ia nga tino. KAHU HOTOKE —nga Paraikete, nga Tarau Huruhuru, nga Koti Huruhuru, nga Haora Wahine, nga Kawhe, nga aha noa atu. Ki te hiahia te tangata kia tuia mariretia he kahu mona, kei te whare o te Ropitana nga kai tui—ahakoa kahu tane, kahu wahine ranei. E mahara ana te Ropitana tera e pai nga tangata ki tana mahi me ka whakamatau ratou—ko tana mahi tonu tenei i Akarana i mua, he hoko. Ko te whare kei ko atu o te Toa o te Hutana raua ko te Eawini, na te mea kei tetahi taha o te rori. Na te ROPITANA, TENEI TE HANGA! ERIMA nga pouaka TERA TANE, me nga TERA WAHINE katahi tou ka tae mai ki au—e wahia ana e au inaianei ano. Te utu o te Tera Tane kotahi pauna, te kau ma rima herengi—haere atu etahi ki runga ake. Na RAWHE. PANUITANGA. HE pakeha hoko i nga kai maori nga ta- ngata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te WATA ratou ko KENERE ko WATA ano. WHAKARONGO!! E MEA ana a WIREMU RAETEPONE, o Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i te Poaka, te aha noa atu. hoki a te tangata maori. Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pake- ha i kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko. TURANGA TERA HOIHO. E MEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite marire e ia kia hangaia mai ano ehara i te mea hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i to mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori. KARANGATIA! KARANGATIA! ! TENEI TE HAERE NEI nga kaipuke taonga a te HUTANA raua ko te EAWINI i roto i nga marama katoa. Heoti nei ano te whare e uta te tika tonu mai ana i Ingarani i te hanga nei i Paraikete, na reira hoki i iti ai te utu. To kau enei takai Paraikete kua tae mai i tenei takiwa tonu; he whero te ahua, he ma etahi, he puru etahi—he mahana katoa. Tenei hoki nga kahu huruhuru, nga kahu mahana katoa ano hoki, kua tae hou mai hei kahu HOTOKE. Otira hei mote aha i korerotia ai tenei whare, te whare kua mohiotia e nga tangata katoa o Heretaunga. Haere mai, tirohia nga paraikete. Na te HUTANA raua ko te EAWINI. PANUITANGA. KIA rongo mai nga tangata o Mohaka, me nga tangata haere hoki. Tenei kua oti e au te whakatakoto rongoa whakamate kuri i kou whenua katoa i Mohaka, i Waitaha hoki. Na PIATA o Mohaka.