Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 54. 01 July 1865


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 3, Number 54. 01 July 1865

1 1

▲back to top
                                    TE
 Waka Maori o Ahuriri
  
                  «KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA."
No. 54.]                          NEPIA,  HATAREI,   HURAE   1, 1865.                      [VOL. III. 
HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI
                 MAl.
TENEI te reta a Matene Huta o Rangiwhakaoma


Wairarapa

 Matene Ruta 




 Paora Ropiha  Porangahau

Henare Potae. Na Ihaka Kaiwheke, o Whanga-
 wehi, raua ko Mohi Turei o Tauranga,
 

 TENEI kua taia e matou i tenei nui-
 pepa nga rongo o Waiapu ; me te reta
 a Mohi Turei he whakaatu mai i te hi-
 nganga o te Hau Hau i te taha Kuini
 te patu. Ko nga kara a te Hau Hau
 kua riro mai i te taha Kuini—i a te
 Mokena ma.  E toru o aua kara kua
 kitea e matou i Nepia nei, he mea tuku
 mai i runga i te tima i haere ki te wha-
 kahoki i a Henare Potae ki Waiapu.
 Ko nga pu o te Hau Hau kua riro mai
 i te taha Kuini i waiho atu hei pu
 whawhai ano—ko nga kara anake i ho-
 mai. Tae rawa atu te tima kua hinga
 te parekura. No  te taenga mai a te
 Mokena ki runga ka hoatu nga  pu
 mana kotahi rau. me nga kaho kariri
                                 
 kotahi te kau ma rua—he mea hoatu
 na te Makarini. I a  Henare Potae
 hoki e 70 nga pu—hui  katoa aua pu
 kua hoatu hou nei e te Kawanatanga
 ka 170. He  kore pu, he kore tingara,
 i iti ai nga mea o te Hau Hau i mate.
 Engari ko to ratou atua kaha ki nga
mahi katoa, (e ki ana a ratou), kei whea
 via haere mai ki te whakaora i te pa,
 u te pupuri i ona kara—nga tohu pea
o tona mana?  Koia ano kei a te Mo-
 tena ma, kaore ratou i whakawaia e
nga poropiti teka o te mahi teka; kua
 kite tonu ratou he kaha tangata noaiho
                                                           
nga mahi  a te Hau Hau, ehara i te
 kaha atua—no reira hoki ka kaha ratou
 ki te patu. Ta te Hau Hau whakaaro
 hoki tena i ki ai he atua tona; he mea kia
wehi nga tangata kia uru katoa ki a ia.
Kua  mea mai nga tangata Kuini o era
 kainga i Turanga kia hoatu he hoia e
 te Kawanatanga hei tuara mo ratou.
 Ko tenei me kaha tonu ratou ki te ta-
 kahi i te kino, i te kohuru, i to ratou
 kainga.  Tenei ano nga kanohi e titiro
 atu ana, me nga taringa e whakarongo
 atu ana, ki to ratou kaha; me te wha-
 kamihi atu hoki. Koi mea te Hau
 Hau e riro i a ia te otinga—kore rawa,
 tona otinga apopo ake nei kei te taha
 Kuini.  Tenei kua hoki te tima ki
 muri nei ki te kawe i etahi rakau mo
 te taha Kuini o reira.

                WAIAPU.
 (He  korero tuku mai na  nga tangata o
                Waiapu).
. KUA whawhai te Hau Hau raua ko te taha
 Kuini o Waiapu.   Ko  te ngarara nei ko
 Patara Ngonge, me tona ope e 20 o Tara-
 naki, kua hoki mai ano i muri mai i tona
, kohurutanga i a te Wakana—a,  e mahi
 tonu ana i tona mahi whakahe i nga ta-
 ngata e ata noho ana. E toru rau te Kingi
 maori no Waiapu kua uru ki runga ki te
 ope o Patara, hei Hau Hau ratou. Nga
 tangata o te Kuini i taua kainga e 600, e
5 mea ana kia whawhaitia taua hunga, te
• Hau Hau—kia   aruarungia atu i to ratou
 kainga, kia noho pai ratou i runga i nga
ritenga i noho pai ai i mua iho. Kua ma-
ranga te niu (te pou) o te Hau Hau kei
Waiapu—kaore   e ngata te ngakau o Patara
i a te Wakana ka mate, kai te whai ano ki
tetahi tangata hei kai mana.   Na, no te
Kuini maori, ko Henare Potae tena kua
 tae mai ki Nepia ki te tiki kara Kuini hei
tohu mona, mo te taha ki a ia—hei tiroha-
nga mai ma te Hau Hau ko tona hoa riri
tena te noho atu na. Etoru  nga pa o te
taha Kuini kua hangaia, ko te HATEPE te-
tahi, ko REPORUA tetahi, ko ANAURA te-
tahi—kei te kainga o Henare Potae tenei i
muri nei.  He  Kingi maori ano kei tetahi
 kainga o Henare Potae, kei Tokomaru—
 ko tahi rau e rima te kau ratou, he tangata
                                                 
 ano nona.  Engari kai te noho pai marire
 ratou, kaore ano kia uru ki roto ki te ope
 o Patara. Kai  te noho  whakateteka te
Hau Hau  raua ko te Kuini maori i taua
 kainga ki te whawhai. E  tono ana nga
 maori Kuini o reira kia hoatu e te Kawa-
 natanga he hoia hei tuara mo ratou.
   No muri iho i nga korero i runga ake nei
 ka tae mai tenei reta a Mohi Turei ki a te
 Makarini.
           Te Hatepe, Hune 19, 1865:
 KI A TE MAKARINI.
 
 Kawakawa
Parekura
Tuparoa.
 Hatepe 
 Mokena
Tikitiki
 Waiapu
 Taranaki,

2 2

▲back to top
2                            TE WAKA  MAORI  O AHURIRI.
Tikitiki. Ao  ake te ra, i te 10, ka turia ;
a ka tae atu ki Tikitiki. Rokohanga  atu
kaore he tangata  o taua pa—ka  riro katoa;
tenei pa i te ope Kuini. I waenganui po
ka tae mai tetahi ope Kuini ki te Hatepe
nei hei whakauru mo tenei ope Kuini kua
noho nei ki Tikitiki—te tokomaha o tenei
ope e 40.  Ko nga rangatira, ko Makoare
Tuatai, ko Rawiri Hapai, ko Wirimu Kingi
Taunaha, ko Rapata Wahawaha, ko Erueti
Torori. I te ata po o te Ratapu, te 11 nga
ra, ka whakatika atu te 40, i te Hatepe nei,
 i te tino ata po. Tae kau atu ki te hua-
 rahi ka puta mai te pohimana ; ka puta
 mai te kupu kia tere, tere tonu hoki te
 haere, kua oma a Patara me tana ope. Tae
 kau atu ki Tikitiki, kua whawhai, kua rongo-
 na atu te waha o te pu i roto i te ngahere.
 Haere tonu atu te 40—e 40  nga tangata,
 e 8 tonu nga pu, e 5 nga tinara i te pa ko-
 tahi; ko te nuinga o a ratou pu, he mere-
 mere anake.  (Tena  ra! tau riri maori!)
 Te taenga atu o te 40 ki te ope Kuini, e
 whawhai atu ana ki te Hau Hau, katahi
 ka haere tonu te 40 mau meremere he hau-
 koti i te Hau Hau. Katahi ka karanga atu
 te ope  Kuini kua  whawhai  ra:—'" Te
 Aowera  e ! E tu kia korero taua. Me
 pehea he kokiri ma taua." (He ingoa hapu
 no te 40 a te Aowera.") Katahi ka whaka-
 hoki, mai e Makoare Tuatai:—" 

Makoare Tuatai
   Henare Nihoniho



                 Na MOHI TUREI.





               HE      HAKA
NA ARAMA  TOIRUA.  HE KAUMATUA   NO NGA-
           ITU I NUKUTAURUA.



   HE WHAKARITENGA KUPU
NA  TE RUNANGA o TE KAWANATANGA
                      NEPIA.




            o te Kawanatanga i Nepia.


            Tamahere, Mei 20, 1SG5.
Ki A HORI KEREI,
     Kawana o Nui Tireni.


                       WINITANA
                      REONE
                       TENI
                       HAKIRIWHI
                              PENE  TITA.
   Na  matou katoa. Na  te Runanga o
 Ngatihaua e noho nei i te Pai.


!  TE UA POROPITI O TE HAU
               RAUA   KO TIC
 PARIHI PAKEHA NO TE KAWANATANGA.
  I




3 3

▲back to top
                           TE WAKA  MAORI O AHURIRI.



Tito  Huanataua Tamati
Hone Tawhana Kaukau
Parihi

Kauae







 


 roto ki  te  taiepa  ka  arahina  i tetahi
 
 
 
 
 
 


Waikato Ngatiruanui



Watene Whangawehi



 Hau Hau i Waiapu.


Po Neke 


 te Awamutu,
 Akarana

Hori Hape




           HE WAIATA
NA HENARE POTAE MO TE KI A PATARA KA HATE
          PETIA E IA TE TAHA KUINI.


Horopapera,
 Hikurangi.




        KO TETAHI TENEI


Waiapu

Taranaki;
Tauranga
     

     Rangiriri.


Atiawa 


Ahuriri 


Ingarani


HE  WHARANGI   TUWHERA MA  NGA
         HOA TURI MAL

                Mohaka, Hune,  1865.
 KI A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI.
  




             Na WIREMU RUTENE.

                      Purimu, 1865.
 Ki A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI.—

4 4

▲back to top
4                           TE WAKA  MAORI O AHURIRI.
koutou ki to tatou kaumatua ki a te Ma-
tenga  Tukareaha.  Waiho  ra i kona haere
ai, kai te mohio hoki tatou;—" Na Kotore
moumou  taonga raua ko te Whutu  arero!
rua."                                   1
   Tenei, ko Raureti, he tamaiti na Petera
te Whare  Muta  kua  mate. Te  12  tonu
nga marama o taua tamaiti i tona whanau-
 tanga mai. Kaore he wai u o tona whaea 
he taewa tonu me  e tuhi kai pakeha, ana
kai—puta  ana he mate mona i roto i aua
 kai.
             Na NIKORA NGARANGI.
                                
                    Hune 17, 1865. 
 Ki A TE MAKARINI.                  
    1 te ata tu o tenei ra ka kitea utu te ra-
 kau kara o te Hau  Hau i to ratou pa i
 Pakairomiromi. Kaore to ratou atua a Rura
 e tare ana mai i runga. No te mea ia ra,
 ia po, he tare tonu ta taua kura, ta Rura,
 me nga tangata ki raro porangi haere ai—
 me te hamama  o ratou waha. I tenei ata
 ka ngaro o ratou waha me  to ratou kara.
 Katahi ka puta mai te korero kua whati a
 Ngaitane. I oma i tenei po ma te ngahere,
 a puta ata ko Horoera—kei   reira hoki e
 huihui ana nga Hau Hau katoa o tua.
    Heoi, i tenei ra (te 19) ka puta mai nga
 korero ka hoki mai ratou ki te patu konihi
 i a matou ko nga wahine me nga tamariki
 —ara,  ki te kohuru.  E hoa, ki te hohoro
 mai he hoia me u mui ki te Awanui. Tenei
 ano te maha o nga korero o tenei whawhai,
 mo  a muri ake nei puta atu ai. Mau e tuku
  atu enei korero kia perehitia kia rongo ai e
 matou  hoa pakeha, maori hoki, ki to matou
 hinganga.
                  Rev. MOHI TUREI.

           Tokomaru, Hune 21, 1865.
 Ki A TE MAKARINI.
    Tena koe. Tena nga kara a te Hau Hau
  ka haere atu ki a koe me te horo. Ko U
  pu i waiho e au hei rakau mo te whawhai
  Ki te he tenei ki to titiro, me ki mai ki;
  hoatu ano. He kupu ke tenei mo te tima
  kia tere tonu mai hei oranga ngakau mo
  matou.
        Na to hoa
                Na HENARE POTAE.
        PANUITANGA.
  KO    KAHIKOROWI    e mea atu ana ki nga
         Maori o Heretaunga kia rongo ratou kua
   timati ia tona mahi hanga tera hoiho nei, paraire
  hoiho, kara hoiho, me nga mea mo te hoiho to
  kaata, me nga mea hoiho katoa. Ko tona whare
   kei te Heekipiri Rori, i te ritenga o te whare pa-
   rakimeti, i raro mai nei o te Peeke.
    E mea ana taua pakeha kia whakamatau nga
   tangata ki tona mahi. Akuanei hei te kitenga i
   te pai o te mahi, i te iti o te utu, ka hokihoki
   tonu mai nga  tangata kia mahia e ia o ratou
   tera.
     PANUITANGA.

KIA rongo mai nga tangata o Mohaka, me
  nga tangata haere hoki. Tenei kua oti e au
te whakatakoto rongoa whakamate kuri i oku
whenua katoa i Mohaka, i Waitaha hoki.
                     Na PIATA
                              o Mohaka.


Whare Hoko i Waipureku
                 1 HUAINA   KO
       TE AKA O NOA.

NO te mea kua tae hou mai he nui nga hanga
   ki a te NOIHU  o Nepia nei, no konei ki
mea ia me kawe atu ki    etahi hei hoki
ma  nga tangata o reira, pakeha, Maori hoki.
  Ko  etahi enei ara, he Tera, he Paraire, lu
Kipa, he Pata me nga mea rino katoa, he Puutu
he Kai, he Kahu, he aha noa at u.
  He  mea kaiwhiri anake ano enei hanga nana
Ko  te utu, rite tonu ki to te Taone—kaore he
whakakakenga.

           KIA Momo
Ko  ERUERA    P A T I T A N A
             TE KAI HOKO.

  He   Whare takotoranga Meera  ia.
   WHAKARONGO  MAL
 ME    haere mai nga maori, rae nga manuhiri
       puta mai ki Nepia nei, ki taku wharo ma-
takitaki ai ki aku hanga hou. Ara ko nga TERA
 W AHINE ko nga TERA TANE; nga PA-
 RAIRE ; he papai anake, he iti ano hoki te utu. 
|  Tenei hoki nga Hate, nga Tarautete, nga Koti,
nga Ringi, nga Piwhi, me nga aha noa atu. Kei
taku whare enei hanga e tu ana, ko te whare e tu
 aua i tetahi taha o te rori i te toa hou o te Hutana.
                       Na RAWHE.

      HAERE MAI KI TE MATAKITAKI.
  NGA MAHI A TE HOTOKE.


 KO    te ROPITANA,  o Nepia e karanga ana ki
       nga rangatira me nga tangata o Heretaunga,
 tenei kei a ia nga tino KAHU HOTOKE—nga
 Paraikete, nga Tarau Huruhuru, nga Koti Huru-
 huru, nga Haora Wahine, nga Kawhe, nga aha
 noa atu.

    Ki te hiahia te tangata kia tuia mariretia he
 kahu mona,  kei te whare o te Ropitana nga kai
 tui—ahakoa  kahu  tane, kahu wahine ranei. E
 mahara ana te Ropitana tera e pai nga tangata ki
 tana mahi me  ka whakamatau ratou—ko  tana
 mahi tonu tenei, i Akarana i mua, he hoko.

     Ko te whare kei ko atu o te Toa o te
  Hutana raua ko te Eawini, na te mea kei tetahi
  taha o te rori.
                   Na te ROPITANA.
    TOA  HANGA  HOU.




       KIA MOHIO  KOUTOU,
                  KO TE
   WHARE     O NOIHU.


  TENEI TE HANGA 
 ERIMA,    nga pouaka TERA TANE,  mo nga
      TERA  WAHINE katahi tou ka tae mai ki
 au—e  wahia ana e au inaianei ano.
    Te utu o te Tera  Tane kotahi pauna, te
 kau ma rima herengi—haere  atu etahi ki runga
 ake.
                          Na RAWHE.


  TURANGA  TERA HOIHO.
 


   Heekipiri rori.
      PANUITANGA

  KI NGA  TANGATA  O TE WAIHOA.
 KO    au tenei, ko PERENITIHI o te Wairoa 
        Kai-hoko taonga, e mea atu ana ki nga ta-
  ngata o konei kia mohio ratou tenei kei au e tu
 aua hei hoko ;—
          He Huka
            He Ti
             He Paraoa
              He  Pihiketi
              He Paraikete
            He Raka
   Me  nga kahu katoa ano hoki; ma te aha e ta-
  tau.                                           1
   Kai au e tu ana nga kai me nga taonga e
       tau ana mo nga tangata rere kaipuke.


       PANUITANGA.
  HE    pakeha  hoko i nga kai maori nga tangata
        kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara
  i te witi, i te aha noa.
          Ko te WATA ratou ko KENERE
               ko WATA  ano.