![]() |
Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 2, Number 48. 15 April 1865 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. " No. 48. ] NEPIA, HATAREI, APEREIRA 15, 1865. [Vol 1 HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. TENEI nga moni a te Mina 10s. mo te tau e ta- koto mai. Engari te Mina e hohoro ana te wha- kaaro; kaore ano kia ata mutu noa tenei tau kua takoto ana moni mo tetahi. Ko te mano tangata kaore ano kia whakarite noa tenei tau o haere nei. Tenei te 10s. a te Ahita Karari o te Wairoa. Tena ka riro atu tona nuipepa i tenei meera. Ki ta matou whakaaro, ki ta te kuare nei, he iwi kua noho ki runga ki te marama- tanga te iwi e noho mai nei i Turanga. Hua noa matou ekore ratou e whakarongo ki nga ritenga porangi a tenei hunga ko- huru, a te Hau Hau; no te mea ka roa ratou e noho ana i roto i te maramatanga o te Rongo Pai, ka maha nga tau e akona ana e te Wiremu, Pihopa nei, ki nga tika- nga totika. He mahi porangi rawa atu taua mahi, te mahi Hau Hau—me te mea he hanga tamariki ia. Tena e kataina e te ao katoa tenei ritenga porewarewa me kore te mate o roto, te kohuru, te aha noa- iho. Mehemea ko tona teka anake e pai ana, kei a ia ano; tera e waiho kia mahi ana i tona mahi whakaahuareka i a ia— kaore he tangata e aha atu. Tena ko tenei, ka eke ki runga ki te kohuru ona tikanga, ki te muru, ki te kai tangata, ki nga ritenga katoa o te takiwa o te pouri- tanga o mua, ekore tenei e pai kia waiho; engari ano me whiu rawa i aua ngarara whakarihariha, aua kuri kai tangata, koi ngau haere tonu i te tangata. A, tera ano hoki e whiua, koi mahara te Hau Hau he oranga tenei e takoto ake nei—waiho, ma tatou e kite. Me whakarongo nga tangata o Turanga ki ta matou e karanga atu nei, kawa rawa ratou e rere ki runga ki tena mahi whaka- momori. Koi mahue te noho pai, te noho ora, i tona kainga, a, rere ki roto ki te kino, ki te mate tonu iho. Ehara i te whakaaro tangata te whakaaro o te Hau Hau, he whakaaro kuri ia. Otira ekore te kuri e penei; ekore te kuri e tahuri ki tona ta- ngata nana ia i whangai me te Hau Hau e tahuri nei ki nga minita, te hunga nana i ako nga tangata ki te pai, ki te aroha; te hunga nana i rongoa nga mate o nga tangata, nana i arohaina nuitia nga tangata katoa. Otira ehara i te mea ngaro; kua kitea enei mahi e te Karaiti, inahoki tona kupu; —"Ka peia atu koutou i nga whare karakia; ae, tenei ake te taima, ko te tangata katoa e patu i a koutou e mea he mahi pai tana mo te Atua. E meatia enei mea ki a koutou no te mea kaore ratou i mohio ki a ma a ko te Matua. Ko anei mea ia kua korero- tia e a hau ki a koutou, mo a te taenga mai o te taima, kia mahara ai koutou ki aua mea, naku ra i korero atu ki a koutou. " TURANGA. HE rongo pai te rongo o Turanga i te hokinga mai o te Wiremu i tera takiwa i korerotia i tera nuipepa. E ki katoa ana nga tangata i reira ai kia whakahokia te Hau Hau; e kaha katoa ana ki te tiaki i a ratou pakeha. No muri te rongo kino i puta mai ai. Ko te Pihopa Wiremu tenei, me te Karaka minita, me nga wahine pake- ha, me nga tamariki pakeha, no Turanga anake, kua riro katoa mai ki Nepia nei i runga i te tima i haere ki te kawe i a Wi Tako ma ki taua kainga—no te 5 o Apereira i tae mai ai. No muri nei ka riro atu a Pihopa ki Akarana. Ko te nuinga o nga pakeha o Turanga kua rere atu ki Akarana i runga i a te Tawera kaipuke nei. Erua- rua nga mea i mahue i te kainga. Ko te Wiremu o te Aute nei tetahi o nga mea i mahue. I noho tera he titiro ki nga mahi a te Hau Hau, ki nga whakaaro hoki o Rongowhakaata. Ko nga ritenga o te Hau Pai Marire katahi ka nui haere i taua kainga. He tokomaha nga tangata e kore- rotia ana kua rere ki runga ki taua mahi. Ko te nuinga kai te tarewa noa nga whaka- aro; mea ake ano pea tahuri ai. Me te mea kua whakaporangitia te whakaaro o nga tangata i tenei takiwa i kore ai e kite i te parau o tenei mahi. E rite ana te ki a Ihaia; —" Kua whakapouritia o ratou kanohi, me to ratou ngakau kua whakapa- keketia; koi kite ki o ratou kanohi, koi matou ki to ratou ngakau. " Ko Patara kua tae ki nga whare pakeha i Turanga korero kino ai ki nga pakeha; ki hai hoki i riria e nga rangatira o reira. He tohu kino tenei ki te whakaaro o to reira pakeha. Ki atu ana a Patara ki a ratou mea ake ka hoki mai ano ia i Taranaki me ona tangata e 600. He ahua kino tonu te ahua o nga ritenga o Turanga inaianei, no reira nga pakeha i haere ai, etahi ki Akarana, etahi ki Nepia nei. No te 31 o Maehe ka tae atu a Wi Tako, a Matene Whiwhi, me to raua ope. Kaha rawa te korero a Wi Tako ki te whakahe i nga ritenga o te Hau Hau. No te rongongo o taua iwi ki nga kupu whakahe mo ratou ka mau katoa ki nga pu, ka puta te kupu patu mo te ope o Wi Tuko ma.
![]() |
2 2 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. Ka mutu, no muri ka hoki atu ano i Ne- pia te tima; no nanahi hoki, no te 11 o te marama nei, ka hoki mai ano. Kaore he korero hou, ko taua tu korero ano; e ki ana kai te mea tonu nga tangata kia tahuri ki te Hau Hau. E hoki ana ano te tima te tiki i a Wi Tako, i a Ngatiraukawa. Kia tae mai ratou hei reira tatou ata rongo ai ki te korero. ' TE TAENGA MAI O TE KAWANA. No te ata o te Manei, te 10 o nga ra o Apereira nei, ka u mai ki Nepia tetahi tima manuwao no Po Neke mai—ko Ka- wana Kerei i runga. He ohorere anake tona putanga mai, kaore hoki kia mohiotia tenei a Kawana te haere mai nei. No te ekenga mai ki uta ka haere tonu atu ki te whare o te Makarini. Ka whano ka tae ki te ahiahi ka heke mai ki raro ka haere ki te Tari o te Kawanatanga ratou ko te Makarini, ko te Kupa, kia kite i etahi o nga rangatira maori o Heretaunga; kua tae hoki te karere ki te tiki i nga mea e noho tata ana ki te taone. Rokohanga iho e te Ka- wana ko Karaitiana, ko Paraone Haki Haki, ko Henare Matua, ko etahi atu, i reira e noho ana. Katahi ka mea atu a Kawana kia korero ratou ki a ia. Kai runga ko KARAITIANA, ka ki; — Kaore he korero. Taku mahara mau tonu te korero, ma te tangata e haere ana i to whenua. Ho ohorere tenei. Heoi te kupu, —Haere mai! Haere mai ki Heretaunga! Kaore he marama o nga tikanga o Heretaunga. No raua te marama- tanga; inaianei kaore he marama. Kaore he ko- rero. Kei te tangata mahi anake te korero. Ko tenei, —Haere mai ! Ka whakahokia e KAWANA; — Ka tae mau au ki konei kaore au i mahara kaore he korero. Taku mahara tena e puta mai he kupu ma koutou mo nga mahi he o tenei takiwa, nga mahi whakahouhou. Kaore nei hoki he mahi o te ao katoa e rite ana te kino, te whakamataku noa iho, ki te kohuru kua rongo nei au i tenei ta- kiwa i Opotiki. Tenei ka rongo au kua puta mai etahi o te Hau Hau ki konei ki Heretaunga kau- whau haere ai. Ka mahara au me puta he kupu ma koutou ki to koutou whakaaro mo tenei he. Kia puta hoki ra te rongo o to koutou whakaaro ki te ao mo tenei mahi. Ko KARAITIANA ano; — Kaore ra he korero. Kei hea he korerotanga ? ka riro hoki koe akuanei. Katahi ka ki a KAWANA; — Kua kite au i te reta i tuhia mai e koutou ko Wi Tako ma ki au. He pai rawa ki au nga wha- kaaro i roto i taua reta. Kua tukuna atu e au ki Ingarani taua reta kia rongo nga pakeha o reira ki te whakaaro tika o etahi o nga tangata maori o tenei motu, kia mohio ratou ehara i te ritenga ko- huru anake to konei ritenga. Kai runga ko PARAONE HAKI HAKI; ka korero ki te ritenga o te hui ki Pawhakairo i mua; — Kai te noho matou i reira, i runga i taua hui; i te tau a Porokoru i ki atu ki a koe, — Whatuoho. whatumarangaranga! Tomatai kotikotia; tomatai aweawea; tomatai tauaraia! "Whawhakia! Oiwhiwhia,. Oirawea, Oi! Homai taku taonga! He aroha ki te pakeha, he aroha ki te maori. I uru ki te Kingi nga tangata o Heretaunga i mua, he mahara noa he pai. Otira he tino ia, he wha- kararuraru i tenei kainga i Heretaunga. Ko tenei, Haere mai! Ka mea ano i konei a KAWANA; — Mehemea ka whakaae koutou katoa ki nga kupu o te pukapuka i tuhia mai e koutou, penei heoi- ano; kaore he korero ke atu. Kati tonu he korero, koi whakangaromia e koutou nga kupu pai o taua reta i roto i te korero huhua inaianei. Engari kai runga tonu au i taua reta e noho ana. Ka korero ko HENARE MATUA; — Koi mahara koe ka poro tou na te kupu i roto i te pukapuka, kaore i toe iho. Tenei ano te toenga. Te toengatanga hoki, ki te kitea taua iwi ki konei me taua pane pakeha ka hopukia e matou. He mahi kino rawa hoki ki a matou taua mahi i Opo- tiki nei. Katahi hoki to aiahi kino rawa o tenei motu ko taua mahi kua kitea nei inaianei i tenei pito. Heoiano. " Ka puta ano ta Kawana; — Ko taku he hopo ki te rongo o nga tangata o tenei motu koi kino. No konei ka koa au ki taua pukapuka. Ka waiho tonu e au taua pukapuka, kia takoto ana i au, me o koutou kupu apiti i tenei ra. Engari kia mau tonu to koutou wha- kaaro; koi noho, a, mahue. Ka tu ko KARAITIANA ano; — Na, mo etahi korero enei taku ki i ki atu nei au kaore he korero. Na, mo te ritenga o te kohuru e marama ana tena korero, no te mea he kohuru kino. Te mea i kino ai, no mua ia ena ritenga; kua araia tenei e te mahi pai. Kaore hoki matou nga tangata o tenei whakatupuranga i kite. Ko nga tangata matua, ko nga tupu- na kua kite i ena tu mahi. No reira kanui te whakamataku. Koia hoki tenei koi mahara koe tena matou e puta ke he korero. Koi ki koe tena matou e uru ki runga ki nga mahi o ena iwi. Ka mutu i konei te korero. Katahi ka whakatika a Kawana ka ru ki nga tangata, ka hoki ki te whare o te Makarini. No te po ka rere i runga i tona tima i haere mai ai, e rere ana ki Turanga kia kite i nga ta- ngata o tena kainga. Ko Hori te Naeroa, tama na Kawana Paipai o Whanganui, tetahi o nga hoa o te Kawana. Heoi ra. He tika te ki a Ngatikahu- ngunu kia hopukia nga iwi e kawe haere ana i nga pane tangata ki te whenua wha- kararuraru ai. Katahi te ritenga e marama ai to tatou kainga a Heretaunga. Ka rongo te Hau Hau ka mau etahi o ratou katahi ka mataku ki te haere mai ki konei; katahi ka noho atu me ona rupahu, me ona patipati, me ona teka, me ona kohuru, me ona kino noa iho; ka waiho tatou kia noho pai ana i to tatou kainga i runga i o tatou mahi maori. Penei hoki ko te rongo pai o Nga- tikuhungunu o mua ka mau tonu; te rongo kore whawhai nei o ratou, ko te whenua anake hei hoa whawhai mona, ko te kohuru, ko te kino noa iho. Ahakoa, mano noa nga reta ki a te Kawana, mano noa nga hui whaka- puaki kupu aroha, kupu pehi i te he, ekore rawa e rite ki tenei, ki te hopukanga i nga hunga kohuru. No te mea be ritenga kau kei roto i te pukapuka; he waha kau kei nga hui; ko te reo anake o rongona ana, ko te mahi kaore e kitea ana—ko te pai kei roto i te ngakau anake, kaore e puta nga hua ki te ao. Tena ko te hopu na taringa he mea kite pono tena; ekore e taea te whakakore e te tangata i te whakaaro pai o roto i tena. A, he aha hoki te hopungia ai hoki? He haere mai tana he kawe mai i te pai ranei ? Kaore ra; he kawe mai tana i te kino mo tatou katoa i tenei kainga, mo te pakeha,
![]() |
3 3 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. mo te maori. Engari me whakahoki i te kino ki runga ki a ia ano. E ki ana hoki te ki a te Karaipiture; —" Ko taua mehua koki e mehua ai koutou e mehuatia ai ano mo koutou. " Koia ra tena. KAORE he korero riri o Taranaki. Engari na te hau, na te moana anake te riri i tana kainga—he marangai hoki ia. Ko te puke o nga awa katahi, ko te tai o te moana ka rua, totahi ka ngaro katoa nga whare i tutata ki te wai. Tana hurihanga mai o te tai ki uta, anana! pakaru ana nga whare, ngaro ana nga hanga. E 300 nga pakeha ki te harihari i nga hanga o roto i te Katimauta ki te wahi teitei. Ko etahi o aua hanga i ora, ko etahi i ngaro. KAORE he tikanga korero o Whanganui. Kai te ahu te Tianara ratou ko ona hoia whaka te taha ki Taranaki. Kua tae tenei ki Waimate. E 300 o ana hoia i mahue ki Manawapou, e 600 ki Patea, hei pupuri i era kainga. Kotahi te kainga i tae atu ai nga hoia, rokohanga atu e 200 tana taewa i roto i nga rua, 100 hoki nga peke paraua—he mea mahue na te Hau Hau, he makuna pea no to ra- tou Atua i mahue ai, TENA tetahi kainga kua kitea nuitia te koura inaianei, ko Okitiki; he kainga kei tern moutere, kei o Ngaitahu. Kei te takutai ia ki tera moana taua kainga, kei te taha hauauru atu i konei, i a tatou nei. He kainga kore tangata ia i mua ai; heoi ona tangata he kekeno, he weka. Ko tenei i roto i nga wiki e toru noa nei kua eke ki reira te kau mano tangata no Otakou, no hea atu. Kua whai taone nui inaianei. BE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Nuhaka, Maehe 22, 1865. KI A TE MAKARINI. E hoa, tenakoe. Kaore a hau e pai ki te Atua Hau Hau. Kia rongo koe, kaore au e pai ki te kohuru a te Hau Hau. Ka huri. Na te MATENGA TUKAREAHO. Te Aute, Maehe 15, 1865. KI A TE KAI TUHI o TE WAKA MAORI. Kia rongo koutou, kua mate taku kuri i wae- nganui i o matou kainga i te Aute. Na Korume- ne, tangata o te Wiremu nei, nana i waiho te rongoa i te takiwa o matou whare. E be ana tenei mahi; he ritenga kohuru tenei. Engari ka kite i te kuri i runga i te hipi mo hopu marie kia mau kia tika ai. Kaua e whakatakoto rongoa i waenganui o matou whare; engari me waiho i te rohe i a ia—waiho ma te kuri e whai atu ki ta- whiti. Otira kua penei ano a Korumene raua ko te Wiremu i raua. Engari tera i kitea; i mau hoki te tangata i te po, na Hemi Waiparera i ho- pu. Heoi, kua pera ano inaianei. Na Hori Huri nga kuri o mua; heoi, tamanatia ana ki a Henare Rata. Kaore e penei ana nga pakeha katoa te hianga. Ki te penei tonu tenei tangata apopo ena e mau i au, ta te mea he kohuru tenei tika- nga. Na te mea i pono ki te kuri i riro ai mana te kuri. Penei pea kua kite o matou tamariki kua riro pea he kuri tangata mana e kai. Kia tupato ki te waiho rongoa ki waenganui i o ma- tou kainga. Heoiano. Mau e tuku atu ki te " Waka Maori. " Na NGUHA. Te Hauke, Maehe 24, 1865. KI A TE MAKARINI. E hoa tenakoe, te noho mai na i to kainga i Nepia na, e whakarongo mai na i nga rongo kino o te Hau Hau, i te kohuru a te Hau Hau. No te mea kua motuhia tena poti ko Poti Riri, ko tenei poti ko te Poti o Riri Kore e noho atu nei i toku kainga—ko te mea tenei i noho ai i konei. Ko tetahi o nga take i noho ai i konei he whaea noku i riro i mua i nga ritenga maori, ko te tuatahi kokinga mai tenei ki au. E ki atu na e nga tangata maori ki a koe he noho he patu pakeha. Kaore, engari he hae ki au; no kona i whakakiki atu na ki a koe kia tikina mai matou e koutou kia hereherea. E ta, kaua koutou e whakarongo tonu ki ena korero parau. Engari ma koutou e whakarongo tonu ki ena korero parau, ka tiki mai i a matou ka herehere atu, katahi tatou ka he iho i kona. Engari ma ratou e tiki mai e here atu i a matou e pai ana, katahi ka tika. Tona ko tenei e kiia mai nei e koe kia kawea atu matou ki te waha o te pu repo mana e whakawa; e ta, kanui te kino o tenei. E ta, katahi ia te kohuru. Engari noho pai marire mai koutou, inahoki te Hau Hau kai te noho marire i tona nohoanga, kai te karakia ano i tona Atua. Ko a hau kai te noho noa iho; engari ko nga tamariki ano kai to karakia i taua karakia, ko au anaki i rere ki waho i taku noho noa iho. Heoi tena ko- rero, he korero ke tenei naku ki a koe. Kaua he pu e homai, he paura, e homai e koe; no te mea no te Kingi maori tonu ena tangata e tono atu na ki a koe kia homai ho pu. Kaua rawa e homai kia kotahi, kauaka; koi raru koe—koi riro mai i a ratou tahuri atu ko koe. Kaua i ta te kuare; engari i ta te mahara. Ko taku kupu tenei kia rongo koe. Ka huri. Na to hoa aroha Na te HAPUKU. Otaki, Pepuere 9, 1865. KI A TE MAKARINI. E pa, tenakoe—te kanohi o nga tangata kua mate o tena iwi, o tena iwi, o te motu nei. E pa tenakoe, te tokotoko puritanga ringa, o Nui Tirani. Ka mutu nga kupu mihi atu ki a koe. He kupu atu taku ki a koe kei hohoro koe te whakaae ki ta ratou korero tuku whenua i Taupo. Kei mea koe no ratou anake te whenua. Kaore; kei Kuratau ke to Hohepa whenua, kei Pukawa hoki, kei te kainga o te Kerehi e noho na, ko te kainga tena o ona tupuna o mua iho. Kei poka noa koe ki te hoatu i te utu ki tena tangata ki a Hohepa, Engari ano a te Poihipi Tukairangi, mana te korero ka whakaae au. Otira kia noho tahi hoki maua ko te Poihipi ka tika ai. Ki to aroaro ano maua korero ai. He kupu patai atu tenei ki a koe kiu whakaponongatia mai to hiahia- tanga ki te tuku moni mo taua whenua. E pa kia pai to whakaaro ki te tuku reta mai ki au kia mamma ai au ki te whakaatu atu ki a koe nga rohe o aua whenua. Kia pai mai koe ki te tuhi mai ki au kia ora ai toku ngakau. Na to hoa aroha Na KARANAMA te KAPUKAI. Whare Hoko i Waipureku I HUAINA KO TE AKA O NOA. NO te mea kua tae hou mai he nui nga hanga ki a te NOIHU o Nepia nei, no konei ka mea ia me kawe atu ki Waipureku etahi hei hoko ma nga tangata o reira, pakeha, Maori hoki. Ko etahi enei ara; he Tera, he Paraire, he Kipa, he Pata me nga mea rino katoa, he Puutu, he Kai, he Kahu, he aha noa atu. He mea kaiwhiri anake ano enei hanga nana. Ko te utu, rite tonu ki to te Taone—kaore he whakakakenga. KIA MOHIO Ko ERUERA PATITANA TE KAI HOKO. He Whare takotoranga Meera ia.
![]() |
4 4 |
▲back to top |
TE WAKA MAORI O AHURIRI. TOA HANGA HOU. TENEI kua hangaia houtia taku Toa hanga i te Heekipiri Rori i Nepia; kua whakanuia tenei kia o ai aku hanga hou ki roto. Hou te whare, hou hoki nga hanga. Ekore ano e taea e au te tatau i nga hanga; ko nga hanga katoa ia kei au, kaore he mea i mahue. Ko te utu kei tona ritenga tonu, he ngaware tonu. Ma koutou e haere mai ki te matakitaki. Kia mohio koutou ki te whare, kei tona turanga ra ano i tetahi taha o te rori i te whare Kawanata- nga nei i Nepia. E rua nga matapihi o te whare inaianei hei matauranga ma koutou; kotahi tonu ia te matapihi i mua ai. KIA MOHIO KOUTOU, KO TE WHARE O NOIHU. TENEI! TENEI! TENEI! TENEI nga taonga huhua e hokona ana e au i te Toa tawhito a KERE i runga mai o PUKEMOKEMOKE i Nepia nei. Kai te mohio ana koutou nga Maori he whare ngaware te hoko tenei whare. Ko etahi enei o nga taonga, me nga utu, ara: — He Hate Karaimiana, huruhuru nei, taki 6s 6d, 8s 6d, 10s 6d, 12s 6d, mo te mea kotahi He Paraikete ma, taki 15s, 18s, mo te mea ko- tahi He Hate Merekena, ewha herengi He Hate Katene, tu ke, tu ke, taki 3s 6d, 4s 6d, 5s 6d, mo te mea kotahi He Hate ma, taki 5s, 6s, 7s, te utu He Potae Tane, taki 3s 6d, 4s 6d, 5s, te utu He Poke etahi, he Hapara, e Kanara, he Kai, he aba noa atu. Ka tata te puta mai nga kahu hou mo te Ho- toke—he Haora etahi, he Kawhe etahi. Na te ROPITEONE. PANUITANGA. KIA rongo mai nga tangata maori o Heretaunga. Kua whakatuheratia e au taku whare hoko wati i tetahi taha o te rori i te ritenga ki te Whare Kawanatanga i Nepia. Tenei kei au nga meka- meka wati, nga ringi, nga aha noa atu. Ka pakaru te wati a te tangata me mau mai ki au maku e hanga. He tohunga rawa au ki taua mahi. Kua maha oku tau e mahi ana i taua mahi i Ranana, te taone nui e noho mai nei te Kuini i Ingarani. Re tupeka hoki tetahi kei taku whare hei hoko. Na HEEMI. Nepia, Hanuere 19, 1865. WHAKARONGO!! E MEA ana a WIREMU RAETEPONE, o Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i te Poaka, te aha noa atu hoki a te tangata maori. Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pakehai kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko. PANUITANGA. KO KAHIKOROWI e mea atu ana ki nga Maori o Heretaunga kia rongo ratou kua timati ia tona mahi hanga tera hoiho nei, paraire hoiho, kara hoiho, me nga mea mo te hoiho to kaata, me nga mea hoiho katoa. Ko tona whare kei te Heekipiri Rori, i te ritenga o te whare pa- rakimeti, i raro mai nei o te Peeke. E mea ana taua pakeha kia whakamatau nga tangata ki tona mahi. Akuanei hei te kitenga i te pai o te mahi, i te iti o te utu, ka hokihoki tonu mai nga tangata kia mahia e ia o ratou tera PANUITANGA. KUA whakatu TOA HOKO i te Wairoa e au, e te tangata e mau nei tona ingoa ki raro iho nei. Na he mea atu tenei kia rongo mai nga tangata o taua kainga ko nga hanga katoa kei a au e tu ana i enei takiwa e takoto ake nei, ko etahi enei; — He Huka, he Ti, he Paramu, he Maati, he aha atu Nga Kahu tane katoa Nga Kahu wahine katoa Nga Kahu tamariki katoa He Puutu, tu ke, tu ke He Hapara, he Toki, he Paata, me nga mea rino katoa He Tera, he Paraire, me nga mea hoiho katoa He Hinu popo mahunga, he Winika, he Pikara kai nei, he aha noa atu He Rari—he kai porotaka, huka nei Me etahi atu taonga e kore e taea te whakahua. Heoi nga taonga e mauria ana e au ki taku whare ko nga taonga papai anake. Ko taku ritenga tenei, ara; — Ko TE HOKO KIA NGAWARE, KIA WE TE HOKI MAI NGA MONI O NGA TAONGA. Ko te mahi tui Hu hoki kei taua whare aku. Ko te tangata e hiahia puutu ana, ka hohoro te oti pai i a matou. Na PIRIKETl PERENITIHI me ona hoa. TURANGA TERA HOIHO. E MEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga uta- utanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori. PANUITANGA. KO aku hanga i taia atu nei au na runga mai i te kaipuke i a te NEPIA, kua pau tenei te hoko—ekore hoki e toe i te papai o aua hanga. Ko tenei he taonga hou enei kei au i tenei takiwa na runga mai i etahi kaipuke maha; ekore e taea te tatau. Ko taku karanga ano i mua ra, koia ano tena; ka kore te moni i a koutou, ahakoa tena, me haeremai ano koutou ki te matakitaki—tena te rangi e kite ai koutou i te moni ka hoki mai ki te hoko. E hiahia ana au ki te hoko taewa; mate tanga- ta e whai taewa ana e haere mai ki taku whare, maku e hoko. Na te HATANA, WHAKARONGO MAI. ME haere mai nga maori, me nga manuhiri puta mai ki Nepia nei, ki taku whare ma- takitaki ai ki aku hanga hou. Ara ko nga TERA. WAHINE; ko nga TERA TANE; nga PA- RAIRE; he papai anake, he iti ano hoki te utu. Tenei hoki nga Hate nga Tarautete, nga Koti, nga Ringi, nga Piwhi, me nga aha noa atu. Kei taku whare enei hanga e tu ana, ko te whare e tu aua i tetahi taha o te rori i te toa hou o te Hutana. Na RAWHE. HAERE MAI KI TE MATAKITAKI. PANUITANGA. HE pakeha hoko i nga kai maori nga tangata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aba noa. Ko te WATA ratou ko KENERE ko WATA ano.