Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 2, Number 41. 07 January 1865


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 2, Number 41. 07 January 1865

1 1

▲back to top
                         TE







       "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 41. ]       NEPIA, HATAREI, HANUERE   7, 1865. [VOL. II

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               V

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TURI

                    MAI.

Ko  te Hatarei kua pahure atu nei, te 7 o Hanuere,

te ra hei putanga mo tenei nupepa. Otira he

ngaronga no totahi o nga kai mahi a Hemi Wuru

i kore ai e oti. Tetahi he nui no nga mahi pa-

keha i te wiki kua hori utu nei. Koia ai i kore

ai e oti.



TENEI  ka taia i raro ake nei te Panuitanga

a te Kawana mo Waikato. Na, ma konei

koutou  e kite i te parau a nga, tangata e

korero ana ki a koutou i mua ra e kore te

Kuini  e  whakaae ki taua tikanga; a, i

 whakaatu ano e matou ki a koutou i reira

 ai he parau taua korero, i ki matou i reira

 kua whakaae te Kuinitanga ki taua tikanga.

 He tika ano ra e aroha ana te Kuini ki nga

 maori a, he  tikanga aroha  rawa ona

 tikanga mo nga maori e noho pai ana, e

 noho aroha ana ki ona pakeha. Tena ko

 nga mea e tutu ana, e patu tangata ana, e

 kohuru  ana, e  aha ana me pehea hoki

 koa ? Me whiu ano ra kia mutu tona mahi.

   Ko nga maori Kingi o Taranaki kai te

 mahi tonu i ana mahi. No te 23 o Noema

 ka puhia e ratou etahi o nga maori o te

 Kawanatanga e mahi pipi ana i tatai. Ko

 tetahi tamariki tane ko Hapurona te ingoa

 i tu i te ringa, otira kaore he mea i mute.

 Katahi ka huihui nga maori o te Kawana-

 tanga ka  haere ka whai  i aua koroke.

 Erua nga kainga o te Kingi i riro i a ratou,

 tahuna rawatia ki te ahi—ko Tirikohua, ko

 Pohona. Muri tata iho ka  tae atu nga

 pakeha 150  ka huaki tahi ratou ko nga

 hoa maori ki te hoa riri i Kaipikari e noho

 ana he whati anake, te hoa riri, mahue

 ana te kainga, ki tenei.

                                   

   Kai te mahi tonu nga tangata o te Kingi

 ki to ratou karakia porangi ki te Pai Marire.

 Whai  tonu ana ratou ki nga tikanga o to

 ratou poropiti a te Ua. Te ki a taua ta-

 ngata  e kore ratou e tu i te mata, ko te

 pakeha ka matemate i a ratou !! Otira hei

 aha i korerotia ai enei mahi porangi 1 Ma

 tatou e titiro apopo ake nei, he  kiri rino

 ranei tona  kiri; he kiri tangata nei ano

 ranei. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_



           PANUITANGA.

 NA TA HORI KEREI, KAWANA o NUI TI-

           RENI, &c. &c &c.

    Na: No te mea i puta tetahi Panuitanga

 na te Kawana i te rua tekau ma rima o nga

 ra o Oketopa kua pahure ake nei, he wha-

  kaatu i te Murunga hara ki nga  tangata

  katoa kua pa  ki te whawhai nei, ara, ki

  nga tangata whakaae ki nga tikanga i oti

te whakapuaki ki taua Panuitanga tae noa

ki te tekau o nga ra o Tihema—na, he mea

hoki kua pahemo ake nei taua ra.

  Na, ko  tenei, ka tika nei inaianei kia

whakapuakina  nuitia te whakaaro o Te

Kawana kia mohiotia ai e te katoa.

  Na ko te tikanga tenei o Te Kawana ka

whakaaturia ka whakapuakina nei. Ka

mau  i a, Te Kawana ka puritia e ia hei

whenua mo Te Kuini, nga whenua katoa o

Waikato  kua riro i nga hoia a Te Kuini,

ara nga whenua  i pana atu ai nga hoariri

 Maori. Ko  nga rohe enei, ara: —

  Ka  timata ki Pukorokoro, i Hauraki,

tika tonu  whaka-te-tonga ki te Hapua-

Kohe, maro tonu atu a te tihi o Pukemore-

more, rere tonu atu a te tihi o Maunga-Kawa,

haere tonu a Pukekura, tika tonu atu ki

 Orakau, haere tonu a makere atu ki te wai

 o Puniu, haere tonu i roto i te wai o Puniu

 a te putahitanga o Puniu o Waipa, ka haere

 ka piki a te tihi o Pirongia, maro tonu atu

 a te awa o Waitetuna, ka haere i roto i te

 awa o Waitetuna, a Whaingaroa, haere tonu

 i nga tahataha o taua wahapu a tae noa ki

 te moana, ka haere ma te akau a te puaha

 o Waikato, a Mangatawhiri ka haere i roto

 i te wai o Mangatawhiri tae noa ki te rori

 nui (ki Tane-te-vvai-ora), ka ahu whaka-

 raro, ka whai tonu i taua rori tae noa ki te

 paraki hoia i Kakaramea, ka haere i runga

 i te rohe o te Ramarama, o Hunua, a puta

 noa ki te Wairoa, a tae noa  ki te rohe

 whaka-te-marangai o te whenua o te Kohe-

 riki, ka piki ki te taukaka o Wharekawa,

 rere tonu i te taukaka o Wharekawa tae

 noa ki te paraki hoia i Paparata, ka maro

 tonu atu a tae noa ki te wahi i timata ai te

 rohe.

   Me nga  whenua katoa o nga tangata, o

 nga  iwi, o te hoariri e takoto nei kei te

 taha ki raro o enei rohe, tutuki noa mai ki

 Manukau  ki Waitemata.

   Ko nga whenua o nga Maori kua piri ki

 a Te Kuini, ka whakapumautia kia ratou,

 a, ka whakahokia ano hoki he wahi whenua

 ki nga  tangata kua uru ki te whawhai,

 engari ka whakangohengohe   mai aianei

                                                                                             

 tono nei ki raro ki te mana o Te Kuini,

 hei whenua mo ratou mo o ratou tama-

 riki,

   E kore Te Kawana e kawe whawhai ano

 ki te hunga noho noa iho.

   Ko  nga tangata tohe tonu ki te kino e

 whiua ano e Te Kawana; ka peratia ano

 me nga iwi o Waikato kua whiua nei e ia.

    Ka tangohia hoki, ka puritia, e te Ka-

 wana ana wahi i pai ai o nga whenua o te

2 2

▲back to top

3 3

▲back to top

4 4

▲back to top