Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 23. 16 April 1864


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 23. 16 April 1864

1 1

▲back to top
     



TE WAKA MAORI O AHURIRI

 "KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 23. ]      NEPIA, HATAREI, APEREIRA  16, 1864. [VOL. I

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI

                   MAI.



TENEI te reta a Apiata Hungahunga kua tae mai.

 Me homai e ia te 10 herengi kia haere atu ano

ona nupepa.

  Ko  te reta a Nikora Ngarangi kua hoatu ki te

pakeha  nona te hiahia ki te waka.

  Kua  rongo matou ki te tikanga o nga maori

 o Heretaunga mo te nupepa nei. Kotahi te ta-

 ngata ki te utu i tana nupepa, takiwha te kau ki

 te korero i nga korero o roto. Ehara ana tenei

 mahi. Ki te mea e hiahia ana koutou kia mahia

 tonutia tenei nupepa, me tango tena tangata,

 tena tangata, i tetahi nupepa mana, kia ranea

 ai nga moni hei whakarite i te mahi a nga kai ta

 —kia pena hoki me nga pakeha e tango nei i a

 ratou nupepa. E toru nga nupepa ki muri atu i

 tenei ka taea te tau; heoi, hei reira pea ka wha-

 kamutu ai te mahi—he kotahi hoki no te tangata

 e utu ana.

   Kua  riro atu i tenei meera nga nupepa ki a

 Porikapa Tamaihotua.

   E  ki ana a Paora Koropura kua kore e tae atu

 he nupepa maua. Kai te he matou ki te tikanga

 i kore ai e tae atu. Ehara i a matou te he; kua

 hoatu rawa hoki e matou ana nupepa ki te meera

 ki Pourerere. Tena pea kua tangohia e te tangata

 whanako  i te huarahi; e kiia ana hoki he peeke

 tuwhera noa te peeke o taua meera. Ko tenei e

 rua nga nupepa ka riro atu ki a ia i tenei meera

 —ki  te tae atu me tuhi mai kia rongo matou.

    Kua tae mai te reta a Hori Nia Nia—-hei tera

  nupepa puta ai.

 KANUI  te tika o te whakaaro o nga tangata

  o te Rawhiti kia haere mai etahi o ratou

  ki Nepia nei  titiro ai ki te pono o nga

  korero a Paora  Toki, i tukua atu ki a

  ratou, ki te parau ranei. Ko te tu tangata

  tenei hei whakatutu i nga iwi e noho pai

  ana; ara, ko Paora Toki. Heoi, kua

  kitea tenei e koutou te parau o taua koroke

  me mohio hoki koutou ko te ahua tonu

  tena o nga korero katoa e ahu mai ana i

  nga karere o Waikato—he karere hoki, ia,

  a Paora, no ratou. E  mohiotia ana hoki

  taua tangata e tatou; ehara ia i te ranga-

  tira, he tangata ware noa iho ki a tatau nei;

  tena pea ki a Ngatimaniapoto he rangatira

   ia—ko  taua tera e hiahia ai kia  kiia he

   rangatira ia. Otira, tenei te  ki maori,

   ara;

        " Ka he taku rakau ki te marahea. "



     Kotahi ia i whakahuatia ai tona ingoa

   ki konei, ko tona mahi  whakakiki kia

   tahuna  te ahi o te riri ki tenei kainga.

   Erua nga rongo o te tangata; he rongo

   pai, he rongo rangatira; he rongo kino,

   he rongo kuare—ko  ta Paora tenei i muri

    nei.

     WAIKATO.



150 O NGATIMANIAPOTO, O NGA-

 TIPOROU, O TE UREWERA, KUA MATE.



18 O TE PAKEHA KUA MATE, 38 TU A KIKO.

No  te Parairei, te waru  o  nga  ra o

Apereira, ka tae mai te Roari Ahere  i

Akarana, me nga korero o te whawhai o

Ngatimaniapoto raua ko te Pakeha. Ehara

i te hanga te mahi e mahia mai nei—te

whakamate  i nga tangata o te ao nei, te

whakapouaru i nga wahine, te whakapani

i nga tamariki.

  Ko  Orakau tena kua hinga. He pa

 tena kei roto i te motu rakau e tu aua; e

wha  maero te pamamao  atu i Kihikihi.

 No te 31 o nga ra o Maehe ka haere atu

 etahi o nga hoia ki Orakau, te taenga atu

 ki te pa ka reia tonutia, ka whakaekea

 tonutia e te hunga i tangohia hei hunu-

 hunu. Te  whakahokinga mai  a nga

 Maori i roto i nga parepare, he whati

 anake mai aua hoia ki runga ki te matua 

 te taea hoki i te ri tonu mai o te mata—

 heoi ka noho ka awhitia te pa, ka pupuhi

 ki te pu repo. Ki hai i taro ka paku

 nga pu i roto i te motu rakau i te taha ki

 muri o nga  hoia; te tirohanga atu, ka

 kitea nga tangata e heke takitahi mai ana

 i nga tau o te hiwi i tua atu o taua motu

 rakau; he kai awhina ia i nga tangata o

 ro pa—e  ki aua no Maungatautari ratou.

 Heoi, ka tomokia e ratou taua motu, turia

 ana te ngarahu taua i reira; ka rongo tera

 i ro pa, ka pa te umere. Muri tata iho ka

 puta mai ratou i te motu, i te taha ki nga

 hoia. Katahi ka  tahuri nga hoia o taua

 wahi pupuhi ai ki taua hunga awhina;

 pupuhi tonu, a, po noa; te aonga ake o te

 ra kai te pupuhi ano—muri rawa iho ka

 whati  taua  tohu. Katahi  ka  tahuri

  nga pakeha  ki  te keri  i te  pa  kia

  taea ai. Keria  haeretia atu ana ka  taea

  tetahi o nga kokinga o te pa. No te otinga

  o te ara i keria a awatia atu ai, katahi ka

  titiro, aue ! kaore e rahi nga paura hei

  tahu ake kia pakaru ai, kia whai putanga

  ki roto; kei Kihikihi ra ano nga paura—

  heoi, katahi ka tonoa  te kai tiki. Tena

  kua tae ke atu ki te pa te Karere o te Ti-

  anara ki atu ai ki te mea ka waihotia a

  ratou pu, ka puta mai ratou ki waho, ka-

  tahi ka whakaorangia ratou; ki mai ana

  ratou ekore rawa  e mutu ta ratou riri:

  heoi, ka kawe tonu, tetahi me tetahi—pi-

  piri tonu te pakeha me te maori i te taha

  o te kokinga i roto i te awa i keria atu ai,

2 2

▲back to top
2               TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

takoto iho i reira tokorima o te pakeha

mate  rawa, tokorima hoki o  te maori.

No   te 2  o   nga  ra   o   Apereira

ka  whakaputa nga  maori ki waho  i

tetahi taha o te pa, e mea ana kia oma;

ko te whakahokinga a te pakeha, ka hoki

katoa ano ki ro pa—i hinga iho i konei 20

nga maori. Heoi, ka kawe tonu ahiahi

noa, a, he wehi anake pea koi hoki mai te

kai tiki i nga paura, ka pakaru ake  ta

ratou pa, no konei ka whakaputa ano ratou

ki waho; puta rawa ake ki waho, ko te

taha e rahirahi ana te rarangi o nga hoia.

Kitea rawatia e te nuinga o te pakeha, kua

puta; katahi ka whaia; rere tonu nga

maori ki roto ki te repo i waho atu o te

pa; katahi ka kotia e nga hoia haere i

runga hoiho, (pena me nga hoia i Waipaoa,

i Heretaunga nei ano); puta rawa ratou

ki te tu whenua kua tae aua hoia ki mua;

ka tae ake hoki nga hoia i raro i te whenua;

 heoi, ka patua i konei. Katahi ka tahuti

 nga maori, ka marara ke noa atu; ka

whaia  hoki e te pakeha, ka  patupatua

 haeretia; te kau, tae ki te 12, nga maero

 i patua haeretia ai. Heoi, kua po tenei,

kua  ngarongaro anake nga maori, toko-

waru  tonu nga mea e kitea atu aua; ka

whaia taua tokowaru; tokowha o ratou i

 mate, tokowha i puta—katahi ka hokihoki

mai nga pakeha ki to ratou kainga.

   Hui katoa nga maori e mohiotia ana

 inaianei i mate rawa i tenei riringa 121,

kua  oti hoki te tanu; nga mea riro here-

 here mai 33; nga mea tu a kiko i roto i

 nga herehere 26—mana  e ora, mana  e

 mate etahi. Kaore i mohiotia e hia ranei

 kua tu i roto i nga mea i puta. Tera pea

 kai te parae etahi e takoto mate ana, i roto

 i te repo hoki. Korero mai  ana nga

 herehere 20 kua tanumia e ratou i roto i

 te pa; ki aua hoki kua tu kino ta ratou

 rangatira, a Rewi, o Kihikihi; mea ana

 mai kai roto pea ia i te repo e takoto aua.

 Katahi ka haere te pakeha ki te kimi i

 tona tinana i ro repo, kitea aua ko te mere

 pounamu  anake—ko  te tangata kaore i

 kitea. Kotahi te Kapene  o nga  hoia i

 mate rawa, i mate i roto i te hunuhunu

 nana  i tiki tuatahi te pa; ko tetahi Ka-

 pene i tu ki te karu maui, e ki ana ekore

 ano e ora ake; tokorua atu hoki nga ra-

 ngatira pakeha i tu, otira ka ora enei.

   No te taenga atu o te rongo ki Maun-

 gatautari, ki a Tamihana, katahi ka wha-

 karerea tona pa, ka neke atu, ratou ko ona

 tangata, ki runga atu o te awa noho ai;

 hanga pa ai ano pea mo ratou. E ki ana

 he tawa (hua rakau nei) ta ratou kai ina-

  ianei. Muri iho ka nohoia e te hoia taua

 pa i mahue e Tamihana. Me  i kore e

 mahue  kua  tikina ano e te pakeha, kua

  patua.

    I te taenga mai o te Tianara ki Ran-

  giaohia, i te riringa tuatahi ki reira, i whai

  ake ra nga maori o Paterangi, ko te ki i

  reira ai e toru te kau tonu nga maori kua

  mate; otira, hui katoa nga mea mate kua

  kitea i roto i nga rangi i muri nei i te

  whenua e takoto noa atu ana, 103. Kai te

  penei ano i nga riringa katoa, kai te kore e

  kitea wawetia nga mea katoa kua mate;

  hei muri ka kitea ai. Ko nga maori e ki

ana e wha rau o ratou tangata i ngaro i

aua riringa i Rangiaohia. Engari e mohio

ana matou kaore enei katoa i mate; tena

kua hokihoki ki ona kainga, i te wehi—

me  Paora Toki i hokimai ki Petane nei.



  No  te ata o tenei ra, o te Hatarei nei,

ka tae mai te Kuini, tima nei, i Akarana.

Kua  kitea etahi tupapaku i muri nei, i

Orakau. ' Hui nga mea mate  o te maori

kua tanumia inaianei 150. Ko Rewi, te

rangatira o Kihikihi, kua kitea e te pake-

ha  i roto i te repo e takoto aua; kua

mauria mai ki te kainga, e toru ona tunga,

engari kai te ora ano.





NGA TEKA A NGA MAORI KINGI.

Ko  te reta i raro iho nei he mea tuku mai

na  Hetaraka Nero  ki tetahi pakeha kia

kawea ki nga nupepa i Akarana. Kitea

ana e matou i roto i tetahi o aua nupepa,

tangohia mai ana mo te " Waka Maori, "

kia kite nga tangata o konei.

                         Raglan, Maehe 6.

  "Whakaaturanga mo nga korero Horihori e ahu

 mai ana i nga Maori kingi, ana hinga nga pare-

 kura a te pakeha.

   Ko ta ratou korero poapoa tenei, ki nga ta-

 ngata noho pai i raro i te maru o te Kuini. No

 reira ka ata whakaarohia tetehi tangata whai-

 mahara e noho ana ki Rakarana kia uru ki roto ki

 nga Hoia o Te Tianara haere tahi ai otiia. He

 maha nga mahi i mahia e ia i te aroaro o te Ti-

 anara. 1. He mahi meera. 2. He tohutohu i

 nga huarahi, e ahu atu ana ki nga pa o nga

 Maori Kingi. 3. He whakaatu i nga awa, tona

 whanui, me te hohonu o te wai. 4. He whakaa-

 utu i nga pukepuke tutata ki te taha o nga pa

 tona ahua pai. 5. He hanga hoki i nga maapi o

 te ahua tunga o nga pa me nga Repo e tata ana

 ki nga pa, me nga wahi tuawhenua hei omanga

 atu mo nga Maori Kingi kia tirohia ai e Te Tianara

 ratou ko ona hoa apiha tona ahua me tona ri-

 tenga. 6. He whakaatu hoki i nga huarahi e ahu

 atu ana ki Rangiawhia, tona ahua me tona pai.

 I roto i enei mahi katoa ka hinga te parekura ki

 Waiari, kihai i kitea te tika o nga korero horihori

 a nga  Maori Kingi i mea  nei a ratou korero

 kanui te Hoia e mate ana i te mata a tana patiti,

 me te mata o roto i tana pu. A kihai i kitea he

 mate mo te Hoia i roto i tenei whawhai, no te

 pakeha anake te ringa kaha i runga i nga Maori

 Kingi.

   Muri tata iho, ka turia atu te ope a Te Tianara

 i te rore ka ahu atu ki Te Awamutu i te 4 o nga

 Haora i te ata. Ka tae atu ki Te Awamutu, no

 reira ka rangona tetehi reo e mea ana kia haere

 tonu atu ki Rangiawhia. Te taenga atu o nga

 Hoia hopukia oratia ana nga wahine, me nga

 tamariki, me etehi o nga tane; whakapakia iho

  etehi ki te mata o te hoari mo to ratou Turi ki te

 reo o nga hoia e mea atu ana kia waiho tia a ratou

 pu. Kihai i rongo, a paku mai ana te pu, mate

 ana nga hoia tokowha. Na te mahi whakaora a

 nga hoia i nga Maori Kingi to ratou take mate.

  Heoi ka riro herehere mai ratou ki Te Awamutu.

  Na kihai i kitea te tika o te korero a nga Maori

  Kingi, e mea nei nona te ringa kaha ki runga i

  te pakeha.

    Muri tata iho ana kote parekura nui i horo noa

  nei nga pa. Kihai nei i tirohia e te kanohi;

  kihai ano hoki i rahua e te ringaringa tangata;

  he mea oma noa ratou i te kawenga a te wehi.

    Muri tata iti iho, ko te parekura ki Hairini

  wahi o Rangiaohia. I runga ano i te omanga

  atu o nga tangata eke hoiho, me te omanga e

  nga hoia haere a waewae, ngaruru kau ana nga

  Maori i mua i te mata o te hoari a nga tangata

  eke hoiho, me te pu a nga hoia haere a waewae

  Na oma nui atu ana ratau i te aroaro o nga hoia

  ko ratau ano tenei e oma nei, nana te korero ka

  hinga nga parekura. Ka puaki tana pepeha

3 3

▲back to top
                TE WAKA MAORI O AHURIRI. 

200, e 300, he mano, 1. 000 nga hoia e maru ana i

te kainga o tana hoari. Heoi ra kua kitea ta

ratou poapoa i nga tangata nohonoa, kia uru ki

runga i ta ratou korero horihori. He -whakaatu

tena kei aro noa nga taringa rahirahi ki te -wha-

karongo i nga  korero horihori, a aua Maori na

ratou nei nga  korero tinihanga. Na, maku e

mea  atu, tirohia te ahua o nga Maori e oma ana

ki nga puihi, ki nga maunga, tona ahua me tona

kaha.

  Heoi ano, naku  na te kai titiro i nga korero

horihori a nga Maori Kingi.

  Na  tenei ano tetehi take o tenei whakaaturanga,

ko te mahi meera. I kitea e a hau te hopohopo

o nga Maori kupapa ki te mate, kihai nei ratau i

pai kia whakatika ki te mahi meera, ko te take

kei mate ratou. He mea whakaaro nui tena kia

maua  atu nga korero o runga i tenei whawhai ki

nga  takiwha noho noa. No reira ka tomokia

noatia  i roto i te rau o te patu a te hoa riri te

 mau  meera, a kitea noatia iho te pai o taua

mahi, me te whaitaongatanga o nga tangata mau

 meera.

               Na  to koutou hoa, whakarongo

                         i ena korero.





         PETANE.

 TENA  kua rongo koutou ki te hokinga mat o

 Paora Toki i te riri i Waikato, i tera marama.

 Te taenga mai ki konei te noho pai pea i tona

 kainga mahi ai i nga mahi maori—kaore, tahuri

 ana ki te tono i nga tangata o te "Wairoa, o era

 kainga katoa o te Rawhiti hoki, kia haere mai

 hei hoa mona kite whawhai ki Nepia nei. Kore

 ana e rongo te katoa ki tona reo; engari, tonoa

 ana ia e nga tangata o te Rawhiti, o Heretaunga

 hoki, kia haere ia, kia hoki ki te whenua kua

 puare te tawaha. Heoi, hoki ana ratou ko ona

 tangata ake—nga mea i mamingatia e ia.



        "Taware mai te tangata taware mai.

        Pokipoki mai te wahine pokipoki mai. "



   Ina hoki nga kupu taware o taua koroke nei i

 tukua atu e ia ki te Rawhiti; —Ko  Tareha e

 hopongia ana e te pakeha; ko nga tangata o

 Heretaunga mea ake patua e te pakeha; ko ia

 ano, ko Paora, e whaia ana e te hoia kia hopongia;

 ko te Whitimoa kua  riro ki te tiki hoia: ko te

 hiahia nui o te Whitimoa he whawhai ki nga

 tangata o Heretaunga; ko etahi atu korero ana

 ekore e taea te tatau. Heoi, ka rongo nga tangata

 o te Wairoa  ka karangatia he hui ma ratou;

 katahi ka hui ki "Whakatautewaha, ka korero;

 mea ana etahi he pono nga korero a Paora, mea

 ana etahi, he parau. Katahi ka ki atu a Kopu

 Parapara rae hokihoki ratou ki o ratou kainga;

 ko ia, ko Kopu, me haere mai ki Nepia titiro ai

 ki te pono, ki te parau ranei. Heoi, haere mai ana

 a Kopu, a Hori te Roi, a Toha, a Wiremu Hukore,

  ki Nepia nei. No te taenga mai ki konei, aue !

 he parau ia—tena a Tareha te noho marire mai i

 tona kainga; titiro noa ki nga takahanga o nga

  kai whai i a Paora, kaore hoki i kitea.

, Ka mutu, ko nga tangata i haere i a Paora, i

  runga i ona korero nukurau mo te mate o te

  pakeha, mo  te aha, hei te taenga ki reira te kite

  ai i te parau marire o taua tangata.





          TAURANGA.

  KITEA ana e matou, i roto i nga nupepa, etahi

  korero no Tauranga. E ki ana ku maranga nga

  maori o taua kainga; kua mau ki te pu; kua

  pupuhi ki nga  hoia i reira—engari, kaore he

 tangata i tu. Ka puhia mai e te pakeha ki to

  pu repo; te pakanga mai o te pu kotahi, ka horo

  te taua. E ki ana  kua oti ta ratou pa riri, (pa

  maori nei); inaianei e mahi ana ki te keri pare-

  pare.





. TARANAKI.

  - Ko Kaitake tena kua riro mai ki te pakeha.

  No te 21 o nga ra o Maehe i timata ai te pupuhi

  ki te pu repo; no te 22 o nga ra ka tikina tetahi

  o nga pa, rokohanga atu kua horo anake nga

  tangata. No te 30 rawa o nga ra ka whakatika

katoa atu te pakeha kia whakaeketia te pa nei, a

Kaitake. Kaore hoki tera, te hoa riri, i noho mai;

e haere kau atu ana nga hoia, ka papahoro anake

i te kawenga a te wehi. Tae atu aua nga hoia,

kua kore anake nga tangata. Heoi, noho iho nga

hoia i reira, tahuri ana ki te hanga pa hei pupuri

i taua kainga. Ka mutu, riro rawa mai ana tenei

pa kaha, me nga hiwi i te taha, kaore rawa he

pakeha i mate. Kaore i mohiotia te mate o te

maori—tena pea etahi kua mate i te puhanga ki

te pu repo.



  No  te Kuini, i tae mai i te ata nei, nga korero

hou, ara; —

  Tokorima nga pakeha kua mate i Taranaki—

he riringa i ro nga nere. Tae atu ana nga kai

tiki i nga mea mate, ka rokohanga atu kua pau

te tuaki i nga puku o etahi. Kotahi te mea kua

riro te tinana, ko te ngakau anake e takoto ana.

 

 HUPIRIMI            KOOTI, A K A R A  N A.



KUA  oti te whakawa i te Hupirimi Kooti i Aka-

rana i a Nikotema  Okeroa, i a Ruarangi, i a

Tangataware  Iwitaia hoki—he tangata maori

anake. Kua kiia e te Kooti "Whakawa kia wha-

kamatea ratou katoa. Te he o Nikotema Okeroa

he kohuru i tetahi tangata maori, ko te Waiti te

ingoa; he kohuru wahine pakuha te he o Rua-

rangi; ko Tangataware Iwitaia he kohuru pakeha

 ano.



          M A HIA.

 KUA riro mai te kaipuke a Ihaka Whanga o te

 Mahia; he kune ia taua kaipuke, 26 nga tana—

ko te Wiwini te ingoa. He mea hoko na Ihaka i

 Akarana. E ki ana kia kotahi wiki ki muri ka

 tae mai ki Nepia nei iaua puke. Haere tau e

 Ihaka!





    ERUA PAUNA HEI UTU.

 KUA     NGARO     tetahi hoiho uha, me te pata

       waiu  nei te kara, (he ma  tu a  whero

 nei); kei te pakihiwi maui te parani, he penei 

 E whakaaro ana te tangata nana i Patangata taua

 hoiho e haere ana i te tau kotahi me te hawhe ka

 mahue atu nei.

   TETAHI, he kuao ano nana, he whero, he uha

 ano; he penei te parani i te pakihiwi maui;

 e rua tau o taua kuao. Ka riro nga pauna erua

 ki te tangata mana e kawe mai aua hoiho ki a

 Apata i Waipaoa. Tena pea kua whanau te rua o

 nga kuao i tenei takiwa.

                        Na APATA.

   Waipaoa, Maehe  11, 1864.



      PANUITANGA.

 KUA    HAERE   ke atu i Pakowhai, i roto i nga

       marama timatanga o te tau kua hori atu

 nei, kotahi te HOIHO TAMI he kuao tonu; ko

 te kara he pango; ko te parani, kei te pakihiwi

 he H, he E, na te mea i huia te H me te E.

    Kia £110s. e riro i te tangata mana e whaka-

 hoki mai ki a

                  WIREMU  PAKA.

    Nepia, Apereira (5, 1864.



 HE HOKO! HE HOKO! HE HOKO!

 KATAHI     ANO  au ka ki atu ki aku hoa maori,

        e hoko nei matou, tenei nga taonga tini noa

 iho kei au. Katahi ano aku hanga i ki ai au he

 pai rawa. He mea tae hou mai hoki ia i runga i

  te kaipuke i a te ' NEPIA. ' Ekore ano e taea te

  tatau. He aha kia korerotia ai; engari ma kou-

  tou e haere mai ki te matakitaki—ahakoa, kore te

  moni i a koutou me haeremai ki te matakitaki;

  tena te rangi e kite ai koutou i te moni ka hoki-

  mai ai ki te hoko. He utu iti te utu. Ko te pa-

  raikete ma, he mea ano 12s. mo te mea kotahi;

  ho mea ano 15s.; he mea ano 18s.

                    Na to HATANA.

4 4

▲back to top
                                           TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

     AKIHANATANGA



I RUAHINE  I  TUTAEKURI

             HE HOIHO.

    HE KAU, HE  HIPI, HE AHA ATU.



 EHOA      MA, tena au kei te whakatu i takuaki-

       hana. i te Whare Paparikauta i Ruahine i

 roto i nga marama katoa—ia marama, ia marama.

 He akihana hoko Hoiho, Kau, Hipi, Poaka, me

 etahi atu mea ora; tetahi, he tarutaru kai hoiho

 nei, he kaanga, me nga parau, me nga aha noa

 ahu whenua  nei. Ko te akihana tuatahi e takoto

 mai nei hei te HATAREI, te 2 o nga ra o Aperira

 e takoto ake nui, ka timata i waenganui ra—i te

 haora o te tina

    Ko te tangata e whai hoiho ana, aha atu ranei,

  mo to hoko, me pa wawe mai ki a au ki Nepia nei.

   Te utu maku, mo te Kai-hoko akihana, kia ko-

  tahi herengi i roto i te pauna Kotahi, me ka raro

 mai; ka rua pauna, ka rua herengi—heoi nei ano

  te utu.

    Te utu mo te nohoanga o te kau, o te hoiho ra-

  nei, i roto i te taiepa i te po kotahi, he hikipene

  mo te po kotahi. Te tangata pirangi ki te waiho

  tona hoiho, kau ranei, ki roto i te taiepa me pa

  mai ki au, ki te pakeha nana te paparikauta ranei

  i reira ano. Engari, mo  te hoiho, kau ranei,

  kaore e riro, kia rima herengi e homai ki te Kai-

  hoko mo  te whakaaritanga. 

Ka te IENIHI,

                           Kai hoko akihana.





KARANGATIA ! KARANGATIA!!

 TENEI  TE HAERE  NEI nga kaipuke taonga

  A   a te HUTANA raua ko te EAWINI i roto

 i nga marama katoa. Heoti nei ano te whare e

 uta tika tonu mai ana i Ingarani i te hanga nei

  i te Paraikete, na reira hoki i iti ai te utu.

    Nga kahu huruhuru o tenei whare mo te hotoke,

  he mea uta tonu mai i Kotorani; nga hate, no Ma-

  rikena tonu mai hoki. Ko te Tupeka o tenei whare

  he hira ke noa ake i to etahi whare te pai—ki

  te tangohia i te pauna kotahi ka hoatu noa he

  paipa hei puninga.

    Ko nga piwhi e iwa pene, tae ki te 11 pene,

  mo te iari; he kara mau—ki te mea ka whakama-

  tauria tera e hoki tonu mai te tangata ki te hoko.

    Ko nga kai katoa hoki kei konei e takoto ana;

  ko te huka kaore he kirikiri i roto.

    No mua noa atu ano tenei whare, ehara inaianei;

  ehara i te mea tupa ake i te po kotahi me te

  harori te ahua. No konei hoki i ngaware ai te

  hoko; he mohio hoki no  ona tangata ki ana

  mahi, ki te tango mat i te kahu pai, i te kahu iti

  te utu o rawahi.

        Na te HUTANA raua ko te EAWINI.





        TURANGA  TERA HOIHO.

 " E MEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki

 nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo

 mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga uta-

 utanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite

 marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea

 hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana.

   Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria

 mai ki a ia.

    Heekipiri rori



              PANUITANGA.

 HE     pakeha hoko i nga kai maori nga tangata

        kua  tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara,

  i te witi, i te aha noa.

         Ko te WATA ratou ko KENERE

               ko WATA ano.



                 WHAKARONGO!

 E MEA    ana a WIREMU RAETEPONE, o

      Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai

 ratou e hokohoko tonu ana ia i te "Witi, i te Poaka,

  i te aha noa atu hoki a te tangata maori.

   Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pakeha

 kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko



   WAIPUKURAU.

 E   KARANGA atu ana a WETARIKI

      TAROUA   ki ona hoa kua tae mai ki a ia

 nga hanga i raro iho nei—he mea haere tonu mai

 i Ingarani. Ma  te MONI TONU ka whakaititia ra-

 wai ia e ia nga utu.



      2000 iari pivvhi—he miraka te kara

     '2000 " piwai puru nei

     1000  " kariko whanui nei

      500 " paranene pai rawa—huruhuru anake

      400 pea tarautete mohikena

      200  " tarautete huruhuru

        50   tarautete mohikena—he mea tarapu

        12  " tarautete mohikena, peretiti nei—

             mo  te haere hoiho

        50 pea tarautete peretiti—whakatawaka-

               waka nei.

          He hate Kuraimiana, huruhuru whero

             nei; he katene etahi; he Merikena

                etahi.



          He puutu! he puutu!! he puutu!!!

       100 pea watataita—he mea kaore e puta te

               wai.

        50 pea tu ke atu

          Etahi no Ingarani tonu mai, no naianei

             ano

        50 pea Weretana Puutu, kei nga turi te

              hokinga

        50 pea rere ke te ahua, he pai noa atu—he

             mea tapi nga matamata.

       100 pea puutu wahine—he moa tapi ano

       100 pea puutu tamariki—he mea tapi ano

       300 pea paraikete ma.

    Ko nga paraire, ko nga kara, ko nga aha noa atu

  mo te hoiho to kaata, tena ano te takoto na mo te

  hoko.



            Na WETARIKI TAROUA.

    Pepuere 1864.



   ERUA PAUNA HEI UTU.

  KUA     haere ke kua tangohia ranei i te

taura i mau ai, i te taha ki muri o te Papa-

rikauta o te Kira i Nepia, i te 12 o nga ra Maehe

nei, kotahi te hoiho RAHO POKA, kua kauma-

tuatia, ko te parani kua ngaro noa te ahua; he

tongi ma kai te rae; ewha ano nga haiona; he

mate kei te pakihiwi i te ngaunga a te tera. Ka

hoatu nga pauna erua ki te tangata mana e mau

mai taua hoiho ki a te KIRA i te Paparikauta;

ka kore, ki a te MENI i te Paparikauta i te Periti

Tutaekuri.



E Rua Pauna, tae ki te rima Pauna,

             hei Utu,

 KUA     HAERE   KE, kua tahaetia ranei, i te

       taiepa i te taha o te Papari kauta i Waipu-

 kurau, kotahi te RAHO POKA KOHINAHINA.

 He penei te parani X i te pakihiwi katau. Ko

 te rua he hoiho UWHA WHERO—ko      te parani,

 he manawa kei te tuara.

   Ko te tangata mana e kawe mai ana hoiho ki te

 Paparakauta i te paraki o nga hoia i Wai paoa, ka

 riro i a ia nga pauna e rua. Otira ki te mea i

 whanakotia aua hoiho, kia rima pauna e hoatu ki

 te tangata mana e whaki e pono ai te he ki te kai-

 whanako.



     TAHUTI  MAI! TAHUTI MAI! !

 TENEI   nga hanga e makaia noatia ana e au;

  ehara i te tikanga utu ona utu. Ko nga

 hanga katoa o te pakeha, ina anake kei au—nga

 paraikete, nga hate, nga tarau, nga kahu raumati,

 nga kahu hotoke, nga kai, nga tupeka, nga aha

 noa atu. Ko te ahua he pai anake; ko te utu he

 iti noaiho—he mea  hoki naku  kia we te riro, i

 whakaititia ai. Ma koutou e haere mai ki te ti-

 tiro; ahakoa hoko, kore ranei, me haere tonu mai.

                   Na  te NOURE

                           Kei Hekipiri Rori.





      HE mea ta na HEMI WURU, i te whare ta o te

  Haaki Pei Herara, ki Nepia, i te Hatarei i

  nga rua wiki katoa—tena  rua wiki, tenei rua

  wiki.



.