Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 20. 05 March 1864


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 20. 05 March 1864

1 1

▲back to top
                                  





TE WAKA MAORI O AHURIRI

KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 20. ]         NEPIA, HATAREI, MAEHE  5, 1864. [VOL. I.

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI

             MAI



TENEI te reta a Apiata kua tae mai. Ko nga

moni i ki mai nei tera ma te Omana e homai,

kaore tonu ano.

  Katahi tonu ka tae mai te reta a Renata Puku-

tutu mo te hoiho—e kore e i tenei nupepa. E

ki mai ana me ta ki te reo pakeha. Ki te hiahia

ia kia peratia tona reta, penei, me tuhi nui e ia

ki te reo pakeha—ko tenei i tuhia mai ki te reo

maori, me pena ano me reo maori.

  Tenei ano tetahi reta no te Wairoa; kaore he

angoa tangata i roto. Nawai ra i tuhi mai ?

       AKARANA



  No  te 28 o nga ra o Pepuere ka tae

mai te Ta o te Houta (tima ra) i Aka-

rana. Nana  nga korero neina, ara; —

 Ko etahi o nga hoia i noho i Waipa kua

 neke atu kua riro kite Awamutu, ki Ra-

 ngiawhia atu. Te taenga ki Rangia-

 whia ka rokohanga atu he tokoiti noa

 nga tangata maori i reira. Engari ko

 etahi i rere ki ro whare tahuri mai ai

 ki te pupuhi ki nga pakeha. Te kau

ma rua o ratou i mate rawa i te pake-

 ha; etoru te kau ma toru i riro herehe-

 re mai—te kau ma rua nga tane i roto

 i aua mea i hereheretia, he wahine, he

 tamariki etahi. Tokotoru o te pakeha

 i mate, tokowha i tu a kiko. He ra-

 ngatira tetahi o nga mea tu a kiko—ko

 te Nikihana (Nixon) tona ingoa, he tu

 kino tona tunga. Ko te whare i mate

 ai nga maori i wera i te ahi i te puhanga,

 No  te matenga o te ahi ka kitea nga

 tinana o nga maori, tokowhitu e takoto

 ana i roto i te ngarahu, kua mate—ko

 tetahi o ratou e tuturi ana, e piri ana te

 kanohi ki te whenua.

   I te ata tonu o te rua te kau ma rua

 (22) nga ra o Pepuere nei ka haere ake

 ki Rangiawhia 700 nga tangata maori,

 i haere mai i Paterangi. He mahara

 pea kei te ora ano a Rangiawhia. No

 te taengamai  ki reira noho ana i te

 huarahi i tetahi pa tawhito, tahuri ana

 ki te kari parepare mo  ratou. E rua

 maero te pa mamao atu o taua pa i Ra-

  ngiawhia. No  te kitenga o te Tianara,

  ratou ko ona hoia i Rangiawhia, katahi

  ka whakatika ka  haere ki te riri. E

 haere atu ana te hoia me te pupuhi

  "mai tera i roto i ona parepare; te tae-

  nga toutanga atu whakaekea ana to-

  mokia tonutia ana; heoi ano whati kino

ana te maori i reira, kaore i noho ki te

riri. Mate o te pakeha i konei tokorua;

te kau ma wha i tu a kiko. Tokorua

nga  rangatira i roto i nga mea tu a

kiko. Kaore i mohiotia o te maori i

mate, Kua  anga taua hunga ki Mau-

ngatautari. Ko nga maori o Paterangi,

o Pikopiko, o Rangiatea hoki kua horo

anake—kei  te pakeha era kainga,

  No  te aonga ake o te ra ka tae te

Tianara ki te pa o Rewi, ka tahuna ki

te ahi—me  te paraki o te Kingi hoki.

Kape  katoa te whenua i reira i nga mara

kai. Nga taonga o roto i te pa o Rewi

 kua riro katoa mai i te hoia.





        TARANAKI.

 Ko te mahi a nga maori i Taranaki he haere

 tonu mai ki runga  ki te whenua o te

 pakeha whanako hipi ai hei kai ma ratou;

 pupuhi ai hoki ki te tangata ki te kitea e

 haere takitahi ana. Na konei kua mea te

 pakeha kia whakanohoia  ki te hoia, ki te

 mirihia ranei, tetahi pukepuke i reira, tata,

 tonu atu ki Manutahi—te  kainga e noho

 mai nei aua maori. Kia eketia taua puke-

 puke katahi ka kore he putanga mai mo

 te hunga whanako  nei, heoi ano hoki te

 ara tuku tata. Tera pea kua nohoia taua

 pukepuke i muri nei e te pakeha.

   I tetahi rangi o tenei marama nei ano

 (Pepuere) haere ana tetahi pakeha i reira

 i runga hoiho ki te kimi i tetahi o aua

 hoiho i Mangorei; kitea ana e ia i te

 paamu o te Rohita (Rossiter) tokorima o

 te hoa riri i reira e noho aua. Ka karanga

 mai aua koroke ki a ia; —" Haere mai!

 haere mai!"   Ki hai i haere atu; engari

 i tahuri tonu mai, hoki tonu mai ki te

 taone korero ai ki tana i kite ai. -

   Ko  te whakatikanga atu a nga pakeha

 i te taone, tika aua etahi ma Ratanui, ko

 etahi i haere tonu i te huanui tika. No

 te taenga atu o enei i muri nei ki taua

 paamu  a te Rohita ka kitea te aoahi e ko-

  kiri ake ana i ro ngahere i te ritenga ki

 Waiwakaiho. Ko  nga takahanga o nga

  kai a hipi i reira e takoto ana, he maha noa

  atu. Kitea ana hoki e  ratou te toanga i

 runga i te arawhata i Mangorei o nga hipi

  i mate i te maori. No te taenga ake o

  tetahi tohu a nga pakeha katahi ka haere

  tahi, ka anga atu whaka te ahi i kitea atu

  e ratou i ro ngahere. Kua tata tenei ki

  te ahiahi—ko te aoahi hoki kua Kore. Ka-

  tahi ka whai haere i nga takahanga rae

  tonu atu ki te awa ki Waiwakaiho. Te

2 2

▲back to top
2                TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

taenga ki te tahataha o taua awa kitea atu

ana e ratou te tangata maori i rawahi atu

i a ratou e piki atu ana  i te tahataha, e

oma ata ana ki ro ngahere—pahia atu ana,

kaore i tu. Mahara ana  ratou i te awa

taua tangata o  hi tuna ana, tera pea te

nuinga kai pahaki atu. Katahi ka whiti

etahi o ratou i te awa, ko etahi i noho hei

matua whakahoki  i te riri. Nuku tata atu

te hunga i whiti ka eke tonu ki runga ki

te kainga noho koraha o nga maori—kua

kore he tangata, kua oma anake. Engari

ewaru  rawa nga hangi kai i reira e tao

ana, he hipi nga kai o roto—ko etahi o nga

mea  maua e whata ana i runga i te pataka.

 He taewa, he kumara, he kaanga wai nei

 ano, i reira e pukai ana—he aporo etahi na

 te pakeha, no te paamu ra. E mohiotia

 ana he tokomaha ratou, inahoki 20 rawa

 nga hipi e tao ana. Tera pea te ahuareka

 i te takanga o a ratou kai; kaore, tenei ke

 ia te tangata mana e kai.

   Heoiano ka hoki mai nga pakeha. No

 te aonga ake o te ra ka haere ano tetahi

 rangapu  huia ki te titiro i taua wahi me

 kore e kite he tangata  i reira. Kahore

 hoki i kite tangata, a. hoki mai ana ki te

 kainga.

 Ko NGA  KORERO O TE  WHAWHAI  KI MA-

         NGAPIKO, WAHI  O WAIPA.



 (I TAIA mai enei korero i Akarana ano, na

 te Pokiha  i whakarite kia taia; he mea

 kia ata rongo nga maori. )

  Kua tae mai nga pukapuka a TE TIANARA

 whakaatu mai i to whawhai ki Mangapiko,

 wahi o Waipa.

   Ko  enei korero he mea tangotango mai

 no roto i aua korero.

    I te Taite i te 11 o nga ra o Pepuere, i

 te mea ka tua-ahiahi, ka haere atu etahi o

  nga hoia, e 50 ki te au a ki te kaukau. Ka

 haere hoki nga hoia e 20, me te Apiha hei

  kaitiaki mo ratou. E haere ana ano ka

  puhia mai e nga tangata Maori. Ko aua

  tangata Maori, ki to whakaaro iho 130.

  Na nga tangata Maori nga pu tuatahi, ka-

  tahi nga hoia ka pupuhi. Heoi rapea, ka

  pupuhi  te 150  o  nga  Maori  ratou

  ko   te  20   hoia  i  haere   nei  hei

  kaitiaki mo o  ratou hoa. Ka  waiho

  te hunga tokoono nei hei hoa whawhai

  mo te ope nui. Na, ka kakawe i reira. E

  whawhai ana tenei, ka rangona te waha o

  te pu e te pa o nga hoia, katahi ka tonoa

  mai he hoa mo ratou. Katahi ka pa-kaha

  te riri a te hoia. Ka puta te whakaaro

  o te Rangatira kia tonoa etahi o nga hoia

  ki te haukoti mai i mua i te huarahi, kei

  ui he ara hokinga atu mo nga tangata Maori

  ki te pa. Ko taua wahi nei hoki he pikonga

  no te awa, ka haere hoki taua awa nei a-ka

  roa te haerenga ka kopiko mai whakamuri,

   he wahi iti te tuawhenua, penei, kua waiho

   taua wahi hei motu. I tikina e nga hoia

   ki reira pupuhi mai  ai. Heoi  kahore

  he putanga. Ko etahi o nga Maori i whati

   haere ki Waiari, he pa no mua, kua uru-

   ruatia, kua tupuria e te nehenehe, ka noho

   ratou i reira. Whai  tonu  atu nga  hoia.

   Katahi ka  tahuri mai ano  nga tangata

                                                                                                                Maori ki te riri. Ka hinga etahi o nga

hoia i konei. Ka pupuhi ano i reira a-ka

maunu  ano nga tangata Maori, whati haere

ana ano, ka ahu atu ano ki to ratou pa, ki

Paterangi. Tae rawa  atu ki te huarahi,

aue ! kahore he putanga, kua araia mai a

mua  e te hoia. Katahi, ka tino mate te

tangata Maori i konei. I tomokia tonutia

hoki te nehenehe e nga Pakeha, pipiri aua

tetahi, tetahi: Ka hinga te tangata Maori.

Ka  whawhai tonu a pouri noa. 13 nga

tupapaku a te Maori, e 2 nga tangata i tu

i te mata, i riro tonu mai i nga hoia. Hui-

hui katoa nga tangata Maori i mate rawa

41. Ko etahi o nga tupapaku i hinga ki

 te wai, tere tonu ata.

   Na, ko tenei tu whawhai a te tangata

 Maori, ka nui te kino, ara, o te whaka-

 takoto matua hei pupuhi i nga tangata e

 tu tahanga ana, e kaukau ana, kahore o

 ratou ringaringa, heoi ano te ringaringa he

 tauera hei whakamaroke i o ratou tinana.

 He kohuru tenei. Ko nga mahi tinihanga

 a te Maori, e hara tenei i ta te tangata i

 tana whakaaro. Ka  he ano nga tangata

 mahi penei. " Kua tapoko ratou ki te rua

 i keria e ratou; kua mau o ratou waewae

 i roto i te kupenga i huna e ratou. " Na,

 ko te tukunga  iho tenei o nga tangata

 kohuru i nga tangata ringa kore, he mate.

   Ko  etahi pea o enei tangata ka mate nei,

 i  uru ki te kohurutanga  i te wahine

 Pakeha, i nga tamariki hoki i Paparoa. Ko

 awhea te tangata Maori whakama ai ki

 tana mahi kohuru ?

   Ko nga ingoa enei o etahi o nga Ranga-

 tira Maori i mate, nga tangata i mohiotia e

 te Kaiwhakamaori: —

  Hone  Ropiha............... Ngatimaniapoto,

  Henare                    "  Raniera    ")               

  Taati      (               

  Puketoa...... Ngati rora  He hapu

  Ta Kerei  )               }- enei  no

  TeMunu  Waitai. - | Ngatimaniapoto-

    Ngatihikairo                   

  Taare......... Ngatimatekore

  Te Kariri.... Ngatingawaero

  Hakaraia..................... No te Urewera.

  Wi Pohakena... (He tama na Wetere Te

           Kauae)............. Ngatitamaoho.

    Kua whakahokia tetahi o nga herehere,

  i titiro hoki Te Tianara he tamaiti, whaka-

  hokia atu ana ki ona whanaunga.

    Ko  nga ingoa o etahi kahore i mohiotia.

    Ko  nga hoia i mate rawa toko 6, ko

  nga kai-a-kiko toko 7.

              NA TE POKIHA.



     HE   TOA    TANGATA.

   I TE riringa i Peina (Spain), i te tau 1812,

  kotahi te Apiha o Wiwi, ratou katoa ko

  te tohu hoia e haere aua i a ia, i mau i nga

   Paniara (Spaniards). Katahi  ka mauria

   e te Paniara, ka unuunuhia nga kahu, ka

   whakawhaititia ratou (nga hoia o Wiwi i

   mau ra) i tahaki tu ai; ko te tahuritanga

   ki te pupuhi—me te mea he rahui poaka

   e puhia ana. Pupuhi tonu, a, ka rupeke

   ki te whenua takoto ai—ko te haerenga o

   nga Pauiara i haere ai, he mahara hoki kua

   mene  katoa ki te mate. Ki hai i taro e

, ngaro ana ka whakaputa ake te Apiha i

3 3

▲back to top
                 TE WAKA  MAORI  O AHURIRI. 3

roto i te tahua tupapaku; ko te haerenga

atu ki tonu  nuinga, tae tonu atu i taua

Tangi ano, me te whakamiharo ake ki a ia

ano i te kore tunga ona.

  I tetahi rangi, i muri tata iho, ka mau

ano taua Apiha i tetahi rangapu Paniara

ano; unuhia ana e ratou ona kahu, tu ana

ko te kiri kau; katahi ka whakatarewatia

tahanga tonutia ki te rakau. Ki hai ano i

ata iri noa ki runga ki te rakau ka puta

ake etahi o nga hoia o Wiwi i runga hoiho,

 ka patu patua nga Paniara ki te hoari, ko

 etahi ki te tapahi i te taura i mau ai te

 apiha ra, ka taka ia ki te whenua—he

 wahi iti e takoto ana ka hoki ake te mana-

 wa, ka ora ano.

   Hua noa pea kati he mate mona; kau-

 aka—po toru ki muri iho ka mau ano i nga

 Paniara tuatahi, i te hunga uaua i pupuhi

 ona hoia i te maunga tuatahi, i puta ra ia

 i roto i te tahua tupapaku. Mahara ano

 taua hunga ra kua mate noa ia; no te ki-

 tenga e ora tonu ana ka ponana noa iho

 nga whakaaro. Katahi ka mea ratou me

 mea ke he matenga  moua, kia kore ai e

 puta ake ano toua iho ki te aomarama. He

 tangata nui, uaua rawa, taua apiha; he

 tino toa rawa—he maha noa atu hoki nga

 Paniara kua mate i a ia i nga riringa i mua

 atu ra, na reira he ingoa wehi toua ingoa

 ki a ratou, a, mea ana ratou me mate rawa

 te taniwha ra. Heoi, mauria aua putikitia

 rawatia aua nga waewae ki te harakeke,

 me  nga ringa ki muri ki te tuara; katahi

 ka kawea ka makaia ki roto ki tetahi awa

 hohonu  i reira. Totohu tonu te tangata

 ra, no te taenga ki raro ki te whenua ka

 rewa ake ano ki runga. No te pueatanga

 ake ki runga ka whakamaro i toua tinana,

  ka manu haere i runga i te ia o te wai, me

  te titiro nga Paniara i te tahataha ki to

  ratou tangata. No te pahemotanga atu ki

  tawhiti, ka ngaro atu i nga Paniara, ka-

  tahi ka okeoke te tangata; ka kukume i

  ona ringa; ka whakauaua tonu ki te wha-

  kamatara i ona waewae me ona ringa ano;

  kukume tonu, whakawiri tonu, nawai ra

  ka  taea—ka  matara ona ringa me  ona

  waewae. Katahi  ka kau ki uta—inanoa

  kua tae ki ona hoa, kai te korero i tona

  putanga i te mate.

    Heoi, karangatia ana e ona hoa he ingoa

  mona ko TOA  ORA TONU—inahoki he ta-

  ngata ia kua puhia, kua whakatarewatia,

  kua makaia ki ro te wai, te mate hoki.

  HE WHARANGI  TUWHERA MA  NGA



            HOA TUHI MAI.

                   Te Wairoa, Pepuere 15, 1864.



  Ki A HEMI WURU, TE KAI PEREHI PUKAPUKA—

     E  ta, i rongo koe ki a wai i enei korero i kite

   iho nei a hau i roto i te perehi nei ? Tenei ano

   ia ku? mohiotia iho taua tangata nana nei taua

   korero atu ki a koe. Ko taua tangata he korero

   parau atu ki a koe; he korero parau taua tanga-

   ta. Ki hai taua tangata i korero teka ki te ta-

   ngata, engari ki te Atua. Ko te teka tena o taua

   tangata ko tana kinga mo nga moni £50 18s;

   he teka tenei nana, engari ko aua moni £47 5s

   8d. Ko  te tuarua o tona teka, ko tana kinga kua

   pau mo nga nama aua moni; teka rawa ia—i

   kite rawa ia i te rironga o aua moni mo nga na-

   ma ?  Tuatoru ona he, ko tana kinga ma te He-

   mara e utu nga kamura—he teka tena, kaore i a

matou. Tuawha ona he, ko tona kinga i wha-

kakake matou ki te minita. Engari na te He-

mara tonu tana kinga ki nga hoia (sawyers) kani

rakau mana e utu. Heoi ano, ki ana matou ki

nga korero a taua tangata he korero poriro nana

ki a koe. Kahuri. Taia ki te nupepa enei korero.



    Na te RETIU HIMOKO, na MATIU KARIHU-

          KA, na PAORA KORAU, na NGATI-

           KURUPAKIAKA katoa.





            PANUITANGA.

 TENEI tetahi kupu kia rongo mai nga iwi maori,

 pakeha hoki. Kua riro nga tangata o te Waha

 ki uta o te Wairoa kei Waikato—haere ake e toru

 te kau. No te Wakaki etahi, no Pakohai etahi,

 no te hapu o Tamihana minita. No te Aitanga a

 Hinemanuhiri te nuinga. He mea  kohikohi i

 nga iwi o uta taua haere. Engari katahi ano te

 tino toa ka haere; no te hapu o Tamihana taua

 toa nei a Matenga Ruta te Ware Paroa—tona toa

 e matauria ana e matou e nga maori. Katahi

 ano ka ngaro te Pakeha; inahoki ka riro te toa

 nei. Nga uri o Tauiratu nga toa o mua; ko Ma-

 tenga Kuta inaianei te toa. Hei aha mana te

 mata ? he whakakoi tena no tona niho. Hei aha

 nga mea katoa ki a ia ? ta te toa pai! Tena pea

 ia no tenei rangi; no te kitenga pea, aue ! ko toku

 mate kua tae atu ki te toa ! Ko te mataku te

 ingoa o toku mate.

   Wairoa, Hanuere 15, 1864.

 [He mea  tuhi mai tenei panuitanga no te Wai-

 roa. Kaore matou e mohio ana ki te ritenga o

 te kupu mo Matenga Ruta e kiia he toa ia. He

 toa ano ranei ia o mua no tona iwi; he korero

  taunu noa ranei ki tona iwikoretanga. ]











 NGA  KAIPUKE U MAI   ki NEPIA.

  Pepuere 21—Te Henare, 40 tana. No Turanga

    mai. He aporo, he paramu, he taewa, he aha

    atu nga utanga. Nga maori eke mai 22.

  Pepuere 24—Te Roari Ahere, he tima, 296 tana.

    No Po Neke mai. He taonga noa atu i runga.

    No Otakou nga hoiho 56, e kawea ana ki Aka-

    rana. Tokotoru nga tane eke mai mo konei,

    tokorua nga wahine. Nga tangata i noho atu

    ki runga, e haere ana ki Akarana, 48 ratou.

  Pepuere 25—Te Rangatira, he tima, 174 tana.

    No Akarana mai. Tokowha nga tane, kotahi

    te wahine i eke mai ki runga mo Nepia nei. He

    tini nga taonga.

  Pepuere 28—Te Ta o te Houta, he tima, 147 tana.

    No Akarana, no Tauranga mai. Kotahi te ta-

    ngata eke mai.

  Maehe 2—Te  Rangatira, he tima, 174 tana. No

    Po Neke mai. Tokorua nga tane, tokorua nga

    wahine, tokotoru nga tamariki i eke mai.

  Maehe  3—Te Ta o te Houta, he tima, 147 tana.

    No te Mahia mai.



      NGA KAIPUKE RERE ATU I NEPIA.

   Pepuere 22—Te Roihi Ani, 27 tana. Ki Akara-

     na. 1000 puhera witi i runga.

I  Pepuere 24—Te Roari Ahere, he tima, 296 tana.

     Ki Akarana. Tokowhitu nga tangata eke atu

     i konei.

   Pepuere 26—Te  Rangatira, he tima, 174 tana.

     Ki Po Neke. He huruhuru hipi i utaina atu i

     konei. Nga tane eke atu i konei 9, nga wahine

     3, nga tamariki 5.

   Pepuere 27—Te Hakiheihi, 38 tana. Ki Po Neke.

     He huruhuru  hipi i utaina atu.

   Maehe 1—Te  Ta, o te Houta, 147 tana. Ki te

     Mahia. He hipi i utaina atu 1060.

   Maehe 2—Te Henare, 40 tana. Ki Turanga. E

     wha te kau nga maori i runga.

   Maehe 3—Te Rangatira, 174 tana. Ki Po Neke.

     He  huruhuru hipi i utaina atu i konei.

   Maehe  4—Te Ta  o te Houta, 147 tana. Ki te

     Mahia. He hipi i utaina atu 900.

4 4

▲back to top
4               TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

      Te kau herengi hei utu.



KUA    NGARO   i ko mai o te Paparikauta i te

       Arawhata i Tutaekuri, i te taha ki Nepia, e

toru nga waru kamura—ho  penei te ingoa i nga

pito o te rakau e mau ana, ara; —" G. F. Uttley. "

 Ko te tangata mana e mau mai aua waru ki te

 whare ta o te " Waka Maori" ka riro i a ia aua

 utu.

   Maehe 5, 1861.



   WAIPUKURAU.

 E   KARANGA atu ana a WETARIKI

      TAROUA   ki ona hoa kua tae mai ki a ia

 nga hanga i raro iho nei—he mea haere tonu mai

 i Ingarani. Ma  te MONI TONU ka whakaititia ra-

 wai ia e ia nga utu.



      2000 iari pivvhi—he miraka te kara

     '2000 " piwai puru nei

     1000  " kariko whanui nei

      500 " paranene pai rawa—huruhuru anake

      400 pea tarautete mohikena

      200  " tarautete huruhuru

        50   tarautete mohikena—he mea tarapu

        12  " tarautete mohikena, peretiti nei—

             mo  te haere hoiho

        50 pea tarautete peretiti—whakatawaka-

               waka nei.

          He hate Kuraimiana, huruhuru whero

             nei; he katene etahi; he Merikena

                etahi.



          He puutu! he puutu!! he puutu!!!

       100 pea watataita—he mea kaore e puta te

               wai.

        50 pea tu ke atu

          Etahi no Ingarani tonu mai, no naianei

             ano

        50 pea Weretana Puutu, kei nga turi te

              hokinga

        50 pea rere ke te ahua, he pai noa atu—he

             mea tapi nga matamata.

       100 pea puutu wahine—he moa tapi ano

       100 pea puutu tamariki—he mea tapi ano

       300 pea paraikete ma.

    Ko nga paraire, ko nga kara, ko nga aha noa atu

  mo te hoiho to kaata, tena ano te takoto na mo te

  hoko.



            Na WETARIKI TAROUA.

    Pepuere 1864.



     TURANGA  TERA HOIHO.

 " E MEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki

 nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo

 mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga uta-

 utanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite

 marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea

 hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana.

   Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria

 mai ki a ia.

    Heekipiri rori





                 WHAKARONGO!

 E MEA    ana a WIREMU RAETEPONE, o

      Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai

 ratou e hokohoko tonu ana ia i te "Witi, i te Poaka,

  i te aha noa atu hoki a te tangata maori.

   Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pakeha

 kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko



 HE HOKO! HE HOKO! HE HOKO!

KATAHI     ANO au ka ki atu ki aku hoa maori,

       e hoko nei matou, tenei nga taonga tini noa

iho kei au. Katahi ano aku hanga i ki ai au he

pai rawa. He mea tae hou mai hoki ia i runga i

te kaipuke i a te ' NEPIA. ' Ekore ano e taea te

tatau. He aha kia korerotia ai; engari ma kou-

tou e haere mai ki te matakitaki—ahakoa, kore te

moni i a koutou me haeremai ki te matakitaki;

tena te rangi e kite ai koutou i te moni ka hoki-

mai ai ki te hoko. He utu iti te utu. Ko te pa-

 raikete ma, he mea ano 12s. mo te mea kotahi;

 he mea ano 15s.; he mea ano I8s.

                   Na te HATANA.





KARANGATIA ! KARANGATIA!!

 TENEI  TE HAERE  NEI nga kaipuke taonga

  A   a te HUTANA raua ko te EAWINI i roto

 i nga marama katoa. Heoti nei ano te whare e

 uta tika tonu mai ana i Ingarani i te hanga nei

  i te Paraikete, na reira hoki i iti ai te utu.

    Nga kahu huruhuru o tenei whare mo te hotoke,

  he mea uta tonu mai i Kotorani; nga hate, no Ma-

  rikena tonu mai hoki. Ko te Tupeka o tenei whare

  he hira ke noa ake i to etahi whare te pai—ki

  te tangohia i te pauna kotahi ka hoatu noa he

  paipa hei puninga.

    Ko nga piwhi e iwa pene, tae ki te 11 pene,

  mo te iari; he kara mau—ki te mea ka whakama-

  tauria tera e hoki tonu mai te tangata ki te hoko.

    Ko nga kai katoa hoki kei konei e takoto ana;

  ko te huka kaore he kirikiri i roto.

    No mua noa atu ano tenei whare, ehara inaianei;

  ehara i te mea tupa ake i te po kotahi me te

  harori te ahua. No konei hoki i ngaware ai te

  hoko; he mohio hoki no  ona tangata ki ana

  mahi, ki te tango mat i te kahu pai, i te kahu iti

  te utu o rawahi.

        Na te HUTANA raua ko te EAWINI.





 TAHUTI  MAI! TAHUTI MAI! !

 TENEI   nga hanga e makaia noatia ana e au;

  ehara i te tikanga utu ona utu. Ko nga

 hanga katoa o te pakeha, ina anake kei au—nga

 paraikete, nga hate, nga tarau, nga kahu raumati,

 nga kahu hotoke, nga kai, nga tupeka, nga aha

 noa atu. Ko te ahua he pai anake; ko te utu he

 iti noaiho—he mea  hoki naku  kia we te riro, i

 whakaititia ai. Ma koutou e haere mai ki te ti-

 tiro; ahakoa hoko, kore ranei, me haere tonu mai.

                   Na  te NOURE

                           Kei Hekipiri Rori.





           PANUITANGA.

 HE     pakeha hoko i nga kai maori nga tangata

        kua  tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara,

  i te witi, i te aha noa.

         Ko te WATA ratou ko KENERE

               ko WATA ano.





    HE mea ta na HEMI WURU, i te whare ta o te

  Haaki Pei Herara, ki Nepia, i te Hatarei i

  nga rua wiki katoa—tena  rua wiki, tenei rua

  wiki.