Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 15. 26 December 1863


Te Waka Maori o Ahuriri 1863-1871: Volume 1, Number 15. 26 December 1863

1 1

▲back to top
TE WAKA MAORI O AHURIRI

       KO TE TIKA, KO TE PONO, KO TE AROHA. "

No. 15. ]       NEPIA, HATAREI, TIHEMA  26, 1863. [VOL. I.

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI

                    MAI.

TENA  te Nupepa ka riro atu na i tenei meera ki

a Porikapa Tamaihotua—me tuku mai e ia nga

moni.

  Tenei ka rite i a te Rata nga utu mo te nupepa

ki a Paora  Koropura. Me  nga moni hoki a

Piripi P. Apatu, o Wairarapa, me a Nikora te

herewhitau tenei kua tae mai.

  Ko  te reta a Paora Koropura tenei kua kitea—

 hei tera nupepa puta ai.

   Kua kite koutou i to ahua o tenei hanga o to

nupepa i tenei takiwa; ki te mea he hanga pai

 ia ki a koutou, kia hohoro te whakarite kia mau

 ai. Ta matou, ki tera e manaakitia e nga ranga-

 tira o Ngatikahungunu tenei hanga hei nui mona.





                W  A I K A  T O.

 No te 17 o nga ra o Tihema ka u mai a te

 Kauri ki Nepia nei; no reira mai nga

 korero no Waikato. Ko  te Tinara tena,

 me nga hoia 500, kua tae ki Ngaruawahia

 —ko  te ' Paionia' tima kei reira hoki e tu

 ana. Kaore tahi he tangata maori i kitea.

 Ko te paraki o te Kuini kua ara ki reira;

 kua tukuna iho ta te Kingi. E rua nga

 pukapuka a Pene te Wharepu raua ko

 Pene Pukewhau, me etahi atu rangatira o

 Waikato, kua tae mai ki a te Kawana. E

 mea aua kia whakahokia atu nga tangata

 o Waikato kua hereheretia mai; e ki aua

 kati ma te pakeha ko nga mea kua mate.

 Te whakahokinga atu a Kawana, ka ki atu

 kore rawa ia e pa ki a ratou korero ai i te

 mea e mau tonu aua ratou i te pu; e kapi

 tonu  ana te huarahi e taea ai te korero

 inaianei; engari, kia tukua katoatia mai

 a ratou pu, me nga paura, ki te Kawana-

 tanga, katahi ia ka ahei te korero ki a ra-

 tou—inaianei, kaore.

   No te 10 o nga ra o Tihema ka u mai

 ki Akarana  tetahi tima no rawahi; 667

 nga hoia i runga. Kei  te moana tetahi,

 he kawe hoia mai ano.

   E  ki aua ko te tuahine o te Kingi i Ra-

  ngiriri ano i te riringa; i tu ki te turi.

 He  maha atu nga wahine i reira, me te tu

 ano etahi i te mata—ehara i te mea pupuhi

 marire, he mea  tupono noa. Ta  ratou

 mahi he puru i nga pu, ka homai ma nga

  tane e pupuhi. Kotahi te wahine, e kore-

  rotia aua, i whakamomori i a ia, he wha-

  kaora i toua tane. Ko Rangiura te wa-

  hine, tamahine a te Airoroa, (a wai ra

  nei); ko Ngakapa  te tane, he rangatira

  ano. He  kitenga no  taua wahine ka

  takoto te pu a  tetahi hoia ki tona tane,

  katahi ka rere taua wahine ki mua i tona

  tane hei arai i te mata—heoi, mate aua te

  wahine, ora aua ko te tane.

    Tera atu pea nga korero, ma te- Roari

Ahere, tima, e kawe mai; otira ekore e

rokohanga iho tenei nupepa.



  Ko  nga ingoa o etahi o nga wahine i

mate i roto i nga parepare i Rangiriri i te

ngaunga a te rakete, a te mata hoki; ko—

  Te Paea te Rau, Irana Kaumanu, Hera

Runi, Mereana  te Whaiwhiuwhiu, Te

Reiti  (tuahine  a  Tioriori), Tarotaha,

Tiepa Mohi, Reta te Kota.

   Tera ano etahi kaore, i mohiotia nga

ingoa.

   Tenei hoki etahi o nga tane (Rangatira)

i mate, no muri nei ka rongona nga ingoa;

ara,

   Hetaraka Murupaenga, no Ngatitapa;

 Tamehana Tamaki, no Ngatihikairo; te

 Wanahanga, no Ngatihinetu; Te Tutere,

 no Ngatihaua; Mokena, no Ngatimahuta.



   Ko te tima nei, no te 'Korio, ' nga kore-

 ro hou mai o Waikato. I te 13 o nga ra

 o te marama nei (te Ratapu) haere ana

 etahi pakeha, mirihia nei, i ro ngahere i

 Paparata, he kimi i tetahi hoa riri ma ra-

 tou. Kitea aua e ratou te ao ahi i tawhiti;

 katahi ka anga whaka te ahi ra, ka whaka-

 momoka haere atu; no te tatanga rawata-

 nga atu ka oho te tangata (maori) i waiho

 hei tutai; katahi ka puhia e te pakeha

 taua tangata ra, mate rawa; katahi ka

 huaki te pakeha ki te kainga, a, kawe ana

 tetahi, kawe aua tetahi, toua mutunga iho

 oma ana nga maori, mahue aua tokowha o

 ratou ki te whenua, mate rawa— ko etahi

 i amohia e nga wahine ki ro ngahere, ma-

 na e mate atu. Ko nga pakeha o te taua

 ra 26; ko nga maori i rokohanga iho ra,

 hui ki nga wahine ki nga tamariki, 50 tae

 ki te 60.

   Ko te Wharepu kua mate i ona tunga i

 Moerangi—no te 16 o nga ra o te marama

 i mate ai. No mua atu i tona matenga ka

 tukua mai ki a te Wheoro toua mokopuna,

 (he kotiro) kia kawea mai ki te pakeha.

 Ko te tikanga o tenei ma koutou, ma nga

 maori e mohio.



   WHARE WHAKAWA, NEPIA.

   No te 15 o nga ra o Tihema nei ka tu

 te whakawa ki a Nikora Tahataharoa mo

 te hoiho a Karauria Pupu, i whakawa raua

  ko te pakeha (ko Tame) i te 8 o nga ra

  o te marama nei—e whakapaetia aua ua

  Nikora i tahae i te tau 1862.

    Ka oatitia a KARAURIA, ka tu, ka ki; —" He

  kai mahi no Reti a Heremaia i. tona whiunga mai

  i taku hoiho raho  poka ki roto ki te taiepa \_ a

  Reti i Nepia nei. Ko taua whiunga a, Heremaia

2 2

▲back to top
2                TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

no mua  atu i te Hui ki Wahaparata. No te

pananga i te hoiho a te Hutana ki waho o taua

taiepa, ka rere taua hoiho aku ma runga i taua

taiepa, ka tu ki te keke i te wana. No muri mai

ka homai e Heremaia te hoiho uwha, e korerotia

nei, hei utu mo te tunga o taku i a ia. No etahi

rangi i mua tata atu o te matenga o te Moananui

ka  paranitia e au ki nga  reta K. T. No te

matenga o te Moananui ka haere matou ki tona

pa; ka \\vetekia e au i reira taua hoiho—ko ona

kainga tumau i haere ai ia i muri nei, ko te

kainga o Pene, ko te kainga o te Tipene. Kimi

noa matou i konei, a, haere noa matou ki Wai-

kato, hoki noa  mai, kaore tonu i kitea. No

naianei rawa ka tae au ki te kainga o Tame i

Tutaekuri; ka kite au i reira taua hoiho uwha

i roto i te taiepa o te tama a taua pakeha. Ka

ki atu au ki a ia, ki a Hare; —" Katahi te hoiho

 pai ko to hoiho; no hea ra tau hoiho. ?" Ka ki

mai  tera; —"No te Aute. " Kaore au i ki atu

 ireira ai, naku te hoiho; i mea au, taihoa kia

 kite au i a Heremaia, me etahi hoki o matou.

 No muri ka tonoa e au a Heremaia, ratou ko

 etahi atu, kia haere ki te titiro i taua hoiho; a,

 no tetahi rangi ka kitea e ratou taua hoiho i

 Nepia i a Hare e haere ana; ka ki atu ratou ki a

 Hare naku (na Karauria) te hoiho nei—Heoi, no

 muri ka tikina atu e matou ko oku hoa taua

 hoiho, ka riro mai. "



   Ka mutu ta Karauria. Engari he mea

 hoko taua hoiho na Tame i tetahi pakeha.

 He mea hoko haere taua hoiho i roto i nga

 pakeha; timata i te pakeha e kiia nei na

 Nikora i hoko  ki a ia, tae noa mai ki

 tenei i kitea nei e Karauria te hoiho.



   Katahi ka oatitia a HENARE MEKENEHI, ta

 ki ia; —" E noho ana au i Wahaparata inaianei.

 He kai mahi mira au. I te tau kotahi me nga

 marama  e waru kua pahure atu nei, ka tae

 mai tetahi tangata Maori ki te Mira a Tamati

 i Nepia nei; ko Nikora te ingoa—i taua mira au

 e mahi ana i taua takiwa. Ko taua Nikora nei

 ano tenei e whakawakia inaianei. I runga hoiho

 taua tangata e haere ana, me te arahi haere i

 tetahi hoiho uwha. Ka mea  mai ki a au kia

 hokona  e au taua hoiho e arahina ana e ia, kia

 waru pauna hei utu—utua ana e au e ono pauna,

 he note anake. I hoatu e au nga note ki a ia tonu

  ano. Katahi ka tuhia e toku papa te pukapuka

  whakaae mo te rironga atu o aua moni ki a ia,

  ka parea atu ki a ia taua pukapuka kia tuhia e

  e ia tona ingoa, katahi ka whakahokia mai te

  pukapuka ki a maua ko toku papa. (Katahi ka

  whakaaturia mai taua pukapuka ki te Kai wha-

  kawa he reo pakeha te pukapuka ra, engari ko

  te ingoa o Nikora e mau ana ano—he reta maori

  ano). He hawhe kaihi te hoa o Nikora i haere

  mai ai. He parani ano to taua hoiho, engari

  kaore i ata mohiotia e au te ahua—he mea hou

  tonu hoki. No muri iho ka hokona atu e au taua

  hoiho ki tetahi pakeha, riro mai ana kotahi te

  kau pauna. I konei ano au i te whakawa a te

  pakeha (a Tame) raua ko Karauria mo te hoiho;

  kua kite ano au taua hoiho i reira; ko ia ano te

  hoiho i mauria mai e Nikora, raua ko te hawhe

  kaihi, i hokona ra e maua ko toka papa. I tenei

  kitenga i muri nei he penei te parani i tetahi taha,

  ara he K T; ko tetahi taha he penei, S. Kaore he

  tangata ke atu i kite i te hokonga i taua hoiho,

  ko te hawhe kaihi anake ano. "

    Katahi ka korero mai ko NIKORA ka ki; —

  " Heoi ano taku korero, kaore au i hoko i taua

   hoiho ki te pakeha nei. I haere mai  etahi o

  matou  tokorua ki Nepia nei (ko Tamati, ko

  Himeona) kia kite i o raua whanaunga i runga i

   te kaipuke o Kopu. No to raua hokinga ake ki

   te kainga, ki Purimu, ka ki mai kotahi te pakeha

   i mea mai kia kimihia tona hoiho—ko  taua

   pakeha kei te mira a Tamati e noho ana, i ki mai

   ia kia rua pauna e homai ia ki te tangata mana

   e kite i te hoiho. No te rangi i muri i to raua

   taenga ake ka haere raua ki te kimi, kaore i

   kitea e raua. I  te rangi i muri iho i to raua

   haerenga ka haere hoki maua ko Pori, (te hawhe

   kaihi nei); ka kitea e maua te hoiho i te kainga

   o Maihara, i Tutaekuri; ka arahina e maua ki

   Purimu. Ko te tohu i whakaatutia mai e te

   pakeha kei te pakihiwi maui, he pahure noaiho,

   ehara i te ahua parani. Katahi ka whakaatutia

ki a raua nana i kawe mai te korero. No to

raua kitenga ka ki mai ko te ahua ano tena o te

hoiho i korerotia mai e te pakeha. Katahi ka

haere matou tokowha ki te kawe i taua hoiho—

naku i arahi i te huarahi. Te taengamai ki te

pakeha ka tukuna atu e au ma Tamati raua ko

Himeona e hoatu ki te pakeha. Ka homai e te

pakeha (te matua) nga pauna erua ki a raua;

homai ana e raua tetahi o aua pauna ki a maua.

Kaore au  i tuhi i toku ingoa ki te pukapuka i

whakaaturia mai  nei e te pakeha na. Ko te

hoiho i whakawa ra a Tame raua ko Karauria, i te

8 o nga ra o te marama nei, ko te hoiho tonu

tena i homai ai e te pakeha nga pauna moni e

 rua ki a matou. "

  He  konei ka ki te Kai whakawa kia

tikina te matua a Henare nana i hoko taua

hoiho, ko te whakawa me tuku atu ki tetahi

rangi whakaoti ai, kia tae mai te pakeha

ra. No te 16 o nga ra ka tae mai taua pa-

 keha. Katahi ka korero; ko ona korero

 i rite tonu ki nga korero a tona tama, (a

 Henare). Ko  ia ano nana i tuhi te puka-

 puka o te hokonga; engari, ko te ingoa o

 Nikora nana ano i tuhi.

   Katahi hoki ka korero a HIMEONA i ru-

 nga ano i te oati; ko tona korero he wha-

 katika tonu i nga korero a Nikora—kota-

 hi ano te rite o a raua korero. Muri iho

 ka korero a TAMATI te AOTAPUNUI, raua

 ko POKI TEIWI, ko nga hoa ia a Nikora i

 haere ai ki te kawe i te hoiho ki te pakeha

 —ko  a raua korero rite tonu ki ta Nikora.

 E korero ana tetahi, ka waiho  atu etahi

 ki waho noho ai, kei whakarongo ki nga

 korero, a, ka whakariterite tonu i a ratou

 korero kia kotahi—na  reira i tangohia a

 takitahitia ai.

   Ka  mutu i konei; katahi ka ki atu te

 kai whakawa ki a Nikora: —

   Kia rongo mai koe e Nikora, ekore au e ahei te

 ki kaore ou hara; ko koe ano ra kai te mohio ki

  te tika o te whakapae ki a koe, ki te he ranei.

 Engari kaore ano i ata marama rawa to he ki

  taku titiro; inahoki nga korero a ou hoa toko-.

  toru, i runga anake i te oati, i rite tonu ki a au;

  ko nga korero a nga pakeha tokorua (he mea

  oati ano) i rere ke noa atu. Mehemea he reo

  maori te pukapuka whakaae mo te rironga o nga

  moni mo taua hoiho (i whakaaturia mai e te pa-

  keha ki au, kitea ana e au e mau ana to ingoa i

  roto) tena au e mea kei reira he matauranga,

  pea. Ko  te tikanga o te Ture o te pakeha, kia

  marama rawa atu te he a te tangata; kia kore

  rawa e toe tetahi mea iti noa nei hei rapunga mo

  te ngakau; kia pena rawa, katahi ka tika kia

  karangatia be whiu mo te tangata—tena kakere

  e marama, ka kore ano hoki te whiu. Ko tenei

  kaore i marama te korero nei, na reiira ka tuku-

  na koe—heoi, ka mutu.

   \_ Engari, kia mohio nga maori katoa ki taku e

  ki atu nei inaianei. He maha nga he e tupu ake

  ana inaianei i runga i tenei hanga i te hoiho.

  Na kia rongo mai koutou; ki te tupono he he a

  te tangata maori i taku aroaro a ko ake nei, ki

  te marama ki au tona he; ekore hoki e puritia e

  au nga ritenga o te Ture; ka tukuna e au nga

  ritenga taimaha rawa o te Ture ki runga ki a ia

  —ekore hoki e whakangawaretia e au. Heoi.









  NGA KAIPUKE  U MAI ki NEPIA.

  Tihema 12—Te  Meeti (Maid), 12 tana. No te

    Mahia.

   Tihema 12—Te  Hakieihe (Success), 59 tana.

    No Akarana mai.

   Tihema 13—Te Kouria (Courier), 40 tana. No

    Akarana mai.

   Tihema 16--Te Rangatira, he tima, 174 tana.

    No Po Neke mai.

   Tihema 17—Te Kauri, 37 tana. No Akarana

    mai.

3 3

▲back to top
                TE WAKA MAORI O AHURIRI. 3

Tihema 17—Te   Erehata (Effort), 32 tana; na

  Kopu, no te Wairoa.

Tihema 22—Te Korio, he tima, 116 tana. No

  Akarana mai.

Tihema 24—Te  Rangatira, he tima, 174 tana.

  No Akarana mai. 

    NGA KAIPUKE RERE ATU I NEPIA.

Tihema 12—Te  Korio (Corio), he tima, 116 tana.

  Ki Akarana; he hipi i runga.

Tihema 13—Te   Hi Tapena, (Sea Serpent), 60

  tana. Ki Po Neke.

Tihema 13—Te  Tira, (Zillah), 69 tana. Ki Aka-

   rana. 

 Tihema 16— Te Heera (Sarah), 121 tana. Ki

   Merepana.

 Tihema 17—Te Rangatira, he tima, 174 tana.

  Ki Akarana.

 Tihema 21—Te Hakiheihi, 59 tana. Ki Akarana.

 Tihema 21—Te Meeti, 15 tana. Ki te Mahia.





 KO  TE WHAKAATURANGA TENEI O NGA

     PUKAPUKA MEERA MO NGA MARA-

     MA E ONO, KA TIMATA I TE 1 O

     NGA RA O HANUERE, 1864, KA MUTU

     I TE 30 O NGA RA O HUNE, 1864.



 KO NGA PUKAPUKA  ENEI I TAE MAI KI AU MO

         NGA MEERA I KARANGATIA.



        Nga pukapuka kua whakaaetia.

 Ko ta Hori Ropiha, mo te Meera i Porangahau,

     haere ki Rangiwhakaoma, £39

 Ko  ta Hori Ropiha ano, mo te Meera i Nepia,

     haere ki Porangihau, £60

  Ko ta Anatipa te Waka; Te Aute, haere ki Pata-

     ngata, £12

  Ko ta Francis Sanders (he pakeha); Waipukurau,

      haere ki Ruataniwha, £20

  Ko ta Nirai Runga; Nepia, haere ki Kereru, £40

 Ko  ta Ihaka Whaanga; Nepia, haere ki te Wairoa,

     £40

  Ko ta Pukukino Hakaraia; te Wairoa, haere ki

      Turanga £40

  Ko ta Hori Marunui; Puketapu, haere ki Wai-

     puna, £24

  Ko ta Frederick Dyett and Edward Boddington,

      (he pakeha); Waipureku, haere ki Pourerere,

     £40



     Ko nga pukapuka enei kaore i whakaaetia.

  TE MEERA I PORANGAHAU HAERE KI RANGIWHA-

                  KAOMA.

  Ereatana te Kuru, £60 mo nga marama e ono

  Matenga Hauroa Putai, £8 mo te marama kotahi

  Naera Punia, £65 mo nga marama e ono

  Karaitiana te Wakarato, £8 mo te marama kotahi

  Paora Ropiha, £70 mo nga marama e ono

  Matene te Wainahau, £50 mo nga marama e ono

  Heremaia Tamaihotua, £50 mo nga marama e ono

  Renata Ropiha, £80 mo nga marama e ono

  Retimana Ropiha, £70 mo nga marama e ono

  Henare Matua, £50 mo nga marama e ono

  Hirini Oke Oke, £9 mo te marama kotahi

  Otene Matua, £40 mo nga marama e ono

  Thomas Lamb (pakeha), £47 10s. mo nga marama

      e ono

    TE MEERA i NEPIA, HAERE KI PORANGAHAU

  Ereatana te Kuru, £240 mo nga marama e ono

  Waka te Rewharewha, £70 mo nga marama e ono

  Ahipene, £14 mo te marama kotahi

  Naera Punia, £140 mo nga marama e ono

 " Hori Marunui, £120 mo nga marama e ono

  Nguha £145 mo nga marama e ono

  Kaho Hupata, £120 10s mo nga marama e ono

  Paora Ropiha, £110 mo te tau; £55 mo nga ma

      rama e ono

  Keepa, £130 mo nga marama e ono

   Paramene Oneone, £200 mo te tau; £100 mo nga

      marama e ono.

   Henare Matua, £11616s. mo nga marama e ono

   Piko, £90 mo nga marama e ono

  Kuare, £150 mo te tau; £75 mo nga marama e ono

   F. B. Perrit raua ko J. A. Turner (he pakeha), £24

      mo  te marama—ma runga kaata ki Waipaoa

   Arapeta Renata, £205 mo te tau; £102 10s. mo

      nga marama e ono

Thomas Lamb (pakeha), £100 mo nga marama e ono

       TE AUTE, HAERE KI PATANGATA

Hira Tui, £35 me te tau; £17 10s. mo nga marama

    e ono

Henare Wahine, £33 mo te tau; £16 10s. mo nga

 marama e ono     - •

Haurangi, £24 mo nga marama e ono

Piko, £12 10s. mo nga marama e ono

Ngawiki, £13 10s mo nga marama e ono

W. Ellingham. (pakeha), £28 mo te tau; £14 mo

    nga marama e ono

 N. Oxenham (pakeha), £14 mo nga marama e ono

     WAIPUKURAU HAERE Ki RUATANIWHA.

 Paora Ropiha, £40 mo te tau; £20 mo nga ma-

    rama e ono

 Hori Nia Nia, £5 13s. mo te marama kotahi

 Hira Tui, £55 mo te tau; £27 10s. mo nga marama

     e ono

          NEPIA HAERE  KI KERERU.

 Hori Marunui, £50 mo nga marama e ono

 Wirihana, £42 mo nga marama e ono

 Kuare, £80 mo te tau; £40 mo nga marama e ono

           NEPIA HAERE  KI TE WAIROA. '

 Ropitini te Rito, £68 mo nga marama e ono

 Karauria te Iwi Rori, £40 mo nga marama e ono

 Watene Toromata, £40 mo nga marama e ono

        WAIROA  HAERE KI TURANGA.

 Karauria te Iwi Rori, £40 10s. mo nga marama e

     ono

 Matenga Wihie, £50 mo nga marama e ono

 Ihaka Whaanga, £140 mo te tau; £70 mo nga

     marama e ono.

        PUKETAPU HAERE KI WAIPUNA.

 Nirai Runga, £30 mo nga marama e ono

 Kuare, £60 mo te tau; £30 mo nga marama e ono

       WAIPUREKU HAERE KI POURERERE.

 Hori Marunui, £50 mo nga marama e ono

 Morena, £85 mo te tau; £42 10s. mo nga marama

     e ono

  Hori Kio Kio, £84 mo te tau; £42 mo nga mara-

     ma e ono



  KO NGA PUKAPUKA ENEI KAORE I RITE KI NGA

  MEERA  I KARANGATIA ETAHI; KO ETAHI KA-

     ORE I TAE MAI I TE WA I WHAKAKITEA.



  Wi te Rangituroa, Waipureku haere ki Pourerere;

      £40 mo nga marama e ono. Nepia haere ki

      Porangahau, £13 mo   te marama kotahi.

      Kaore i tae wawe mai.

  Ihaka Ngarangioue, Nepia haere ki Turanga, £300.

      Kaore  tenei meera i karangatia.

  Wimu, Nepia haere ki Turanga, £240 mo te tau,

      £60 mo  te meera haere i te wiki kotahi. 'Kaore

      i marama tenei pukapuka, kaore hoki i kara-

       ngatia tenei meera. • '

  Hemi  Waiparera, Nepia haere ki Porangahau;

      £220. Kaore i whakahuatia mai te takiwa;

      mo nga marama e ono, mo te tau ranei ?

  Kapene  Pekamu, Nepia haere ki Turanga, £224

       mo te tau. Kaore tenei meera i karangatia.

  Henare te Hira, £120; kaore i ki mai mo tehea

       meera ranei

  Hamuera, te Meera ki te Wairoa,. £60. Kaore i

      whakahuatia mai te takiwa; mo te tau, mo

      nga marama e ono ranei ? 

  Paora Koropura, Waipureku haere ki Pourerere;

      £80. Kaore i whakahuatia mai te takiwa mo

      aua moni?. '

  Henare Mokomoko, Waipureku haere ki Poure-

      rere; £45 mo nga marama e ono. Nepia,

      haere ki Porangahau, £14 mo te marama ko-

       tahi. Kaore i tae wawe mai- 

   Heremaia Tamaihotua, £120; Nepia haere ki Po-

       rangahau. Kaore i whakahuatia mai te ta-

       kiwa

   Ihakara Waipakiaka, £100 mo te tau. Ma tehea

       meera tenei?

   Karepa Ruatapu, £240  mo  te tau. Kaore he

       meera i whakahuatia mai; kaore hoki i tae

      wawe mai

   Hakopa Rerekaipuke, Nepia haere ki Turanga £260

     mo  te tau. Kaore i karangatia tenei 'meera,

     kaore hoki i tae wawe mai

   Te Wharihi te Ikatutohu, Nepia haere ki Turanga,

       £250  mo te tau. Kaore tenei meera i kara-

      ngatia, kaore hoki i tae wawe mai.

4 4

▲back to top
4               TE WAKA  MAORI O AHURIRI.

KOTAHI PAUNA TE KAU HERENGI

             HEI UTU.



 KUA     haere ke atu i Waipuka, i waenganui o

       Oketopa i tenei tau, tetahi hoiho uwha. He

 whero te kara; ko ona tau, etoru; ko te parani

kei te pakihiwi maui he penei A-H na te mea i

 huia. Ko  te kitenga i muri nei, i roto i te taiepa

  Teone, i to Mata, e haere atu ana me te mea e

 haere ana ki Waipureku. Ko te tangata mana e

 whakahokia mai ki Waipuka, ki a Eruera Patina-

 tana (Boddington) ranei i Waipureku, ka riro i a

 ia aua moni kua whakahuatia i runga ake nei.



        HE   TAONGA.

       Katahi ano ka tae mai i Ingarani.



 TENA, kei te Toa a te Hutana, raua ko te

      Eawini, i Nepia nei, nga parakete whanui,

 matotoru rawa—he mea hou tonu mai no rawahi

 mo te hotoke nei

                                                 £  s. d.

 Nga parakete whero, mo te mea Kotahi... 100

 Nga mea ma, mo te mea kotahi...... 15 O

 Nga mea puru, mo te mea kotahi...... 14 O

 Nga kaawhe, he mea pai rawa—huruhuru

           anake—ino te mea kotahi... 1  00

   Tenei ano hoki etahi taonga katahi ano ka tae

 mai i Ingarani, ara; —

     He Hate Marikena

     He Puru Hate—huruhuru kau

     He Tarautete Mohikena

     He Piwi huhua noaiho—he mea lino pai, he

          mea iti hoki te utu

     He kahu wahine—he huruhuru anake. Ko te

          utu, rite tonu ki te katene

     He Kariko, he Huka, he Tupeka momona ra-

         wa, be aha noa atu.

   Ma  te korero e aha ai enei taonga; engari me

 kite rawa ano, katahi ka mohiotia te painga.

       Na te HUTANA  raua ko te EAWINI.

    Nepia, Akuhata 20, 1863.



   Ko te toa hanga o Waipukurau,

  HE    karanga atu tenei na WETARIKI TAROUA

        tena nga hanga kei i a ia inaianei mo te

  hoko, ara; —

    He Katikati hipi; he mea hanga na Hoapi

   He  Hinu popo mahunga; he patara paku etahi,

         rarahi etahi

    He Kohatu  oro katikati, oka, aha atu

    He Tarau taaka, he kanawati etahi, mo te hunga

         katikati hipi

    He Tarau mohikena, 100 pea. He mea  tino

         pai ia

    He Tarau mohikena—he mea tarapu—50 pea

    He Tarau peretihi—huruhuru—haere  hoiho nei,

       30 pea. He mea whakatawakawaka

    He Paraikete maha noa—erua nga takai. He

       mea pai rawa

    He Hate katene, whakahaehae nei, e rua nga

         keeihi

    He Hate Karaimiana—huruhuru nei ano

  Me etahi hanga maha noa atu. Ma  te MONI

      whakatakoto tonu, ka iti rawa ai te utu o

      enei taonga.

            Na WETARIKI TAROUA.

    Oketopa 3, Waipukurau:



 KO TE TOA HANGA O WAIPUKU-

                RAU.

           MO TE HOKO  INAIANEI.

  50 PEA PARAKETE pai rawa; he mea wha-

     nui ia, he mea taumaha

    He huhua noa atu nga kakahu katoa, mo te ho-

  toke nei, kei reira e tu ana; he mea kaiwhiri ma-

  rire mai

     50 pihi o te PIWHI puru nei—he mea tino pai.

     12 pihi o te PIWHI taua nei,

     24 POKE whai kakau ano; he  mea hanga

             na Karingi.

     48 PATITI; he mea hanga ano na Karingi.

    100 KAKAU  poke papai rawa.

            NA WETARIKI TAROUA.

   AKIHANATANGA

I  RUAHINE             I  TUTAEKURI

               HE  HOIHO,

     HE  KAU, HE HIPI, HE AHA  ATU.



EHOA      MA, tena au kei te whakatu i taku aki-

      hana, i te whare paparikauta i Ruahine i

roto i nga marama katoa—ia marama, ia marama.

He  akihana hoko Hoiho, Kau, Hipi, Poaka, me

etahi atu mea ora; tetahi, he tarutaru kai hoiho

nei, he kaanga, me nga parau, me nga aha noa

ahu whenua nei. Ko  te akihana tuatahi hei te

HATAREI, te 2 o nga ra o Hanuere e takoto ake

nei, ka timata i waenganui ra—i te haora o te tina.

  Ko  te tangata e whai hoiho ana, aha atu ranei,

mo te hoko, me pa wawe mai ki a au ki Nepia nei.

  Te utu maku, mo te Kai-hoko akihana, kia ko-

tahi herengt i roto i te pauna kotahi, me ka riro

mai; ka rua pauna, ka rua herengi—heoi nei ano

te utu.

  Te utu mo te nohoanga o te kau, o te hoiho ra-

nei, i roto i te taiepa i te po kotahi, he hikipene

mo  te po kotahi. Te tangata pirangi ki te waiho

tona hoiho, kau ranei, ki roto i te taiepa me pa

mai ki au, ki te pakeha nana te paparikauta ranei

i reira ano.

              Na te IENIHI,

                          Kai hoko akihana.



        OTAMATITI

 KO    te Hoiho, kau ranei, a te tangata maori, e

       takahi pokanoa ana i tenei takiwa i runga

  te whenua o te Tipene i Otamatiti, me hohoro te

 mau atu e te tangata nana inainei ano—a, kaua

 hoki e tukua mai i muri atu.

   Ko nga  hoiho katoa, kau ranei, e kitea ana i

 taua whenua, i Otamatiti nei, i muri iho i te 31 o

 nga ra o Tihema, 1863, ka kawea ki ro taiepa, ka

 hereheretia, ka panuitia hoki ki te 'Waka Maori'—

 a, e kore hoki e tukuna atu ki te kore e utua, e te

 tangata nana, nga utu tika e whakaritea i reira ai.

   Ka tamanatia te tangata maori me ka rokoha-

 nga otu e a pokanoa atu ana i Otamatiti tetahi

 hoiho, kau ranei. Engari, me pa mai ki au i te

 tuatahi ka a ai.

               HEMI RAARENEHI.



  TURANGA  TERA HOIHO.

 " E MEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki

 nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo

 mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga uta-

 utanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite

 marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea

 hanga noa. Ko te ritenga o te utu e ngaware ana.

   Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria

 mai ki a ia.

    Heekipiri rori



   ERUA PAUNA HEI UTU.

 KOTAHI     te hoiho, tu a whero marama nei te

        kara, kua haere ke atu i Aropaoanui, kua

 anga ki te taha ki Nepia. He tongi ma  kei te

 rae; ko te waewae o muri, o te tahia maui, he ma;

 ko te parani kei te pakihiwi maui he M, he K—

 na te mea i huia te M me te K-

    Ko te utu i runga ake nei ka hoatu ki te tangata

 mana e hopo ka kawe ki a Tiemi o Waipureku i

 mua  ra, kai a kau nei—kei Nepia inaianei e noho

 ana—ki a Teone Makinana ranei o Aropaoanui.



         WHAKARONGO!

 E MEA    ana a WIREMU RAETEPONE, o

      Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai

 ratou e hokohoko tonu ana ia i te "Witi, i te Poaka,

  i te aha noa atu hoki a te tangata maori.

   Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pakeha

 kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko



      PANUITANGA.

  HE    pakeha hoko i nga kai maori nga tangata

        kua  tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara.,

  i te witi, i te aha noa.

          Ko te WATA ratou ko KENERE

               ko WATA  ano.